Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) izražava zabrinutost zbog inicijative za mijenjanjem naziva Srednje mješovite škole „25. maj“ u Tuzima, te ističe da ovakvi potezi mogu voditi ka dodatnim podjelama i udaljavanju od građanskog i multietničkog karaktera naše države.&nbsp;
- Crna Gora je uvijek bila država različitosti, zajedništva i međusobnog poštovanja, i na tim vrijednostima moramo istrajati - navode iz MOACG.&nbsp;
Dodaju da nazivi škola i ustanova treba da budu simbol univerzalnih vrijednosti – znanja, antifašizma i zajedništva – a ne povod za nove podjele.&nbsp;
- Zato je važno da svaki građanin Crne Gore, bez obzira na svoje lične stavove i identitete, daje doprinos očuvanju crnogorke države svih svojih građana i društva u kojem su uživaju jednaka prava i slobode - poručuju u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovim riječima, Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore će nastaviti da podstiče mlade da grade mostove saradnje, dijaloga i solidarnosti.
- Jer samo tako možemo graditi bolju budućnost za sve - zaključuju iz MOACG.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

MOACG: Promjene imena škola produbljuju podjele i udaljavaju od građanskog društva

Najnoviji podaci o napadima na novinare, uključujući činjenicu da je u 2024. godini zabilježeno čak 24 napada, predstavljeni su na info sesiji Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) posvećenoj sigurnosti i pravima novinara, ali su, na osnovu istraživanja koje je sprovela MOACG, mnogi napadi ostali neprijavljeni, primarno zbog umanjivanja važnosti incidenta i nepovjerenja u institucije.
- Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore nastoji doprinijeti stvaranju podsticajnijeg okruženja za rad novinara, u kojem se sloboda izražavanja štiti i kritička misao njeguje, a napadi, prijetnje i pritisci pravovremeno procesuiraju, kako bi država i cjelokupno društvo poslali poruku da se takve pojave ne tolerišu - &nbsp;apostrofirao je predsjednik MOACG David Vukićević.
Govoreći o pravnom i institucionalnom okviru, saradnica na projektu Nina Giljanović (MOACG) konstatovala je da, iako zakonodavni okvir formalno pruža solidnu zaštitu novinarima, u praksi i dalje postoji ozbiljan raskorak između zakonskih odredbi i njihove dosljedne primjene, što dodatno ugrožava povjerenje novinara u institucije.
Sofija Kirsanov, autorka izvještaja o napadima na novinare/ke i rukovoditeljka Kancelarije za razvoj MOACG, detaljno je predstavila vrstu i strukturu napada, kao i slabosti u pravosudnom procesuiranju ovih slučajeva.
Od vrsta prekršaja, 15 incidenata predstavlja prijetnju po bezbjednost, 1 slučaj tešku tjelesnu povredu, 2 slučaja oštećenje novinarskih stvari, dok je 6 slučajeva svrstano u ostale vrste prekršaja (poput uznemiravanja, zastrašivanja i kombinovanih pritisaka). Posebno zabrinjava što su u najvećem broju slučajeva napada na novinare/ke, čak 15 njih, počinioci bili građani, što ukazuje na sve veći stepen normalizacije nasilja i nepovjerenja prema medijima u društvu. Najčešće mete napada u 2024. godini bile su medijske kuće Vijesti, RTCG, Antena M, TV E, Gradska RTV i Pobjeda, odnosno njihovi zaposleni.
- U okviru našeg kvantitativnog istraživanja, dominiraju online napadi, verbalne prijetnje i politički ili ekonomski pritisci na novinare i novinarke. Međutim, ti napadi nerijetko ostaju neprijavljeni, a i kada se procesuiraju, počinioci nerijetko ostaju neidentifikovani, sakriveni iza pseudonima - objasnila je Kirsanov.
Info-sesiju realizovala je Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG), sa posebnim fokusom na mlade novinare i novinarke, 4. jula 2025. godine u Omladinskom klubu „Zona mladih“ u Podgorici u okviru projekta „Bez straha, STOP cenzuri: Sigurnost novinara na prvom mjestu“, koji sprovodi Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore uz podršku Evropske unije i Sindikata medija Crne Gore kroz program SafeJournalists Network.

MOACG: Novinari često ne prijave napade

Još jedan slučaj brutalnog nasilja među djecom, unaprijed najavljen putem društvenih mreža i potom realizovan u stvarnosti, svjedoči o sistemskom zastoju u zaštiti maloljetnika u Crnoj Gori - poručili su u Mreži za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG). Trojica dječaka, kako su ustvrdili, pretučena su navodno ispred Osnovne škole „Sutjeska“ dok su napadači, maskirani i organizovani, nekoliko dana ranije putem TikTok profila pozivali na nasilje, bez ikakve institucionalne reakcije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnajavljene-tuce-na-tiktoku-trojica-djecaka-pretucena-ispred-skole-u-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> MOACG izražava duboku zabrinutost zbog ponavljanja nasilnih incidenata među maloljetnicima u našoj državi i još snažnije ukazuje na činjenicu da su svi elementi za preventivno i promptno djelovanje bili dostupni institucijama, ali nijesu iskorišćeni. - MOACG već godinama upozorava na rastući trend vršnjačkog nasilja, nasilnog ekstremizma i glorifikaciju nasilja među mladima. Kada poziv na nasilje nema reakciju, kada roditelji ne dobijaju povratne informacije na prijave, a škole i policija ne koordinišu efikasno, sistem perpetuira ove opasne trendove - podvukli su oni. Upravo zato pozivaju Vladu Crne Gore da promptno i efikasno obezbijedi uslove za realizaciju mjera za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250608190624_89a82dff8137884e94fa0f0a1135025c48cdf5cf91bd21daba59296f70d53f2d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250608190624_89a82dff8137884e94fa0f0a1135025c48cdf5cf91bd21daba59296f70d53f2d" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="nasilje"> <figcaption>Ilustracija MOACG(Photo: MOACG)</figcaption> </figure>  - Svaki dan odlaganja normalizuje nasilje, a bezbjednost maloljetnika je sve ugroženija - dodali su oni. MOACG posebno ističe da je neophodno operativno povezati policijske, obrazovne i socijalne službe u prepoznavanju digitalnih najava nasilja; obezbijediti brzu intervenciju kada su maloljetnici u opasnosti, po hitnom postupku obučiti kadar za borbu protiv visokotehnološkog nasilja, i konačno, jasno komunicirati prema javnosti da se nasilje, bez obzira na uzrast počinilaca, ne toleriše. - Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore nastaviće da prati ovaj i slične slučajeve i pruža podršku mladima, ali odgovornost za sistemsku zaštitu djece mora konačno preuzeti država, i to odlučno, koordinisano i bez odlaganja - zaključili su u reagovanju.

MOACG o tučama najavljenim na TikTok-u: Svi elementi za preventivno i promptno djelovanje bili dostupni institucijama - ali nijesu iskorišćeni

Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) osuđuje prijetnje, uvrede i seksističke komentare kojima je izložena novinarka Gradske TV Magdalena Čelanović, saopšteno je iz ovog udruženja.&nbsp;
&nbsp;Iz MOACG su kazali da je ovo još jedan u nizu primjera društveno neprihvatljivih pojava u odnosu na žene i predstavnike medijske zajednice, koje dolaze od lica koji bi trebalo da obavljaju svoju dužnost u javnom interesu i na koje bi cijela zajednica trebalo da može da računa u izazovnim životnim situacijama, do dodaju da je ovo ozbiljan udar na slobodu izražavanja i lično dostojanstvo, ali i na dostignuti nivo emancipacije crnogorskog društva.&nbsp;
&nbsp;- Pozdravljamo brzu reakciju Uprave policije i očekujemo odgovoran i pravičan pristup svih nadležnih institucija. Seksizam, prijetnje i nasilje ne smiju se tolerisati. Slobodni i sigurni mediji su sinonim za slobodnog i sigurnog građanina – nosioca suvereniteta naše države- poručili su iz MOACG.

MOACG osuđuje napad na Čelanović - udar na slobodu izražavanja i dostignuti nivo emancipacije crnogorskog društva

Od kada je u januaru preuzeo funkciju, američki predsjednik Donald Tramp vodi agresivnu kampanju protiv medija bez presedana u savremenoj američkoj istoriji, potezima nalik na one autoritarnih lidera koje je često hvalio. U srijedu je Tramp pozdravio odluku televizije ABC da suspenduje emisiju Džimija Kimela nakon što je komičar, u kontekstu atentata na konzervativnog aktivistu Čarlija Kirka, uputio primjedbe kojima je kritikovao predsjednikov pokret MAGA.&nbsp; - Čestitam ABC-u što je konačno imao hrabrosti da uradi ono što je trebalo - napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social. Bio je to najnoviji u nizu napada na medijske kuće i javne ličnosti za koje vjeruje da ga previše kritikuju. Tramp je podnosio tužbe protiv medija čije mu se izvještavanje ne dopada, prijetio ukidanjem TV licenci i pokušavao da podredi informativne kuće i društvene mreže svojoj volji. Taktike podsjećaju na one kojima se služe lideri u drugim zemljama, koji su suzbijali slobodu govora i nezavisne medije dok su konsolidovali političku moć — među njima je i mađarski premijer Viktor Orban, blizak saveznik Trampa, čiji stil liderstva mnogi konzervativci u SAD otvoreno veličaju. - Ono što gledamo jeste, bez presedana, pokušaj države da ućutka nepoželjne govore. Donald Tramp pokušava da diktira šta Amerikanci mogu da kažu - kazao Brendan Najan sa odsjeka političkih nauka na Koledžu Darmut. <h2>Da li Tramp prepisuje od Orbana?</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241031191036_21beb9416acad1e80076ea3135cb971955aae57db346d83fce0eb396a895c92a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241031191036_21beb9416acad1e80076ea3135cb971955aae57db346d83fce0eb396a895c92a" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Tramp i Orban"> <figcaption>Tramp i Orban(Photo: Guliver, AP Photo/Manuel Balce Ceneta)</figcaption> </figure>  Trampov pristup vršenju vlasti često se poredi sa Orbanovim, koji je na čelu Mađarske od 2010. godine. Orban je neprijateljstvo prema medijima učinio centralnim dijelom svoje politike, a izraz „lažne vijesti“, koji je popularizovao Tramp, koristi za kritičke medije. Nezavisnom novinaru nije dao intervju godinama. Organizacija Reporteri bez granica navodi da je Orban izgradio „pravo medijsko carstvo potčinjeno partijskim nalozima“ kroz svoje saveznike koji su preuzeli novine i televizije. Taj model, tvrde, omogućio je njegovom Fidesu kontrolu nad oko 80 odsto medijskog tržišta u Mađarskoj. Saveznici Orbana su 2018. gotovo 500 medija koje su kupili poklonili vladinom konglomeratu, uključujući sve lokalne dnevne listove u zemlji. Opozicione partije se žale da u izbornoj kampanji dobijaju tek zakonski minimum od pet minuta na javnom servisu, dok državne televizije i radija redovno amplifikuju vladine poruke i kleveću Orbanove političke protivnike. Mađarska agencija za medije, popunjena isključivo Orbanovim partijskim kadrovima, prijetila je neobnavljanjem frekvencija kako bi disciplinovala medije, a liberalno orijentisani Klub radio je ugašen. - Ovdje su kupovali redakcije i mijenjali kompletne uredničke timove - kazao je mađarski medijski analitičar Gabor Poljak. Ovi napadi na nezavisne medije, zajedno sa sistematskim potčinjavanjem demokratskih institucija, naveli su Evropski parlament da 2022. zaključi da se Mađarska više ne može smatrati demokratijom. Poljak navodi da je američki medijski pejzaž mnogo veći i raznovrsniji od mađarskog, ali ga zapanjuje spremnost velikih kompanija da se povinuju Trampovim prijetnjama. - Postoji vrlo čudan oblik autocenzure u Americi. Čak i evropskim očima, zastrašujuće je vidjeti u kojoj mjeri individualne hrabrosti nema. Od Zakerberga do ABC-ja, svi odmah kapituliraju - kaže on. <h2>Suspenzija Kimela dio je šireg obrasca</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091807094_c887fb80441e9e243e2b0602d62ef11ad29ca753c2dfddc69725db5da6bf20bf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091807094_c887fb80441e9e243e2b0602d62ef11ad29ca753c2dfddc69725db5da6bf20bf" data-rendition-name="original" width="5771" height="3892" loading="lazy" alt="TV Jimmy Kimmel"> <figcaption>Pješaci i novinari ispred studija emisije Jimmy Kimmel Live na Bulevaru Holivud, u srijedu, 17. septembra 2025. u Los Anđelesu(Photo: Chris Pizzello)2025 Invision</figcaption> </figure>  Ukidanje emisija komičara koji kritikuju Trampa postala je obrazac. Kimel je drugi komičar koji je ove godine ostao bez emisije: CBS je otkazao šou Stivena Kolbera samo nekoliko dana nakon što je on kritikovao nagodbu mreže u sporu sa Trampom oko montiranog intervjua u emisiji „60 minuta“ sa bivšom potpredsjednicom Kamalom Haris, Trampovom protivnicom na izborima prošle jeseni. CBS je tada naveo finansijske razloge, ali je Tramp slavio odluku, rekavši: „Apsolutno volim što je Kolber dobio otkaz. Njegov talenat je bio manji čak i od njegovog rejtinga. Čujem da je Džimi Kimel sljedeći“. ABC je u srijedu suspendovao Kimela nakon što je predsjednik Federalne komisije za komunikacije Brendan Kar ranije tog dana na jednom konzervativnom podkastu otvoreno zaprijetio: „Možemo ovo riješiti na lakši ili na teži način“. Kar je pokrenuo i istragu protiv CBS-a i javnih servisa, nakon što je Tramp ubijedio Kongres da im uskrati finansiranje. Ovaj slučaj je dodatno apostrofirao Trampove šire napore da prisili novinare, medijske kuće, a sada i komičare i komentatore, da se povinuju njegovom pogledu na svijet. U četvrtak, po povratku iz Velike Britanije, Tramp je poručio da regulatori treba da razmotre ukidanje licenci mrežama koje pružaju, kako je rekao, „samo loš publicitet“. Tramp je na meti imao i gigante društvenih mreža, tvrdeći da je Meta ukinula svoj program provjere činjenica djelimično zbog njegovih prijetnji, koje su uključivale i zatvor za osnivača Marka Zakerberga. Čak su i moćni vlasnici medija pokazali popustljivost pod pritiskom. Vlasnik „Vašington posta“ Džef Bezos, čije firme imaju značajne državne ugovore, ukinuo je uredničku podršku kandidatkinji Kamali Haris pred izbore 2024. godine i, poput Mete, donirao milion dolara za Trampovu inauguraciju. ABC News, u vlasništvu Diznija, pristao je na nagodbu od 15 miliona dolara kako bi riješio tužbu koju je podnio Tramp. <h2>Medijski pritisci i u drugim državama</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072613070_3143aa609056213bbafe9b38b25da2b8e4e031ba376afdd27add4776945aaaeb.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072613070_3143aa609056213bbafe9b38b25da2b8e4e031ba376afdd27add4776945aaaeb" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić"> </figure>  Mađarska nije jedini primjer. U susjednoj Srbiji, populistički predsjednik Aleksandar Vučić optužuje se da od dolaska na vlast ograničava slobodu medija. Kritičari ističu da se to sprovodi kombinacijom političkog pritiska, javnih kampanja blaćenja i finansijskog stezanja medija, čime vlast uspostavlja kontrolu nad glavnim tokovima informisanja i javnim servisom RTS. Bezbijednost novinara u Srbiji dodatno se pogoršala otkako su prije deset mjeseci izbili studentski protesti protiv Vučićeve vladavine. Grupa Media Freedom Rapid Response navela je u nedavnom izvještaju da su „ozbiljno zabrinuti“ jer novinari u Srbiji rade pod ogromnim političkim pritiskom, suočeni sa fizičkim nasiljem, cenzurom, kampanjama klevetanja, zloupotrebama sudskih procesa i svakodnevnim prijetnjama smrću. U Rusiji je predsjednik Vladimir Putin još na početku mandata uspostavio potpunu kontrolu nad nacionalnim televizijama, a kasnije je proširio restrikcije na civilno društvo, nezavisno novinarstvo i internet. Serija zakona ograničila je slobodu govora, dok su nezavisni mediji i novinari obilježeni etiketom „strani agent“. Kontrola interneta je stalno pojačavana. Putinov pritisak na medije dodatno je intenziviran nakon invazije na Ukrajinu 2022, kada su donijeti zakoni koji kriminalizuju kritiku rata i natjerali mnoge novinare u egzil. U Indiji je uspon premijera Narendre Modija pratio i pritisak na komičare i satiričare. Policija je hapsila izvođače zbog šala koje se smatraju uvredljivim za hinduističke bogove ili kritičnim prema Modijevoj partiji. Komičari poput Kunala Kamre i Vir Dasa suočavali su se sa tužbama, otkazivanjem nastupa i prijetnjama nacionalističkih grupa. Slične represije prema medijima dešavaju se i u više latinoameričkih zemalja. Nikaragva je ranije ove godine napustila glavnu kulturnu agenciju Ujedinjenih nacija u znak protesta zbog nagrade za slobodu medija koju je ta organizacija dodijelila glavnom opozicionom listu „La Prensa“. Taj list se, nakon što su vladine snage 2021. upale u njegovu redakciju u Managvi, uglavnom štampa iz egzila.

Trampovi potezi protiv medija ogledalo metoda Orbana, Vučića, Putina...

Jutros se u većem dijelu zemlje saobraća po suvim kolovozima i uz dobru vidljivost, dok duž klisura i usjeka postoji opasnost od manjih odrona. Vozačima se savjetuje oprez i prilagođena vožnja uslovima na putu, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore.
Na magistralnom putu Cetinje–Podgorica danas će od 17.20 do 20.26 biti potpuno obustavljen saobraćaj zbog protesta u mjestu Kruševo ždrijelo.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara–Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je u potpunosti zatvoren za sve vrste vozila zbog sanacije kritične tačke i odrona stijenske mase.
Na dionici Ribarevine–Poda–Berane (M-2) do 30. septembra važi zabrana saobraćaja u terminima od 9.00 do 13.00 i od 15.00 do 19.00 sati, dok se na dionici Bar–Kamenički most–Krute (R-29) do 1. oktobra obustave sprovode od 8.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
Zbog geodetskih radova, danas će na magistrali Kotor–Krtolska raskrsnica (lokalitet tunel Vrmac) biti obustave od 9.00 do 11.00 i od 13.00 do 15.00 sati.
Na više dionica uveden je režim naizmjeničnog propuštanja vozila ili povremene obustave:
<ul>
 <li>Virpazar, na dionici &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Sotonići–Virpazar (M-2), od 24.00 do 6.00 časova, zbog adaptacije kosine;</li>
 <li>Petnjica–Bioča, do 30. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;septembra, uz povremene obustave do 60 minuta;</li>
 <li>Lepenac–Ribarevina (M-2), do &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;kraja septembra;</li>
 <li>Plužine–Jasenovo Polje (M-3), &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;saobraćaj jednom trakom i semaforska regulacija;</li>
 <li>Vojislavljevića ulica u &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Podgorici, obustava zbog izgradnje bulevara;</li>
 <li>Pljevlja–Đurđevića Tara (M-6), &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;jednosmjerni režim do završetka radova;</li>
 <li>Žabljak–Šavnik (M-6), zbog &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;sanacije klizišta „Provalija“, povremeno jednosmjerni režim od 7.00 do &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;17.00;</li>
 <li>Prilazne saobraćajnice mostu &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Đurđevića Tara, do 9. oktobra;</li>
 <li>Rekonstrukcija mosta Đurđevića &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Tara, od 4. avgusta do 5. oktobra;</li>
 <li>Auto-put „Princeza Ksenija“, od &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;15. septembra, povremena zatvaranja po jedne trake u smjeru &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Smokovac–Mateševo.</li>
</ul>
U Crnoj Gori je u protekla 24 sata zabilježeno 22 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobila teže, a šest osoba lakše povrede.
Iz AMSCG-a dodaju da je intenzitet saobraćaja umjeren do pojačan, a vozačima je dostupna tehnička pomoć na putevima, uključujući uklanjanje manjih kvarova i besplatno šlepanje do prvog servisa za vozila registrovana u Crnoj Gori.
U toku su i radovi na adaptaciji više magistralnih puteva radi transporta opreme za vjetroelektranu „Gvozd“. Oni obuhvataju dionice Bar–Sutomore, Sutomore–Virpazar, Virpazar–Podgorica, Podgorica–Danilovgrad–Nikšić i Nikšić–Šavnik.
Do 5. oktobra izvode se radovi na unapređenju bezbjednosti saobraćaja na više raskrsnica i pješačkih prelaza u Danilovgradu, Pljevljima, Žabljaku, Šavniku, Vilusima, Bogetićima, Mioskoj, Plužinama, Petrovcu i Grahovu. Režim predviđa kratkotrajne obustave do 10 minuta.
AMSCG podsjeća da su građanima na raspolaganju 24 sata dnevno putem brojeva 19807, 020/234-999 i 063/239-987.
&nbsp;

AMSCG: Oprez zbog odrona, obustave saobraćaja na više putnih pravaca

Grupa zaposlenih u Radio-televiziji Crne Gore (RTCG) uputila je urgenciju rukovodiocu Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici, Dušku Milanoviću, zbog, kako navode, izostanka postupanja po njihovoj krivičnoj prijavi protiv Veselina Drljevića, aktuelnog predsjednika Savjeta RTCG.
Prijava je podnijeta još 24. januara ove godine, a odnosi se na navodno kršenje autorskih prava prilikom izrade doktorske disertacije. Zaposleni &nbsp;tvrde da je Drljević prepisao 36 strana Master plana crnogorskog turizma iz 2008. godine, koji je državni dokument Ministarstva turizma.
U urgenciji Milanoviću, zaposleni u RTCG navode da su „potpuno svjesni činjenice da skoro u nemogućim uslovima mora izaći na kraj sa raznim oblicima kriminala, od organizovanog do sporadičnog, od osoba koje nam pale zemlju do lica u mantijama koja bi zapalila Državu“.
- Uprkos tome, nije jasno iznimno sporo procesuiranje naše krivične prijave iz januara 2025. protiv Veselina Drljevića, trenutnog predsjednika Savjeta RTCG. Bez potrebe za opsežnim izviđanjem, lako je zaključiti da je Drljević prepisao navedene dijelove. On se pravdao da to niko ne bi namjerno uradio, što ostavlja utisak da nije bio u toku sa sopstvenom tezom. Očitim prepisivanjem, namjernim ili nenamjernim, prekršio je Zakon o autorskim i srodnim pravima, član 233 KZCG“, navodi se u urgenciji koju potpisuje šestoro zaposlenih – Srđan Čović, Časlav Vujotić, Mladen Vukčević, Tanja Šuković, Snežana Rakonjac i Vesna Banović.
Podsjećaju da je Drljevićev doktorat, i pored tih okolnosti, prihvaćen kao vjerodostojan u Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore, na osnovu čega je stekao status docenta i preuzeo rukovodeću ulogu u Savjetu RTCG.
- Sa većinom članova Savjeta sličnog akademskog profila i potencijala, u posljednje četiri godine odlučivao je o raspodjeli 90 miliona eura iz budžeta građana, omogućavajući da ih nesmetano koristi trostruko nelegalni direktor RTCG, Boris Raonić - navodi se dalje u urgenciji.
Prema tvrdnjama potpisnika, u tom periodu javni servis bio je obilježen kontroverzama, sudskim sporovima i sumnjivim tenderima, a aktuelno je i pitanje raspodjele milionski vrijednih stanova zaposlenima.&nbsp;
- Bar desetak stanova će dobiti osobe angažovane od strane nelegalnog direktora sa svega par godina staža, dok će dugogodišnji radnici biti uskraćeni - ističu.
<h2>Izviđaj o prepisivanju u toku</h2>
Portal ETV je još u februaru objavio da je Osnovno državno tužilaštvo otvorilo izviđaj povodom sumnji da je Drljević u svojoj doktorskoj disertaciji koristio dijelove Master plana bez navođenja izvora. Kako su tada saopštili iz tužilaštva, prikupljena dokumentacija je u fazi analize.
Sam Drljević je u izjavi za medije priznao da se određeni dijelovi njegovog rada „poklapaju“ sa Master planom turizma, ali je negirao namjeru, uz poruku da bi takav postupak bio „besmislen“.
Ipak, radnici RTCG poručuju da čekanje tužilaštva predugo traje i da javni interes nalaže brzu reakciju.&nbsp;
- U nadi da ćete se efikasno pozabaviti Drljevićevim ‘doktoratom’, očekujemo da ovaj lako dokazivi slučaj ne bude obesmišljen i prolongiran - zaključuje se u urgenciji.

Grupa zaposlenih u RTCG poslala urgenciju prvom čovjeku podgoričkog ODT-a povodom istrage o plagijatu Veselina Drljevića

Izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Krsto Radović (Demokrate) pokrenuo je disciplinski postupak protiv čak 25 zapošljenih za koje je inspekcija ustanovila da ne posjeduju sanitarne knjižice, a među njima su se našli i oni „koji nemaju direktnog kontakta sa vodom (zaštitari, higijeničarke, mašinisti)“, ali ne i njihovi neposredni rukovodioci „koji su bili dužni da isprate izvršenje ove obaveze“. Portalu ETV obratila se grupa zapošljenih koji tvrde da je Radović prikrio odgovornost „rukovodioca Tehničkog sektora Ivana Špadijera i šefice Službe kontrole kvaliteta Marijane Zenović, koji su njegovi saradnici od najvišeg povjerenja“. <h2>SELEKTIVNA ODGOVORNOST</h2> - Umjesto toga on je pokrenuo discipilnski postupak protiv svih 25 zapošljenih koji su se našli na spisku lica koja nemaju sanitarnu knjižicu. Ostaje nejasno i po kojem tačno propisu su zapošljeni, protiv kojih je pokrenut postupak, a koji nemaju direktan kontakt sa vodom, bili dužni da pribave sanitarne knjižice – ističu oni. Objašnjavaju da je Inspekcija zaštite zdravlja postupala po anonimnoj prijavi i uradila kontrolu na izvorištu Bolje sestre i konstatovala nepravilnosti, odnosno da radnici koji obavljaju poslove na tom lokalitetu nemaju sanitarne knjižice. Ističu da je menadžment Regionalnog vodovoda obezbijedio sanitarne preglede u Domu zdravlja Budva, ali da nijesu obavijestili zapošljene o terminima, niti je obezbijeđen prevoz zapošljenih koji žive u Podgorici i Nikšiću do Budve. - Ostaje nejasno zašto i neposredni rukovodioci nijesu pozvani na odgovornost zbog ovih „propusta“ nego im se u kontinuitetu dodjeljuju varijabile, a izvršni direktor Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić se hvale istorijskim rezultatima. Štoviše, postupak je inicirao Ivan Špadijer rukovodilac Tehničkog sektora, po dogovoru sa Krstom Radovićem – naglašavaju oni. Tvrde i da, navodno, „postupak nije sproveden protiv nijednog člana i simpatizera Demokrata, što dodatno pojačava sumnju da je ovo uvod u partijski obračun i čišćenje prostora kako bi se zaposlili članovi Demokrata“. Inspekcija je, kažu, izrekla kazne Marijani Zenović, šefici Službe za kontrolu kvaliteta i zaštite životne sredine i Anđeli Kankaraš, laborantkinji, „jer po opisu poslova jedino zapošljeni u navedenoj Službi imaju direktan kontakt sa vodom i obavezni su da imaju sanitarne knjižice“. - A Radović je pokrenuo disciplinske postupke protiv zapošljenih u drugim službama iako za njih ne postoji potreba da imaju sanitarne knjižice – kategorični su oni. <h2>RAZMIŠLJAJU O ŠTRAJKU</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>NEZADOVOLJSTVO RASTE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Grupa zapošljenih koja se obratila Portalu ETV kaže i da razmatraju da stupe u štrajk, jer im je „do juče obaćavana isplata varijabile i 13-ta plata zbog rekordnih rezultata, a sada im se priprema teren za kažnjavanje i otkaze“. Podsjećaju da je u ovoj državnoj kompaniji stanje turbulentno, jer su svi u iščekivanju da Vlada konačno konstatuje ostavku Zorana Lakušića, koju je podnio još u decembru prošle godine, ali i da se razriješi Radović koji, kako su utvrdile inspekcije, ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor. U nalozima za pokretanje disciplinskih postupaka Radović se pozvao na interne procedure kojima je propisana „obaveza sprovođenja zdravstveno-sanitarnih pregleda zapošljenih, shodno zakonom definisanom pravilniku, na svakih šest mjeseci“. Piše i da od 38 zapošljenih koji su u obavezi da se podvrgnu zdravstveno-sanitarnom pregledu koji su bili na spisku dostavljenom Domu zdravlja Budva 12. juna ove godine, njih 26 nije obavilo sanitarni pregled do dana nenajavljene kontrole sanitarne inspekcije objekta „Bolje sestre“, 28. avgusta. <h2>OZBILJNE NEZAKONITOSTI </h2> Radović je krajem juna uručio otkaz nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimiru Ružičiću i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću, krajem jula. I njih dvojica su u više navrata upozoravala na zabrinjavajuće stanje u Regionalnom vodovodu, obraćali su se premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću (Ministaratvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera), ali i na mnoge druge adrese. Do danas su bez odgovora. Portal ETV pisao je o brojnim pritužbama zapošljenih na postupanje predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, koji je, smatraju oni, nanio ogromnu štetu kompaniji, zbog čega su Specijalnom tužilaštvu dostavljene i prijave protiv njega. Od maja 2021, kada su ga proruske i prosrpske vlasti, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, imenovale na čelo Odbora direktora, kako smo pisali, on je do novembra 2024. smijenio čak tri izvršna direktora – Gorana Jevrića, Josifa Đuraškovića i Borislava Ivankovića, a četvrtog, Krsta Radovića imenovao ne poštujući komapnijske akte, jer ovaj nije posjedovao potrebne reference, što je ustanovljeno i inspekcijskim nadzorom. Lakušić je kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji mu, prema našim informacijama „čuva fotelju“ u Regionalnom vodovodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15" data-rendition-name="original" width="1024" height="638" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić i Krsto Radović"><figcaption>OZBILJNE OPTUŽBE: Zoran Lakušić i Krsto Radović (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>

Radović pokrenuo disciplinske postupke protiv čak 25 radnika, ali ne i protiv njihovih šefova

Kako su glasnije priče o rekonstrukciji Vlade, drmaju se pozicije vlasti, a ministri iz redova Demokrata postaju sve nervozniji i sve usamnjeniji. To na svojoj koži ovih sedmica najbolje osjeća ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.&nbsp; Njegov najbliži saradnik Lazar Šaranović, čovjek kojeg je direktno Šaranović postavio na poziciju direktora Uprave policije, okrenuo je ministru leđa i grozničavo pokušava da sebi nađe novo, uticajno, policijsko uhljebljenje. &nbsp; I već je našao metu. Prema informacijama Televizije E, namjera ambicioznog Šćepanovića je da sebi obezbijedi mjesto šefa Specijalnog polcijskog odjeljenja, jer je Predrag Šuković predao zahtjev za odlazak u penziju. ODLAZAK ŠUKOVIĆA I AMBICIJE ŠĆEPANOVIĆA Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković najavio je krajem jula svom šefu, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću odlazak u penziju, prvenstveno iz zdravstvenih razloga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190912_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917190912_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996" data-rendition-name="original" width="1697" height="1251" loading="lazy" alt="OČEKUJUĆI KADROVSKE PROMJENE: Predrag Šuković i Vladimir Novović"> <figcaption>OČEKUJUĆI KADROVSKE PROMJENE: Predrag Šuković i Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Šuković je imao najmjeru da formalne procedure završi već početkom septembra, ali je na molbu Novovića – navodno zbog hapšenja ,,krupnih riba prošle i sadašnje vlasti” u oktobru i novembru - prihvatio da penzionisanje odgodi za kraj decembra ili, eventualno, za februar sljedeće godine. &nbsp; To je definitvno krajnji rok do kada će Predrag Šuković obavljati fukciju čelnog čovjeka Specijalnog policijskog tima. &nbsp; Ta je informaciaj došla do Šćepanovića i inicirala akciju samokandidovanja. Ali i urušavanja kredibiliteta dosadašnjeg šefa SPO. Prema izvorima iz vrha MUP-a, Šćepanović i Šuković odavno nijesu u najboljim odnosima, što potvrđuju riječi vršioca dužnosti direktora Uprave policije koji je prije nekoliko mjeseci u užem krugu saradnika kazao da će, ako treba, „vetingovati i Šukovića“ čim sjedne u njegovu fotelju. STRAH OD REKONSTRUKCIJE Najnovija borba za fotelju, ovog puta za poziciju šefa Specijalnog policijskog odjeljenja, direktno je povezana sa sve glasnijim najavama da bi premijer Milojko Spajić početkom oktobra mogao staviti u paket rekonstrukcije, odnosno smjena - osim ministra odbrane Dragana Krapovića - i ministra policije Danila Šaranovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_9a48db79985debf579d150bde0f75520f9ef56a968712e76cc85cecc3cdb021d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250917190916_9a48db79985debf579d150bde0f75520f9ef56a968712e76cc85cecc3cdb021d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="HOĆE LI BITI REKONSTRUKCIJE: Milojko Spajić i Branko Krvavac"> <figcaption>HOĆE LI BITI REKONSTRUKCIJE: Milojko Spajić i Branko Krvavac(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istovremeno, to je i Šćepanovićev bijeg od moguće odgovornosti za brojne &nbsp;nezakonitosti u sprovođenju akcije ,,Značka”, odnosno čišćenja policije od politički nepodobnih. U pokušaju da od policije naprave partijsku vojsku Demokrate su urušile bezbjedosni sistem Crne Gore a glavna poluga u tome bio je upravo Lazar Šćepanović i policijske starješine koje je on mimo kriterijuma doveo na mjesta odlučivanja. &nbsp; Znajući da mu nakon odlaska Šaranovića u policiji preostaje jedino povratak na poziciju inspektora u Odsjeku za kriminalističko obavještajne poslove za koje ima stalno rješenje Šćepanoviću je preostalo jedino da potraži novog političkog poslodavca. POTRAGA ZA POLITIČKIM POSLODAVCEM &nbsp; Višestruko nagrađivani policijski oficir iz vremena vladavine DPS-a odmah nakon političkih promjena 2020. godine priklonio se Uri Dritana Abazovića. Kada je Abazovićev pokret politički oslabio, Šćepanović je zaštitu našao u zagrljaju Demokrata. &nbsp; Iako je bio udarna pesnica u takozvanom vetingu unutar policije Šćepanović više od godinu funkciju obavlja kao vršilac dužnosti, što je bio način da ga Demokrate i pored njegove servilnosti drže pod kontrolom. Nakon što je dalje djelovanje Demokrata u vrhu bezbjednosnog sektora postalo upitno, Šćepanoviću se odmah odlučio da se približi drugim strankama, prvenstveno PES-u Milojka Spajića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_3bc0f8ecb50d37b235aff96e658c2779f78173f18dc6e66905fb22a50f26aa7c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250917190916_3bc0f8ecb50d37b235aff96e658c2779f78173f18dc6e66905fb22a50f26aa7c" data-rendition-name="original" width="1280" height="803" loading="lazy" alt="IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI: Lazar Šćepanović"> <figcaption>IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI: Lazar Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PRIBLIŽAVANJE SPAJIĆU &nbsp; Čelnik Uprave policije je na različite načine pokušao da se približi premijeru Spajiću preko ljudi bliskih lideru PES-a, poput premijerovog savjetnika Branka Krvavca ili Spajićevog ujaka Sretena Kankaraša, koji ima snažan uticaj u PES-u. &nbsp;&nbsp; Krajem avgusta Šćepanović se, sve u cilju vlastitih preporuka PES-u, sastao sa doktorom Zoranom Mrkićem i još nekim uticajnim predstavnicima Spajićeve partije u jednom lokalu u Nikšiću. Ipak, u akciji lobiranja za vlastite interese Šćepanović je nailazio na prpreke. &nbsp; Šćepanović je naišao na zatvorena vrata u ANB-u. Prema njegovim opservacijama, vrata tajne službe mu je zatvorio funkcioner PES-a i predsjednik Odbora za bezbjednost Miodrag Mišo Laković. &nbsp; &nbsp;Zato je, kao neku vrstu osvete, Šćepanović je počeo da unutar Uprave policije širi priče o &nbsp;sumnjivim finansijskim poslovima Lakovića, preko lanca pekara Sicilija. AMBICIJE BEZ KRAJA Borba za Šukovićevu fotelju je istovremeno i Šćepanovićev bijeg od odgovornosti za nezakonite akcije što je, po nalozima Demokrata radio u Upravi Policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917190916_b452c7c5f09b1291ae93b38aae23c3ce80018b8ffd0e660da77daa98bc06c56e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250917190916_b452c7c5f09b1291ae93b38aae23c3ce80018b8ffd0e660da77daa98bc06c56e" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="RAZLAZ: Šćepanović, Šaranović i Bečić"> <figcaption>RAZLAZ: Šćepanović, Šaranović i Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim toga, realizujući partijske ciljeve Demokrata Šćepanović je zajedno sa Šaranovićem u potpunosti urušio sistem javne bezbjednosti – smanjenjm broja policajaca, nezakonitim otpuštanjem, primanjem u službu nekompetentnog kadra, izuzetno lošom organizacijom i opremljenošću polcije. I, bez obzira na to da li će uspjeti da nađe uticajnu funkciju i u narednom periodu, Šćepanović će se morati sigurno suočiti sa svim onim što je po partijskim nalozima Demokrata radio u Upravi Policije. Prije svega tolerisanje situacije u kojoj je kompletan njegov kabinet u vd stanju što nije zabilježeno do sada. Zatim, sprovođenje takozvanog vetinga, zakonski neutemeljenog progona kolega i bivših pretpostavljenih za koju su zakonsku osnovu pripremile Demokrate a Šćepanović sproveo kroz akciju kodnog imena ,,Značka“. Sve su to računi koji dolaze na naplatu. Zato je Lazar Šćepanović u trci sa vremenom, ne smije da čeka Spajićevu rekonstrukciju Vlade, jer bi i on mogao biti u paketu onih kojima se sprema smjena. I zato je sada sve karte bacio da bude ključni kandidat za šefa Specijalnog policisjkog odjeljenja. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je Šćepanović ipak pretjerao sa samolobiranjem i teško da će Predrag Šuković biti mnogo veseo što mu se fotelja izmiče prije nego što je i on planirao. Zato je sasvim moguće da Lazar Šćepanović postane i žrtva vlastite ambicije pa da ne bude novi šef SPO-a a da i ne ostane na poziciji čelnika Uprave policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanović mjerka Šukovićevo mjesto

Advokat Veselin Radulović dopunio je krivičnu prijavu protiv funkcionera Demokrta Borisa Bogdanovića zbog osnovane sumnje da počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i ugrožavanje sigurnosti. U prijavi koju će Radulović danas predati Specijalnom državnom tužilaštvu a, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je Bogdanović nakon što je objavljena informacija da je protiv njega dopunjena krivična prijava zbog sumnje da je falsifikova isprave – diplomu, uputio niz primitivnih uvreda, kleveta i prijetnji. Bogdanović je u saopštenju advokta Radulovića označio kao „glasnogovornika bivših visokorangiranih policajaca koji su povezani sa kriminalnim strukturama“, kao dio „kriminalne piramide“, kao nekoga ko „štiti šverc i korupciju“, zatim da je „nagazio pogrešnog“ i da će „vidjeti šta znači politička i pravna šaka u vrh brade“. -Protiv Bogdanovića sam 15. septembra dopunio prijavu zbog osnovane sumnje da je počinio i krivično djelo falsifikovanje isprave. U javnom odgovoru na vijest o dopuni krivične prijave Bogdanović nije osporio navode iz krivičnih prijava i dopune prijave, već je nakon niza primitivnih uvreda i kleveta moj račun uputio prijetnje dovodeći me u vezu sa kriminalnim klanovima i kriminalnim strukturama - piše u prijavi Radulovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Advokat u prijavi kao dokaz navodi saopštenje koje je Bogdanović objavio na Fejsbuku. Radulović smatra da iako Bogdanović ne djeluje „kao osoba koja bi neposredno bila u stanju da realizuje prijetnju poput „šake u bradu“ ipak prijetnje se moraju shvatiti ozbiljno jer, kako se navodi u prijavi, Bogdanović je član političke partije za koju SDT posjeduje dokaze – skaj prepiske da su članovi kriminalnih organizacija u njenu korist kupovali glasove. Advokat je ukazao i da Bogdanovićeva partija upravlja sektorom bezbjednosti i odbrane, pri čemu neosnovana povezivanja predstavljaju ozbiljna targetiranja i ugrožavanje sigurnosti. -S obzirom da postoji osnovana sumnja da je ova prijetnja rezultat djelovanja kriminalne organizacije i da je nastavak pokazane spremnosti da se u njenom djelovanju primjenjuje nasilje i zastrašivanje , kao i da je prijetnja reakcija na krivične prijave koje sam prethodno podnio zato dostavljam ovu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu – piše u prijavi advokata Radulovića. On podsjeća da su mu i ranije „članovi organizacije uputili prijetnje i ugrozili mu sigurnost navodima da mu predstoji „ćeranija“ i da će „plakati“ samo zato što radi svoj posao“. Nove prijetnje, prema stavu Radulovića, predstavljaju novi pokazatelj spremnosti kriminalne organizacije da u djelovanju primjenjuje nasilje i zastrašivanje. -Dodatno način javnog izražavanja prijavljenog Bogdanovića dodatno ide u prilog sumnjama u regularnost diplome za koju navodi da je stekao, jer diplomirani pravnici na krivične prijave ili podneske sigurno ne odgovaraju primitivnim uvredama, klevetama i prijetnjama da će „vidjeti šta znači politička i pravna šaka u vrh brade“. Naprotiv, na takav način odgovaraju upravo članovi kriminalne organizacije – piše u prijavi.

Radulović: Bogdanović na optužbe odgovorio ne kao pravnik, već kao član kriminalne organizacije

Vijest da je Nina Ofner Bokan odabrana za savjetnicu Andrije Mandića jeste odjeknula, ali nije iznenadila na skandale sviklu crnogorsku javnost. Iako bi, u svakoj normalnoj zemlji, informacija da je predsjednica Jevrejske zajednice postala dio najužeg tima jednog četničkog vojvode, izazvala nevjericu i indignaciju. Ali, u Crnoj Gori, evo pola decenije, paranormalnost je postala realnost, a (ne)očekivani obrti svakodnevica.&nbsp;
Nina Ofner Bokan zvanično se uhvatila u kolo četničkog vojvode Andrije Mandića na samom početku drugog mandata na čelu Jevrejske zajednice u Crnoj Gori. Za predsjednicu ove asocijacije prvi put je izabrana u septembru 2020. godine, 13 dana nakon promjene vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;
- Svoje aktivnosti i interesovanja u budućnosti Ofner Bokan će usmjeriti na jačanje Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, na očuvanje jevrejskog kulturnog i nacionalnog identiteta, na sprečavanje asimilacije - saopšteno je na dan njenog izbora i istaknuto da “u znak duboke privrženosti svojim jevrejskim korijenima Ofner Bokan nosi prezime svoje bake Edite, koja je pukom srećom uspjela da preživi holokaust”.
Ubrzo nakon izbora, predsjednica Jevrejske zajednice pokazala je da ima sentimente i prema drugoj strani istorije. U prvom saopštenju, kojim se oglasila povodom smrti Amfilohija Radovića krajem oktobra 2020. godine, navela je da “odlazak blagopočivšeg Mitropolita na drugi svijet predstavlja veliki gubitak za Mitropoliju crnogorsko-primorsku, SPC i sve njene vjernike, kao i za pravoslavni i hrišćanski svijet”.&nbsp;
Njena ožalošćenost i veličanje mitropolita Srpske crkve u Crnoj Gori zbunila je dio javnosti, koji nije zaboravio da je Amfilohije bio najodaniji sljedbenik zastupnika fašističke ideologije i antisemitizma Nikolaja Velimirovića, kojeg je Srpska crkva kanonizovala iako je ispisao najotrovnije stranice protiv Jevreja, tvrdeći da je njihov otac đavo.
Nina Ofner Bokan požurila je i da odmah nakon polaganja zakletve srdačno čestita izbor 42. Vlade u decembru 2020. i da Zdravku Krivokapiću i Dritanu Abazoviću poželi uspješno obavljanje premijerske i potpredsjedničke funkcije. Nepunu godinu kasnije svoj stav prema premijeru Krivokapiću iskazala je uručivanjem medalje “Operation Brothers” u znak „zahvalnosti za podršku, pomoć i odličnu saradnju“.
Predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori brzo je uspostavla odličnu saradnju i sa ministarkom zdravlja Jelenom Borovinić Bojović kojoj je tokom susreta u Podgorici, u vrijeme ekspanzije korona epidemije, čestitala na, kako je rekla, izvanrednom uspjehu u radu koji je postigla od trenutka kada je stupila na tu dužnost.
Tokom poludecenijskog mandata Nina Ofner Bokan razgovarala je i sa tadašnjim predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, ali se nije nijednom pohvalila susretom sa predstavnicima boračkih i antifašističkih organizacija i udruženja, niti su mediji zabilježili sastanak sa nekom opozicionom strankom ili nevladinom organizacijom.
Na višegodišnjem putu do mjesta savjetnice Andrije Mandića, predsjednica Jevrejske zajednice posebno se istakla odbranom bivšeg ministra Vladimira Leposavića, kojeg je doživljavala kao “čovjeka sa krajnje istančanim senzibilitetom za potrebe nacionalnih i vjerskih manjina i ubijeđenog humanistu...”.&nbsp;
Na dan parlamentarne rasprave o smjeni Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici, Nina Ofner Bokan objavila je saopštenje u kojem navodi da su reakcije na spornu izjavu ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava zapravo „pokušaj političkog ubistva jednog čovjeka koji je sve, samo ne negator ili relativizator zločina“.
Od stava predsjednice tada se ogradio dio predstavnika Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, izražavajući zabrinutost i uznemirenost zbog njenih „bezosjećajnih“ izjava i pokušaja da Jevreje „uvuče u neke političke igre“. Braniteljka ministra Leposavića najviše je povrijedila Majke iz Srebrenice i Žepe koje su takođe reagovale navodeći da je “izjava predsjednice Jevrejske zajednice neozbiljna i neutemeljena“. Za razliku od Srebrenice, ostalo je zabilježeno da je javno podržala donošenje Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskoj Skupštini, koja je nanijela veliku štetu Crnoj Gori.
Nina Ofner Bokan pripada skupini rijetkih pojedinaca koji su i u djelu gradonačelnika Nikšića Marka Kovačevića prepoznali napore za očuvanje antifašističkih vrijednosti, bez primjesa nacionalizma ili govora mržnje.&nbsp;
- Kao predsjednica Jevrejske zajednice, smatram da je neprihvatljivo da se ovakva pitanja instrumentalizuju u političkim obračunima, i to na štetu pojedinaca koji su do sada pokazali istinski pijetet prema jevrejskim žrtvama i uložili napor u očuvanje antifašističkih vrijednosti - navela je Nina Ofner Bokan u jednom saopštenju.
Posebno poglavlje u njenoj biografiji, kojim zaokružuje kontinuitet svog višegodišnjeg djelovanja, predstavlja pakt sa aktulenim predsjednikom Skupštine Crne Gore.&nbsp;
Tokom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Andrija Mandić joj se predstavio ovim riječima: “Dolazim iz redova srpskog naroda, koji je tih mračnih godina sa jevrejskim narodom dijelio tu tužnu sudbinu, ali i herojsku borbu protiv nacizma i fašizma”.&nbsp;
Valjda je zato četnik-antifašista ove godine bio gost predsjednika Izraela, posjetio Jerusalim i u Memorijalnom centru Jad Vašem ostavio poruku kojom izjednačava stradanje jevrejskog i srpskog naroda, slijedeći narativ SPC. U pratnji predsjednika Skupštine, pored njegove ćerke, bili su i ministar Slaven Radunović, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, jedan srpski episkop i predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore.
Tako je korak po korak, na mala vrata, mireći nepomirljive ideologije i etičke vrijednosti, predsjednica Jevrejske zajednice stigla do velikosrpskog vladajućeg ešalona u Crnoj Gori i našla utočište u štabu četničkog vojvode.
Nema više njene bake Edite, koja je pukom srećom preživjela holokaust, da opomene svoju unuku i Mandićevu savjetnicu da jednoj pripadnici jevrejskog naroda ne priliči kolaboracija sa snagama koje sistematski zatiru antifašističko nasljeđe. Da je podsjeti da između nacističke i četničke antisemitske paradigme nema suštinske razlike i da je prezime koje je naslijedila obavezivalo da bude gospođa, a ne sestra Nina Ofner Bokan.

Savjetnica u kolu četničkog vojvode

U diplomatiju ulazi Ivana Živković, stomatološkinja i dosadašnja direktorica Direktorata za javno zdravlje pri Ministarstvu zdravlja – ona će biti na poziciji savjetnice u Ambasadi Crne Gore u Atini, saznaje portal ETV.&nbsp;
Ovo je još jedno političko postavljanje.&nbsp;
Živković je u Direktorat za javno zdravlje stigla još u vrijeme dok je Ministarstvom zdravlja rukovodila Jelena Borovinić Bojović. Imenovana je tada kao kadar Nove srpske demokratije. Po struci je stomatolog, bez prethodnog diplomatskog iskustva.
Stanija Kalpačina, donedavna savjetnica u Skupštini Crne Gore, imenovana je za trećeg sekretara u Ambasadi Crne Gore u Beogradu, saznaje portal ETV.
Kalpačina je u Skupštini obavljala funkciju samostalne savjetnice I – urednice u Odsjeku za fonografske i štampane zapise.
Portal ETV ranije je objavio da će Anesa Ramović, saradnica potpredsjednika Skupštine i funkcionera Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića, takođe biti raspoređena u diplomatsku mrežu – kao treći sekretar u Ambasadi Crne Gore u Zagrebu. Njen predlog za imenovanje došao je od lidera Bošnjačke stranke i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.

Tag: moacg