Glumac Moamer Kasumović odrekao se nagrade "3. januar" koju mu je Opština Bijelo Polje dodijelila 2017. godine.
Kasumović se na taj korak odlučio nakon kritika nekih opozicionih odbornika u bjelopoljskoj opštini koji su pozivali da se glumcu osuđenom za bludničenje nad maloljetnikom oduzme najveće opšinsko priznanje.
Taj zahtjev je uslijedio nakon što je lokalni parlament donio odluku o oduzimanju nagrade "Risto Ratković" bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.&nbsp;
- Ovim putem želim da Vas obavijestim da se odričem 3. januarske nagrade &nbsp;Opštine Bijelo Polje, za koju sam predložen i izabran - naveo je Kasumović u obraćanju Opštini Bijelo Polje, u koje je naš portal imao uvid.
On je naglasio da je odluku donio isključivo iz razloga što ne želi da priznanje koje bi trebalo da afirmiše istinske društvene i kulturne vrijednosti bude dovedeno u kontekst političkih prepucavanja, podjela ili bilo kakve instrumentalizacije.
- Istovremeno, želim jasno istaći da se ovim činom ni na koji način ne umanjuje moja zahvalnost, niti osjećaj časti koji sam imao- i koji i dalje imam- zbog činjenice da je moj rad prepoznat i predložen za jedno od najznačajnijih opštinskih priznanja - poručio je Kasumović.
Na kraju, kazao je da je uvjeren da je ova odluka, u datim okolnostima, najbolji način da se sačuva dostojanstvo same nagrade i izbjegnu dalje, nepotrebne kontroverze.
Kasumoviću je nagradu "3. januar" dodijelio žiri u stastavu: Hilmija Franca, Biserka Bulatović, Vera Medojević, Svetislav Perišić, Ljubomir Zlajić, Izet Erović i Senaida Gušmirović.
Obrazlažući odluku, žiri je tada zaključio da Kasumović svoju profesionalnu misiju ne obavlja samo i isključivo na polju glume, već se bavi i edukacijom glumaca.
- Kasumović je osnivač prvog "Kabaretskog pozorišta" u Sarajevu, kao i "Omladinskog film festivala", uspješno realizuje "Sarajevi film festival", kao i "Film Factory" školu mađarskog reditelja Bela Tarr-a. Dobitnik je značajnih priznanja i nagrada za najboljeg mladog glumca na Internacionalnom festivalu u Brčkom i Festivalu dramskih serija u Beogradu. Jedan je od najreferentnijih glumaca na prostoru BIH i bivše Jugoslavije, a njegov rad u žiriju je prepoznat učešćem na mnogim međunarodnim festivalalima u Crnoj Gori i MESS, a prepoznata je njegova uspješna humanitarna djelatnost u UNHCR-u. Kroz svoje zapažene umjetničke rezultate Moamer Kasumović, istovremeno, prenosi slavu našeg Bijelog Polja, te je žiri donio odluku o dodjeli Nagrade 3. Januar, jednom od najistaknutijih umjetnika glumačke profilacije sa ovih prostora - saopštio je žiri.
Kasumović je u Sarajevu osuđen zbog bludničenja nad maloljetnikom zatvorskom kaznom od godinu, i odlučeno je da se njegovo ime nađe u Registru počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode Crne Gore.
Zbog slučaja Kasumović, odbornici opozicije u bjelopoljskom parlamentu nijesu htjeli da učestvuju u imenovanju i izboru dobitnika Trećejanuarske nagrade za 2025. koja će biti dodijeljena početkom naredne godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kasumović se odrekao nagrade "3. januar": Želim da se sačuva dostojanstvo priznanja i izbjegnu kontroverze

Glumac Moamer Kasumović, koji je u Sarajevu osuđen zbog bludničenja nad maloljetnikom zatvorskom kaznom od godinu, naći će se i u Registru počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode Crne Gore.
Pobjeda je pitala Ministarstvo pravde da li će se Kasumović naći u Registru s obzirom na činjenicu da je rođen u Crnoj Gori, te da sada ovdje živi i radi.
Iz Ministarstva su pojasnili da je uredbom o načinu vođenja kaznene evidencije propisano da se u nju uključe i osobe osuđene za krivična djela od stranih sudova i to crnogorski državljani, strani državljani i lica bez državljanstva koji su rođeni na teritoriji Crne Gore i strani državljani i lica bez državljanstva koji su stalno nastanjeni u Crnoj Gori, za koje su podaci dostavljeni Ministarstvu pravde.
<h2>Slučaj Kasumović</h2>
Prema informacijama koje je Opštinski sud u Sarajevu dao Radiju Slobodna Evropa, Kasumović je osuđen zbog bludnih radnji nad petnaestogodišnjakom, a pravosnažna presuda mu je izrečena 22. maja prošle godine. Optužnicu protiv njega Tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo je početkom februara 2021. godine.
On je proglašen krivim da je u decembru 2019. počinio bludne radnje nad maloljetnikom, navedeno je u presudi.
Kasumović je otkupio zatvorsku kaznu u novembru prošle godine, pa je seksualno zlostavljanje maloljetnika od 15 godina platio 36.000 konvertibilnih maraka, što je oko 18.000 eura.
Za cijeli slučaj javnost je saznala 16. septembra, kada je mladić nakon predstave o seksualnom i vršnjačkom nasilju „Tiho, tiše“ na Sarajevo festu javno kazao da je bio žrtva seksualnog zlostavljanja poznatog glumca. Nakon razgovora koji je upriličen nakon izvođenja, mladić je kazao da nije bio jedina žrtva i da postoji presuda u drugom slučaju u kojoj je Kasumović već osuđen. Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo je kasnije saopšteno da protiv Kasumovića nema drugih prijava i pokrenutih istraga.
<h2>Prekinuta priča teatra</h2>
Glumac se prije dvije godine vratio u Bijelo Polje i postao aktivan u kulturno umjetničkom životu grada. O njegovom zločinu javnost nije bila obaviještena, jer je cijeli proces pred pravosuđem BiH prošao ispod radara javnosti. S obzirom na njegovu glumačku reputaciju, u Bijelom Polju je postao i dio OMO teatra, koji je u sopstvenoj produkciji uradio predstavu, gdje je Kasumović učestvovao, a koja je imala premijeru i jedno izvođenje.
Međutim, čim je u javnost procurila informacija o njegovom zločinu, osnivači tog teatra su odlučili da ga ugase i obustave svaku saradnju i komunikaciju sa Kasumovićem.
- Od momenta kad se saznalo za aktuelnu presudu KS Sarajevo kojom je glumac Kasumović pravosnažno osuđen, više puta smo se oglasili i jasno kazali kako zbog toga novosnovani OMO teatar prestaje sa radom, i da predstava u kojoj je Kasumović igrao neće više biti izvođena - kazao je Pobjedi Aleksandar Srdanović, predsjednik OMO.
Na pitanje da li je odlika o ukidanju teatra radikalna, te da li je bilo dovoljno samo isključenje Kasumovića, Srdanović je odgovorio:
- Nije radikalno, neminovno je. Biće predstava i biće teatara - kazao je on.
Srdanović je kazao i da bi Registar pedofila trebalo da bude javan, upravo zbog ovakvih situacija, kada nikome ne pada na pamet da traži provjeru.
U julu je Crnu Goru potresla informacija, koju je Pobjeda objavila, kada je uhapšen I. K. (36) u Kotoru zbog fotografisanja, seksualnog iskorišćavanja i obljube nad djecom mlađom od 14 godina u KK Kotor, gdje je bio pomoćni trener. Pedofil je prijavljen od roditelja i Centra za socijalni rad krajem jula, na što je policija odmah reagovala i uhapsila ga sjutradan. Veliku neodgovornost je tada pokazala uprava kluba, koja je od aprila znala za ovaj slučaj, kada je zabranila I. K. da prisustvuje treninzima i bilo kakvim aktivnostima kluba. Oni nijesu prijavili pedofila, dok slučaj nije došao do Centra za socijalni rad.
<h2>Osjetljivo pitanje</h2>
Dvije sedmice nakon toga, Crna Gora je dobila Registar pedofila.
U BiH se dogodila slična situacija - nedjelju dana od otkrivanja slučaja Kasumović, 23. septembra dobili su Registar pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv polne slobode i morala nad djecom i maloljetnicima. Entitet Republika Srpska ima ga od 2018. godine i u njemu su podaci o 247 osuđenih osoba i ne postoji mogućnost otkupa kazne za novac.
Crna Gora je svoj registar uspostavila 13. avgusta i nije javan, kao ni u BiH. Javan je zasad samo u Sjevernoj Makedoniji gdje su podaci dostupni svim zainteresovanim licima.
Na pitanje da li se razmatra mogućnost da Registar postane javan, kao što je tražio dio javnosti, iz Ministarstva je odgovoreno da su otvoreni za razmatranje te mogućnosti.
- Međutim, pomenuto pitanje je vrlo osjetljivo, kako zbog resocijalizacije osuđenih lica, tako i zbog različitih okolnosti koje dovode do izvršenja krivičnih djela protiv polne slobode nad djecom, pa je za donošenje odluke o ovom pitanju potrebna detaljna analiza koja bi uključila kako državne organe, tako i nevladine organizacije i druga lica koja mogu uzeti značajnu ulogu - kazali su Pobjedi iz Ministarstva pravde.
<h2>Podatke traže samo novinari</h2>
Na dan kada je stavljen u funkciju Registar pedofila u Crnoj Gori, u njemu je bilo 98 osoba. Od tog 13. avgusta do danas brojka je nepromijenjena, prema podacima Ministarstva pravde.
U Registru se nalaze podaci o svima koji su osuđeni za krivična djela izvršena na teritoriji Crne Gore, kao i licima osuđenim za krivična djela od stranih sudova.
Pored ovih, evidentiraju se i oni koji su osuđeni za krivična djela izvršena na teritoriji Crne Gore, kao i lica osuđena za krivična djela od stranih sudova.
Pobjedi je rečeno da od dana uspostavljanja Registra, u Ministarstvu do 16. septembra nije bilo podnijetih zahtjeva za izdavanje uvjerenja iz posebnog registra počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode. Dobijali su samo novinarska pitanja tim povodom.
Podaci iz crnogorskog registra se mogu dati sudu, državnom tužilaštvu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica o kome se vodi posebna evidencija, odnosno nadležnoj organizacionoj jedinici policije, kada je to potrebno za vršenje poslova iz njene nadležnosti.
U tom registru se nalaze ime i prezime, JMBG, adresa prebivališta i boravišta, podaci o zaposlenju, osobenim znacima, krivičnom djelu i krivičnoj sankciji koja je izrečena, kao i informacije o pravnim posljedicama osude. Podaci se vode trajno i ne mogu se brisati.
<h2>Čekaju se MUP i Ministarstvo zdravlja</h2>
Osobe sa te evidencije biće nadzirane, neće moći da borave ili rade u blizini djece, moraće redovno da se prijavljuju Upravi policije. Ipak, da bi se znalo ko će ih nadzirati, moraće da se promijene i podzakonski akti koji će pratiti aktuelni Krivični zakonik.
Iz Ministarstva pravde su Pobjedi kazali da izrada podzakonskih akata kojima bi se regulisalo vršenje nadzora nad licima koja su evidentirana u Registru za lica osuđena za krivična djela protiv polne slobode učinjena na štetu maloljetnika nije u nadležnosti Ministarstva pravde.
Članom 132b Krivičnog zakonika je predviđeno obavezno javljanje nadležnoj organizacionoj jedinici policije, koja podrazumijeva da se učinilac navedenih krivičnih djela lično javlja organizacionoj jedinici policije u mjestu njegovog prebivališta ili boravišta.
Kazali su da su 27. novembra 2023. godine Ministarstvu unutrašnjih poslova uputili dopis kojim je zahtijevana informacija u kojoj je fazi izrada podzakonskog akta iz člana 132b Krivičnog zakonika Crne Gore. MUP je odgovorio 15. januara da je u toku izrada podzakonskog akta, te da će isti u narednom periodu biti dostavljen radi davanja sugestija i mišljenja. Nakon toga, iz MUP-a se dalje nijesu oglašavali.
Pobjeda je pitala Ministarstvo pravde i da li je definisano pitanje profesionalne i medicinske pomoći za prestupnike, što je navedeno i prilikom predstavljanja Registra.
Iz Ministarstva zdravlja nikada nijesu odgovorili na upit Ministarstva pravde.
- Ministarstvo pravde je Ministarstvu zdravlja uputilo dopis kojim je zahtijevana informacija u kojoj je fazi izrada podzakonskog akta iz člana 132d Krivičnog zakonika Crne Gore, i na taj dopis nijesu dobili odgovor - rečeno je Pobjedi.
Taj član se odnosi na obavezno posjećivanje profesionalnih savjetovališta i ustanova.
Kome će se pedofili javljati, koji organ će ih nadzirati, na koji način će se spriječiti posjećivanje mjesta na kojima se okupljaju djeca, naročito vrtića, škola i dvorišta ovih ustanova, igrališta, profesionalno savjetovanje, putovanja i promjena mjesta prebivališta - pitanja su koja tek treba da definišu MUP i Ministarstvo zdravlja.
Pobjedi su iz Ministarstva pravde kazali da ukoliko osoba koja je u Registru prekrši obavezno obavještavanje o promjeni prebivališta, boravišta ili radnog mjesta, obavezno obavještavanje o putovanju u inostranstvo čini krivično djelo - kršenje mjera posebnog nadzora, i za isto je propisana novčana, odnosno kazna zatvora do jedne godine.
<h2>Propušteno 15 godina</h2>
Na ovaj registar pedofila Crna Gora je čekala još od 2009. godine, kada je potpisala Konvenciju Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja i tada se obavezala da će uspostaviti registar. To se i desilo nakon 15 godina kašnjenja.
Prvobitno je Registar bio najavljen 15. decembra i tada je tehnički bio završen. Međutim, tadašnji ministar pravde Andrej Milović je kazao da su proces zakočili sudovi koji nijesu na vrijeme dostavili neophodne podatke.
Nakon što je na funkciju stupio aktuelni ministar Bojan Božović, 23. jula, on je kazao da će Registar biti jedan od prioriteta, te da će biti veoma brzo gotov, što se i dogodilo u avgustu.
<h2>Kazne</h2>
Prema izmjenama Krivičnog zakonika, za krivična djela silovanje, obljuba nad djetetom, nad nemoćnim licem, obljuba zloupotrebom položaja, počinilac će biti kažnjen zatvorom u trajanju do četrdeset godina. Ko učini obljubu nad djetetom, kazniće se od pet do petnaest godina zatvora.
A ukoliko se obljuba izvrši zloupotrebom položaja ili ovlašćenja, najmanja kazna je deset godina zatvora. Takođe, dječja pornografija, odnosno pokazivanje takvog sadržaja djeci je kažnjivo zatvorom od dvije do deset godina. Ko navodi ili iskoristi dijete za proizvodnju slika, audio-vizuelnih ili drugih predmeta pornografske sadržine (dječja pornografija) ili za pornografsku predstavu, kazniće se zatvorom od tri do deset godina.
A kada je seksualno uznemiravanje u pitanju, tužioci se najčešće odlučuju za član 7 Zakona o javnom redu i miru. U tom članu piše da će oni koji budu na javnom mjestu grubo vrijeđali drugog ili se na drugi način ponašali naročito drsko, bestidno ili uvredljivo biti kažnjeni za prekršaj novčanom kaznom od 250 do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana

Glumac Moamer Kasumović će biti u crnogorskom registru pedofila

Bjelopoljski Centar za kulturu prekinuo je saradnju sa glumcem Moamerom Kasumovićem nakon što je otkriveno da je 2021. godine osuđen zbog bludničenja nad maloljetnikom.
V.d. direktora Edin Smailović potvrdio je Anteni M da je Kasumović sarađivao sa Centrom neke tri godine, od kada se vratio u Bijelo Polje, kao i da je institucija na čijem je čelu Smailović mjesec i po dana, odmah nakon ovih saznanja prekinula svaku saradnju sa Kasumovićem.
- Skinuli smo s repertoara predstave koje je režirao kao i projekte na kojima je, na bilo koji način, učestvovao - kazao je Smailović.
O ovom kontroverznom slučaju oglasio se i crnogorski pisac i reditelj Obrad Nenezić koji je režirao predstavu u kojoj glume Moamer Kasumović i Omar Bajramspahić.
- Saznao sam iz medija. Šok. Iskrena osuda, a otkazivanje saradnje je jedina moguća ispravna odluka - rekao je Nenezić medijima.
Na pitanje zna li gdje je Kasumović, koji se uopšte nije oglašavao otkako se saznalo za krivično djelo koje je počinio, Nenezić je odgovorio: “Ne. Nisam se čuo sa njim. Ne znam gdje je. Samo smo "ugasili" predstavu i završili s tim za sva vremena”.
Podsjećamo, Kasumović je iz Bijelog Polja, ali je godinama živio i radio u Sarajevu. Prije nekoliko godina, otprilike u isto vrijeme kada je izvršio seksualno nasilje nad maloljetnikom, napustio je Sarajevo i vratio se u rodni grad. Upravo je sa Bajramspahićem i Nenezićem pokrenuo nezavisni OMO teatar, koji je sada ugašen.
Kasumović, iako je pravosnažno osuđen, nije služio zatvorsku kaznu jer zakon BiH dopušta da se kazna može otkupiti do godine zatvora.

Bjelopoljski Centar za kulturu otkazao saradnju Moameru Kasumoviću

Američki predsjednik Donald Tramp razmatra niz vojnih i nevojnih opcija prema Iranu, nakon smrtonosnih protesta u toj zemlji, prenosi CNN pozivajući se na američke zvaničnike.
Prema njihovim navodima, Tramp je posljednjih dana upoznat sa planovima koji uključuju moguće vojne udare na iranske bezbjednosne službe zadužene za gušenje protesta, ali i sajber-operacije, nove sankcije te druge mjere usmjerene na iranski režim. Unutar administracije, međutim, postoji zabrinutost da bi vojna intervencija mogla imati suprotan efekat i ojačati podršku vlastima u Teheranu.
Razmatra se i pružanje tehnološke pomoći demonstrantima, uključujući jačanje internet povezanosti, kako bi se zaobišla informativna blokada u zemlji. O konačnim koracima Tramp još nije donio odluku, ali se, kako navode zvaničnici, ozbiljno razmišlja o akciji zbog rastućeg broja žrtava.
Istovremeno, predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf upozorio je da bi Iran u slučaju američke vojne intervencije američke vojne i komercijalne baze smatrao legitimnim ciljevima odmazde.

CNN: Tramp razmatra vojnu intervenciju u Iranu

Vaterpolisti Hrvatske lako su izašli na kraj sa Slovenijom koju predvodi Mirko Vičević na Evropskom prvenstvu u Beogradu - bilo je 20:4 za izabranike Ivice Tucka.&nbsp;
U prvoj četvrtini bilo je 3:1 za Hrvate koji su na pauzu otišli sa prednošću od 8:2. Posljednje dvije četvrtine Burić i drugovi su dobili 7:1 i 5:1.&nbsp;
Najefikasniji kod pobjednika bio je Butić sa četiri gola, po tri su postigli Fatović, Žuvela, Harkov i Kržić. Kod Slovenije po gol su postigli Kadivec, Čanč, Stromajer i Potočnik.&nbsp;
Hrvatska će u narednom kolu za dva dana igrati sa Gruzijom, a za četiri sa Grčkom.

EP u vaterpolu: Hrvatska bolja od Slovenije

Veći dio podgoričkog naselja Zagorič ostao je bez struje, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
&nbsp;U objavi CEDIS-a na mreži Facebook navodi se da je do nestanka struje došlo zbog ispada KB 10 kV "Stambena Zagorič 2" iz TS 35/10 kV "Gorica A".
&nbsp;Bez struje su objekti između Piperske ulice, željezničke pruge, Ulice Nikole Tesle, Ludvika Kube, brda Gorice, škole i vrtića Mali Princ.

Veći dio Zagoriča bez struje

Jedan od najaktivnijih svjetskih vulkana, Kilauea na Havajima, ponovo je snažno eruptirao. Najnovija aktivnost, koja je započela juče, stvara velike kupolaste fontane lave visoke i do 12 metara, prenosi HRT.
 
 Američki geološki zavod (USGS) objavio je dramatične snimke erupcije, koje prikazuju rijetko viđene kupolaste fontane užarene lave. Uz spektakularan prizor, stručnjaci su izdali upozorenje zbog visokih emisija gasova, koje mogu izazvati zagađenje vazduha u okolnim područjima.
&nbsp;Prema potvrdi USGS-a, Kilauea je ušla u novu fazu intenzivne aktivnosti. Pojačana seizmička aktivnost upućuje na to da bi ovo mogao biti početak dugotrajnije erupcije.
Vulkan Kilauea, smješten u unutrašnjem dijelu Nacionalnog parka „Havajski vulkani“, smatra se jednim od najaktivnijih na svijetu. Erupcije s povremenim prekidima traju još od 23. decembra 2024. godine.

Tag: moamer-kasumovic