Glumac Moamer Kasumović, koji je u Sarajevu osuđen zbog bludničenja nad maloljetnikom zatvorskom kaznom od godinu, naći će se i u Registru počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode Crne Gore.
Pobjeda je pitala Ministarstvo pravde da li će se Kasumović naći u Registru s obzirom na činjenicu da je rođen u Crnoj Gori, te da sada ovdje živi i radi.
Iz Ministarstva su pojasnili da je uredbom o načinu vođenja kaznene evidencije propisano da se u nju uključe i osobe osuđene za krivična djela od stranih sudova i to crnogorski državljani, strani državljani i lica bez državljanstva koji su rođeni na teritoriji Crne Gore i strani državljani i lica bez državljanstva koji su stalno nastanjeni u Crnoj Gori, za koje su podaci dostavljeni Ministarstvu pravde.
<h2>Slučaj Kasumović</h2>
Prema informacijama koje je Opštinski sud u Sarajevu dao Radiju Slobodna Evropa, Kasumović je osuđen zbog bludnih radnji nad petnaestogodišnjakom, a pravosnažna presuda mu je izrečena 22. maja prošle godine. Optužnicu protiv njega Tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo je početkom februara 2021. godine.
On je proglašen krivim da je u decembru 2019. počinio bludne radnje nad maloljetnikom, navedeno je u presudi.
Kasumović je otkupio zatvorsku kaznu u novembru prošle godine, pa je seksualno zlostavljanje maloljetnika od 15 godina platio 36.000 konvertibilnih maraka, što je oko 18.000 eura.
Za cijeli slučaj javnost je saznala 16. septembra, kada je mladić nakon predstave o seksualnom i vršnjačkom nasilju „Tiho, tiše“ na Sarajevo festu javno kazao da je bio žrtva seksualnog zlostavljanja poznatog glumca. Nakon razgovora koji je upriličen nakon izvođenja, mladić je kazao da nije bio jedina žrtva i da postoji presuda u drugom slučaju u kojoj je Kasumović već osuđen. Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo je kasnije saopšteno da protiv Kasumovića nema drugih prijava i pokrenutih istraga.
<h2>Prekinuta priča teatra</h2>
Glumac se prije dvije godine vratio u Bijelo Polje i postao aktivan u kulturno umjetničkom životu grada. O njegovom zločinu javnost nije bila obaviještena, jer je cijeli proces pred pravosuđem BiH prošao ispod radara javnosti. S obzirom na njegovu glumačku reputaciju, u Bijelom Polju je postao i dio OMO teatra, koji je u sopstvenoj produkciji uradio predstavu, gdje je Kasumović učestvovao, a koja je imala premijeru i jedno izvođenje.
Međutim, čim je u javnost procurila informacija o njegovom zločinu, osnivači tog teatra su odlučili da ga ugase i obustave svaku saradnju i komunikaciju sa Kasumovićem.
- Od momenta kad se saznalo za aktuelnu presudu KS Sarajevo kojom je glumac Kasumović pravosnažno osuđen, više puta smo se oglasili i jasno kazali kako zbog toga novosnovani OMO teatar prestaje sa radom, i da predstava u kojoj je Kasumović igrao neće više biti izvođena - kazao je Pobjedi Aleksandar Srdanović, predsjednik OMO.
Na pitanje da li je odlika o ukidanju teatra radikalna, te da li je bilo dovoljno samo isključenje Kasumovića, Srdanović je odgovorio:
- Nije radikalno, neminovno je. Biće predstava i biće teatara - kazao je on.
Srdanović je kazao i da bi Registar pedofila trebalo da bude javan, upravo zbog ovakvih situacija, kada nikome ne pada na pamet da traži provjeru.
U julu je Crnu Goru potresla informacija, koju je Pobjeda objavila, kada je uhapšen I. K. (36) u Kotoru zbog fotografisanja, seksualnog iskorišćavanja i obljube nad djecom mlađom od 14 godina u KK Kotor, gdje je bio pomoćni trener. Pedofil je prijavljen od roditelja i Centra za socijalni rad krajem jula, na što je policija odmah reagovala i uhapsila ga sjutradan. Veliku neodgovornost je tada pokazala uprava kluba, koja je od aprila znala za ovaj slučaj, kada je zabranila I. K. da prisustvuje treninzima i bilo kakvim aktivnostima kluba. Oni nijesu prijavili pedofila, dok slučaj nije došao do Centra za socijalni rad.
<h2>Osjetljivo pitanje</h2>
Dvije sedmice nakon toga, Crna Gora je dobila Registar pedofila.
U BiH se dogodila slična situacija - nedjelju dana od otkrivanja slučaja Kasumović, 23. septembra dobili su Registar pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv polne slobode i morala nad djecom i maloljetnicima. Entitet Republika Srpska ima ga od 2018. godine i u njemu su podaci o 247 osuđenih osoba i ne postoji mogućnost otkupa kazne za novac.
Crna Gora je svoj registar uspostavila 13. avgusta i nije javan, kao ni u BiH. Javan je zasad samo u Sjevernoj Makedoniji gdje su podaci dostupni svim zainteresovanim licima.
Na pitanje da li se razmatra mogućnost da Registar postane javan, kao što je tražio dio javnosti, iz Ministarstva je odgovoreno da su otvoreni za razmatranje te mogućnosti.
- Međutim, pomenuto pitanje je vrlo osjetljivo, kako zbog resocijalizacije osuđenih lica, tako i zbog različitih okolnosti koje dovode do izvršenja krivičnih djela protiv polne slobode nad djecom, pa je za donošenje odluke o ovom pitanju potrebna detaljna analiza koja bi uključila kako državne organe, tako i nevladine organizacije i druga lica koja mogu uzeti značajnu ulogu - kazali su Pobjedi iz Ministarstva pravde.
<h2>Podatke traže samo novinari</h2>
Na dan kada je stavljen u funkciju Registar pedofila u Crnoj Gori, u njemu je bilo 98 osoba. Od tog 13. avgusta do danas brojka je nepromijenjena, prema podacima Ministarstva pravde.
U Registru se nalaze podaci o svima koji su osuđeni za krivična djela izvršena na teritoriji Crne Gore, kao i licima osuđenim za krivična djela od stranih sudova.
Pored ovih, evidentiraju se i oni koji su osuđeni za krivična djela izvršena na teritoriji Crne Gore, kao i lica osuđena za krivična djela od stranih sudova.
Pobjedi je rečeno da od dana uspostavljanja Registra, u Ministarstvu do 16. septembra nije bilo podnijetih zahtjeva za izdavanje uvjerenja iz posebnog registra počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode. Dobijali su samo novinarska pitanja tim povodom.
Podaci iz crnogorskog registra se mogu dati sudu, državnom tužilaštvu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica o kome se vodi posebna evidencija, odnosno nadležnoj organizacionoj jedinici policije, kada je to potrebno za vršenje poslova iz njene nadležnosti.
U tom registru se nalaze ime i prezime, JMBG, adresa prebivališta i boravišta, podaci o zaposlenju, osobenim znacima, krivičnom djelu i krivičnoj sankciji koja je izrečena, kao i informacije o pravnim posljedicama osude. Podaci se vode trajno i ne mogu se brisati.
<h2>Čekaju se MUP i Ministarstvo zdravlja</h2>
Osobe sa te evidencije biće nadzirane, neće moći da borave ili rade u blizini djece, moraće redovno da se prijavljuju Upravi policije. Ipak, da bi se znalo ko će ih nadzirati, moraće da se promijene i podzakonski akti koji će pratiti aktuelni Krivični zakonik.
Iz Ministarstva pravde su Pobjedi kazali da izrada podzakonskih akata kojima bi se regulisalo vršenje nadzora nad licima koja su evidentirana u Registru za lica osuđena za krivična djela protiv polne slobode učinjena na štetu maloljetnika nije u nadležnosti Ministarstva pravde.
Članom 132b Krivičnog zakonika je predviđeno obavezno javljanje nadležnoj organizacionoj jedinici policije, koja podrazumijeva da se učinilac navedenih krivičnih djela lično javlja organizacionoj jedinici policije u mjestu njegovog prebivališta ili boravišta.
Kazali su da su 27. novembra 2023. godine Ministarstvu unutrašnjih poslova uputili dopis kojim je zahtijevana informacija u kojoj je fazi izrada podzakonskog akta iz člana 132b Krivičnog zakonika Crne Gore. MUP je odgovorio 15. januara da je u toku izrada podzakonskog akta, te da će isti u narednom periodu biti dostavljen radi davanja sugestija i mišljenja. Nakon toga, iz MUP-a se dalje nijesu oglašavali.
Pobjeda je pitala Ministarstvo pravde i da li je definisano pitanje profesionalne i medicinske pomoći za prestupnike, što je navedeno i prilikom predstavljanja Registra.
Iz Ministarstva zdravlja nikada nijesu odgovorili na upit Ministarstva pravde.
- Ministarstvo pravde je Ministarstvu zdravlja uputilo dopis kojim je zahtijevana informacija u kojoj je fazi izrada podzakonskog akta iz člana 132d Krivičnog zakonika Crne Gore, i na taj dopis nijesu dobili odgovor - rečeno je Pobjedi.
Taj član se odnosi na obavezno posjećivanje profesionalnih savjetovališta i ustanova.
Kome će se pedofili javljati, koji organ će ih nadzirati, na koji način će se spriječiti posjećivanje mjesta na kojima se okupljaju djeca, naročito vrtića, škola i dvorišta ovih ustanova, igrališta, profesionalno savjetovanje, putovanja i promjena mjesta prebivališta - pitanja su koja tek treba da definišu MUP i Ministarstvo zdravlja.
Pobjedi su iz Ministarstva pravde kazali da ukoliko osoba koja je u Registru prekrši obavezno obavještavanje o promjeni prebivališta, boravišta ili radnog mjesta, obavezno obavještavanje o putovanju u inostranstvo čini krivično djelo - kršenje mjera posebnog nadzora, i za isto je propisana novčana, odnosno kazna zatvora do jedne godine.
<h2>Propušteno 15 godina</h2>
Na ovaj registar pedofila Crna Gora je čekala još od 2009. godine, kada je potpisala Konvenciju Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja i tada se obavezala da će uspostaviti registar. To se i desilo nakon 15 godina kašnjenja.
Prvobitno je Registar bio najavljen 15. decembra i tada je tehnički bio završen. Međutim, tadašnji ministar pravde Andrej Milović je kazao da su proces zakočili sudovi koji nijesu na vrijeme dostavili neophodne podatke.
Nakon što je na funkciju stupio aktuelni ministar Bojan Božović, 23. jula, on je kazao da će Registar biti jedan od prioriteta, te da će biti veoma brzo gotov, što se i dogodilo u avgustu.
<h2>Kazne</h2>
Prema izmjenama Krivičnog zakonika, za krivična djela silovanje, obljuba nad djetetom, nad nemoćnim licem, obljuba zloupotrebom položaja, počinilac će biti kažnjen zatvorom u trajanju do četrdeset godina. Ko učini obljubu nad djetetom, kazniće se od pet do petnaest godina zatvora.
A ukoliko se obljuba izvrši zloupotrebom položaja ili ovlašćenja, najmanja kazna je deset godina zatvora. Takođe, dječja pornografija, odnosno pokazivanje takvog sadržaja djeci je kažnjivo zatvorom od dvije do deset godina. Ko navodi ili iskoristi dijete za proizvodnju slika, audio-vizuelnih ili drugih predmeta pornografske sadržine (dječja pornografija) ili za pornografsku predstavu, kazniće se zatvorom od tri do deset godina.
A kada je seksualno uznemiravanje u pitanju, tužioci se najčešće odlučuju za član 7 Zakona o javnom redu i miru. U tom članu piše da će oni koji budu na javnom mjestu grubo vrijeđali drugog ili se na drugi način ponašali naročito drsko, bestidno ili uvredljivo biti kažnjeni za prekršaj novčanom kaznom od 250 do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Glumac Moamer Kasumović će biti u crnogorskom registru pedofila

Bjelopoljski Centar za kulturu prekinuo je saradnju sa glumcem Moamerom Kasumovićem nakon što je otkriveno da je 2021. godine osuđen zbog bludničenja nad maloljetnikom.
V.d. direktora Edin Smailović potvrdio je Anteni M da je Kasumović sarađivao sa Centrom neke tri godine, od kada se vratio u Bijelo Polje, kao i da je institucija na čijem je čelu Smailović mjesec i po dana, odmah nakon ovih saznanja prekinula svaku saradnju sa Kasumovićem.
- Skinuli smo s repertoara predstave koje je režirao kao i projekte na kojima je, na bilo koji način, učestvovao - kazao je Smailović.
O ovom kontroverznom slučaju oglasio se i crnogorski pisac i reditelj Obrad Nenezić koji je režirao predstavu u kojoj glume Moamer Kasumović i Omar Bajramspahić.
- Saznao sam iz medija. Šok. Iskrena osuda, a otkazivanje saradnje je jedina moguća ispravna odluka - rekao je Nenezić medijima.
Na pitanje zna li gdje je Kasumović, koji se uopšte nije oglašavao otkako se saznalo za krivično djelo koje je počinio, Nenezić je odgovorio: “Ne. Nisam se čuo sa njim. Ne znam gdje je. Samo smo "ugasili" predstavu i završili s tim za sva vremena”.
Podsjećamo, Kasumović je iz Bijelog Polja, ali je godinama živio i radio u Sarajevu. Prije nekoliko godina, otprilike u isto vrijeme kada je izvršio seksualno nasilje nad maloljetnikom, napustio je Sarajevo i vratio se u rodni grad. Upravo je sa Bajramspahićem i Nenezićem pokrenuo nezavisni OMO teatar, koji je sada ugašen.
Kasumović, iako je pravosnažno osuđen, nije služio zatvorsku kaznu jer zakon BiH dopušta da se kazna može otkupiti do godine zatvora.

Bjelopoljski Centar za kulturu otkazao saradnju Moameru Kasumoviću

Pismo kojim predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko obavještava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da sudija Budimir Šćepanović stiče uslov za starosnu penziju zvanična je potrda da je Ustavni odbor, bez prethodnog obavješenja &nbsp;Ustavnog suda, uz kršenje Ustava Crne Gore, donio zaključke na osnovu kojih je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić neustavno konstatovao prestanak mandata sudiji Dragani Đuranović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241225161256_012e858afe27ebdafa55866b7cb3e5c2b90738726d3f590f9f858aafcc9feb42.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241225161256_012e858afe27ebdafa55866b7cb3e5c2b90738726d3f590f9f858aafcc9feb42" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Snežana Armenko, predsjednica Ustavnog suda"> <figcaption>RAZLIČITI ARŠINI: Snežana Armenko, predsjednica Ustavnog suda(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ustavni odbor se tada pozvao na odredbe Zakona o PIO, a danas je Ustavni sud nastavio sa praksom primjene Zakona o radu i većinom glasova 3:2 ocijenio da sudiji Budimiru Šćepanovića ističe mandat 31. maja 2025. godine i o tome obavijestio predlagača predsjednika države Jakova Milatovića. &nbsp; Predsjednica Ustavnog suda Armenko je tada, bez održanja plenarne sjednice, poslala obavijest predsjednici Ustavnog odbora Jeleni Božović o starosnoj dobi i godinama staža sudija Ustavnog suda. &nbsp; Nakon toga je, uz flagrantno kršenje člana 154 Ustava Crne Gore, parlamentarna većina - preciznije: lično Andrija Mandić - konstatovala da je sudiji Đuranović istekao mandat. &nbsp; <blockquote>Pismo predsjednice Ustavnog suda je krunski dokaz da je, dijelom zbog postupanja predsjednice Armenko a dijelom zbog postupanja Ustavnog odbora i predsjednika Skupštine Andtrije Mandića došlo do različitog odlučivanja u istoj pravnoj stvari i da je sudija Dragana Đuranović diskriminisana jer je penzionisana, prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda, po Zakonu o penzijsko invalidskom obrazovanju, a ne kao do sada po Zakonu o Radu</blockquote> U današnjem obavještenju, koje potpisuje predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko, citira se član 154, stavovi 1 i 3 Ustava Crne Gore i naglašava da je &nbsp;propisano, između ostalog, da sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran kad ispuni uslove za starosnu penziju i da nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje sudije utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu. &nbsp;-Odredbom člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, kako dodaju, između ostalog, propisano je da će Ustavni sud o ispunjenju uslova za starosnu penziju obavijestiti predlagača koji je tog sudiju predložio, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, navedeno je u pismu Armenko upućenog Milatoviću. &nbsp;- Obavještavamo Vas da je na sjednici Ustavnog suda od 25. decembra Ustavni sud razmotrio pitanje utvrđivanja ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudije Budimira Šćepanovića i obavještavanje nadležnog predlagača. Dvije sudije su smatrale da je sudija Budimir Šćepanović ispunio uslove za starosnu penziju 31. maja 2024. godine, dok troje sudija smatra da će sudija Budimir Šćepanović 31. maja 2025. godine ispuniti uslove za prestanak funkcije. Imajući u vidu navedeno, a uvažavajući Vaše obraćanje Ustavnom sudu, obavještavamo Vas da su uprkos različitim stavovima sudija u pogledu datuma nastupanja razloga za prestanak funkcije sudiji Budimiru Šćepanoviću svih pet sudija Ustavnog suda Crne Gore saglasni da su se stekli uslovi za raspisivanje javnog poziva za izbor sudije Ustavnog suda Crne Gore za popunjavanje mjesta sudije Budimira Šćepanovića, za koje je nadležan predsjednik Crne Gore – zaključuje se u obavještenju Milatoviću. &nbsp;Prema informacijama Portala ETV, sudije Snežana Armenko i Momirka Tošić su glasale da je sudiji Šćepanoviću prestao mandat još maja ove godine, dok je ostalo troje sudija – Faruk Resulbegović, Budimir Šćepanović i Desanka Lopičić – glasalo da sudija Šćepanović stiče uslove za penziju po Zakonu o radu, 31. maja 2025. godine. Upravo pismo predsjednice Ustavnog suda je krunski dokaz da je, dijelom zbog postupanja predsjednice Armenko a dijelom zbog postupanja Ustavnog odbora i predsjednika Skupštine Andtrije Mandića došlo do različitog odlučivanja u istoj pravnoj stvari i da je sudija Dragana Đuranović diskriminisana jer je penzionisana, prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda, po Zakonu o penzijsko invalidskom obrazovanju, a ne kao do sada po Zakonu o Radu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122517120_ad5152cfe66c76958cc7ad7da1d4ade54185b27fe05f8d38956d58915f61ebde.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024122517120_ad5152cfe66c76958cc7ad7da1d4ade54185b27fe05f8d38956d58915f61ebde" data-rendition-name="original" width="1134" height="877" loading="lazy" alt="Pismo Andrije Mandića"> <figcaption>Pismo Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Predsjednik države Milatović je, nakon pisma Armenko, u saopštenju konstatovao da su ,,potvrđeni su stavovi predsjednika Milatovića, kada je u pitanju insistiranje na poštovanju Ustavom utvrđenih nadležnosti Ustavnog suda, a koje su proteklih dana bile uzurpirane od strane Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore”. -Ovakav ishod današnje sjednice Ustavnog suda može biti podstrek svima da daju svoj puni doprinos prevazilaženju institucionalne krize i povratku u redovne ustavno-pravne okvire – zaključio je predsjednik Milatović. &nbsp;

Predsjednica Ustavnog suda Armenko u pismu predsjedniku Milatoviću potvrdila da je Ustavni odbor prekršio Ustav penzionisanjem sudije Đuranović

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.047 ambulantnih pregleda, od čega 295 u Institutu za bolesti djece (IBD).

Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 156 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 333.

- U istom periodu obavljeno je 80 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 108 pacijenata, od čega 14 u IBD-u - navodi se u saopštenju.

Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 500 dijagnostičkih procedura, od čega 95 CT i 42 MR pregleda.

- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađena je 71 dijagnostička procedura, od toga jedan CT i 11 MR pregleda - kazali su iz KCCG.

Iz te zdravstvene ustanove su rekli da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 992 pacijenta i odrađeno 31.527 analiza.

U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 16 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda

Okružni sud u Trebinju je provostepeno osudio dvojicu crnogorskih državljana, Milutina Đilasa i Rajka Vojvodića, za silovanja počinjena tokom rata u Bosni i Hercegovini 1990-ih.
Iz Suda u BiH su za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazali da je za počinjene ratne zločine protiv civilnog stanovništva Đilas sredinom mjeseca osuđen na četiri, a Vojvodić na dvije godine zatvora.
- Nakon izrade pismenog otpravka presude od strane predsjednika sudećeg vijeća, strankama i braniocima će biti omogućeno izjavljivanje žalbe Vrhovnom sudu bh. entiteta Republika Srpska - naveo je taj sud.
Sada 64-godišnji Đilas i 66-godišnji Vojvodić, koji pored crnogorskog ima i bosanskohercegovačko državljanstvo, su pred sudom negirali krivicu.
RSE nije uspio da stupi u kontakt sa njima.
Presudu ispod zakonskog minimuma, jedna od svjedokinja na suđenju Halida Konjo Uzunović u razgovoru za RSE okarakterisala je kao nastavak ponižavanja i ubijanja iz 1990-ih.
- Prvi put su to u Foči radili ponižavanjem i ubijanjem. Drugi put bježanjem od krivice i negiranjem počinjenog. Treći put to rade sada ovakvim presudama - ističe ona.
<h2>Šta piše u optužnici?</h2>
Optužnicom se dvojica crnogorskih državljana terete da su 1992, kao pripadnici Vojske Republike Srpske "silovali dvije žene koje nisu bile vojno angažovane i nisu učestvovale u neprijateljstvima".
Silovanja su počinjena u Foči, gradu u BiH koji je u blizini granice sa Crnom Gorom.
Đilas se tereti za silovanje dvije osobe, a Vojvodić jedne.
U optužnici iz septembra prošle godine, u koju je RSE imao uvid, zaštićena su imena žrtava.
Prema optužnici, Đilas i još jedna nepoznata osoba su u aprilu 1992. ušli u kuću M.A.
Tom prilikom je nepoznata osoba otuđila nekoliko fotoaparata i otišla, dok je Đilas ostao.
Popeo se na sprat, gdje je "B" bila sa maloljetnim djetetom i, kada se uvjerio da u kući nema muškaraca, silovao je.
Istog mjeseca, još jednom je došao u kuću i silovao istu ženu.
Prema optužnici, silovao još jednu ženu - M. S., koja je takođe bila sa maloljetnom djecom.
- Đilas je došao preko balkona, naoružan pištoljem i nožem i rekao joj da djecu pošalje na spavanje - navodi se. Kada je ona to učinila, optuženi je silovao.
Sa ovim slučajem povezan je Vojvodić, koji je, prema optužnici, silovao oštećenu "B" nakon što je Đilas otišao u kuću M. S.
Oni se terete da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva, za koje je zaprijećena kazna od najmanje pet godina robije.
<h2>Nezadovoljstvo presudom</h2>
To što su dvojica crnogorskih državljana za ratna silovanja osuđena na dvije i četiri godine zatvora, za svjedokinju Halidu Konjo Uzunović predstavlja jasan odraz sistema u kome živimo.
- Pravda je ovakvom kaznom poražena, povrijeđena i oskrnavljena... Baš kao što su i zlikovci željeli sa ovim gnusnim činom napraviti od časnih žena koje su bile majke, sestre, supruge... - navodi Konjo Uzunović.
U izvještajima međunarodnih aktera u BiH, procjenjuje se da je tokom rata silovano od 20.000 do 50.000 žena, djevojčica i muškaraca.
- Jedino što je bitno da nose titulu koju su zaslužili, a to je ratni zločinci i silovatelji... Njihova porodica nosiće taj teret okaljanog obraza. A mogli su biti samo ljudi, časni ratnici a ne kukavice koji su heroji samo nad nejači - dodaje Konjo Uzunović.
Mada nisu zadovoljni visinom izrečenih kazni, iz Udruženja žrtava rata Foča 1992-1995. su za RSE kazali da se ovom presudom dokazuje prisustvo crnogorskih državljana u tom gradu ratnih 1990-ih.
<h2>'Crnogorski štab' u Foči</h2>
U dokumentima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu opisani su primjeri seksualnog zlostavljanja za koje se sumnja da su u tom gradu počinili vojnici iz Crne Gore ratnih 1990-ih.
Tako se u dokumentima suda pominje da je jedna kuća u fočanskom naselju Aladža 1992. služila kao "crnogorski štab".
Kuću je koristio Dragoljub Kunarac, komandant specijalne dobrovoljačke jedinice sačinjene od "srpskih vojnika, uglavnom iz Crne Gore".
- Tamo je boravio sa najmanje 10 crnogorskih vojnika nakon zauzimanja Foče - navodi se na internet stranici ICTY.
Zbog mučenja, silovanja i porobljavanja muslimanskih žena, Kunarac je dvije decenije kasnije osuđen na 28 godina zatvora. Kaznu izdržava u Njemačkoj.
Dio dokaza o seksualnom nasilju Crna Gora je 2020. dobila od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, koji je nasljednik tribunala u Hagu, potvrđeno je RSE.
Oni se tiču umiješanosti više od 15 osumnjičenih crnogorskih državljana u zločinima tokom sukoba u BiH.
Crna Gora do skoro nije mogla da koristi dokaze tribunala iz Haga.
To se promijenilo u junu ove godine, nakon što je Skupština Crne Gore usvojila neophodne izmjene Zakona o krivičnom postupku.

Dvojica crnogorskih državljana osuđena za silovanja tokom rata u BiH

Protest “Neka bude kazna neprestana”, sa koga će biti zatraženo hitno pooštravanje kazni za seksualne nasilnike, predatore i pedofile, biće održan sjutra u Podgorici.
Organizatori protesta, Kosta Mijušković i Sara Vujisić, kazali su ranije da je to okupljanje nastavak protesta koji je organizovan ispred Gimnazije “Slobodan Škerović”, a povodom otkrivanja seksualnog uznemiravanja učenica i učenika u toj školi.
Kako su najavili, Mijušković i Vujisić će na protestu iznijeti ključne zahtjeve za hitnu izmjenu i pooštrenje kazni za sve seksualne nasilnike, predatore i pedofile.
- Zalažemo se za radikalnu promjenu sudske prakse koja će osigurati da kazne budu maksimalne, a ne minimalne, nezavisno od toga da li su počinioci ili žrtve punoljetni ili maloljetni - navodi se u najavi.
Oni, kako su kazali, sa sigurnošću tvrde da će u narednom periodu isplivati još mnogo slučajeva nasilja i uznemiravanja.
- Naša poruka je jasna – ovakvi zločini ne smiju biti tretirani olako, niti tolerisani u bilo kojoj formi - navodi se u najavi.
Kako se dodaje, obrazovne institucije moraju postati sigurna mjesta za učenje i razvoj, a porodice moraju biti sigurna mjesta za odrastanje.
- Nasilje nad djecom, ženama i muškarcima ne smije imati prolaz - navodi se u najavi.
Organizatori su pozvali sve građane da im se pridruže kako bi zajedno tražili pravdu i poslali poruku da u našem društvu nema mjesta za seksualne zločine i nasilje.
- Pokažimo solidarnost i izborimo se za zakon koji štiti žrtve, a najstrože kažnjava počinioce - navodi se u saopštenju.
Organizatori su naglasili da je protest mirnog karaktera, kao i da su alkohol, narkotici, izazivanje nereda, isticanje nacionalnih ili partijskih simbola i govor mržnje strogo zabranjeni.
Protest će biti održan kod spomenika kralju Nikoli, na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog i počeće u 19 sati.

Sjutra protest protiv seksualnog uznemiravanja učenica i učenika

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.