Promocija monografije “Pesme” Momčila Bajagića Bajage biće održana u nedjelju, 15. juna, u Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović" u Podgorici.
Autorsko veče jednog od najpriznatijih regionalnih kantautora počeće u 19 sati u sali “Marko Miljanov” .
Ovim povodom će biti prezentovana knjiga koja predstavlja svojevrsni presjek – kroz poeziju ali i autentične fotografije – bogate četrdesetogodišnje karijere proslavljenog muzičara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Promocija monografije Momčila Bajagića Bajage u nedjelju u Biblioteci "Radosav Ljumović"

Muzičar i frontmen kultne grupe „Bajaga i instruktori“, Momčilo Bajagić Bajaga, bio je specijalni gost prvog dana 19. Međunarodno podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja, na kojem je promovisao svoju novu knjigu „Pesme“.
- Riječ je o kompilaciji otprilike svih pjesama koje sam napisao i za sebe i za kolege. Ima i nekih neobjavljenih pjesama i jako puno dobrih fotografija iz 40 godina duge karijere, a neke su i starije. Nije u pitanju neka poznata izdavačka kuća, ali smo upravo zato mogli da napravimo knjigu onako kako smo željeli. Prije nekih desetak dana smo imali promociju u Beogradu, tako da je knjiga svježe izašla iz štampe i ovo je prvi sajam knjiga na kojem učestvujem sa ovom knjigom - naveo je Bajagić.
Nakon manje zbirke „Vodič kroz snove“, Bajagić je odlučio da sve pjesme sakupi na jedno mjesto.
- Tu su skoro sve pjesme koje sam prvenstveno napisao za moju grupu, a onda i za Riblju čorbu, Zdravka Čolića, razne kolege... Našao sam stare sveske u kojima sam pisao te pjesme u originalu, te ih ima pisanih rukom. Imate pjesmu Zažmuri koja ovdje ima jednu strofu više koju nisam snimio, ali ostavio sam ljudima da vide kako izgleda original. Svi ti originali imaju dosta ispravki, prepravki, precrtanih riječi, zamijenjenih. Odlučili smo se da pjesme idu po abecedi, a ne onako kako je koji album objavljivan - ispričao je autor.
Nakon promicije knjige uslijedilo je druženje i fotografisanje sa fanovima, a Bajaga je potpisivao primjerke knjige za štandom „Nove knjige“.
Bajaga je ovom prilikom uz predsjednika Opštine Nikšić, Marka Kovačevića najavio i veliki veliki koncert grupe Bajaga i instruktori u Nikšiću, planiran za 14. jun, kojim se otvara ljetnja turistička sezona u gradu pod Trebjesom.
Bajaga je i obišao štand Opštine Nikšić, te sa Kovačevićem razgovarao o Nikšiću kao gradu kandidatu za Uneskovu mrežu kreativnih gradova.
Prvog dana Sajma upriličena je i promocija eseja „Svetlost, senke i šaputanja“ autora Ivana Negrišorca.
- Zamislio sam jednu knjigu eseja, ali se ispostavilo da ono što sam ja mislio da pripada samo jednoj knjizi će biti u dvije knjige od po 500 strana. Toliko se skupilo od prvog teksta koji sam objavio 1976. godine kao student, pa do dana današnjeg. Meni je stalo da od te knjige eseja od koje je prva objavljena, a druga je u radu, budu tematski probrani tekstovi, da se okupljaju oko tematskih čvorišta. Ovdje su tri takve cjeline. Prva cjelina je otvorena pitanjem Ko sam ja u kulturološkom smislu? i Kako sam se ja konstituisao?, jer nisam isti kakav sam bio 1976. kada sam objavio prvi tekst o poeziji Ive Andrića. Fenomene u kulturi prema kojima sam se lično određivao sam opisivao u različitim tekstovima. Razotkrivajući šta se to dešava u susretu sa neki značajnim kulturnim tekovinama, književnim djelima ili nekim drugim vrstama tekstova ja sam te treptaje duše razotkrivao i određivao šta je to u kulturološkom smislu za mene značajno. Uvijek je to za mene bilo otkriće srpske kulture - od žitija, bogoslužbene srednjovjekovne poezije, preko značajnih pisaca baroknog perioda, uvijek sam otkrivao nešto što me na temeljni način određivalo - naveo je Negrišorac.
Istog dana održana je i promocija romana „Limeni lijes za Zaimović Zejnu“ Muharema Bazdulja.
- Započeo sam knjigu sa tezom da je rat 90-ih iskorijenio ljude iz njihovih zavičaja, čak i one koji se nisu nužno i preselili jer su se njihovi gradovi promijenili i nisu više bili ono što su bili. Ideja mi je bila da pišem o nekom čovjeku čiji je život podijeljen tim ratom, kao jednom granicom. Napisao sam oko 30 stranica sa idejom o tom putu Bosna – Kanada, ali sam zabagovao jer mi je nedostajala prava peripetija. Meni se desilo da me kod bioskopa Fontana zaustavio jedan čovjek koji mi je rekao da voli da me gleda na televiziji i pozvao me na piće - rekao je on.
On mu je, kaže, ispričao svoju životnu sudbinu bez koje ovaj roman ne bi bio napisan.
- Iz toga svega što mi je ispričao bio je jedan detalj da kad rat počinje i kada se granice bivših jugoslovenskih republika zatvaraju ta njegova komšinica koja je druge vjere i nacije je ostala u Beogradu u bolnici gdje je i umrla, a nemoguće je da bilo ko od njene familije pokupi to tijelo i sahrani ga. Taj čovjek koji sa njom nema nikakvu drugu vezu sem komšijske po nekoj liniji ljudske odgovornosti preuzima to na sebe. Osnovna priče knjige se zaista desila - naveo je Bazdulj.
U posljednjem dijelu prvog dana upriličeni su zanimljivi razgovori sa autorima Edinom Smailovićem i Vukom Vukovićem koji su publici približili svoje načine razmišljanja, inspiraciju u stvaralaštvu i njihov proces pisanja.
Danas, drugog dana sajma, u 14:30 sati biće upriličena promocija romana „Visoke trave“ poznatog hrvatskog autora Zorana Žmirića, zatim će biti upriličeni razgovor sa autorom Cvetkom Kovačevićem, promocija Filozofskog fakulteta UCG, promocija zbirke poezije „Lovac na vjetar“ Slavice Ilinčić, promocija bugarske spisateljice Zdravke Evtimove, promocija zbirke poezije „Ono što nisi znala“ Marka Kovačevića, promocija romana „Sutra je novi ručak“ hrvatskog pisca Ivice Ivaniševića.&nbsp;
Na kraju dana biće održan razgovor sa autorom Gojkom Božovićem kome će ovom prilikom biti dodijeljena nagrada „Ogledalo srpsko“ za zbirku poezije „Dok tonem u mrak“.
Za kraj, u 20:45 sati biće upriličena promocija knjige drama „Sveti i prokleti“ autora Obrada Nenezića.
Radno vrijeme Sajma je od 11 do 21.30 sati, cijena ulaznice je kao i prošle godine dva eura, dok je u okviru grupnih posjeta jedan euro.

1250x600

1084x550

Bajaga na Podgoričkom sajmu predstavio novu knjigu „Pesme“: Ostavio sam ljudima da vide kako izgleda original

Rusija je večeras pokrenula novi masovni vazdušni napad na Ukrajinu, a snažne eksplozije odjeknule su u glavnom gradu Kijevu, kao i u Lavovu na zapadu zemlje.
Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom države, a ukrajinska protivvazdušna odbrana aktivno je dejstvovala protiv projektila i dronova, piše Kyiv Independent, prenosi Index.rs.
Napad na Kijev
U Kijevu su prve eksplozije zabilježene oko 23.45 po lokalnom vremenu. Prema informacijama lokalnih vlasti, djelovali su sistemi protivvazdušne odbrane. Vazdušne snage su prethodno izdale upozorenje na prijetnju od balističkih projektila i izvijestile o kretanju dronova ka glavnom gradu.
Gradonačelnik Vitalij Kličko potvrdio je da se jedan dron srušio u blizini stambene zgrade u kijevskom naselju Darnicki.
Na meti i Lavov
Eksplozije su se čule i u Lavovu, najvećem gradu na zapadu Ukrajine, što je potvrdio gradonačelnik Andrij Sadovij. Prema prvim informacijama, meta napada bila je kritična infrastruktura.
Stanovnici Lavova naveli su da se čulo ukupno deset eksplozija, svega nekoliko minuta nakon što su širom zemlje oglašene vazdušne uzbune.
Prema prvim informacijama, postoji sumnja da je Rusija prema Lavovu ispalila balistički projektil srednjeg dometa tipa „Orešnik“.
Na snimku nadzorne kamere, za koji se čini da prikazuje večerašnji napad na zapadu Ukrajine, vidi se udar ruskog balističkog projektila srednjeg dometa tipa „Orešnik“ na području Lavovske oblasti.
Prema dostupnim informacijama, projektil je bio opremljen konvencionalnim višestrukim, nezavisno navođenim bojevim glavama (MIRV).
Šta je Orešnik?
Orešnik je nova ruska balistička raketa srednjeg dometa (IRBM), sposobna da nosi više nuklearnih ili konvencionalnih bojevih glava koje se odvojeno usmjeravaju ka ciljevima (MIRV tehnologija).
Njena ključna karakteristika je hipersonična brzina (preko 10 Maha), zbog čega ju je, prema tvrdnjama ruskih vojnih izvora, gotovo nemoguće presresti postojećim sistemima protivvazdušne odbrane. Prvi put je upotrijebljena u borbenim uslovima u novembru 2024. godine, u napadu na ukrajinski grad Dnjepar, što je tada protumačeno kao direktno upozorenje Zapadu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsentdefender%2Fstatus%2F2009394160281997754%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009394160281997754%7Ctwgr%5Eef5ca1ab643216a1987e67353b789c17167a6a45%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Upozorenje predsjednika Zelenskog
Samo nekoliko sati ranije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je javnost da Rusija priprema novi veliki napad.
„Postoje informacije da bi se još jedan masovni ruski napad mogao dogoditi večeras. Veoma je važno obratiti pažnju na vazdušne uzbune danas i sjutra i uvijek ići u skloništa. Rusi se nimalo nisu promijenili. Pokušavaju da iskoriste vrijeme“, poručio je Zelenski.
Ovi napadi dolaze uprkos mirovnim pregovorima koji su u toku. Rusija nastavlja bombardovanje ukrajinskih gradova, često ciljajući energetsku infrastrukturu kako bi usred zime čitave regione ostavila u mraku i bez grijanja.
Posljedice nedavnih napada već su vidljive. U Dnjepropetrovskoj oblasti više od milion ljudi ostalo je bez vode i grijanja od jutra.

Rusija izvela masovni vazdušni napad na Ukrajinu, kruže snimci udara „Orešnika“

Više državno tužilaštvo u Podgorici i policija još nijesu utvrdili koliko osoba je učestvovalo u ubistvu Sima Markovića, čije beživotno tijelo je pronađeno 30. decembra u Budvi.
Zbog sumnje da je ispalio smrtonosne hice u tog Budvanina, uhapšen je Nikola Boljević iz Podgorice. Ipak, istražiteljima još nije poznato da li je on imao pomagača, odnosno koliko osoba je umiješano u organizaciju i izvršenje djela i bjekstvo.&nbsp;
Osim toga, u spisima predmeta, kako "Dan" nezvanično saznaje, nema ni slova o motivu zbog kojeg je Boljević, kako se sumnja, usmrtio 20 godina starijeg Markovića.
Na čauri pronađeni DNK tragovi Boljevića?
Beživotno tijelo Budvanina 30. decembra pronašao je radnik CEDIS-a, koji je o tome obavijestio policiju u 15 sati i 26 minuta. Kako je precizirao, nepomično tijelo u besvjesnom stanju bilo je u blizini Crkve Svetog Spasa i seoskog groblja u mjestu Markovići, na oko dva kilometra od magistralnog puta Cetinje – Budva.&nbsp;
Tužilaštvo sumnja da je ubistvo izvršeno tako što je jedno lice, ili više lica, danima pratilo Markovićevo kretanje i navike kako bi bili sigurni kada i gdje će biti najpovoljnije da izvrše krivično djelo. Utvrdili su da svakodnevno, maltene u isto vrijeme, dolazi u Markoviće, gdje je imao uzgajivačnicu lovačkih pasa. Kritičnog dana čekali su ga na tom mjestu i u njegovom pravcu ispalili više projektila, nakon čega su pobjegli. Po prijavi da je pronađeno beživotno tijelo, policajci su izašli na lice mjesta, gdje su pronašli više tragova, među kojima i 11 čaura iz pištolja rasutih od tijela stradalog u pravcu ulaza u crkvenu portu. Inspektori su odmah identifikovali ubijenog i utvrdili da se radi o Markoviću. U blizini tijela pronađeno je i vozilo koje je Marković koristio.
Osumnjičeni Boljević identifikovan je na osnovu vještačenja čaura koje su pronađene na licu mjesta. Naime, na jednoj od čaura utvrđeno je prisustvo biološkog materijala od najmanje dvije osobe, pri čemu rezultat DNK analize daje ekstremno jaku podršku hipotezi da je Boljević jedan od donora biološkog materijala.
U pritvoru po četiri osnova
Osumnjičenom Boljeviću pritvor je određen po četiri zakonska osnova. Naime, sudija za istragu je utvrdio da postoji opasnost da bi osumnjičeni mogao pobjeći jer mu prijeti visoka kazna zatvora za djela koja mu se stavljaju na teret. Takođe, ocijenjeno je i da postoji opasnost da bi sa slobode mogao uticati na svjedoke koje je potrebno saslušati u nastavku istrage, prije svega osoba koje se dovode u vezu sa stanom u kojem je Boljević uhapšen u Spužu.
Osumnjičeni mladić ranije je osuđivan, pa je sud ocijenio da je opravdana tvrdnja tužilaštva da bi mogao ponoviti krivično djelo. Zaključeno je i da djelo za koje se ovaj Podgoričanin sumnjiči ima karakter izuzetno teškog djela, jer je ubistvo izvršeno u naseljenom mjestu i po danu. Zbog toga je opravdan i četvrti osnov za određenje pritvora.
Odmah po objavljivanju informacije da je Marković ubijen spekulisalo se da je likvidacija nastavak obračuna zavađenih kotorskih klanova. Pojedini mediji su objavili da je Marković nedavno na jednoj svadbi uzeo mikrofon i prozivao odbjeglog Radoja Zvicera, koji slovi za vođu "kavačkog klana". Zbog toga se spekulisalo da ga je veoma brzo stigla kazna zbog navodnih prijetnji koje tada izrekao. Ipak, o tome u zvaničnim spisima nema nijedne riječi. Rat klanova, niti bilo koji drugi motiv zasad se ne spominju kao mogući razlog zbog kojeg je Boljević, kako se sumnja, usmrtio Markovića.
Osumnjičeni mladić uhapšen je 3. januara u stanu svog zeta u Spužu. Prilikom hapšenja u stanu su pronađeni municija i droga. Za dio municije, pištolj i drogu Boljević je priznao da pripadaju njemu. Ipak, tvrdio je da nema nikakve veze sa ubistvom. Prilikom saslušanja u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, najavio je da će u daljem postupku objasniti zbog čega je nosio pištolj.

Budvanin ubijen blizu crkve, policija pronašla 11 čaura

Masovni protesti protiv vlade odvijaju se u Teheranu i drugim iranskim gradovima, a snimci s terena prikazuju najveće demonstracije protiv klerikalnog režima u posljednjih nekoliko godina, prenose mediji. Nemiri, koji traju već 12. dan zaredom, podstaknuti su bijesom zbog kolapsa nacionalne valute i proširili su se na više od 100 gradova širom zemlje.
Protesti su dodatno podstaknuti pozivom Reze Pahlavija, koji živi u Vašingtonu, a čijeg je oca svrgnula Islamska revolucija 1979. godine. On je pozvao Irance da "izađu na ulice i, kao ujedinjeni fornt, traže svoje zahtjeve".
Iranski državni mediji umanjuju razmjere nemira ili ih u potpunosti negiraju, objavljujući snimke praznih ulica. Vlasti su pribjegle i drastičnim mjerama, pa je nadzorna grupa NetBlocks izvijestila o "nacionalnom prekidu interneta" kako bi se omela komunikacija protestanata. Situaciju u Iranu pomno prati i međunarodna zajednica.
Američki predsjednik Donald Tramp ponovio je prijetnju vojnom intervencijom ako iranske vlasti pribjegnu smrtonosnom nasilju.&nbsp;
"Dao sam im do znanja da ako počnu ubijati ljude, što obično čine tokom svojih nereda, a imaju puno nereda, ako to učine, udarićemo ih vrlo snažno", izjavio je Tramp.
Njegov ministar financija Scott Bessent dodao je da je iransko gospodarstvo "na koljenima" te da je ovo "napet trenutak".
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftwitter.com%2Fi%2Fstatus%2F2009452875865538661&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Masovni protesti u Iranu, Tramp zaprijetio: Ako počnu ubijati ljude, udarićemo snažno

Broj nelegalnih migracija tokom 11 mjeseci minule godine bio je manji za četiri odsto, zahvaljujući aktivnostima Uprave policije i saradnji sa međunarodnim partnerima, saopštio je rukovodilac sektora granične policije Dejan Bojić. Ističe i da je uz podršku Evropske unije u toku izgradnja Savremenog koordinacionog centra elektronskog nadzora na najugroženijim djelovima državne granice, sistema za elektronsku identifikaciju i registraciju, kao i izgradnja logističkih i operativnih baza.
Da li boravak stotinu hiljada stranaca u Crnoj Gori zahtijeva promjenu migracione politike pitanje je koje se u posljednje vrijeme sve češće potencira u javnosti.
Naša država nije privlačna samo bogatim inostranim investitorima, već i običnim ljudima iz slabo razvijenih zemalja.
"Moje ime je Mohamad, došao sam u Albaniju, a nakon nje u Crnu Goru. Imam malu djecu i jako sam siromašan, jako je teško u Pakistanu", kaže Mohamed za Radio Crne Gore. 
Osim iz Pakistana, u posljednje vrijeme u Crnu Goru dolaze i državljani Turske, Rusije i Azerbejdžana.
Zato je započet proces usklađivanja migracione politike prilagođavanjem zakona potrebama tržišta rada.
No, jasno bi trebalo razdvojiti pozitivna migratorna kretanja od nezakonitih migracija za čije spriječavanje Uprava policije preduzima određene mjere. Rukovodilac sektora granične policije Dejan Bojić ukazuje na trend smanjenja u protekloj godini.
"Kada govorimo o nezakonitim migracijama, moram naglasiti da je tokom 11 mjeseci registrovano ukupno 2.874 migranta, što predstavlja smanjenje od 4 odsto. Smatramo da je pored aktivnosti koje preduzima granična policija smanjenju nezakonitih migracija značajno doprinijelo i angažovanje pripadnika Fronteksa u Crnoj Gori", kazao je Bojić za Radio CG.
Uprava policije, ističe Bojić, preduzima mjere i na unapređenju kapaciteta u oblasti granične bezbjednosti kao i upravljanja mješovitim migrantskim tokovima u skladu sa EU standardima.
"Uz podršku Evropske unije, u toku su aktivnosti na izgradnji savremenog koordinacionog centra sektora granične policije, aktivnosti na uspostavljanju elektronskog nadzora na najugroženijim dijelovima državne granice, izgradnje logističkih i operativnih baza kao i uspostavljanje sistema za elektronsku identifikaciju i registraciju migranata koji će biti usklađen sa evropskim Eurodac sistemom", objašnjava Bojić.
Šef misije Međunarodne organizacije za migracije u Crnoj Gori, Vladimir Georgijev, ukazuje na značaj jačanja međuinstitucionalne saradnje.
"Same institucije su veoma dosta jake, spremne su za partnerstvo, sarađuju i sa međunarodnim institucijama i sa međunarodnim organizacijama kao što je naša. Mislim da ako svi radimo zajedno, društvo će da bude još više i bolje i kvalitetnije", ističe Georgijev.
Značajni rezultati postignuti su i zahvaljujući akciji uprave policije pod nazivom Stranac, u okviru koje je za 11 mjeseci realizovano 574 aktivnosti. Zabilježen je povećan broj prekršajnih prijava, naplate novčanih kazni, izdatih rješenja o povratku, kao i protjeranih stranaca, odnosno otkazivanja boravaka.

Smanjen broj nelegalnih migracija

Društvo

Od ministra Dragoljuba Šćekića, s ljubavlju: ugovor o djelu za predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Svijet

(VIDEO) Masovni protesti u Iranu: Sve više mrtvih i ranjenih, srušen internet

Mujović: Biće sankcionisani svi koji su ugrozili kanal Mareze i izdati nalozi da se uklone nelegalni objekti

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation