It’s no secret that party-based employment has reached deep into all levels of Montenegrin institutions, but what’s even more concerning is the fact that appointments to high-ranking positions are not only based on political loyalty — they often involve individuals with modest education and experience.
ĐURAŠKOVIĆ’S ETERNAL DIRECTORSHIP
The current Executive Director of Post of Montenegro, Josip Đurašković, does have experience managing state-owned enterprises - before his current role, he served as the director of the Regional Waterworks.
In a short break between directorships, Đurašković was the security service coordinator at the Regional Waterworks. That he was destined for executive positions based on his education or resume one wouldn’t conclude, but rather thanks to his political ties - he is a member of Aleksa Bečić’s Democrats.
After a free access of information request, Montenegro Post sent a copy of Đurašković’s diploma from his specialist studies – which shows that he graduated in 2011 with a degree in Economics from the Faculty of Entrepreneurial Business in Belgrade. His average grade was 7.56.
Đurašković graduated in 2011, but his academic journey started much earlier, and that - in the previous century. He enrolled in the Higher Business School in Belgrade in 1999. According to the Belgrade Academy of Business and Artistic Vocational Studies, he completed the two-year program in 2007.
He finished his third year of study in 2009, earning the title of Vocational Manager.
We hope the Post operates more efficiently than its director did as a student.
THE “LEKOVIĆ CASE”
That Đurašković took ten years for three years of study, or 12 for four - is not enough to earn him the top spot in the category of: eternal student.
Based on available data - that title belongs to Democrats MP, Momčilo Leković. According to the Faculty of Law, he enrolled in undergraduate studies in 2009. He completed them 13 years later, i.e. in 2022.
He completed specialist studies the following year - 2023. So, the MP who frequently lectures in Parliament completed a four-year degree in a full 14 years.
BOGDANOVIĆ PERSISTENTLY HIDES HIS DEGREE
Leković’s long service at the Faculty of Law might have gone unnoticed if he hadn’t followed the example of his party colleague and party ideologist, Boris Bogdanović.
Bogdanović’s ideology involves hiding his education like a snake hides its legs, so in the resume he submitted to Parliament, he notes he's a law graduate, but doesn’t mention the name of the university or even the country where he studied. On the other hand, Bogdanović’s biography goes into detail about all the slogans he created for the Democrats and mentions that he completed the School of Democratic Leadership…
But about the university - not a single word.
THE STORY ABOUT,,MEGATREND“
This was discussed by Bogdanović’s current coalition partners from the former Democratic Front. Way back in 2017, during intra-opposition conflicts, when the Democratic Front accused the Democrats of “colluding with the SDP.” At the time, the Democratic Front accused Bogdanović of leading a smear campaign against them particularly against former SNP leader Predrag Bulatović.
This is just a continuation of the smear campaign the State Security Administration - UDBA waged against Predrag Bulatović, now continued by the Democrats’ young using marketing methods from Megatrend, the same Megatrend Bogdanović graduated from at the age of 35 - said the coalition-led by Andrija Mandić at the time.
,,MEGATREND“ AND OTHER STORIES...
In addition, not only he did not mention the name of the university he graduated from, but Bogdanović also left out the fact that he once worked as an administrative worker in what used to be Montenegro’s strongest opposition party, the Socialist People's Party, from which the Democrats later emerged.
And Boris Bogdanović just like his colleague Momčilo Leković, often lectures about law in Parliament, criticizes the judiciary, and decides who deserves the presumption of innocence and who doesn’t.
With such a performance, the public might think the head of the Democrats’ parliamentary club got his law degree — at least from Harvard, not Megatrend.
Megatrend University, a private institution founded by controversial professor Mića Jovanović, a supporter of Aleksandar Vučić’s SNS, has numerous media stories about diploma “buying and selling.” On August 26, 2024, Serbia’s Ministry of Education revoked Megatrend’s operating license, and on a decision by the National Accreditation Body for Higher Education, which rejected the university’s request for re-accreditation.
However, after urgent intervention from "the highest levels," the Ministry quickly reversed its decision and restored the accreditation of the University of Megatrend. So Boris Bogdanović can breathe and be relieved - his diploma “remains valid,” and he can continue “to share justice” on behalf of the Democrats, who control the security sector.

Marija Mitrović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Post Director Đurašković took eight years to complete a two-year degree, while MP Leković spent 14 years to complete a four-year degree?!

Na izjavu šefa Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrije Nikolića danas je reagovao poslanik Demokrata Momčilo Leković.
Podsjetimo, Nikolić je na sjednici Skupštine na Cetinju poručio kako im pojedini poslanici više nijesu samo politički protivnici, već i lični neprijatelji.
- Zna se da ovo nijesu riječi Andrije Nikolića. Ovo je poruka šefa nad šefovima. Nikolić je samo glasnik, prenosilac naredbe, ništa više- naveo je on.
Kako je dodao Leković, kad neko tako govori, jasno je da se ne obraća političkim protivnicima.
- Nego se obraća onima koje doživljava kao prijetnju sopstvenoj moći. Ćeraćemo se još- dodao je.

Portal ETV

Leković o izjavi Nikolića: Ovo nijesu njegove riječi, ovo je poruka šefa nad šefovima

Odbacivanje krivične prijave protiv bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Zorana Lazarevića zbog prevoza privatnog motocikla službenim vozilom iz Slovenije, od strane ODT Podgorica jasno pokazuje ono o čemu se mjesecima govori, da nam je u pravosuđu hitno potreban veting, a što na najbolji način potvrđuje obrazloženje o odbacivanju ove krivične prijave, kazao je poslanik Demokrata Momčilo Leković. 
 
Leković smatra da je posebno problematična tvrdnja da Lazarević „nije koristio službene pogodnosti“.&nbsp;
- Kako je moguće da se ovako nešto napiše, kada svjedočenja jasno govore da je upravo on izdao naređenje da se njegov motocikl preveze službenim vozilom i ljudstvom? Ako to nije korišćenje službenih resursa i pogodnosti, onda postaje nejasno šta tužilaštvo uopšte smatra zloupotrebom. Izgleda da ćemo, ovakvom logikom, doći do apsurda da je svaka zloupotreba zapravo &nbsp;„privatna usluga“. Može li se tom logikom onda reći i da je prevoz kokaina školskim brodom Jadran takođe "privatna usluga" - naveo je Leković u saopštenju za javnost. 
 
 
On tvrdi da motocikl bivšeg generala Lazarevića nije imao potrebnu dokumentaciju za izvoz, te se, kaže, radi o švercu koji bi po naručioca bio uspješan da nije bilo hrvatskih carinika. 
 
- Još je apsurdnije objašnjenje tužioca da je „izostala posljedica u vidu pribavljanja koristi, nanošenja štete ili povrede prava drugog“. Pa kud ćete veću posljedicu od bruke koja je pukla pred očima cijele Crne Gore, regiona, Evrope i svijeta? Zar urušavanje povjerenja u institucije i predstavljanje države kao privatne prćije nekolicine moćnika starog sistema nije ozbiljna šteta? Nije li to neprocjenjiva šteta za ugled i kredibilitet zemlje - pita Leković. 
 
U obrazloženju piše, dodaje Leković, da ODT odbacuje prijavu jer Lazarević „za ovu privatnu svrhu nije koristio pogodnosti koje mu pripadaju kao načelniku Generalštaba, već je "zamolio vozača“.&nbsp;
- Zar se ozbiljno očekuje da građani povjeruju da vozač vojne jedinice može odbiti „zamolnicu“ svog pretpostavljenog generala? Uz dužno poštovanje, to više liči na loš skeč nego na pravno obrazloženje. Ako je to nivo tumačenja zakona u državnom tužilaštvu, onda je jasno zašto je proces vetinga neophodan i tamo. Suština je jednostavna: Lazarević nije privatno zamolio prijatelja da mu pomogne, već je iskoristio funkciju i autoritet za privatne potrebe. Sve drugo je uvreda zdravog razuma i pokušaj da se podmetne farsa umjesto pravde. A kad pravosuđe otvoreno učestvuje u toj farsi, ono više nije čuvar zakona, već njegov saučesnik u kršenju - naveo je Leković. 
 
Smatra da je zbog ovakvih slučajeva Crnoj Gori hitno potreban veting, ne samo u sudovima, već i u tužilaštvu.&nbsp;
- Jer sve dok se ovakvi „argumenti“ pišu u zvaničnim rješenjima, građani će znati da pravda u ovoj zemlji postoji samo na papiru, a ne u praksi - zaključio je Leković.

Leković: Odbacivanje prijave protiv Lazarevića dokaz da je pravosuđu hitno potreban veting

Kriminalce je nemoguće kontrolisati, ustvrdio je poslanik Demokrata Momčilo Leković, gostujući u emisiji "Iznova" na Novoj M.
Kako je moguće da ljudi koji su bili meta, a nijesu ubijeni tada, ne bude im posvećena dovoljna pažnja, već im se daje dovoljno vremena da se skrivaju i ponovo planiraju novi pokušaj ubistva, i gdje je tu policija i šta radi, bilo je pitanje na koje Leković odgovara da je apsurd očekivati da svaki kriminalac ima policajca tjelohranitelja. 
- Čujem od političkih stručnjaka za bezbjednost koji direktnije to kažu i traže da svaki kriminalac, odnosno član organizovane kriminalne grupe u Crnoj Gori treba da ima svog policajca tjelohranitelja. Kakav je to apsurd - rekao je on za Novu M.
Potom, pravdajući bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori, Leković je stigao, ni manje ni više, nego do Menhetna. 
- Masovna pucnjava u neboderu na Mehnetnu. Petoro mrtvih - rekao je Leković.
Koliko su postali ovi pokušaji skretanja sa problema u našoj državi ponižavajući, jasno je i iz samog komentara voditeljke na ovu izjavu koja je kazala – „a nemojte“.
- A moram. Shvatate li vi o čemu pričamo. Mnogo razvijenije, modernije, efikasnije službe, ne mogu da spriječe ovakve situacije. A mi ovdje insistiramo i pravimo pritisak na našu - kazao je poslanik Demokrata.
Nakon pomenutog „pritiska“, prekinula ga je voditeljka riječima – „ovakve da u nekoliko dana jednog čovjeka pokušaju da ubiju, pa ga onda dokrajče“.
Leković je potom otkrio da je ponio cijelu fasciklu slučajeva, ali ne iz Crne Gore, već iz Evrope i svijeta.
- Ne postoji apsolutna bezbjednost. To se nikada ni u jednoj zemlji ne može sprovesti.. Tražite da svaki kriminalac ima bejbisitera policajca - dodao je on.
Uslijedio je komentar voditeljke koja smatra da “ako je neko bi meta i spletom srećnih okolnosti preživio, onda mu se treba posvetiti posebna pažnja kako neko ne bi pokušao ponovo da ga ubije, jer očigledno ima razloga za to“.
- Ali očigledno su ti ljudi, da kažem, nemoguće ih je kontrolisati - ustvrdio je Leković.
Sada se nameće pitanje da li je ovo javno priznanje da Demokrate ne mogu kontrolisati sektor bezbjednosti?

Leković ustvrdio: Kriminalce je nemoguće kontrolisati

Nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručioa da je napad na civilni sektor "opasan i nedozvoljen" reagovali su iz Demokratske Crne Gore saopštenjem u kojem ističu da Milatović kada govori o "izmišljenim napadima na civilni sektor" zaboravlja da je upravo on bio najglasniji u napadima na sve one koji nijesu htjeli &nbsp;da budu njegovo političko oruđe".
- Ne postoji ni taj čovjek ni ta partija koja je pozvala birače da glasaju za njega, a koju Jakov Milatović nije, bez ikakvog razloga i bez imalo zahvalnosti, napao. A da bi ironija bila potpuna, pokušao je da završi u koaliciji baš sa onima koji su glasali protiv njega. Takvog političkog akrobatu Crna Gora nije zapamtila: čovjeka koji reže ruku koja ga hrani, a traži zagrljaj od onih koji ga odbacuju- navodi u saopštenju poslanik Demokrata Momčilo Leković.
Dodaje da se Milatović danas &nbsp;predstavlja kao zaštitnik slobode, a do juče je prozivao i diskreditovao svakoga ko mu nije htio biti megafon.
- I sve to samo zato da bi mogao u isto vrijeme biti predsjednik države, predsjednik Vlade, ministar odbrane, ministar unutrašnjih poslova, vrhovni komandant i gradonačelnik Podgorice. On ne traži ulogu u političkom životu, on traži da bude sam politički život. Predsjednik koji svakoga dana obećava jedno, a radi drugo. Predsjednik koji se kune u borbu protiv starog sistema, a čuva kadrove starog sistema. Predsjednik koji se zaklinje u pluralizam, a svakog drugačijeg naziva neprijateljem. Takav predsjednik nije garant slobode, on je garant totalne političke konfuzije- navodi poslanik Demokrata.
Leković je kazao i da Milatovićeva prazna saopštenja i jeftina moraliziranja ne mogu da sakriju suštinu da je Jakov Milatović postao ukras na sceni koju drugi režiraju.
- Ako mu je to uloga koju je izabrao, neka je igra do kraja, ali neka barem prestane da glumi borca za istinu. Jer istinu ne može sakriti ni u 13 strana saopštenja, ni iza vrijedjanja novinarki, ni iza pretenzija da on komanduje Vojskom umjesto Savjeta- dodao je Leković.
&nbsp;I tu je, kako je poručio Leković, kraj svake iluzije: onaj ko je htio da bude sve, na kraju neće biti ništa, osim fusnota u istoriji koja objašnjava kako neko može slučajno postati predsjednik.
- I da znate, slučajni predsjedniče, poštenije je reći da ste protiv vetinga, kao što ste i bili protiv razrješenja u Vojsci CG, nego se kriti iza suspendovanog policajca Radulovića i za razliku od Vas mi smijemo reći svima ono što je istina. To što vas istina, sve zajedno boli, to je vaš problem- zaključio je Leković i dodao da je Jakov Milatović napao novinarku Televizije Crne Gore.

Leković poručio Milatoviću: Slučajni predsjedniče, poštenije je reći da ste protiv vetinga, kao što ste i bili protiv razrješenja u Vojsci CG, nego se kriti iza suspendovanog policajca Radulovića

Poslanik Demokrata Momčilo Leković jutros je, po osnovu krivične prijave koju je protiv njega podnio poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković, dao izjavu u Odjeljenju bezbjednosti Podgorica.
Radi se, podsjeća on, o obavještenju koje je podnio 4. maja 2025. godine nadležnom tužilaštvu u vezi sa probijanjem i asfaltiranjem puta u selu Bajramovica, puta koji vodi direktno do imanja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, za koje poslanik Vuković ističe da je lažno prijavljivanje.
- Tim obavještenjem upozorio sam da postoje osnovi sumnje da je od strane lica koja sam naveo u obavještenju pričinjena materijalna šteta privrednom društvu Putevi Podgorica i Glavnom gradu Podgorica, a bivšem Glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću pribavljena imovinsku korist u iznosu od 249,969.80 eura. Obavještenjem sam zatražio da se ispitaju sve činjenice i okolnosti, te u konačnom utvrdi krivična odgovornost ukoliko tužilaštvo utvrdi i smatra da je ima - naveo je Leković u saopštenju za javnost.
Ako je krivična priava reakcija na iznošenje ovakvih podataka koji se, kako kaže Leković, tiču javnog interesa i potencijalne zloupotrebe državnih odnosno opštinskih resursa, to, ističe on, dovoljno govori o onima koji na ovaj način pokušavaju da ga ućutkaju.
- Poručujem im, da se neću povući. Ovakve prijave me neće zaplašiti niti zaustaviti u namjeri da kao poslanik i građanin nastavim da ukazujem na sve nezakonitosti, korupciju i kriminal, bez obzira na to ko stoji iza njih i koliko visoko misli da se nalazi - kazao je Leković.
Kada je u pitanju naplata spornih potraživanja, tvrdi da prema informacijama sa kojima raspolaže, do današnjeg dana nijedan cent nije uplaćen na račun Glavnog grada odnosno preduzeća Putevi za radove do luksuzne hacijende Milivoja Katnića, a što je još jedan dodatni razlog za hitno postupanje tužilaštva.
- Ugovor o asfaltiranju lokalnog puta potpisan je 12.11.2020. godine, dok je faktura izdata 15.12.2020. godine, dakle sve u mandatu bivšeg gradonačelnika Ivana Vukovića koji ovom prijavom protiv mene, koja pritom nema pravno utemeljenje, pokušava da sebe zaštiti, a mene zaplaši i zaustavi. Podsjećam da je prije asfaltiranja, godinama vršeno probijanje ovog puta uz pomoć mehanizacije i ljudstva Vojske Crne Gore pod komandomPredraga Boškovića, a sve na opšte zadovoljstvo i radost bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića koji je, kako se iz svega može vrlo lako zaključiti, bio glavni razlog za ovakvo svjesno kršenje zakona, od strane svih strana potpisnica ovih ugovora, a naročito Ivana Vukovića koji je opšti interes Glavnog grada očigledno podredio privatnom interesu Milivoja Katnića - zaključuje Leković.

Leković dao izjavu po prijavi Vukovića: Neću se povući

Manipulacije velikosrba neće promijeniti činjenice, ali pravo je pitanje u čije ime govori Bečićev šegrt – poruka je hrvatskog europarlamentarca Tomislava Sokola na mreži „X“, kojom je dodatno "prozvao" djelovanje Demokrata i njihovog poslanika Momčila Lekovića. Polemika je počela kada je Sokol ukazao na skandalozan propust u objavi Demokratske Crne Gore. Naime, nakon što su potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović obišli domaće i međunarodne posade koje gase požare, stranka je na svojoj zvaničnoj stranici zahvalila svima – osim Hrvatskoj. U objavi su pomenute posade iz Srbije, BiH, Mađarske i Češke, dok je izostavljena činjenica da je upravo hrvatski kanader bio među prvima u pomoći Crnoj Gori, u najkritičnijim danima požara. - Kao što sam prethodno napisao, Hrvatska će nastaviti pomagati Crnoj Gori, bez obzira na manipulacije i namjerna prećutkivanja od strane beogradskih poltrona u Crnoj Gori, poput Bečića - &nbsp;istakao je Sokol, jasno dovodeći u pitanje motive ovakvog selektivnog pristupa zahvalnosti. Podsjetimo, Bečić je u Hrvatskoj proglašen personom non grata, što dodatno objašnjava zašto je njegova stranka svjesno ignorisala pomoć te susjedne zemlje. Ovakvo ponašanje, koje se graniči sa političkim revizionizmom, jasno ukazuje na "iskrenost" Demokrata kada govore o solidarnosti i regionalnoj saradnji. Umjesto argumentovanog odgovora, uslijedila je uvredljiva reakcija poslanika Demokrata Momčila Lekovića. On je Sokola nazvao „promoterom fašizma“ i „Đukanovićevim potrčkom“, iznoseći niz ličnih i neutemeljenih optužbi.&nbsp; - Sokolove priče ne donose ništa Crnoj Gori, već smrde na fašizam i sluganstvo - &nbsp;napisao je Leković, pokušavajući da diskredituje sagovornika bez ijedne činjenice. Sokol je, međutim, ostao dosljedan, ponovivši:&nbsp; - Manipulacije velikosrba neće promijeniti činjenice, ali pravo je pitanje u čije ime govori Bečićev šegrt.&nbsp; Njegov odgovor jasno je stavio akcenat na političku zavisnost Lekovića i na činjenicu da Demokrate umjesto principijelne politike biraju sitno i jeftino politikantstvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_832d0b768801978c15c6dbdc567a537ca0cc676e18d1498fcef9cb22027b49ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190840_832d0b768801978c15c6dbdc567a537ca0cc676e18d1498fcef9cb22027b49ca" data-rendition-name="original" width="721" height="582" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>

Danijela Jovanović

Sokol: Manipulacije velikosrba neće promijeniti činjenice, ali pravo je pitanje u čije ime govori Bečićev šegrt

Poslanik Demokratske Crne Gore Momčilo Leković kazao je da je europoslanik Tomislav Sokol još jednom uhvaćen u prevari. Leković je reagovao na objavu Sokola na mreži X u kojoj konstatuje da lider Demokrata Aleksa Bečić prećutkuje pomoć koju je Hrvatska pružila Crnoj Gori u borbi sa požarima. To je konstatovao na osnovu objave Demokrata na Fejsbuku u kojoj se zahvaljuju svima na pomoći koju su pružili crnogorskim vatrogascima, osim Hrvatskoj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 89.8098%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdemokrate-zaboravile-podrsku-hrvatske-sokol-nastavicemo-da-pomazemo-bez-obzira-namjerna-precutkivanja-beogradskih-poltrona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Tomislav Sokol je od manipulatora i promotera fašizma dogurao do potrčka Mila Đukanovića. Trilogija propasti u jednoj ličnosti. Njegove priče ne donose ništa Crnoj Gori, već smrde na fašizam i sluganstvo. On nije prijatelj Crne Gore, nego Đukanovićev potrčko i propali pjevač, spreman da za par stotina eura ponavlja ono što mu gazda naredi. Nije došao da brani Crnu Goru, nego da zaradi dnevnicu, pa tako svi vide kako se sitno i mizerno uklapa u igru svoga gospodara - naveo je Leković u reagovanju. On je istakao da riječi Sokola nijesu podrška, "već jadna i providna odbrana onih kojima je mjesto tamo gdje je bio i njegov politički uzor Sanader".&nbsp; - Slike i “dokazi” kojima maše samo potvrđuju laž, jer piloti zemlje koje spominje nisu ni bili tu kada je fotografija nastala, otišli su par dana ranije. Dakle, još jednom je uhvaćen u prevari. Sokole, poslije svih laži koje si posijao, žali bože tvog prezimena. Tu ne da nema Sokola - tu nema ni kukavice. Ostao je samo ćuk - poručio je Leković, dostavljajući objave Demokrata koje, kako kaže, demantuju Sokola.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818150844_8c12a769cf76d7d46ecedb422008760fa1d30fe475c2867b796091617be829f2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818150844_8c12a769cf76d7d46ecedb422008760fa1d30fe475c2867b796091617be829f2" data-rendition-name="original" width="2463" height="3264" loading="lazy" alt="Objave koje je Leković dostavio medijima"> <figcaption>Objave koje je Leković dostavio medijima(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>

Leković: Sokol još jednom uhvaćen u prevari

Opština Bar inicirala je mjere za sanaciju i zaštitu Trikonhosa, najstarijeg vjerskog objekta na ovim prostorima, saopšteno je iz te lokalne samouprave.
Poslanik Demokrata Momčilo Leković ranije je kazao da će predložiti da se pokrene inicijativa za stavljanje barskog Trikonhosa na UNESCO listu zaštite, i ocijenio da je taj objekat klasičan primjer (ne)rada lokalne vlasti u Baru.
Iz Opštine Bar su u reagovanju naveli da su zaštita kulturnih dobara, spomenici i materijalna svjedočanstva istorije “vrela” tema u društvu ovih dana.
- Pa je vjerovatno zato Leković uskočio da pripomogne ministarki iz svojih partijskih redova, kako bi pokazali da se eto nešto radi na polju zaštite kulturnih dobara - kaže se u reagovanju.
Iz Opštine Bar su rekli da razumiju, da je uzburkana situacija, a valja pronaći izlaz.
- Tako se Leković sjetio inicijative da se barski Trikonhos stavi pod UNESCO zaštitu, i to kako kaže nakon konsultacija sa Ministarstvom kulture i medija, jer je njima izgleda bila neophodna Lekovićeva dosjetljivost za tako nešto - navodi se u reagovanju Opštine Bar.
Oni su kazali da neće reagovati na kritike Lekovića upućene lokalnoj upravi u vezi sa Trikonhosom.
- Ipak, budući da se radi o jedinstvenom objektu, koji je kao takav zaštićeno kulturno dobro, Opština Bar preduzima mjere za sanaciju i, u mjeri mogućeg, očuvanje Trikonhosa, što zna i on i ministarka iz njegovih političkih redova - naveli su iz Opštine Bar u reagovanju na saopštenje Lekovića.
Oni su rekli da su se 19. juna obratili Upravi za zaštitu kulturnih dobara zahtjevom za davanje saglasnosti za sprovođenje hitnih mjera sanacije, radi zaštite i očuvanja tog kulturnog dobra do izrade glavnog konzervatorskog projekta.
Iz Opštine Bar su dodali da su tom prilikom ukazali na oštećenja na samom objektu i neophodnost hitnog reagovanja.
Oni su kazali da je Uprava, dopisom od 2. jula, dala saglasnost uz smjernice za postupanje, a nakon toga lokalitet Trikonhosa je obišao i stručni tim Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore u cilju sagledavanja stanja i predlaganja daljih aktivnosti.
- Dalje, nakon dostavljanja ponude od strane Centra, 25. jula, blagovremeno je data saglasnost Sekretarijatu za kulturu Opštine Bar za pokretanje postupka javne nabavke u cilju realizacije predloženih mjera sanacije - navodi se u reagovanju.
Iz Opštine Bar su dodali da se sve te aktivnosti sprovode bez finansijske podrške Ministarstva kulture i medija.
Oni su poručili da će sve dalje aktivnosti neophodne za očuvanje tog objekta, shodno nadležnostima i mogućnostima lokalne uprave, biti preduzete bez da ih na to upozora Leković.
- Dalje, kada je u pitanju iniciranje za stavljanje na UNESCO listu zaštićenih kulturnih dobara, nadamo se da se Leković konsultovao u vezi procedure za nominaciju na UNESCO tentativnu listu i ko je sprovodi - kazali su iz Opštine Bar.
Iz te lokalne samouprave su rekli da se nadaju da se Leković oko toga nije konsultovao i sa ministrom Slavenom Radunovićem koji bi, kako su naveli, o tome odlučivao na referendumu.
- A kada smo već kod tentativne liste UNESCO-a, podsjetićemo Lekovića da se na njoj od 2010. godine nalazi i Stari grad Bar, a on neka upita partijsku koleginicu ministarku zašto već mjesecima ne odgovara na inicijativu za izradu Menadžment plana Starog grada Bara, kao dokumenta koji se obavezno donosi za kulturno dobro koje se nominuje za upis na UNESCO listu - kaže se u reagovanju.
Iz Opštine Bar su rekli da su se tim povodom još 5. decembra obratili Ministarstvu kulture i medija.
- Podsjećanja radi, izradom Plana upravljanja, shodno članu 91 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, rukovodi resorno ministarstvo kojem se Opština Bar obratila ponovnim dopisom od 16. aprila ove godine - kaže se u reagovanju.
Iz Opštine su rekli da je odgovor izostao što, kako su ocijenili, sasvim dovoljno govori o (ne)radu Ministarstva.
- Imajući u vidu činjenice na koje smo ukazali, posve je jasno da lokalna uprava u najvećoj mogućoj mjeri preduzima aktivnosti na zaštiti kulturnih dobara u našem gradu - navodi se u reagovanju Opštine Bar.

Opština Bar: Inicirali smo mjere za sanaciju i zaštitu Trikonhosa

Nije slučajno što aktuelna vlast u Crnoj Gori pokušava da uspostavi što bliže političke i ekonomske veze sa Orbanovom Mađarskom. Vlast u Crnoj Gori čine ljudi kojima je ideja demokratske države potpuno nesvojstvena, što iz neznanja, što iz naklonosti autoritativnim režimima, poput ruskog i režima u Srbiji i Mađarskoj. Zato su se upregli iz sve snage kako bi zaobišli sve demokratske principe, vjerujući da se situacija u Evropi mijenja i da sve više preovlađuju desničarske, nedemokratske snage, koje zavode hibridne režime u svojim zemljama, sa elementima autokratije ili potpunu autokratiju, poput Orbanove Mađarske. Stara je činjenica da demokratsko društvo veoma zavisi od informisanih i aktivnih građana, koji brane principe demokratije i zajednički rade na opštem dobru države i građana. Habermas kaže da normativne pretpostavke koje su neophodne za postojanje demokratije nijesu dovoljne ako nema aktivnog učešća građana u političkom procesu. Prema Ujedinjenim nacijama, demokratija „obezbjeđuje okruženje koje poštuje ljudska prava i osnovne slobode i u kojem se ostvaruje slobodno izražena volja ljudi“ (Universal Declaration of Human Rights). Suspenzija demokratskih principa Samo u demokratskim državama vlast je ograničena zakonima i vladavinom prava. Sistem koji to omogućava je jak koliko i njegovi mehanizmi koji ga održavaju, jer svaki sistem je podložan kvarenju. Izabrani predstavnici znaju da uobraze da su mnogo bolji i kompetentniji od drugih time što je neko glasao za njih, pa umisle da mogu da krše propise, zloupotrebljavaju vlast, smatraju da imaju veća prava ili da nemaju obaveze koje imaju „obični“ građani. To vodi suspenziji demokratskih principa i uvođenju autokratskih elemenata vladavine. Odnosno, sistemima u kojima postoji puna kontrola nad političkim procesima, nad institucijama, sistemima u kojima se ograničava politička konkurencija, vrši zloupotreba vlasti, kontrolišu mediji, u kojima se javnost kontroliše kroz indoktrinaciju i propagandu, a nije rijetkost ni da se takva vlast legitimiše u očima javnosti podrškom religijskih krugova, kao što je slučaj u Crnoj Gori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_037a8028d331117b0ee509b63a1ff60e7d752e6cbea578a98a5ee5b3824d640d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200820_037a8028d331117b0ee509b63a1ff60e7d752e6cbea578a98a5ee5b3824d640d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović"><figcaption>INSTITUCIONALIZOVAN OBRAČUN SA NEISTOMIŠLJENICIMA: Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u parlamentu(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Činjenica je da EU želi da pokaže kako je otvorena za prijem novih članica i da članstvo Crne Gore vidi kao najmanji problem za nju, ali je malo vjerovatno da može toliko jako zažmuriti na svakodnevno kršenje svih demokratskih principa crnogorskih vlasti. Prvo i osnovno, Crna Gora na čelu izvršne vlasti ima čovjeka koji je sve prije nego demokrata. Da ga zamijenite sa nekim uličarem na mjestu premijera, ne bi se uočila nikakva razlika u ponašanju. Taj njegov nedostatak elementarnog znanja kako funkcioniše demokratska država i potpuna nezainteresovanost za resore u vladi na čijem je čelu, napravio je od Crne Gore hibridno društvo, sa autokratskim i partitokratskim upravljanjem po ministarstvima. Jedan od klasičnih elemenata autokratije jeste kontrola „službi“. Otuda se pristupilo promjenama zakona kojima se bezbjednosnoj službi (ANB) daju ovlašćenja koja jedino imaju u totalitarnim režimima. Pseudoargumenti da će se „služba“ lakše obračunati sa kriminalom, uvijek su dimna zavjesa iza koje se krije politička kontrola neistomišljenika i političkih protivnika, sa ciljem odbrane sopstvene vlasti i zloupotreba „službe“ u parlamentarnim obračunima. Imamo dobar primjer Srbije, u kojoj se režim Aleksandra Vučića održava na vlasti sve više uz pomoć „službe“ i policijskih snaga i kontrolom pravosuđa. Da je vlast u Crnoj Gori loša kopija vlasti u Srbiji pokazuje da se koristi isti recept kojim se želi sačuvati vlast. Ne unaprjeđenjem života građana, većim slobodama i poštovanjem ljudskih prava, već represijom, kontrolom institucija sile i pravosuđa. Kao da nijedna autoritativna vlast nije ništa naučila na tuđim primjerima da „ničija nije gorjela do zore“. <h2> „Viši“ ciljevi autokrata</h2> Onog trenutka kad izvršna vlast komanduje zakonodavnom i stvara podobno pravosuđe, društvo poprima sva svojstva nedemokratskog, autoritativnog društva. Miješanje izvršne vlasti u druge dvije nezavisne grane vlasti je najbolji put da Crna Gora nikada ne postane dio civilizovanog svijeta. Moram priznati da me ne zanima Crna Gora kao još jedna Mađarska u EU. Iako želim, otkada sam politički počeo da mislim, da Crna Gora postane dio EU, apsolutno ne želim da to postane kao nedemokratska država, kojoj će se iz oportunih razloga gledati kroz prste. Uvijek sam EU vidio kao ljevičarsku, veličanstvenu ideju o Evropi bez granica, Evropi u kojoj se poštuju ljudska prava i demokratski principi, u kojoj postoje samo pravno uređene države i pravda, u kojoj dominira ideja Habermasa o aktivnim građanima, koji ravnopravno učestvuju u kreiranju svojih života i opštih ciljeva društva. Da bi donijeli nedemokratske zakone, na nedemokratski i nezakonit način, autokrate će uvijek izmisliti više ciljeve. I najveće bitange u istoriji su osvojale vlast pričama o višim ciljevima. U tome i jeste problem što se mnogi „pecaju“ na te priče o „uzvišenim“ ciljevima, ne shvatajući da iza toga uvijek stoji nekompetentnost, voluntarizam, način da se podrede sebi institucije i tako zaštiti nesposobna vlast od gubitka vlasti. Uspješnoj vlasti nije potrebno da donosi zakone „preko noći“, bez poštovanja procedura, konsultovanja struke, građana, zakone koji suspenduju demokratske principe i obezbjeđuju vlasti ovlašćenja svojstvena samo diktatorskim režimima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"><figcaption>KONTROLA „SLUŽBI“: Aleksa Bečić u parlamentu(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Svi oni koji misle i seire da je to namijenjeno onima kojima su politički nenaklonjeni, ne razumiju da śutra i sami mogu biti žrtve nedemokratskog sistema. Śetimo se riječi Martina Nimelera od prije nešto manje od stoljeća: „Prvo su došli po komuniste, a ja se nijesam bunio jer nijesam bio komunista. Zatim su došli po Jevreje, a ja se nijesam bunio jer nijesam bio Jevrejin. Zatim su došli po sindikalce, a ja se nijesam bunio jer nijesam bio sindikalac. Zatim su došli po katolike, a ja se nijesam bunio jer sam bio protestant. Zatim su došli po mene, ali tada više nikoga nije bilo da se pobuni.“ Možda će nekome ovo poređenje izgledati prejako, ali Umberto Eko, u svojim poznatim tačkama o fašizmu, navodi da to što se nekome ovakva poređenja sa fašizmom čine neumjesnim jesu samo okolnosti koje ne idu na ruku da se takav, navodno bezazleni fašizam, pokaže u svom zlu koje donosi. <h2> Zloupotreba vlasti </h2> Sprovođenje tzv. vetinga u policiji, sa namjerom da se sprovede od strane izvršne vlasti u još jednoj od tri nezavisne grane vlasti, pravosuđu, na bazi nečije subjektivne procjene, bez da se ta oblast pravno uredi, nije ništa drugo do potpuno bezakonje i primjer totalitarne svijesti. Jeftino, demagoško naklapanje da je neko protiv nečega, što se koristi u svim kritikama kršenja zakonskih procedura, je obično bacanje prašine u oči. Zahtjev da se svaka nova inicijativa zakonski uredi je upravo prava podrška suzbijanju zloupotrebe vlasti, a ono što radi vlast, posebno Demokrate, je upravo zloupotreba vlasti i obračun sa političkim, nacionalnim ili bilo kojim drugim opredjeljenjem. Veting bi morao biti uređen ustavno i zakonom na način da se odrede institucije koje bi se bavile vetingom, da te institucije moraju sačinjavati stručne osobe i da sam proces mora biti istovjetan sudskom procesu, u kojem je država ta koja mora dokazati da je neko zloupotrijebio položaj i time stekao materijalnu korist, a ne obratno. U suprotnom to se jedino može nazvati političkim, nacionalnim ili nekim drugim progonom. Nevjerovatno je sa kojom transparentnošću Demokrate ispoljavaju nedemokratsko ponašanje i svoj autokratski karakter. O jadu bi se zabavila Crna Gora da imaju višestruko veću podršku na izborima. Imali bi kopiju sadašnjeg režima u Srbiji, u kojoj nema scene u tv dnevnicima na kojima u prvom planu nijesu policijske nindže kornjače u obračunu sa građanima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_b5092526d8524bf700bb0359191f718bbbee5f17c115cc1b705d454b4b34bd8f.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250802200820_b5092526d8524bf700bb0359191f718bbbee5f17c115cc1b705d454b4b34bd8f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1216" loading="lazy" alt="Momčilo Leković"><figcaption>RAFALNO ISPALJIVANJE FRAZA: Momčilo Leković(Photo: Demokrate)</figcaption></figure>  Način na koji zloupotrebljavaju bezbjednosne informacije, mašu fotokopijama u tv studijima, rafalno ispaljuju fraze i populističke, naizust ispjevane pjesmice o političkim protivnicima, kojima se pokrivaju govori neistomišljenika, neodoljivo podśećaju na svršene lidere akademije SNS-a u Srbiji. Uporedite Lekovića iz Demokrata i Orlića iz SNS-a, sadašnjeg načelnika BIA-e, u tv debatama, kao da se radi o jednoj te istoj ličnosti. Nije ni čudo što su dobili epitet „crkveni Kmeri“. Dijele istu ostrašćenost. A svi su se tek ispilili.

Slobodan Jovanović

Može li Crna Gora kopirajući Mađarsku ući u EU

Na Wall Streetu su ove sedmice cijene dionica znatno oscilirale, najviše u tehnološkom sektoru, dok su evropske berze porasle nakon smanjenja kamata u Velikoj Britaniji i povećanja procjene rasta privrede eurozone.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks oslabio 0,7 odsto na 48.134 boda. Međutim, rasli su S&amp;P 500 indeks, 0,1 odsto na 6.834 boda, i Nasdaq 0,5 odsto na 23.307 bodova, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Početkom sedmice indeksi su bili pod pritiskom zbog znatnog pada cijena dionica tehnoloških kompanija. Donedavno je svaka vijest o novim ulaganjima u razvoj vještačke inteligencije podsticala rast dionica tehnoloških kompanija, ali posljednjih sedmica ulagači se pitaju koliko će se od tih investicija isplatiti i hoće li to dovesti do prezaduženosti.
- Sve je veći osjećaj straha i brige vezano za trgovinu vještačkom inteligencijom. Najviše zbog nivoa kapitalnih ulaganja, ali i kružne prirode nekih troškova. Sve je više pitanja o održivosti i povratu na investicije tih troškova - rekao je Ross Mayfield, strateg u kompaniji Baird Private Wealth Management.
Međutim, krajem sedmice ulagače je ohrabrio izvještaj o inflaciji u SAD-u. Potrošačke cijene porasle su u novembru 2,7 odsto na godišnjem nivou, manje od 3,1 odsto, koliko su očekivali analitičari.
To je podržalo nade ulagača u dalje smanjenje kamatnih stopa Feda, pa se sada na tržištu procjenjuje da postoji 58 odsto šansi da će centralna banka u martu smanjiti kamate dodatnih 0,25 procentnih bodova.
Osim toga, na tržištu se procjenjuje da će u idućoj godini Fed smanjiti kamate u dva navrata, što znači da su ulagači optimističniji od čelnika centralne banke koji u prosjeku očekuju jedan rez.
Na evropskim berzama cijene dionica su porasle. Londonski FTSE indeks skočio je 2,6 odsto na 9.897 bodova, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,4 odsto na 24.288 bodova, a pariski CAC jedan odsto na 8.151 bod.
Znatniji rast indeksa uslijedio je u četvrtak, nakon što je britanska centralna banka smanjila kamatne stope 0,25 procentnih bodova, na 3,75 odsto, s obzirom da inflacija u Velikoj Britaniji popušta.
Evropska centralna banka ostavila je kamate nepromijenjene na dva odsto i signalizirala da je ciklus smanjenja vjerovatno završen. Banka je povećala procjene rasta ekonomije u eurozoni u ovoj godini na 1,4 odsto.

Cijene dionica oscilirale

Državljani Albanije I.K. i B.P. uhapšeni su danas zbog sumnje na krijumčarenje cigareta i duvana. Policija je na Graničnom prelazu Božaj u kolima I.K. pronašla 15 pakovanja rezanog duvana ukupne mase 7.5 kilograma, koji je bio sakriven u većoj plastičnoj posudi. U kolima B.P. je pronađeno 260 paklica cigareta, bez akciznih markica, koje nije prijavio nadležnim organima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221151256_facf21ed4dd6d63bea9992c7295a85a583154c704837e01277b9d917f04ae3e7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251221151256_facf21ed4dd6d63bea9992c7295a85a583154c704837e01277b9d917f04ae3e7" data-rendition-name="original" width="695" height="1079" loading="lazy" alt="Cigarete pronađene na GP Božaj"> <figcaption>Cigarete pronađene na GP Božaj(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  - Po okončanju službenih mjera i radnji, postupajući tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici je naložio da se I.K. i B.P. uhapse zbog sumnje na krijumčarenje - kazali su u policiji. Naglasili su da su granični policajci u posljednja 24 sata procesuirali četiri osobe - od kojih su tri strana državljanina, a kojima je zaplijenjeno oko 315 kilograma rezanog duvana i 260 paklica cigareta. - Uprava policije će, u okviru svojih nadležnosti, nastaviti sa sprovođenjem planskih i koordinisanih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje sive ekonomije i sprečavanje krijumčarenja akciznih proizvoda, te borbu protiv svih oblika prekograničnog kriminala - zaključili su u saopštenju.

Dva albanska državljanina uhapšena zbog krijumčarenja cigareta i duvana

Bavljenje poljoprivredom se isplati, ali je neophodna podrška Evropske unije (EU), saopštio je vlasnik kompanije Agro Ćupić iz Danilovgrada, Nebojša Ćupić.
Da nije bilo te podrške teško bi, kaže, mogli ovo priuštiti.
- Nikada ne bi mogli sami nabaviti mehanizaciju bez podrške EU - rekao je Ćupić, koji je zahvaljujući znanju, radu i EU podršci izgradio ozbiljno gazdinstvo.&nbsp;
Iz Ministarstva evropskih poslova su kazali da je on prije dvije godine otvorio firmu Agro Ćupić, te da se danas uspješno bavi ratarstvom i stočarstvom.
- Trenutno imamo oko 50 grla krupne stoke, oko 100 grla sitne stoke i poljoprivrednu mehanizaciju za obradu zemljišta i ostalih žitarica, kao i košenje trava. Brat i ja smo navikli da radimo od malena, tako da nam to ne predstavlja neki veliki posao i teret. Važno je da čovjek ima volju - poručio je Ćupić.
Njegov radni dan, kako je naveo, počinje u šest sati mužom krava, koja zahvaljujući mehanizaciji traje oko dva sata.&nbsp;
- U periodu od maja do sredine novembra stoku puštamo na ispašu i onda nemamo nikakvih obaveza do 18 sati - rekao je Ćupić i dodao da je proizvodnja organizovana, stabilna i potpuno tržišno održiva.
On smatra da se poljoprivreda isplati.
- Apsolutno se isplati. Znači, ne postoji nikakva računica da se ne isplati. Ne znam u kojem poslu bih mogao da zaradim ovoliko, a da ne moramo da odem iz zemlje - rekao je Ćupić.
On je jedan od poljoprivrednika koji je koristio IPARD - program EU koji državama kandidatima, poput Crne Gore, pruža finansijsku i stručnu podršku kako bi modernizovale poljoprivredu i ruralna područja. Kroz ovaj program, poljoprivrednici mogu da dobiju sredstva za ulaganja u novu mehanizaciju, opremu, objekte, preradu hrane ili razvoj seoskog turizma, uz obavezu da dio investicije sami finansiraju i ispune stroge evropske standarde.&nbsp;
Suština IPARD-a je da pomogne usklađivanje poljoprivredne proizvodnje sa standardima EU i unaprijedi kvalitet života na selu.
- Za prvi IPARD projekat sam konkurisao za veliki traktor sa utovarivačem 2021. godine. Tada su mi osam puta vratili biznis plan, jer nije bio dobro napisan. Ipak, nijesam želio da odustanem i uspio sam da dobijem projekat i kupim taj traktor - rekao je Ćupić.
Nakon prvog, uslijedio je još uspješniji drugi projekat.
- Na sljedeći javni poziv, 2023. godine, konkurisao sam za mehanizaciju i prošao iz prve. Sad sam konkurisao opet, jer nam je potreban veći traktor, pa ćemo vidjeti kako ću proći - naveo je Ćupić.&nbsp;
On je dodao da bez podrške EU ne bi mogao nabaviti potrebnu mehanizaciju.
Iz Ministarstva su saopštili da takva ulaganja pripremaju crnogorske poljoprivrednike za tržište EU, gdje će, nakon što Crna Gora postane članica, imati pristup i mnogo većem fondu, kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP).
ZPP godišnje obezbjeđuje milijarde eura podrške poljoprivrednicima.&nbsp;
Iz Ministarstva su podsjetili da je Crna Gora ove sedmice zatvorila Poglavlje 11, koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj, što znači da je uspješno uskladila zakone, politike i institucije u tom sektoru sa evropskim pravilima. To je, kako su kazali, posebno važno za mlade koji žele da ostanu na selu i razvijaju posao.&nbsp;
- Od članstva Crne Gore u EU očekujem da će sve biti mnogo savremenije, brže i bolje - poručio je Ćupić.

Ćupić: Poljopvireda se isplati uz podršku EU

U Tivtu, prema posljednjim podacima lokalne Turističke organizacije (TO), boravi 1,52 hiljade gostiju, što je devet odsto više nego prošle godine.&nbsp;
Od ukupnog broja turista, svega 70 su domaći, prenosi Radio Tivat.&nbsp;
- Najveći broj gostiju boravi u privatnom smještaju, njih oko 1,29 hiljada. Od ukupnog broja gostiju u privatnom smještaju, svega jedan je domaći - kazali su iz TO.
Privatni smještaj u odnosu na prethodnu godinu bilježi blagi rast od četiri odsto, dok je u poređenju sa 2019. godinom ostvaren značajan skok od 119 odsto.&nbsp;
U hotelima, prema podacima TO, trenutno borave 223 gosta, od čega 69 domaćih. Hotelski smještaj bilježi izražen rast od 51 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je u poređenju s 2019. godinom evidentiran skok od 106 odsto.
U strukturi gostiju, najveći udio imaju turisti iz Rusije, Srbije, Azerbejdžana, Turske i Ukrajine. Značajan udio imaju i posjetioci iz Bosne i Hercegovine i Velike Britanije.
Manji, ali i dalje relevantan broj gostiju dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske i sa Kosova.

U Tivtu 1,52 hiljade turista

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Novi slučaj vršnjačkog nasilja, ovoga puta u Budvi, još jedan je upozoravajući primjer za crnogorske institucije da je odgovor sistema na ozbiljan rast ove pojave posljednjih godina, ipak nedovoljan i slab.
Uprava policije danas je saopštila da je u garaži jedne zgrade u Budvi, nakon kraćeg sukoba, dvanaestogodišnjak nagovorio jedanaestogodišnjaka da se neprimjereno ophodi prema vršnjaku.
Prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, dječak je bio žrtva odvratnog, ponižavajućeg iživljavanja – urinirano mu je po glavi.
Za incident se, kako kažu naši nezvanični izvori, saznalo kada je dječaku iznenada pozlilo u Muzičkoj školi, najvjerovatnije zbog stresa i tada je ispričao što mu se dogodilo.
Iz Uprave policije saopštili su da dječaci koji su se iživljavali nijesu krivično odgovorni, te da je tužilac naložio da o događaju bude upoznat Centar za socijalni rad Budva, kao i škola koju pohađaju.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je u septembru da je Savjet Evrope, uz podršku Vlade Savezne Republike Njemačke, pokrenuo projekat „Prevencija vršnjačkog nasilja u školama u Crnoj Gori“, vrijedan 500.000 eura.
Kako je saopšteno „poseban akcenat biće stavljen na saradnju, izgradnju kapaciteta i razvoj politika koje promovišu bezbjedno i podsticajno školsko okruženje“.
Ovaj projekat pokazuje da su u zemljama Evropske unije svjesni problema dramatičnog rasta vršnjačkog nasilja u našoj državi, a da je statistika upozoravajuća ukazano je i juče na stručnom skupu u Zavodu za školstvo.
Vlada je u oktobru predstavila priručnik „Škola bez nasilja – ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, kada je upozoreno da je rečenica „kod nas u školi nema nasilja“, za kojom često posežu u obrazovnim ustanovama, upravo jedna od glavnih prepreka u borbi protiv nasilja među đecom.
U Crnoj Gori sve više je primjera vršnjačkog nasilja motivisanog ksenofobijom i diskriminiacijom, na što su u septembru upozorili iz NVO Akcija za ljudska prava, ukazujući da je to „odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema 'svojima'“.
Njihova reakcija uslijedila je nakon brutalnog psihičkog i fizičkog iživljavanja nad petnastogodišnjim dječakom u Zeti, u blizini škole. Iz HRA su tada upozorili da vršnjačko nasilje u našoj zemlji više nije sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
Saopštili su i stravičan podataka – da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja.
U junu je Portalu Standard saopšteno da je od početka godine Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo sedam predmeta povodom vršnjačkog nasilja, a da je Uprava policije za godinu evidentirala ukupno 86 slučajeva na teritoriji Glavnog grada. U Nikšiću je policija, prema podacima dostavljenim Standardu, za godinu dobila 30 prijava, u Herceg Novom evidentirano je 11 krivičnih djela i osam prekršaja, u Rožajama je bilo šest prijava, u Baru – 10, dok ih je u Ulcinju registrovano osam, a u Kotoru četiri slučaja, od kojih su u dva podnijete krivične prijave.
NVO Centar za građansko obrazovanje u junu prošle godine predstavio je istraživanje koje je pokazalo da svaki peti učenik/ca navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53.4% poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja.
Prema tom istraživanju, od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64.2% je prijavilo nasilje, dok 35.8% to nije učinilo.
Skoro 60 odsto ispitanika/ca iz srednjoškolske populacije, kako je tada saopšteno, prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, a svega 11 procenata smatra da ga nema.

Tag: momcilo-lekovic