Knjiga „Bjelopavlići između istorije i legende“ autora Momčila Šaletića novo je izdanje Matice crnogorske. Radi se o drugom, dopunjenom izdanju 30 godina nakon što je prvi put objavljena. U knjizi je Šaletić ukrstio istorijske izvore i dokumenta s plemenskom legendom s namjerom, kako sam navodi, da dođe do potpunije istorijske istine, čime je otvorio jedan novi ugao u obradi ovakvih tema.
U svom predgovoru ovom izdanju Šaletić objašnjava da je u savremenom dobu tehnološki razvoj učinio da se stvara sasvim nova kultura, a „ono što je do juče bila naša svakodnevica danas je već napušteno i zaboravljeno.“
– Nestaju običaji, blijedi tradicija, drugačiji su odnosi u porodici, labave bratstveničke veze. Jednom riječju – naš lični i društveni život se mijenja. Te promjene su više ideološke nego društvene. Čuvanje i znanje o tragovima naše prošlosti je još uvijek čvrsta veza koja nas drži za ovo tlo na kome živimo, na kome smo ponikli i mi, i naši preci, i naši potomci. Bili toga svjesni ili ne, naša prošlost ipak živi u nama i dobrim dijelom nas čini takvima kakvi jesmo. Njoj ne treba robovati, ali je baš zato treba poznavati i čuvati je od zaborava, makar u knjigama – zapisao je Šaletić.
Uz prvo izdanje Šaletić je istakao da istorija Bjelopavlića, s obzirom na bogatstvo događaja i izuzetnih ličnosti, predstavlja pravu riznicu.
– Ovaj moj skromni pokušaj da potpunije osvijetlim legende o nastanku Bjelopavlića, i u kraćim tekstovima, nekoj vrsti „Istorijskih medaljona“, predstavim pojedine događaje, samo je jedan fragment, jedan pogled na to ogromno istorijsko bogatstvo – zapisao je Šaletić.
Knjiga sadrži 20 poglavlja u kojima se nalaze, između ostalih, zapis o prvom ljekaru u Bjelopavlićima, o starosti manastira Ostrog, bitkama i sporovima, kao i o znamenitim ličnostima iz bjelopavlićkog kraja. 
Urednik izdanja je Marko Špadijer, a knjigu u ime izdavača potpisuje Ivan Ivanović. Knjiga „Bjelopavlići između istorije i legende“ Momčila Šaletića objavljena je u okviru biblioteke Matice crnogorske „Kultura i istorija“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Momčilo Šaletić o Bjelopavlićima između istorije i legende

Neformalna grupa građana “Zeleni kvart”, predstavnici NVO sektora i građanski aktivisti poručili su danas iz Beogradske ulice da neće dozvoliti gradnju zgrade u tom dijelu Gorice, za šta investitor danilovgradska kompanija Eurozox i ne posjeduje potrebnu dokumentaciju. Apelovali su na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da što prije revidira DUP za Novu Varoš 2, i između ostalog ovu parcelu proglasi za zelenu površinu.&nbsp; Pozvali su i gradonačelnika Sašu Mujovića da na ovom primjeru pokaže odlučnost da stvara, kako je rekao, "humanu i zelenu Podgoricu".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_cbac654f9277adfb0234b03a87dac9b01ec5f02a8dcc665bbf7ed89c0d2270a7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250519170552_cbac654f9277adfb0234b03a87dac9b01ec5f02a8dcc665bbf7ed89c0d2270a7" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica "> </figure>  <h2>Loše upakovan tetris</h2> Podjećamo, danilovgradska kompanija Eurozox je 13. maja bez ijednog papira izvela mehanizaciju na teren s namjerom pripreme gradilišta na kojem bi trebalo da "nikne" nova zgrada. Tada se spontano okupilo 15ak građana koji žive na Gorici kako bi spriječili izvođenje radova. Na teren su tada izašle policija i inspekcija koje su zabranile nastavak radova. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsqKLTOzw9og&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Danilovgradska kompanija je tražila od Službe glavnog gradskog arhitekte saglasnost na idejno rješenje projekta na urbanističkoj parceli 18 koja se nalazi u okviru važećeg Detaljnog urbanističkog plana – DUP “Nova Varoš 2”. Međutim, glavni gradski arhitekta je odbio kao nepotpun i neuredan zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova. Prema idejnom rješenju, planirana zgrada ispod Gorice sastojala bi se od podruma, prizemlja i dva sprata, a imala bi ukupno 11 stanova i 13 garažnih mjesta. Ukupna bruto površina objekta sa podrumom iznosi 2.021 kvadratnih metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170548_240fd00068ee18faaad8ad58c35b7dfa7a3df2632f894de5194324bcfe853f3e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250519170548_240fd00068ee18faaad8ad58c35b7dfa7a3df2632f894de5194324bcfe853f3e" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Protest Gorica "> </figure>  Vuk Pejović, stanar ovog dijela grada, kazao je da ovaj prostor u Berogradskoj ulici nije naminjen za stambenu jedinicu i zato je pozvao nadležne da reaguju. - Ovaj loše upakovani tetris definitivno ne pripada ovdje i ovo nije prostor za stambenu jedinicu. Mi se okupljamo i protestujemo protiv nehumane gradnje u centru Podgorice. Sa ovog mjesta se direktno obraćam Ministarstvu prostornog planiranja, ministru Slavenu Radunoviću i njegovoj ekipi da ne dozvoli da ovaj prostor postane stambena gradnja i da se trajno zaštiti i trajno zaštiti zelena površina. Trenutno je loptica u njihovom dvorištu i samo treba da potvrde ono što je već grad odlučio - poručio je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_388095d388530a1e8b7103603d28a1665ab0836961fb50a78e216779928eafc7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250519170552_388095d388530a1e8b7103603d28a1665ab0836961fb50a78e216779928eafc7" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Protest Gorica"> </figure>  Obratio se i gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, poručujući mu da mu je ovo idealna prilika za početak stvaranja "humane i zelene Podgorice", kako je to ranije kazao da bi želio da napravi od glavnog grada. - Mi ćemo učestvovati u doniranju sadnica, investitor može one mašine da dovuče ovdje da zasadimo još čempresa is tabala, kako bi ozelenili dodatno ovaj prostor, a od nas će dobiti još tetrisa da nauči dalje da slaže kockice kakve je zamislio - poručio je Pejović. On je kazao, da ukoliko ne budu dobili nikakav odgovor, da će se ponovo skupiti u većem broju, kao i da Podgorica ima dovoljno prostora za sve investitore da se širi u svim mogućim pravcima, "a da ne trpamo zgrade jednu na drugu - đe im nije mjesto".&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7lI8r71S4Io&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Natrpavanje grada i narušavanje kvaliteta života</h2> Predstavnik Udruženja ljubitelja prirode i Gorice Sreten Radulović kazao je da je ovo za Podgoricu situacija sa katastrofalnim posljedicama, ako se uzme u obzir šira slika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_f99a2c21990fff6d726cd6f9b599e512fe8c33d901977e7376c0051fdb11d4d5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250519170552_f99a2c21990fff6d726cd6f9b599e512fe8c33d901977e7376c0051fdb11d4d5" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica"> </figure>  - Grad u kotlini, koji se sve više naseljava, sa porastom stambenih jedinica i automobila morao bi da ima ogromno povećanje zelenih površina da bi se zadovoljio minimalni kvalitet osnovne ljudske potrebe, a to je vazduh. A radi se upravo suprotno. Prenatrpavaju se stambenim objektima naselja koja su nekad davno logično isplanirana da imaju neki minimum zelenih površina oko sebe, i makar nekakav protok vazduha. Centar grada je nažalost već prenatrpan, i ovakvi projekti prijete da ga učine totalno nefunkcionalnim. Mi već imamo situaciju da u većem dijelu dana nemamo gdje da parkiramo vozila. Grad je kritično zagađen u zimskim mjesecima, nekim danima, što je nevjerovatno, ali mjerenja zagađenosti svjedoče da je među najzagađenijim gradovima na svijetu - rekao je Radulović. Dodaje da su se stanari ovog kvarta pridružili borbi za isto jer im se ovakvim radnjama dodatno narušava kvalitet života. Postavlja se, napominje on, i pitanje bezbjednosti bilo kakve gradnje u blizini zgrada koje su stare preko 70 godina.&nbsp; Radulović je podsjetio da je prošlogodišnjom odlukom Glavnog gradskog arhitekte odbijeno idejno rješenje za izgradnju objekta, a da je investitor uprkos tome krenuo sa pripremom terena za izgradnju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_c89d444d50e71fafba53836da4af135c0b31d7c066612ed9762d69f47784de6b.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250519170552_c89d444d50e71fafba53836da4af135c0b31d7c066612ed9762d69f47784de6b" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica"> </figure>  - Zbog toga apelujemo na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da što prije revidira DUP za Novu Varoš 2, i između ostalog ovu parcelu proglasi za zelenu površinu, što bi bila najlogičnija moguća odluka. Takođe bi trebalo preispitati i vratiti se malo unazad, kako je došlo do toga da dio parcele koji je tik uz stambenu zgradu je privatna svojina. Kao predstavnik Udruženja ljubitelja prirode i Gorice, koje svojim akcijama koje traju više od deceniju i koje u svojoj biti imaju borbu za očuvanje i uređenje najveće park šume u gradu, u ime Udruženja dajem jaku podršku ovom protestu, zbog svega navedenog. A kao stanar ovog kvarta, biću istrajan u sudjelovanju u daljoj borbi za očuvanje ovog životnog prostora - poručio je Radulović. Stanarka Irena Radusinović poručila je da će kampovati u Beogradskoj ulici ako bude trebalo i ako se njihovi zahtjevi ne ispune. - Ukoliko biste pitali bilo koga od stanara, sigurno će vam reći da će kampovati ovdje. Ovo nije samo protest nas koji živimo tu, već svih građana koji ne žele da se devastira prostor, koji žele da šetaju Goricom - kazala je ona. <h2>Ljiljanić: Ne smijemo dozvoliti neplansku gradnju zarad bilo kog investitora</h2> Zamjenica gradonačelnika Podgorice Nađa Ljiljanić pridružila se okupljenima, navodeći da im daje punu podršku opravdanim zahtjevima građana. - Porasla sam u ovom kvartu i smatram da su zahtjevi građana opravdani. Pogledala sam svu dokumentaciju, njihovi zahtjevi su zaista opravdani s obzirom da je ovo jedini zeleni dio koji je ostao u kvartu i ne smijemo dozvoliti neplansku gradnju zarad bilo kog investitora. Puna podrška građanima - poručila je Ljiljanić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519180552_ffa80dd8b6cd620d423b093aa747a31176df4f068258577966720b77285862a9.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250519180552_ffa80dd8b6cd620d423b093aa747a31176df4f068258577966720b77285862a9" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Nađa Ljiljanić na protestu"> <figcaption>Nađa Ljiljanić na protestu(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  Kao što je glavna gradska arhitektica odbila gradnju, Ljiljanić se nada će i ostali koji dođu u dodir sa dokumentacijom pravilno postupati i da neće narušiti jedini zeleni dio u ovom kvartu. Očekuje da će nadležno Ministarstvo postupiti u skladu sa svim pravnim propisima. - Ovo nema veze sa politikom, već pravim vrijednostima koje su ostale u centru grada - poručila je ona. Mještani su u razgovoru sa Nađom Ljiljanić poručili da je trebalo da stopiraju projekat jer je loš.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2m8CdkBECHY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Bitni svako stablo i travka</h2> Nevena Petković iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) kazala je da joj je žao što se nakon godinu okupljaju na istom mjestu i što moraju da napominju koliko je bitno da se sačuvaju mikro zelene lokacije u gradu. - Svako stablo i travka je bitna za održivi ekosistem. Pružaćemo pomoć sve dok nadležne institucije jasno ne kažu da će stati sa ovakvom devastacijom, jer ovakvim projektima zaista ovdje nije mjesto - poručila je Petković.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170548_42384f6dacc4a41a1ec8c46c59fd49092dc7d43569cfb5c6b00c6f403e83b32a.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250519170548_42384f6dacc4a41a1ec8c46c59fd49092dc7d43569cfb5c6b00c6f403e83b32a" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica "> </figure>  Građani su sa današnjeg protesta i sa transparenata poručili da "zgrada nije mjera grada", da "Ministartsvo treba da zaštiti prostor", te da grad i njegovi stanovnici zaslužuju "zeleni centar, a ne sivi haos".

FOTO/VIDEO: Zeleni centar, a ne sivi haos: Građani zahtijevaju da se planirani prostor za zgradu proglasi zelenom površinom

Jedna mitropolija, a dva mitropolita? Ili: dvije mitropolije i dva mitropolita?&nbsp; Bilo je i medija koji su, nakon što je obznanjeno da je Sinod Srpske pravoslavne crkve dodijelio titulu mitropolita Metodiju Ostojiću, postavili i još jedno pitanje: da li je imenovanje padobranca Metodija, odmazda Vučićevog Beograda prema Joanikuju, koji se, eto, drznuo da prozbori da su studenti u Srbiji bili u pravu? &nbsp; IZVRŠIOCI NA ZADATKU Uzaludna, retorička pitanja. Kao da niko ne vidi, ili neželi da vidi - sve ovo što se događa unutar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori samo je dio iste agende - poništavanja crnogorske i crkvene, ali i državne samobitnosti. &nbsp; Nema nikakve razlike između Joanikija i Metodija, jedino što ovaj novoimenovani mitropolit zna da skače padobranom, dok Joanikija dovoze helikopterom. &nbsp; Obojica su samo izvršioci na istom zadatku: da utjeruju svetosavlje, da šire laži o antifašizmu, o Crnoj Gori kao srpskoj Sparti... I, naravno, &nbsp;da veličaju Moljevićevu Homogenu Veliku Srbiju, koja se danas zove - ,,srpski svet“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051919050_7c3fe938526ab0cf753417e6ee2b525d908d5e6190966d60c0c0b6858381a3bc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051919050_7c3fe938526ab0cf753417e6ee2b525d908d5e6190966d60c0c0b6858381a3bc" data-rendition-name="original" width="1920" height="1081" loading="lazy" alt="CRKVA POD PATRONATOM POLITIKE: Porfirije i Vučić"> <figcaption>CRKVA POD PATRONATOM POLITIKE: Porfirije i Vučić</figcaption> </figure>  Ne, nemaju potrebe ni Aleksandar Vučić i njemu potčinjeni Porfirije Perić da nešto kažnjavaju Joanikija Mićovića, ili naprasno da uzdižu Metodija Ostojića. I jedan i drugi su dobri đaci i svojski se trude da pastvi u Crnoj Gori ubace u glavu. &nbsp; BRISANJE ISTORIJE RADI ,,BOLJE BUDUĆNOSTI” Prvo - reviziju istorije. &nbsp; Još avgusta 2022. godine u Gornjem Zaostru, tada episkop Metodije, vođe četnika u Drugom svjetskom ratu Dražu Mihailovića i Pavla Đurišića, odgovorne za ratne zločine i masovne pokolje civilnog stanovništva druge vjere i nacije, proglašavao je - srpskim junacima. &nbsp; Istu laž o Đurišiću kao junaku što je &nbsp;ovog aprila i za ovaj Dan pobede 9. maja - bezočno je pronosio i mitropolit Joanikije Mićović. &nbsp; Užasne su to poruke sveštenika Srpske pravoslavne crkve. Kao da je klanje žena, staraca i đece druge vjere uvod u beatifikaciju Đurišića, baš kao ono kada su proglasili svecima zločince - popa Macu Vukojičića i Obrada Šiljka. &nbsp; Zato priča o antivučeićevskom Joanikiju i provučićevskim Metodiju nema veze sa realnošću, nema uporišta u istorijdkim činjenicama. &nbsp; S razlogom, jer Crkva Srbije želi da kreira budućnost Crne Gore, bez crnogorske suštine. &nbsp; CIJEPANJE TERITORIJE &nbsp; Zato je odluka Sinoda Srpske pravoslavne crkve suštinski - nastavak cijepanja, komadanja, rasparčavanja državne teritorije Crne Gore. &nbsp; I ranije je Crkva Srbije – formirajući eparhije u Crnoj Gori – ignorisala crnogorske državne granice: eparhija Budimljansko nikšićka, ali i djelovi eparhija Mileševske i Zahumsko-hercegovačke, bili su van teritorije Crne Gore. &nbsp; Nije slučajnost i nije greška: tako je SPC poručivala da ne priznaje Crnu Goru kao nezavisnu državu. &nbsp; Dok je bila apsolutna vlast Đukanovićevog DPS-a, vrh Srpske crkve je preko Amfilohija uspijevao da održi svoju dominaciju, iako su strahovali da će crnogorska vlast konačno vratiti sakralnu imovinu i nasljeđe pod crnogorski pravni poredak. &nbsp; Nije se to desilo, niti je DPS umio da gleda van političkih nagodbi i dnevnih, prizemnih, stranačkih interesa. &nbsp; Skupo je to koštalo Crnu Goru. Nakon avgusta 2020. godine i nakon smrti Amfilohija Radovića, otkrilo se – čak i za one koji su odbijali da vide očigledno - pravo lice i pravi odnos Crkve Srbije prema crnogorskoj državi i autonomiji pravoslavne crkve u Crkvi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051919054_6a958aceb52ac88514ff5076f9f04e76bea488f0df76af5028266b97d2e7fb57.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051919054_6a958aceb52ac88514ff5076f9f04e76bea488f0df76af5028266b97d2e7fb57" data-rendition-name="original" width="1998" height="1500" loading="lazy" alt="BRISANJE SLAVNE ISTORIJE: Cetinjski manastir"> <figcaption>BRISANJE SLAVNE ISTORIJE: Cetinjski manastir(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PONIŽAVANJE I PONIŠTAVANJE CETINJA Sve je završeno ekspresno: samo nekoliko mjeseci nakon smrti Amfilohija 2021, ukinut je Eparhijski savjet koji je postojao od 2006. godine. &nbsp; Tako valja gledati i na ovo imenovanje Metodija Ostojića. Ne kao kažnjavanje Joanikija ili zamjenu za njega, nego kao novi čin ponižavanja i poništavanja pozicije Crnogorsko-primorske mitropolije. I unižavanja Cetinjskog manastira koji je decenijama i stotinama godina održavao luču pravoslavlja na Balkanu. I kad Pećke patrijaršije nije bilo, što bi Crkva Srbije da izbriže iz koletivnog sjećanja Srba, u Srbiji ali i u Crnoj Gori. &nbsp; Kao da nije već bilo dovoljno ponižavajuće što je na tron Svetog Petra sio Joanikije Mićović, Sinod Srpske pravoslavne crkve sada je instalirao i drugog mitropolita. Pa Crna Gora danas ima dva mitropolita - koji nijesu crnogorski, nego srpski mitropoliti. &nbsp;&nbsp; I to je dio priče o umanjivanju značaja Cetinja, ne samo kao ishodišta pravoslavlja na Balkanu, već i luče crnogorske slobode: duhovno zarobiti, poniziti i pokoriti Cetinje - uvijek je bio dio velikosrpske svetosavske ideologije. &nbsp;&nbsp; ĐE JE NESTAO CRNOGORSKI OTPOR? &nbsp; I zato ona dvojica bestidnika, koja su se usudila na Kruševom ždrijelu da dižu i slikavaju se sa uzdignuta tri prsta pored Vesne Pejović - žene koja je u jednom mučnom cetinjskom danu avgusta 2022. godine ostala i bez kćerke i bez dva ujnuka – nijesu bili samo ljdi bez soja.&nbsp; Ne, oni su bili svetosavski vojnici zadojeni lažima Crkve Srbije. I oni su zamrzjeli i Belveder i Cetinje, baš zato što je – kao i uvijek u istoriji – odbilo da se pokori pred silnicima. Ovog puta pred svetosavskom, imperijavlnom ideologijom ,,krvi i tla” koja je toliko zla donijela ovim prostorima. &nbsp; Zato su protiv Cetinja i obični pješadinci svetosavlja, ali i Sinod Srpske pravoslavne crkve. &nbsp; I bez obzira na broj mitropolita koje Sinod Srpske pravoslavne crkve proizvede u Crnoj Gori, nema dileme – svi će oni biti protivnici nezavisne, samosvojne Crne Gore. &nbsp; Koja uporno ćuti, kao da će šapatom pasti u zaborav i antifašizam i prije toga Belveder, i prije toga stotine godina borbe za slobodu, kad su mnogi u okruženju stenjali pod čizmom onog jačega. &nbsp; Zašto ćuti Crna Gora? To je pravo pitanje, na koje za sada nema odgovora. &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Bajka o anti-vučićevskom Joanikiju i pro-vučićevskom Metodiju

Grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivistkinja najoštrije su osudile nacionalistički pir glorifikacije ratnog zločinaca Pavla Đurišića u podgoričkom restoranu „Radovče“ ocjenjujući da je ovaj sramotni incident posljedica kontinuiranog ohrabrivanja desničarskih aktera u društvu, uključujući velikodostojnike Srpske pravoslavnice crkve (SPC) koji, kako su naglasili, prednjače u krivotvorenju istorije u vezi sa ovim pitanjem.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 72.3529%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-restoranu-radovce-pjevaju-i-klicu-pavlu-durisicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pobornici četničke ideologije, koji uporno ulažu napore da operu nečasnu biografiju ovog četničkog vojvode, kreirali su ambijent u kojem se grupe osjećaju slobodno da slave ratne zločince i pjevaju „Đurišiću, mlad majore“ - poručili su Akcija za ljudska prava (HRA), Antifašisti Cetinje, Centar za građansko obrazovanje (CGO). Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT, građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Marija Backović
Oni su decidni da izostanak odlučnih osuda iz vlasti za ovaj, ali i sve prethodne slučajeve, samo podstiče različite aktere da na ovaj način raspiruju podjele u društvu.
- Školski restoran „Radovče“, koji je bio kultno mjesto u ovom gradu i već 50 godina dio uspomena mnogih građana različite nacionalne i vjerske pripadnosti, nije smio sebi da dozvoli ovakvu kompromitaciju - dodali su oni.
Oni su pozvali rukovodstvo restorana i direktora JU Škola za srednje i više stručne obrazovanje „Sergije Stanić“, koja je vlasnik restorana, da upute izvinjenje građanima zbog slavljenja kolaboranta fašističkog okupatora u njihovim prostorijama.
- Dužnost je ovog restoran, koji ima obrazovni karakter, kao i svih obrazovnih ustanova, da osiguraju prostor u kojem se ne raspiruje nacionalna i vjerska netrpeljivost i širi govor mržnje, te da proaktivnim javnim odnosom pokažu da su u restoranu dobrodošli svi, bez obzira na bilo koje lično svojstvo - poručili su u NVO sektoru.
Niti jedna javna ustanova, koju finansiraju svi građani i građanke, ne smije, podvlače oni, ni u kojem obliku javno odobravati, negirati postojanje i umanjivati težinu zločina koji su saradnici okupatora počinili.
- Zato očekujemo od odgovornih lica iz restorana i škole da se vrjednosno odrede o nemilom događaju i započnu promjene internih procedura kojima se uređuje organizacija proslava u restoranu kako bi se preveniralo ponavljanje nekog sličnog kontroverznog događaja - istakli su oni.
Pozvali su i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da osudi ovaj nacionalistički ispad i preduzme mjere nadzora kako se u objektima koja pripadaju obrazovnom sektoru ne bi promovisale politike mržnje i etničkog čišćenja.

Rukovodstvo restorana „Radovče“ i direktor SS „Sergije Stanić“ da se izvine građanima zbog slavljenja Pavla Đurišića u njihovim prostorijama

Veljko Vasiljević izabran je za predsjednika Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN), a Milica Petrović-Simonović i Momir Škopelja za članove.
Njihov izbor podržalo je 38 poslanika, a &nbsp;četiri su bila uzdržana.
Administrativni odbor je Skupštini predložio ova imenovanja, a prijedlog je 10. aprila stavljen u skupštinsku proceduru.
Gordana Kalezić i Milan Remiković danas nijesu izabrani za viceguvernere Centralne banke Crne Gore pošto za to nijesu dobili potrebnu većinu u Skupštini.
Za izbor Kalezić je glasao 21 poslanik, a isto toliko ih je bilo uzdržanih. Za Remiković je glasalo njih 15, a uzdržanih je bilo 28.

Vasiljević predsjednik Odbora REGAGEN-a, za članove izabrani Škopelja i Petrović-Simonović

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: momcilo-saletic

Momčilo Šaletić o Bjelopavlićima između istorije i legende

FOTO/VIDEO: Zeleni centar, a ne sivi haos: Građani zahtijevaju da se planirani prostor za zgradu proglasi zelenom površinom

Bajka o anti-vučićevskom Joanikiju i pro-vučićevskom Metodiju

Rukovodstvo restorana „Radovče“ i direktor SS „Sergije Stanić“ da se izvine građanima zbog slavljenja Pavla Đurišića u njihovim prostorijama

Vasiljević predsjednik Odbora REGAGEN-a, za članove izabrani Škopelja i Petrović-Simonović

PRATITE TVe UŽIVO