Kina je vjerovatno rasporedila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila u tri polja sa silosima i ne pokazuje spremnost za razgovore o kontroli naoružanja, navodi se u nacrtu izvještaja Pentagona koji ukazuje na rastuće vojne ambicije Pekinga.
Kina proširuje i modernizuje svoj arsenal brže nego bilo koja druga nuklearno naoružana sila. Peking je izvještaje o vojnom jačanju opisao kao pokušaje da se „okleveta i ocrni Kina te namjerno obmane međunarodna zajednica“.
Prošlog mjeseca američki predsjednik Donald Tramp rekao je da možda radi na planu denuklearizacije sa Kinom i Rusijom. Međutim, u nacrtu izvještaja Pentagona, u koji je Rojters imao uvid, navodi se da Peking ne djeluje zainteresovano.
- Ne vidimo nikakvu spremnost Pekinga da se upusti u takve mjere ili u sveobuhvatnije razgovore o kontroli naoružanja - stoji u izvještaju.
Posebno se navodi da je Kina vjerovatno smjestila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila DF-31 na čvrsto gorivo u silosima u blizini kineske granice sa Mongolijom, što je najnovije u nizu takvih lokacija. Pentagon je ranije izvještavao o postojanju tih polja, ali ne i o broju raspoređenih projektila.
Nacrt izvještaja Pentagona ne navodi moguće ciljeve novo raspoređenih projektila. Američki zvaničnici su napomenuli da se izvještaj može izmijeniti prije nego što bude upućen zakonodavcima.
U izvještaju se navodi da se kineski arsenal nuklearnih bojevih glava tokom 2024. godine i dalje kretao u rasponu nešto iznad 600, što odražava „sporiji tempo proizvodnje u poređenju sa prethodnim godinama“.
Međutim, dodaje se da je kinesko nuklearno širenje u toku i da je zemlja na putu da do 2030. godine ima više od 1.000 bojevih glava.
Kina je saopštila da se pridržava „nuklearne strategije samoodbrane i politike nekorišćenja nuklearnog oružja kao prvog“.
Tramp je rekao da želi da Sjedinjene Američke Države ponovo započnu testiranje nuklearnog oružja, ali nije jasno u kojem obliku bi se to moglo odvijati.
Opsežan izvještaj Pentagona detaljno opisuje kinesko vojno jačanje i navodi da Kina očekuje da će biti u stanju da se bori i pobijedi u ratu protiv Tajvana do kraja 2027. godine.
Kina, koja Tajvan smatra dijelom svoje teritorije, nikada se nije odrekla upotrebe sile radi ponovnog ujedinjenja, kako se to naziva u Pekingu, sa ostrvom.
Peking je, prema izvještaju, usavršavao svoje vojne opcije za zauzimanje Tajvana, uz napomenu da bi jedna od opcija mogla uključivati udare na udaljenosti od 1.500 do 2.000 nautičkih milja od Kine.
- U dovoljnom obimu, takvi udari mogli bi ozbiljno ugroziti i poremetiti prisustvo SAD-a u ili oko sukoba u azijsko-pacifičkoj regiji - dodaje se u izvještaju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pentagon upozorava: Kina gomila interkontinentalne rakete na granici s Mongolijom

Govori na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) bave se bezbrojnim aspektima ljudskog postojanja. No, juče se jedan svjetski vođa istakao odavanjem počasti postojanju konja, piše Associated Press.
- Konji su od pamtivijeka sastavni dio ljudskog života, kulture i civilizacija - rekao je mongolski predsjednik Uhnagin Hurelsuh, čija je srednjoazijska nacija ranije ove godine predvodila inicijativu kojom je 11. jula proglašen Svjetskim danom konja.
Ističući dugu mongolsku istoriju jahanja, Uhnagin je tokom govora zahvalio članovima Generalne skupštine što su podržali inicijativu.
Cilj obilježavanja Svjetskog dana konja je da podigne svijest o ulozi koju su konji imali i još uvijek imaju u svijetu, od poljoprivrednih radova i prevoza do konjičkog sporta i turizma. Prema podacima Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu, u svijetu ima više od 60 miliona konja.
Mongolija ima više konja nego ljudi, 3,4 miliona konja u odnosu na 3,3 miliona ljudi.
- Od trenutka rođenja, mi Mongoli odrastamo na konjima - istakao je Uhnagin.
Osim konja, govorio je o doprinosu Mongolije mirovnim misijama UN-a i drugim aktivnostima. Takođe se, između ostalog, osvrnuo na pitanja vode i ulogu žena u politici i mirovnim misijama.

1250x600

1084x550

Mongolski predsjednik tokom govora u UN-u odao počast konjima

U prisustvu zvanica iz kulturnog, umjetničkog, diplomatskog i medijskog života, u Podgorici je juče svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije u Crnoj Gori, a domaćoj publici predstavljena je i prva Antologija savremenih mongolskih priča prevedena na crnogorski jezik.
Događaj je otvorio počasni konzul Mongolije u Crnoj Gori, gospodin Dušan Simonović, koji je istakao značaj kulturne razmjene između dvije prijateljske zemlje:
- U vremenu kada svijet sve više dijele jezik, geografija i nesporazumi, ovakvi susreti pokazuju koliko književnost može da povezuje. Saradnja između Mongolije i Crne Gore ne počinje danas, ali je ovim događajem dobila konkretan kulturni oblik koji će, uvjeren sam, imati trajnu vrijednost. Umjetnost i sport, kako vrijeme sve više pokazuje, su ono što nadilazi i politiku i granice.
Govoreći o značaju antologije, Simonović je dodao:
- Ova knjiga nije samo zbirka priča već prozor u dušu naroda koji živi u ogromnim prostranstvima, pod nebeskim svodom u kojem se svakodnevica i vječnost neprekidno dotiču. […] Ove priče govore o čovjeku, o svakodnevici, o starosti, snovima, ljubavi i oproštaju. […] Iako duboko ukorijenjene u mongolskoj tradiciji, one pripadaju svima nama – jer svi razumijemo tišinu tuge, ljepotu prvog pogleda i snagu oproštaja.
Među brojnim prisutnima bili su predstavnici kulturnih institucija, umjetnici, novinari, diplomate, sportisti, kao i akteri dosadašnje kulturne razmjene između Crne Gore i Mongolije.
Glumac Slobodan Marunović, koji je ranije nagrađen Grand Prix priznanjem na 7. Međunarodnom festivalu monodrame u Ulan Batoru, ovom prilikom je rekao:
ž Predstava je prevedena na mongolski jezik, snimljena i emitovana na nacionalnoj televiziji. Ovo priznanje ne doživljavam samo kao lični uspjeh, već kao nagradu kulturnoj saradnji. Od danas, po prvi put imamo priliku da se upoznamo sa mongolskom književnošću zahvaljujući prevodu na naš jezik, i nadam se da će i mongolska publika u budućnosti imati pristup crnogorskoj literaturi.
O svojim iskustvima iz Mongolije govorio je novinar Edin Krnić, koji je proveo sedam sedmica u toj zemlji, boraveći među nomadskim zajednicama i stvarajući dokumentarne reportaže koje su emitovane na nacionalnom servisu Crne Gore.
- Mongolija je zemlja tišine, širine i dostojanstva. U svakom susretu sa njenim ljudima osjećao sam se dobrodošlo, jer njihovo gostoprimstvo nije stvar bontona, već način života, duboko ukorijenjen u filozofiji postojanja na vjetrovitim prostranstvima. Snimajući reportaže, dijeleći čaj i tišinu sa nomadskim porodicama, naučio sam da su najdublje priče često neizgovorene.
Krnić je svoje reportaže preveo na engleski jezik i ustupio Ambasadi Mongolije i Ministarstvu vanjskih poslova te zemlje, kao dokument svoje posvećenosti i poštovanja prema kulturi i narodu Mongolije.
Bobi Perović, dugogodišnji medijski radnik, izjavio je da su ga upravo Krnićeve reportaže inspirisale da se dublje upozna s mongolskom kulturomć
- O Mongoliji nijesam znao gotovo ništa. Ali reportaže koje je Edin pripremio za našu televiziju zainteresovale su me toliko da sam osjetio potrebu da saznam više o jeziku, ljudima, njihovim vrijednostima - kazao je Perović.
Događaju je prisustvovala i Milena Milačić, direktorica Direktorata za Afriku, Bliski Istok, Aziju, Pacifik i Australiju u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore. Ona je najavila planiranu posjetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Mongoliji naredne godine, kao i potpisivanje Memoranduma o saradnji između ministarstava vanjskih poslova dvije zemlje, koji bi trebalo da se realizuje na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru. Istakla je i da su u planu projekti u oblastima turizma, umjetnosti i sporta, uz nadu da će današnji događaj biti snažan podsticaj daljoj saradnji.
Poseban gost svečanosti bio je ambasador Mongolije u Austriji, akreditovan i za Crnu Goru, Nj.E. Cengeg Mijidorž (Tsengeg Mijiddorj), koji je izrazio zahvalnost na srdačnom prijemu i istakao da ovaj događaj predstavlja korak dalje u izgradnji kulturnih mostova između dvije zemlje.
Ambasador je ovom prilikom počasnom konzulu Dušanu Simonoviću uručio simbolično priznanje – repliku tradicionalnog zlatnog štapa gerega, istorijskog simbola iz doba Mongolskog Carstva, poznatog i kao paiza. Ovaj znak carske ovlasti nekada su nosili izaslanici Džingis-kana, a danas se dodjeljuje kao znak posebnog povjerenja, poštovanja i priznanja za doprinos razvoju bilateralnih odnosa.

U Podgorici predstavljena Antologija savremenih mongolskih priča i svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije

Potvrđivanje oslobađajuće presude u slučaju poznatom kao „Državni udar“ iz oktobra 2016. godine predstavlja definitivan profesionalni i civilizacijski poraz crnogorskog pravosuđa, ocijenio je za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/kalezic-o-presudi-za-drzavni-udar-zeleno-svijetlo-ruskim-i-srpskim-strukturama-da-nastave-proces-zaustavljanja-eu-integracija">Analitiku</a> politikolog Danilo Kalezić.&nbsp;
Kako je naglasio, ovakva odluka pokazala je da pravosudni sistem Crne Gore nije bio u stanju da se odupre političkim pritiscima, čak ni u situaciji kada obim i težina dokaza nijesu ostavljali prostor za ozbiljnu sumnju.
- Ova presuda predstavlja ohrabrenje ruskim i srpskim agentima i strukturama koje djeluju protiv interesa Crne Gore da nastave svoju misiju destabilizacije i podrivanja ustavnog poretka - upozorio je on.
Dobili su, ističe, zeleno svijetlo da nastave proces zaustavljanja evropskih integracija.
- Paradoksalno, danas su Šišmakov i Popov, elitni agenti GRU-a, u čitavoj Evropi slobodni građani samo u Crnoj Gori. Ispada da su uzorni građani za crnogorsku državu i njene institucije. Ostaje samo da im se uruči počasno državljanstvo. Dok se ostatak Evrope prema ovakvim aktivnostima odnosi kao prema ozbiljnoj bezbjednosnoj prijetnji, u Crnoj Gori su oni praktično rehabilitovani - poručuje Kalezić.&nbsp;
Kalezić ukazuje da se državni udar koji 2016. godine nije uspio vojnim, odnosno paravojnim putem, danas dovršava drugim metodama - kroz relativizaciju, institucionalnu pasivnost i političku pobjedu izdaje kao vrhovnog moralnog uzora.
- Umjesto da zaštiti državu i njen ustavni poredak, crnogorsko pravosuđe ovom odlukom ozbiljno dovodi u pitanje sopstveni kredibilitet i samu svrhu svog postojanja. Na kraju, ostaje da se „čestita“ izvršiocima radova na relativizaciji ovog slučaja, kao i čelnicima crnogorskog pravosuđa — misija je, očigledno, uspješno obavljena - zaključio je Kalezić.

Kalezić o presudi za „državni udar“: Zeleno svijetlo ruskim i srpskim strukturama da nastave proces zaustavljanja EU integracija

Ministar javne uprave Maraš Dukaj saopštio je da pozdravljaju odluku Glavnog grada Podgorice i Opštine Tuzi da pitanja razgraničenja i podjele imovine povjere arbitraži.&nbsp;
- Otvoren je put za konačno rješavanje ovog važnog pitanja, čime je učinjen važan korak ka obezbjeđivanju pravne sigurnosti i osiguravanju razvojnih pretpostavki za obje jedinice lokalne samouprave - kazao je Dukaj na mreži Iks.&nbsp;
Kako dodaje, važećim zakonom propisano je da se postupak arbitraže može pokrenuti isključivo uz saglasnost obje strane, što ovu odluku čini pozitivnim primjerom.&nbsp;
- Opština Tuzi je i u prethodnom periodu u više navrata predlagala da se otvorena pitanja riješe putem arbitraže. Ovaj dogovor je važan institucionalni iskorak ka konačnom i zakonitom rješenju razgraničenja - navodi.
Dukaj pojašnjava da je predviđeno da arbitražu čine predstavnici strana u sporu, predstavnici Vlade i jedan član iz reda stručnjaka za oblast imovinskog prava, koji ujedno predsjedava arbitražom - pri čemu se odlučuje isključivo o pitanjima koja su strane u sporu povjerile arbitraži.
On je naglasio da je Ministarstvo javne uprave stava da je nezavisna arbitraža najsigurniji put u obostrano cjelishodna rješenja.&nbsp;
- Kompromis umjesto sporenja, razvoj umjesto zaostajanja - zaključio je Dukaj.

Dukaj: Arbitraža za razgraničenje Podgorice i Tuzi najsigurniji put

Britanska vlada razmatra uvođenje zakona kojim bi se bivši princ Endrju Mauntbeten-Vindsor uklonio iz linije kraljevskog naslijeđivanja. Ministar odbrane Luk Polard rekao je za BBC da je taj potez, koji bi spriječio Endrjua da ikada postane kralj, bio ispravan, bez obzira na ishod policijske istrage.
Trenutno je Endrju osmi u redu za prijestolje uprkos tome što su mu prošlog oktobra oduzete titule, uključujući i titulu princa, nakon pritiska zbog njegovih veza sa seksualnim prestupnikom Džefri Epstinom.
U četvrtak veče, Endru je pušten iz pritvora nakon istrage, tačno 11 sati nakon hapšenja zbog sumnje na zloupotrebu javne funkcije. On je negirao bilo kakvu nezakonitu radnju.
Govoreći u programu BBC-a, Polard je potvrdio da je vlada apsolutno sarađivala sa Bakinghamskom palatom na planovima da se spriječi da bivši princ "potencijalno bude na korak od prijestolja".
Vladin prijedlog dolazi nakon što su neki zastupnici, uključujući Liberalne demokrate i SNP, signalizirali svoju podršku takvom zakonu. Neki laburistički parlamentarci koji su kritikovali monarhiju rekli su za BBC da su manje uvjereni da je taj potez bio potreban – dijelom i zato što je vrlo malo vjerovatno da će bivši vojvoda od Jorka ikada doći do trona.
Bakinghamska palata nije javno komentarisala planove vlade da ukloni Endrua iz linije nasljeđivanja. Posljednji put je linija nasljeđivanja promijenjena aktom Parlamenta 2013. godine, kada je Zakon o nasljeđivanju krune vratio pravo na prestolonasljedstvo osobama koje su prethodno bile isključene jer su se vjenčale s katolikom.

Britanska vlada razmatra uklanjanje bivšeg princa Endrjua iz kraljevske linije nasljedstva

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković ocijenio je zakonitim postupanje glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića po čijem nalogu su od njihove sada odbjegle koleginice Lidije Mitrović, 24. novembra 2022. godine, oduzeti kompletni spisi predmeta protiv bivše ministarke odbrane i aktuelne ambasadorke Crne Gore u Belgiji Olivere Injac.&nbsp; To proizlazi iz odgovora koje je Vrhovno državno tužilaštvo juče poslalo <a href="https://www.adria.tv/udarna-vijest/vdt-za-adriu-markovic-sproveo-vanredni-nadzor-pa-utvrdio-da-je-novovic-postupio-po-zakonu/">portalu Adria</a>. Portal Adria je tužilaštvo kojim rukovodi Marković pitao da li će se baviti službenom zabilješkom u kojoj je odbjegla tužiteljka Mitrović navela da joj je tužilac Jovan Vukotić, po Novovićevom nalogu, tokom njenog odsustva i bez njenog znanja, iz kancelarije oduzeo spise predmeta protiv Olivere Injac. Od VDT-a je zatražen odgovor i da li će preispitati postupanje tužilaca Vukotića i Novovića u kompletnom slučaju, a povodom optužbe Mitrović da je glavni specijalni tužilac štitio bivšu ministarku Injac od krivičnog gonjenja. - Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je, povodom navoda koje je iznijela bivša specijalna tužiteljka Lidija Mitrović, sproveo vanredni nadzor i zatražio izjašnjenje glavnog specijalnog tužioca. Nakon izvršenog uvida u dostavljeno izjašnjenje i obavezna uputstva, vrhovni državni tužilac je našao da je postupanje glavnog specijalnog tužioca bilo pravilno i zakonito - piše u odgovoru VDT-a. Tužilac Marković je, kazali su juče portalu Adria, o svemu tome, dan ranije, upoznao članove Tužilačkog savjeta. Portal Adria objavio je 17. aprila službenu zabilješku koju je tužiteljka Mitrović sačinila nakon što su joj iz kancelarije, kako tvrdi, oduzeti spisi predmeta protiv Injac. To je, navela je Mitrović u zabilješci, urađeno istog dana kada je protiv bivše ministarke predala optužnicu pisarnici Specijalnog državnog tužilaštva kako bi bila proslijeđena Višem sudu u Podgorici. <h2>Za šta je Mitrović teretila Injac?</h2> U toj optužnici, u koju je portal Adria imao uvid, tužiteljka Mitrović je Injac na teret stavila produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Optužnica protiv Injac Foto: Screenshot/Adria U tom optužnom aktu piše da je Injac, od decembra 2020. do februara 2021. godine, kao ministarka odbrane, protivpravno iskoristila službeni položaj kako bi pribavila korist penzionisanom zastavniku Vojske Crne Gore Miodragu Jokanoviću. Ona je, navodno, sa Jokanovićem zaključila ugovor o djelu za poslove koji, prema propisima i Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva odbrane, spadaju u osnovnu djelatnost tog resora i popunjavaju se putem javnog oglasa, a ne ugovorom o djelu. Ugovor je, navela je Mitrović u optužnici, važio od 21. decembra 2020. do 21. marta 2021. godine, uz mjesečnu naknadu od 300 eura. Međutim, piše u optužnom aktu, ugovor je sporazumno raskinut 31. januara 2021. godine, ali to, navodno, nije evidentirano u protokolima ministarstva. Injac je, tvrdi Mitrović, uprkos tome, 30. januara i 26. februara 2021. godine, potpisala zahtjeve Državnom trezoru za isplatu naknada Jokanoviću, čime mu je “pribavljena protivpravna imovinska korist od 480 eura mjesečno”. Tužiteljka Mitrović optužila je Injac i da je, suprotno Zakonu o državnim službenicima kojim je zabranjeno zapošljavanje penzionera, te zakona o vojsci i vojno-obavještajnim poslovima, donijela rješenja kojima je Jokanovića, &nbsp;korisnika starosne penzije i bivšeg pripadnika Vojske Crne Gore, zaposlila na neodređeno vrijeme u Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu Ministarstva odbrane. Iako, tvrdi Mitrović, nije ispunjavao zakonske uslove za upućivanje u misiju, niti je bio pripremljen i obučen u skladu sa standardima međunarodne organizacije pod čijim se mandatom misija sprovodi, Jokanović je upućen u međunarodnu misiju KFOR na Kosovu u trajanju od godinu, uz pravo na dnevnicu od 70 eura i druga primanja. Time je, piše u optužnici protiv Injac, Jokanoviću pribavljena protivpravna imovinska korist od 29.304 eura, a na štetu &nbsp;Ministarstva odbrane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022110020_01e091b93fbd981c4de55af9b82af97b7fd4523b8ea928e31747327d36447c03.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026022110020_01e091b93fbd981c4de55af9b82af97b7fd4523b8ea928e31747327d36447c03" data-rendition-name="original" width="698" height="704" loading="lazy" alt="injac"> <figcaption>Foto: Portal Adria</figcaption> </figure>  Injac je, tokom istrage, sve optužbe negirala. <h2>Od Injac, preko Vardara, Klapa i Bore, do bjekstva</h2> Nekoliko mjeseci nakon što joj je, kako tvrdi u službenoj zabilješci, oduzet predmet Olivere Injac, protiv Mitrović je pokrenuta istraga zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj u drugom predmetu – “Vardar-Klap-Bora“. Istraga je završena podizanjem optužnice protiv Mitrović, koju je potpisao njen kolega Miloš Šoškić, a sudski postupak, koji je uslijedio, okončan je osuđujućom presudom – Mitrović je 2. novembra 2023. godine kažnjena sedmomjesečnim zatvorom zbog zloupotrebe službenog položaja. Odlazak u Spuž, u januaru ove godine, izbjegla je – bjekstvom, nakon čega je za njom raspisana međunarodna potjernica Interpola. Iz bjekstva se javnosti, 8. februara, obratila pismom u kojem je glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića označila odgovornim za, kako je navela, njen progon i stradanje, optuživši ga da je štitio bivšu ministarku Oliveru Injac od krivičnog gonjenja. Novović je sve to negirao, uzvrativši optužbama da je Mitrović prilikom postupanja u predmetu protiv Injac “učinila brojne povrede Zakona o državnom tužilaštvu, Zakonika o krivičnom postupku, Pravilnika o unutrašnjem poslovanju državnog tužilaštva i Godišnjeg rasporeda poslova“. Zbog toga joj je, tvrdi, izdao pisana dva uputstva za postupanje. - Mitrović nije završila rad na krivičnom predmetu do trenutka udaljenja od dužnosti zbog pokretanja krivičnog postupka protiv nje odlukom Tužilačkog savjeta - poručili su, početkom mjeseca, iz SDT-a. Tužilački savjet je Mitrovićevu suspendovao 23. juna 2023. godine. Dvije godine kasnije, 5. juna 2025, razriješena je dužnosti. Šta se, u međuvremenu, dogodilo sa predmetom protiv Injac, nije saopšteno.

Tag: mongolija

Pentagon upozorava: Kina gomila interkontinentalne rakete na granici s Mongolijom

Mongolski predsjednik tokom govora u UN-u odao počast konjima

U Podgorici predstavljena Antologija savremenih mongolskih priča i svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije

Kalezić o presudi za „državni udar“: Zeleno svijetlo ruskim i srpskim strukturama da nastave proces zaustavljanja EU integracija

Dukaj: Arbitraža za razgraničenje Podgorice i Tuzi najsigurniji put

Britanska vlada razmatra uklanjanje bivšeg princa Endrjua iz kraljevske linije nasljedstva

Marković sproveo vanredni nadzor, pa utvrdio da je Novović postupio po zakonu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO