Kina je vjerovatno rasporedila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila u tri polja sa silosima i ne pokazuje spremnost za razgovore o kontroli naoružanja, navodi se u nacrtu izvještaja Pentagona koji ukazuje na rastuće vojne ambicije Pekinga.
Kina proširuje i modernizuje svoj arsenal brže nego bilo koja druga nuklearno naoružana sila. Peking je izvještaje o vojnom jačanju opisao kao pokušaje da se „okleveta i ocrni Kina te namjerno obmane međunarodna zajednica“.
Prošlog mjeseca američki predsjednik Donald Tramp rekao je da možda radi na planu denuklearizacije sa Kinom i Rusijom. Međutim, u nacrtu izvještaja Pentagona, u koji je Rojters imao uvid, navodi se da Peking ne djeluje zainteresovano.
- Ne vidimo nikakvu spremnost Pekinga da se upusti u takve mjere ili u sveobuhvatnije razgovore o kontroli naoružanja - stoji u izvještaju.
Posebno se navodi da je Kina vjerovatno smjestila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila DF-31 na čvrsto gorivo u silosima u blizini kineske granice sa Mongolijom, što je najnovije u nizu takvih lokacija. Pentagon je ranije izvještavao o postojanju tih polja, ali ne i o broju raspoređenih projektila.
Nacrt izvještaja Pentagona ne navodi moguće ciljeve novo raspoređenih projektila. Američki zvaničnici su napomenuli da se izvještaj može izmijeniti prije nego što bude upućen zakonodavcima.
U izvještaju se navodi da se kineski arsenal nuklearnih bojevih glava tokom 2024. godine i dalje kretao u rasponu nešto iznad 600, što odražava „sporiji tempo proizvodnje u poređenju sa prethodnim godinama“.
Međutim, dodaje se da je kinesko nuklearno širenje u toku i da je zemlja na putu da do 2030. godine ima više od 1.000 bojevih glava.
Kina je saopštila da se pridržava „nuklearne strategije samoodbrane i politike nekorišćenja nuklearnog oružja kao prvog“.
Tramp je rekao da želi da Sjedinjene Američke Države ponovo započnu testiranje nuklearnog oružja, ali nije jasno u kojem obliku bi se to moglo odvijati.
Opsežan izvještaj Pentagona detaljno opisuje kinesko vojno jačanje i navodi da Kina očekuje da će biti u stanju da se bori i pobijedi u ratu protiv Tajvana do kraja 2027. godine.
Kina, koja Tajvan smatra dijelom svoje teritorije, nikada se nije odrekla upotrebe sile radi ponovnog ujedinjenja, kako se to naziva u Pekingu, sa ostrvom.
Peking je, prema izvještaju, usavršavao svoje vojne opcije za zauzimanje Tajvana, uz napomenu da bi jedna od opcija mogla uključivati udare na udaljenosti od 1.500 do 2.000 nautičkih milja od Kine.
- U dovoljnom obimu, takvi udari mogli bi ozbiljno ugroziti i poremetiti prisustvo SAD-a u ili oko sukoba u azijsko-pacifičkoj regiji - dodaje se u izvještaju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pentagon upozorava: Kina gomila interkontinentalne rakete na granici s Mongolijom

Govori na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) bave se bezbrojnim aspektima ljudskog postojanja. No, juče se jedan svjetski vođa istakao odavanjem počasti postojanju konja, piše Associated Press.
- Konji su od pamtivijeka sastavni dio ljudskog života, kulture i civilizacija - rekao je mongolski predsjednik Uhnagin Hurelsuh, čija je srednjoazijska nacija ranije ove godine predvodila inicijativu kojom je 11. jula proglašen Svjetskim danom konja.
Ističući dugu mongolsku istoriju jahanja, Uhnagin je tokom govora zahvalio članovima Generalne skupštine što su podržali inicijativu.
Cilj obilježavanja Svjetskog dana konja je da podigne svijest o ulozi koju su konji imali i još uvijek imaju u svijetu, od poljoprivrednih radova i prevoza do konjičkog sporta i turizma. Prema podacima Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu, u svijetu ima više od 60 miliona konja.
Mongolija ima više konja nego ljudi, 3,4 miliona konja u odnosu na 3,3 miliona ljudi.
- Od trenutka rođenja, mi Mongoli odrastamo na konjima - istakao je Uhnagin.
Osim konja, govorio je o doprinosu Mongolije mirovnim misijama UN-a i drugim aktivnostima. Takođe se, između ostalog, osvrnuo na pitanja vode i ulogu žena u politici i mirovnim misijama.

1250x600

1084x550

Mongolski predsjednik tokom govora u UN-u odao počast konjima

U prisustvu zvanica iz kulturnog, umjetničkog, diplomatskog i medijskog života, u Podgorici je juče svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije u Crnoj Gori, a domaćoj publici predstavljena je i prva Antologija savremenih mongolskih priča prevedena na crnogorski jezik.
Događaj je otvorio počasni konzul Mongolije u Crnoj Gori, gospodin Dušan Simonović, koji je istakao značaj kulturne razmjene između dvije prijateljske zemlje:
- U vremenu kada svijet sve više dijele jezik, geografija i nesporazumi, ovakvi susreti pokazuju koliko književnost može da povezuje. Saradnja između Mongolije i Crne Gore ne počinje danas, ali je ovim događajem dobila konkretan kulturni oblik koji će, uvjeren sam, imati trajnu vrijednost. Umjetnost i sport, kako vrijeme sve više pokazuje, su ono što nadilazi i politiku i granice.
Govoreći o značaju antologije, Simonović je dodao:
- Ova knjiga nije samo zbirka priča već prozor u dušu naroda koji živi u ogromnim prostranstvima, pod nebeskim svodom u kojem se svakodnevica i vječnost neprekidno dotiču. […] Ove priče govore o čovjeku, o svakodnevici, o starosti, snovima, ljubavi i oproštaju. […] Iako duboko ukorijenjene u mongolskoj tradiciji, one pripadaju svima nama – jer svi razumijemo tišinu tuge, ljepotu prvog pogleda i snagu oproštaja.
Među brojnim prisutnima bili su predstavnici kulturnih institucija, umjetnici, novinari, diplomate, sportisti, kao i akteri dosadašnje kulturne razmjene između Crne Gore i Mongolije.
Glumac Slobodan Marunović, koji je ranije nagrađen Grand Prix priznanjem na 7. Međunarodnom festivalu monodrame u Ulan Batoru, ovom prilikom je rekao:
ž Predstava je prevedena na mongolski jezik, snimljena i emitovana na nacionalnoj televiziji. Ovo priznanje ne doživljavam samo kao lični uspjeh, već kao nagradu kulturnoj saradnji. Od danas, po prvi put imamo priliku da se upoznamo sa mongolskom književnošću zahvaljujući prevodu na naš jezik, i nadam se da će i mongolska publika u budućnosti imati pristup crnogorskoj literaturi.
O svojim iskustvima iz Mongolije govorio je novinar Edin Krnić, koji je proveo sedam sedmica u toj zemlji, boraveći među nomadskim zajednicama i stvarajući dokumentarne reportaže koje su emitovane na nacionalnom servisu Crne Gore.
- Mongolija je zemlja tišine, širine i dostojanstva. U svakom susretu sa njenim ljudima osjećao sam se dobrodošlo, jer njihovo gostoprimstvo nije stvar bontona, već način života, duboko ukorijenjen u filozofiji postojanja na vjetrovitim prostranstvima. Snimajući reportaže, dijeleći čaj i tišinu sa nomadskim porodicama, naučio sam da su najdublje priče često neizgovorene.
Krnić je svoje reportaže preveo na engleski jezik i ustupio Ambasadi Mongolije i Ministarstvu vanjskih poslova te zemlje, kao dokument svoje posvećenosti i poštovanja prema kulturi i narodu Mongolije.
Bobi Perović, dugogodišnji medijski radnik, izjavio je da su ga upravo Krnićeve reportaže inspirisale da se dublje upozna s mongolskom kulturomć
- O Mongoliji nijesam znao gotovo ništa. Ali reportaže koje je Edin pripremio za našu televiziju zainteresovale su me toliko da sam osjetio potrebu da saznam više o jeziku, ljudima, njihovim vrijednostima - kazao je Perović.
Događaju je prisustvovala i Milena Milačić, direktorica Direktorata za Afriku, Bliski Istok, Aziju, Pacifik i Australiju u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore. Ona je najavila planiranu posjetu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Mongoliji naredne godine, kao i potpisivanje Memoranduma o saradnji između ministarstava vanjskih poslova dvije zemlje, koji bi trebalo da se realizuje na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru. Istakla je i da su u planu projekti u oblastima turizma, umjetnosti i sporta, uz nadu da će današnji događaj biti snažan podsticaj daljoj saradnji.
Poseban gost svečanosti bio je ambasador Mongolije u Austriji, akreditovan i za Crnu Goru, Nj.E. Cengeg Mijidorž (Tsengeg Mijiddorj), koji je izrazio zahvalnost na srdačnom prijemu i istakao da ovaj događaj predstavlja korak dalje u izgradnji kulturnih mostova između dvije zemlje.
Ambasador je ovom prilikom počasnom konzulu Dušanu Simonoviću uručio simbolično priznanje – repliku tradicionalnog zlatnog štapa gerega, istorijskog simbola iz doba Mongolskog Carstva, poznatog i kao paiza. Ovaj znak carske ovlasti nekada su nosili izaslanici Džingis-kana, a danas se dodjeljuje kao znak posebnog povjerenja, poštovanja i priznanja za doprinos razvoju bilateralnih odnosa.

U Podgorici predstavljena Antologija savremenih mongolskih priča i svečano otvoren Počasni konzulat Mongolije

Slovenac Anže Lanišek pobjednik je takmičenja u skijaškim skokovima, koje je za Svjetski kup večeras održano u poljsom zimskom centru Zakopane.
Lanišek je bio drugoplasirani nakon prve serije, a do pobjede, 11. u Svjetskom kupu, došao je skokovima od 138 i 137 metara, sa ukupno 278,1 poen.
Vodeći nakon prve serije, Austrijanac Jan Herl, završio je kao drugoplasirani sa 144,5 i 135,5 bodova i zbirom od 264,8 bodova.
Pobedničko postolje kompletirao je njegov sunarodnik Manuel Fetner, koji je imao skokove od 135,5 i 135 metara, za koje je dobio 262,7 bodova..
Pobjednik novogodišnje turneje Četiri skakaonice završio je Slovenac Domen Prevc, nastup je završio na 27. mjestu.
Prevc je vodeći u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 1214 bodova.
Japanac Rjoju Kobajaši je drugi sa 822, dok je treći Lanišek sa 717 bodova.

Skijaški skokovi: Lanišeku pobjeda, Prevc podbacio

Crveni tepih na dodjeli Zlatnih globusa otvoriće kasno večeras sezonu holivudskih nagrada, uz očekivanu dominaciju filma „Jedna bitka za drugom“ (One Battle After Another), ostvarenja Pola Tomasa Andersona, sa devet nominacija.
Očekuje se da će taj film osvojiti makar dvije nagrade Zlatni globus – za najbolju komediju i najbolju režiju.
Kao ogledalo savremenih američkih podjela, film „Jedna bitka za drugom“ otkriva porodičnu dramu u snažno polarizovanom društvu, gdje nekompatibilnost između političkog nasljeđa Crne moći (Black Power) i Ku Kluks Klana (Klux) neizbježno dovodi do nasilja.
Leonardo Dikaprio tumači glavnu ulogu bivšeg krajnje ljevičarskog revolucionara, čiji je um zamagljen marihuanom, a koji je prinuđen da se sabere kako bi spasio svoju kćerku, mulatkinju, iz kandži bijelog suprematiste.
U trci za najboljeg glumca u toj komediji, Dikaprio se suočava sa Timotijem Šalameom, koji igra izuzetnog igrača stonog tenisa sa nezasitom ambicijom u filmu „Marty Supreme“.
Osam nominacija ima norveški film „Sentimentalna vrijednost“, u kojem reditelj Joakim Trir prikazuje bolan odnos između oca filmskog stvaraoca i njegove dvije kćerke, a očekuje se da bi mogao osvojiti nagradu za najbolju dramu.
Ceremoniju dodjele Zlatnog globusa prenosiće CBS, a biće dostupna i putem striminga na onlajn platformi Paramount plus. Voditeljka večeri biće Niki Glejzer.
Dodjela Zlatnog globusa tradicionalno otvara sezonu filmskih nagrada u Holivudu.
Zlatni globus, američka filmska nagrada koju od 1944. godine dodjeljuje Holivudsko udruženje stranih novinara (HFPA), često je pokazatelj i toga koji će filmovi biti nagrađeni prestižnim Oskarom. Ovogodišnja dodjela Oskara biće održana 15. marta. 
&nbsp;

U Los Anđelesu večeras dodjela nagrada Zlatni globus

Uprava policije saopštila je da su njeni službenici prilikom postupanja 30. decembra 2025. godine u Zeti i Botunu djelovali isključivo u skladu sa zakonom, pružajući asistenciju Komunalnoj policiji Glavnog grada, te da su sve preduzete mjere imale za cilj zakonito sprovođenje službenih radnji i zaštitu javnog reda i bezbjednosti.
Službenici Uprave policije su, kako je saopšteno, postupali u skladu sa članom 34 Zakona o unutrašnjim poslovima, koji se odnosi na pružanje pomoći drugim organima u izvršenju njihovih nadležnosti. Policijska asistencija zatražena je nakon prijave da je službenik Komunalne policije Glavnog grada povrijeđen tokom obavljanja službenih radnji.
Zahtjev za asistenciju Upravi policije upućen je najprije putem Dežurne službe Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, a potom i u pisanoj formi od strane načelnika Službe komunalne policije. Policijski službenici su, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, oko 6.30 časova upućeni na lice mjesta radi pružanja pomoći u daljem zakonitom sprovođenju aktivnosti.
Iz Uprave policije naglašavaju da bi nepostupanje po ovakvom zahtjevu predstavljalo kršenje zakonskih obaveza i moglo dovesti do krivične odgovornosti. Tokom intervencije, kako navode, upotrijebljeno je najblaže sredstvo prinude, uz maksimalan stepen senzibiliteta prema građanima i isključivo u skladu sa zakonom.
Policijski službenici su, na osnovu zakonskih ovlašćenja, izvršili dovođenje i privremeno ograničenje kretanja određenim licima radi utvrđivanja identiteta i prikupljanja obavještenja u vezi sa događajem. Iz Uprave policije ističu da su sva lica nakon sprovedenih radnji puštena, bez zadržavanja.
Posebno je naglašeno da među privedenim osobama nije bilo maloljetnika, već isključivo punoljetna lica, čime su, kako navode, demantovane ranije spekulacije i pokušaji manipulacije u javnosti.
Uprava policije poručuje da ostaje operativno nezavisna, politički i ideološki neutralna institucija, posvećena zaštiti prava građana i saradnji sa svim institucijama, isključivo kroz dosljednu primjenu Ustava i zakona Crne Gore.

UP: Postupanje policije u Botunu bilo u skladu sa zakonom, maloljetnici nijesu privođeni

Zemunska policija donijela je po nalogu javnog tužioca iz Trećeg osnovnog javnog tužilaštva rješenje o zadržavanju M. V. (38) zbog tri napada na taksi prevoznike, odnosno prijetnji da će ih zaklati ako mu ne daju novac, saopšteno je danas iz tužilaštva.
Rješenje je donijeto zbog sumnje da je M. V. izvršio tri krivična djela razbojništva u periodu od 28. decembra do 9. januara.
U saopštenju se navodi da se okrivljenom naredbom o sprovođenju istrage stavlja na teret da je krivična dela izvršio tako što je u toku vožnje, stavio nož pod grlo oštećenima A. O. (56), D. P. (72) i M. K. (40) prijeteći im da će ih zaklati ako mu ne daju novac, što su oštećeni učinili i predali mu ukupno 8.000 dinara i jedan mobilni telefon.
Na saslušanju u tužilaštvu okrivljeni je izjavio da ne želi da iznosi odbranu, navodi se saopštenju Trećeg osnovnog javnog tužilaštva.
Javni tužilac je nakon izjave sudiji za prethodni postupak nadležnog suda podnio prijedlog da prema okrivljenom odredi pritvor u trajanju do 30 dana zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će boravkom na slobodi ponoviti krivično djelo.

Tag: mongolija