Neophodno je da konačno dođemo do prvih presuda u Specijalnom odjeljenju Višeg suda jer su se duži vremenski period suđenja odlagala, pa je stoga poseban akcenat stavljen na praćenje predmeta od ulaska u sud do konačnog izlaska iz suda u razumnom roku - kazala je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić na 16. zasijedanju Grupe za pregled implementacije Konvencije UN protiv korupcije (UNCAC), održanoj u Beču.
Kao pravni profesionalci, kako je rekla, svjedoci su izazova sa kojima se moderno društvo susrijeće, kako u vidu već tradicionalnih oblika organizovanog kriminala, tako i raznih oblika korupcije, uz sve veće prisustvo novih sofisticiranih oblika organizovanog finansijskog kriminala.&nbsp;
- Crna Gora se, kao i mnoge zemlje, suočila sa svojim izazovima u tom pogledu. Crnogorsko sudstvo se nalazi pred velikim pravosudnim izazovom donošenja prvostepenih, a onda i konačnih odluka u predmetima visoke korupcije, na koje se što prije mora dati adekvatan pravni odgovor. Potpuno smo svjesni da rad nacionalnog sudskog sistema, a time i Vrhovnog suda Crne Gore, na čijem čelu se nalazim, zahtijeva donošenje sudskih odluka koje zahtijevaju primjenu i tumačenje prava na kao „ živi instrument,“ jer je to sine qua-non, kojeg zahtijevaju savremeni tokovi razvoja društva i sistema posebno po pitanju korupcije - istakla je je Pavličić.
Naglasila je da crnogorsko pravosuđe igra ključnu ulogu u u tom procesu i da kontinuirano radi na unaprijeđenju pravnih mehanizama i osiguranju da oni budu efikasni u sprječavanju i suzbijanju korupcije.
Pavličić je podsjetila da je od pristupanja Konvenciji Crna Gora napravila velike korake u izgradnji i jačanju svog zakonodavnog i institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije.
- Vlada Crne Gore donijela je odluku o obrazovanju Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, čija sam članica, a čiji je jedan od zadataka razvoj Strategije za borbu protiv korupcije, sa Akcionim planom za njegovo sprovođenje, što je i jedna od obaveza u okviru privremenih mjerila za pregovaračko Poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava - kazala je Pavličić.
U prethodnom periodu Vrhovni sud je, kako dodaje, izradio analizu kaznene politike za najteža krivična djela u kojoj je ,između ostalog, analizirao kaznenu politiku za krivična djela organizovanog kriminala i visoke korupcije.&nbsp;
Upravo je ova analiza, prema njenim riječima, i bila baza za izradu smjernica za postupanje sudova prilikom odlučivanja o podnijetim sporazumima o priznanju krivice.
- Vrhovni sud Crne Gore izradio je i Smjernice za unapređenje upravljanja predmetima teškog i organizovanog kriminala i korucije, a planovi Vrhovnog suda za povećanje povjerenja javnosti u rad sudova, posebno Specijalnog odjeljenja, iznijeti su u Planu rada Vrhovnog suda za 2025. godinu. Planom je predivđen poseban Monitoring rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici pa će doprinos i uloga predsjednika Vrhovnog suda i sudija Krivičnog odjeljenja Vrhovnog suda biti od izuzetnog značaja, kako u pogledu stručne, tako i u pogledu organizacione podrške - istakla je Pavličić.
Govoreći o problem takozvanih "crvenih omota”, odnosno predmeta starijih od tri godine, kazala je da je uvedena nova mjera - jedinstveni nacionalni program za rješavanje starih predmeta i najavila je formiranje radnog tima koji će pratiti dinamiku rada na tim predmetima i prevenirati njihov budući nastanak.
Tokom boravka u Beču, Pavličić će se sastati sa direktorom Kancelarije Ujedinjenih nacija za borbu protiv narkotika i kriminala (UNODC) Džonom Brandolinijem.
Zasijedanju UNCAC-a u Beču prisustvuje je i sutkinja Višeg suda u Podgorici Irena Šofranac Nedović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Pavličić: Predmeti organizovanog kriminala i korupcije pod monitoringom Vrhovnog suda

Mir i sloboda su najskuplje vrijednosti koje imamo, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povodom 110 godina od Mojkovačke bitke.
Milatović je na Fejsbuku objavio da za njega taj datum ima i duboko lično značenje.&nbsp;
- Moj pradjed bio je učesnik Mojkovačke bitke, jedan od onih ljudi koji su, u snijegu i studeni, stali u odbranu časti, slobode i savezništva - naveo je Milatović.
Zato, kako je kazao, Mojkovačka bitka za njega nije samo dio istorijskog, već i porodičnog sjećanja.&nbsp;
- Ta žrtva nas danas obavezuje da pamtimo bez podjela, sa pijetetom i odgovornošću, svjesni da su mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo - poručio je Milatović.

Milatović: Mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo

Američki Senat je danas sa 52 glasa za i 47 glasova protiv usvojio mjeru kojom se predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, Donaldu Trampu, onemogućava da samostalno nastavi sa vojnim akcijama u Venecueli.
Odluka je donijeta nakon što su Sjedinjene Američke Države 3. januara u Karakasu uhapsile venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, optužujući ga za narkoterorizam. Preciznije, Senat je usvojio mjeru poznatu kao Rezolucija o ratnim ovlašćenjima (War Powers Resolution), za čije je usvajanje bila potrebna prosta većina. Važno je napomenuti da republikanci, stranka predsjednika Trampa, imaju većinu u Senatu.
Riječ je o mjeri koja podrazumijeva da predsjednik mora zatražiti odobrenje Kongresa SAD-a ukoliko ponovo želi vojno da djeluje u Venecueli. Donijeta je na prijedlog demokratskog senatora Tima Kejna i republikanskog senatora Randa Pola.
Pomenuta mjera ide na razmatranje u Predstavnički dom, gdje Republikanska stranka ima tijesnu većinu.
- Nemojte se zavaravati – bombardovanje glavnog grada druge države i svrgavanje njenog vođe predstavlja jasan i nedvosmislen čin rata. Nijedna ustavna odredba ne daje toliku moć predsjedniku - izjavio je Pol.
Američkim Ustavom propisano je da Kongres ima ovlašćenje da proglasi rat. Tramp i njegovi saveznici u Kongresu tvrde da nije bilo potrebe za konsultacijama sa Kongresom povodom akcije u kojoj je Maduro uhapšen, smatrajući da je riječ o sprovođenju zakona.
Senat u novembru prošle godine nije usvojio sličnu rezoluciju, i to nakon što su za nju glasali demokrate, kao i republikanski senator Rand Pol i njegova stranačka koleginica Liza Murkovski. Trampova administracija je mjesecima prije samog vojnog napada sprovodila pripreme za tu akciju.
Republikanska senatorka Suzan Kolins bila je među onima koji su danas glasali za rezoluciju, navodeći da ne podržava dugoročno slanje američkih snaga u Venecuelu i na Grenland bez odobrenja Kongresa, uprkos tome što podržava hapšenje Madura, prenosi CNBC.

Američki senatori izglasali: Tramp bez odobrenja Kongresa ne može sprovoditi vojne operacije u Venecueli

Na proslavi pravoslavnog Božića, koju je organizovao srpski prorežimski tabloid Informer, prisustvovao je veliki broj visokih zvaničnika vlasti u Srbiji, kao i osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj.&nbsp;
Program obilježen četničkim pjesmama i huškačkom retorikom prenošen je uživo.
Među zvanicama su bile predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić, ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, ministar informisanja Boris Bratina, ministar za javna ulaganja Darko Glišić, kao i ministarka rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja Milica Đurđević Stamenkovski.
Tokom večeri se, prema navodima medija, nakratko pojavio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Muzički dio programa činile su brojne četničke pjesme, među kojima i „Vrati se vojvodo na Dinare ponovo“, koja je, kako je istaknuto tokom prenosa, bila posvećena upravo Vojislavu Šešelju.
Šešelj, koji je čest gost Informer televizije, tokom večeri je javno kritikovao Sjedinjene Američke Države, uz istovremeno veličanje Rusije. U jednoj od rasprava uživo izjavio je: „Otjerasmo ovo đubre“, na šta mu je ministar Ivica Dačić odgovorio: „Što si se toliko sad ti uznemirio… Pa, ćuti, bre, ti si ovdje gost, čovječe.“
Informer je objavio i snimak na kojem Dačić uzima mikrofon i pjeva pjesmu „Miljacka“, dok su se tokom večeri nizale i druge pjesme sa četničkom simbolikom, poput „Gdje si, đeda, sakrio kokardu“, „Nad Kraljevom živa vatra seva, da vidimo kog četnika nema“ i „Morem plovi jedna mala barka“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fradomir_martin%2Fstatus%2F2008998543680512126%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Posebnu pažnju izazvao je trenutak kada je Šešelj jednom od pjevača dao 100 eura, što je zabilježeno kamerama tokom prenosa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2FJZ8f1icz%2FJZ8f1icz.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Božić po Informeru: Četničke pjesme, ratni zločinac i državni vrh u jednom kadru

Američki zvaničnici razgovarali su o mogućnosti isplate jednokratnih novčanih naknada stanovnicima Grenlanda kako bi ih podstakli da se odvoje od Danske i eventualno pridruže Sjedinjenim Američkim Državama, izjavila su danas (8. januara) za Rojters četiri izvora upoznata sa tim razgovorima.
Prema navodima dva izvora, razmatrani iznosi kretali su se od 10.000 do 100.000 dolara po osobi, iako tačan iznos i logistika eventualnih isplata još nisu definisani.
Izvori navode da su razgovori unutar administracije o načinima preuzimanja Grenlanda intenzivirani poslednjih dana, pri čemu se razmatraju i modeli posebnih sporazuma o slobodnom udruživanju, kakvi postoje između SAD i pojedinih pacifičkih država.
U tim slučajevima, SAD zemljama potpisnicama pruža mnoge osnovne usluge, kao što su dostava pošte i vojna zaštita, a zauzvrat, američka vojska slobodno djeluje u tim zemljama, dok je trgovina sa SAD uglavnom oslobođena carine.
Ideja o direktnom plaćanju stanovnika Grenlanda, autonomne teritorije Danske sa oko 57.000 stanovnika, predstavlja jedan od scenarija o tome kako bi SAD mogle da pokušaju da "kupe" ostrvo, uprkos jasnim stavovima vlasti u Kopenhagenu i Nuku da Grenland nije na prodaju.
Ovaj prijedlog dio je šireg spektra opcija o kojima se razgovara u Bijeloj kući u vezi sa preuzimanjem Grenlanda, uključujući i potencijalnu upotrebu američke vojske, navode izvori.
Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen poručio je da je "dosta fantazija o aneksiji", nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp ponovo izjavio da je Vašingtonu potrebno to ostrvo.
Reakcije iz Kopenhagena i drugih evropskih prestonica bile su oštre, posebno imajući u vidu da su SAD i Danska saveznice u NATO-u.
U zajedničkom saopštenju Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španije, Velike Britanije i Danske navedeno je da samo Grenland i Danska mogu da odlučuju o svojim međusobnim odnosima, prenosi Tanjug.
Iako istraživanja pokazuju da većina stanovinka Grenlanda podržava nezavisnost, ekonomske posljedice razdvajanja od Danske i dalje izazivaju zabrinutost, dok ankete ukazuju i da većina stanovnika ne želi da Grenland postane dio Sjedinjenih Američkih Država.

Isplivao plan za otcjepljenje Grenlanda: SAD nudi novac, Evropa oštro reaguje

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: monitoring

Pavličić: Predmeti organizovanog kriminala i korupcije pod monitoringom Vrhovnog suda

Milatović: Mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo

Američki senatori izglasali: Tramp bez odobrenja Kongresa ne može sprovoditi vojne operacije u Venecueli

(VIDEO) Božić po Informeru: Četničke pjesme, ratni zločinac i državni vrh u jednom kadru

Isplivao plan za otcjepljenje Grenlanda: SAD nudi novac, Evropa oštro reaguje

PRATITE TVe UŽIVO