<p>Trinaesti Montenegro Prajd održan je danas u Podgorici pod sloganom "Otpor gradi slobodu". Sa Prajda je poručeno da se sloboda osvaja kroz otpor i hrabrost da se kaže "dosta je", te da dolazi vrijeme ulice i direktne akcije.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004141048_625cc4a8456f5cfa92b71b702a4a2c611ed5fe7a7c59bd2c0696f7d3c6c33c4d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251004141048_625cc4a8456f5cfa92b71b702a4a2c611ed5fe7a7c59bd2c0696f7d3c6c33c4d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Montenegro Prajd"> </figure>  <p>Učesnici Parade ponosa su se u 14 sati okupili ispred Skupštine Crne Gore, a sadt kasnije krenuli su u povorku kroz centar grada.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DY5O-2v3jchg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Prajdu su prisustvali ministar ljudskih i manjinskih prava <b>Fatmir Đeka</b> i ombudsman<b> Siniša Bjeković</b>.</p> <p>Aktivista Asocijacije Spektra <b>Jovan Ulićević</b> poručio je danas sa bine da današnji Prajd nije jedini protesti u Crnoj Gori i najavio da će uslijediti „vrijeme ulice i direktne akcije“, uz uvjerenje da predstoji bolje vrijeme za državu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004141048_ca3c16f3dd198960a5969ab578d6fe9acea42b52e5efb06991aebbcada4fb1df.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251004141048_ca3c16f3dd198960a5969ab578d6fe9acea42b52e5efb06991aebbcada4fb1df" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Montenegro Prajd"> </figure>  <p>- Obraćali smo se političarima, imali smo nadu da će ti zahtjevi biti ispoštovani... Na ovoj bini sam pričao svoju ličnu priču i nadao sam se da donosioci odluka samo ne razumiju, ali sam shvatio da su oni sposobni da gledaju genocid i da ga opravdavaju, da su sposobni da prođu pored Cetinja pored ljudi koji su izgubili svoje porodice - rekao je Ulićević.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004141048_2e3c11fff6f1a79542da379d21eb88cf25b0a7fee85569164f43214e6d01450b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251004141048_2e3c11fff6f1a79542da379d21eb88cf25b0a7fee85569164f43214e6d01450b" data-rendition-name="original" width="994" height="1600" loading="lazy" alt="Montenegro Prajd"> </figure>  <p>On je poručio da su ljudi ti u koje vjeruje.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DnzCpIVBqoH8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Crnogorski narod zaslužuje bolje nego što je dobio, Crna Gora zaslužuje da bude slobodna kao i Palestina - poručio je Ulićević.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004141048_bed483b4ce62d4e0740a9a9a8fb835da09080b601c7732ef9c208de20114c069.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251004141048_bed483b4ce62d4e0740a9a9a8fb835da09080b601c7732ef9c208de20114c069" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Montenegro Prajd"> </figure>  <p>Govoreći o očekivanjima prema političarima, Ulićević je ponovio razočaranje zbog, kako je kazao, neispunjenih obećanja i naglasio spremnost na jači društveni odgovor ukoliko zahtjevi ne budu prihvaćeni.</p> <h2><b>Baštrica: Sloboda se osvaja – otpor je naš imperativ</b></h2> <p><b>Staša Baštrica</b> iz organizacije Kvir Montenegro poručuje da sloboda nije nešto što se samo dobija, već se osvaja kroz otpor i hrabrost da se kaže „dosta je“ kada se pokušava utišati glas istine.</p> <p>- Kada govorimo o slobodi, mislimo na mnogo više od pukih zakona. To je san o životu i razvoju bez straha i srama. Otpor nije izbor, to je imperativ. Zahtijevamo hitno procesuiranje svih oblika nasilja i nasilnika - ističe Batrica.</p> <p>Dodaje da otpor znači biti podrška svima koji žive u strahu, posebno mladima koji se svakodnevno bore sa odbacivanjem i diskriminacijom.</p> <p>- Otpor je naš ponos i naš bijes, ali i najveći potencijal za zajedništvo i promjenu. Danas, dok širom svijeta vladaju desničarske strukture i produbljuje se klasni jaz, borba za ljudsku slobodu nikako nije lokalni fenomen – ona je univerzalni izazov i naša zajednička odgovornost - poručuje Batrica.</p> <p>Iz asocijacije Kvir Montenegro kazali su da je Prajd je odgovor na ćutanje i nepravdu.</p> <p>- To je dan kada pokazujemo da nijesmo nevidljivi, da ne pristajemo na marginalizaciju i da zajedno tražimo promjene. To je prostor solidarnosti, otpora i zajedničkog zahtjeva da država i društvo počnu da štite sve nas, bez izuzetka - naveli su ranije iz asocijacije Kvir Montenegro u objavi na Fejsbuku.</p> <p>Organizaciju Montenegro Prajda finansijski je podržala Britanska ambasada, Irska ambasada, Savjet Evrope, Globalni fond za žene, Kancelarija za LGBTIQ lica Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada i fondacija Hajnrih Bel.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

(FOTO i VIDEO) Ulićević: Crnogorski narod zaslužuje bolje, dolazi vrijeme ulice i direktne akcije; Baštrica: Otpor je naš imperativ

<p>U vremenu kada se društva širom svijeta suočavaju sa brojnim izazovima, naša zajednička obaveza je da njegujemo i štitimo vrijednosti slobode, jednakosti i dostojanstva svakog čovjeka. To nije samo demokratski ideal, već i temelj zdravog i pravednog društva, kazali su u Stranci evropskog progresa (SEP), povodom današnjeg Montenegro Prajda.</p>
<p>U SEP-u su uvjereni da Crna Gora može biti mjesto u kojem se razlike poštuju, a ne koriste za podjele.</p>
<p>- Mjesto gdje svako ima pravo da slobodno izrazi svoj identitet, uvjerenja i emocije, bez straha od diskriminacije ili stigme. Samo društvo koje prihvata raznolikost može biti istinski snažno i spremno za budućnost - naglasili su u saopštenju za javnost.</p>
<p>Podsjećaju da ljudska prava nijesu privilegija, već univerzalno i neotuđivo pravo svakog građanina. </p>
<p>- Poštovanje tih prava mjeri se u svakodnevnom životu, u spremnosti da razumijemo jedni druge i pružimo ruku podrške tamo gdje je najpotrebnije - kazali su u SEP-u.</p>
<p>Pozivaju sve institucije, organizacije i građane da zajednički nastavimo graditi društvo u kojem će sloboda biti trajna vrijednost, a poštovanje ljudskih prava i dostojanstva najviši princip.</p>
<p>- Naša snaga je u solidarnosti. Samo zajedno možemo stvoriti Crnu Goru u kojoj će svako dijete, svaka žena i svaki čovjek znati da su prihvaćeni, poštovani i voljeni – upravo takvi kakvi jesu - zaključeno je u saopštenju.</p>

SEP povodom Montenegro Prajda: Crna Gora može biti mjesto u kojem se razlike poštuju, a ne koriste za podjele

<p>Montenegro Prajd, pod sloganom "Otpor gradi slobodu", biće održan danas u Podgorici.</p>
<p>Iz asocijacije Kvir Montenegro saopštili su da okupljanje učesnika ispred Skupštine Crne Gore počinje u 13 sati, program u 14, a povorka u 15 sati.</p>
<p>- Dođite da zajedno pošaljemo poruku hrabrosti, solidarnosti, ljubavi i otpora - naveli su iz te asocijacije na Fejsbuku.</p>
<p>Oni su ranije ocijenili da su diskriminacija, govor mržnje i nasilje nad LGBTIQ osobama svakodnevica, dok institucije često ostaju nijeme i ne pružaju zaštitu.&nbsp;</p>
<p>- Umjesto pravde i podrške, suočavamo se sa nevidljivošću, nesigurnošću i porukom da naši životi vrijede manje - naveli su iz asocijacije Kvir Montenegro.</p>
<p>Prajd je, kako su rekli, odgovor na ćutanje i nepravdu.</p>
<p>- To je dan kada pokazujemo da nijesmo nevidljivi, da ne pristajemo na marginalizaciju i da zajedno tražimo promjene. To je prostor solidarnosti, otpora i zajedničkog zahtjeva da država i društvo počnu da štite sve nas, bez izuzetka - naveli su ranije iz asocijacije Kvir Montenegro u objavi na Fejsbuku.</p>
<p>Organizaciju Montenegro Prajda finansijski je podržala Britanska ambasada, Irska ambasada, Savjet Evrope, Globalni fond za žene, Kancelarija za LGBTIQ lica Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada i fondacija Hajnrih Bel.</p>

Otpor gradi slobodu: Montenegro Prajd danas u Podgorici

<p>Na društvenom nivou je došlo je do nekih promjena na bolje, odnosno društvo više ne reaguje agresivno na Montenegro prajd kao 2013. godine, ali mi imamo problem sa svim ostalim stvarima iza kulisa, van okvira prajda, gdje se stvari baš toliko na bolje i ne mijenjaju - kazala je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E direktorica nevladine organizacije Kvir (Queer) Montenegro <b>Staša Baštrica</b>.</p>
<p>Kako je istakla, sve je spremno za sjutrašnji Montenegro prajd, a okupljanje počinje na prostoru ispred Skupštine od 13 do 14 sati, nakon čega slijedi kratki program, a od 15 sati kreće i sama povorka.&nbsp;</p>
<p>Baštrica navodi da je Prajd jedan od mehanizama borbe za unaprjeđenje života LGBT zajednice i to je centralni događaj koji podiže vidljivost LGBTIQ osoba i sa koga se šalju zahtjevi društvu i sistemu kako bi ta zajednica živjela bolji i dostojanstveniji život.</p>
<p>Kvir Montenegro, prema njenim riječima, ima korektnu saradnju sa Centrom bezbjednosti Podgorica, jer se oni svake godine trude da sve prođe u najboljem redu.&nbsp;</p>
<p>Smatra da su javni funkcioneri pozvani da unaprijede položaj LGBT osoba, jer je društvu neophodna edukacija i suzbijanje svih oblika diskriminacije i vršnjačkog nasilja, stigmatizacije.</p>
<p>- Donosioci i donositeljke odluka bi mogli da unaprijede položaj LGBT osoba ako bi se javno angažovali u pravcu unapređenja kvaliteta naših života, tako da bi njihova podrška i te kako pomogla. Međutim mi živimo u realnosti u kojoj takav način funkcionisanja nažalost izostaje. U teoriji bi to prilično pomoglo, u praksi se to ne dešava - ocijenila je Baštrica.</p>
<p>Prisjeća se prvog Prajda iz 2013. godine kada su učesnici bili okruženi sa dva kordona policije, jer su tu povoruku pratili veliki neredi.&nbsp;</p>
<p>- Danas imamo situaciju koja je potpuno drugačija i nemamo nerede. Nemamo toliki broj prisutnih pripadnika policije i u tom slučaju možemo reći da je došlo da promjena na bolje - zaključila je Baštrica.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNZ9FlIcHc0U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Baštrica o Montenegro prajdu: Društveno je došlo do promjena na bolje od 2013, ali iza kulisa stvari se baš i ne mijenjaju

<p>Pod sloganom „Otpor gradi slobodu“, u Podgorici će 4. oktobra biti održan 13. Montenegro Prajd. Okupljanje učesnika i učesnica planirano je ispred Skupštine Crne Gore od 13 do 14 sati, dok će povorka krenuti u 15h.&nbsp;</p>
<p>Ovogodišnja povorka, kako u razgovoru za Portal Analitika ističe izvršni direktor NVO Asocijacija Spektra <b>Jovan Ulićević</b>, prevazilazi samu šetnju – cilj je da se ukaže na povezanost različitih oblika represije i diskriminacije, te da se pošalje poruka da sloboda može postojati samo ako je zajednička.</p>
<p>- Sloboda je ili za sve nas, ili za nikoga. U našem društvu, nažalost, sloboda je samo za odabrane, bogate i političare. Dok to ne budemo razumjeli, nemamo čemu da se nadamo. Sloboda se može osvojiti samo zajedničkim snagama, a jedina stvar koju možemo da izgubimo su lanci - poručuje Ulićević.</p>
<p>On poručuje da je to istovremeno filozofija koja stoji iza svake borbe.</p>
<p>- Dok god se držimo isključivo identitetskih kutija i pristajemo na narativ da se nasilje nad jednom grupom tiče isključivo te grupe, pristajemo na politiku vladajućih masa koja je jednostavna - “zavadi pa vladaj”. Mislim da ne moraju ljudi da razumiju drugačije od sebe da bi zajedno učestvovali u borbama za oslobođenje. Zapravo, držim da je suprotno - da se kroz zajedničke direktne akcije gradi solidarnost i razumijevanje koje dovodi do oslobođenja svih nas - naglašava Ulićević.</p>
<h2>Javni prostori kao mjesta solidarnosti i dijaloga&nbsp;</h2>
<p>Prajd je, prema njegovim riječima, od početka imao cilj da javni prostori postanu mjesta solidarnosti i dijaloga, a ne isključivosti i podjela.</p>
<p>- Program je raznovrstan, za svakoga ponešto, i dobar dio se dešava na otvorenim prostorima – jer su to prostori koje moramo da vratimo sebi i zajednici. Aktivizam ne smije biti sveden na konferencije i saopštenja. Primjer toga je Solidum Fest u Njegoševom parku, u okviru kojeg imamo i muziku i zabavu i upoznavanje sa radom nevladinih organizacija, ali i prvu u nizu diskusija koje smo nazvali “U krugu revolucije”, na kojoj ćemo u jednom otvorenom, nehijerarhijskom formatu da zamišljamo neku bolju budućnost, kao alternativu stalnoj odbrani institucija i poretka koji ni ovako nije funkcionisao da valja, ili recimo diskusiju koju Trans Mreža Balkan organizuje pod nazivom “Antifašizam budućnosti”, tokom koje ćemo pokušati da dođemo do odgovora na pitanje što je antifašizam osim nostalgičnog śećanja na slavne pretke - navodi Ulićević.</p>
<p>Pored toga, tu su i tradicionalni događaji poput „Prajd Kafea“, vouging časova, bubnjarskih radionica i večernjih žurki.&nbsp;</p>
<p>- Na Prajd treba da dođe svako kome je stalo do zaustavljanja nasilja, do radničkih prava, do pravednijeg društva i do toga da njihova djeca odrastaju u dobroj Crnoj Gori. Ako nekome nije komforno – baš zbog toga treba da dođe, jer solidarnost sigurno ne cvjeta u komforu - dodaje on.</p>
<h2>Društvo sve više nasilno prema svima&nbsp;</h2>
<p>I dok Crna Gora i dalje bilježi visoke stope homofobije i transfobije, Prajd, smatra Ulićević, ima važnu ulogu u građenju mostova.</p>
<p>- Ovo društvo je sve više nasilno prema svima, pa samim tim i prema onima koji su različiti. Prajd je jedan od rijetkih kontinuiranih protesta, osim Osmomartovskog marša, koji uporno poziva na solidarnost svih građana i građanki i podiže svijest o povezanosti opresija. Dakle, Prajd nije identitetski protest, niti je ikad bio. Na medijima je da urade svoj dio posla, kao i da zauzmu aktivniju ulogu u odbrani demokratije od dezinformacija, koje su danas propagandni alat za širenje desničarskih poruka - naglašava Ulićević.</p>
<h2>Desničari šire dezinformacije koje podižu nivo nasilja u društvu&nbsp;</h2>
<p>Kada je riječ o konkretnim oblicima diskriminacije, Ulićević je jasan - Crna Gora i dalje spada u evropske zemlje u kojima se krše osnovna ljudska prava LGBTIQ osoba.</p>
<p>- Ajmo prvo da se dogovorimo i usaglasimo da institucije ne rade svoj posao. Posao rade pojedinci u institucijama, koji nailaze na blokade i sabotaže. Na primjer, Crna Gora je i dalje jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojoj dio građana prolazi prinudnu sterilizaciju samo da bi imao dokumenta u skladu sa identitetom. Zakon o životnom partnerstvu već pet godina znači samo papir, ali ne i prava. Preko naših leđa fašisti skupljaju političke poene, dok desničari šire dezinformacije koje podižu nivo nasilja u društvu - kaže on.</p>
<h2>Minimum standarda jeste pravo na samoodređenje&nbsp;</h2>
<p>Iako se usvajanjem Zakona o životnom partnerstvu 2020. godine činilo da se otvara put ka ravnopravnosti, praksa je pokazala drugačije.</p>
<p>- Nejednakost istopolnih partnera je institucionalizovana i legitimisana tim Zakonom. Dobili smo mrtvo slovo na papiru. Kvir ljudi imaju iste obaveze kao i svi građani, ali ne i ista prava. Iako su vlasti dobile konkretne smjernice kako da izmijene zakon, ništa nije urađeno. Promijenjeni su samo poreski zakoni i dio iz socijalne zaštite - naglašava Ulićević.</p>
<p>Posebno ga zabrinjava izostanak Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta, iako je Crna Gora na to obavezana kroz EU pregovore, UN i preporuke evropskih tijela.</p>
<p>- Odlaganje usvajanja zakona znači da trans osobe svakodnevno biraju između nasilja prinudne sterilizacije i nasilja koje proizilazi iz nesklada između dokumenata i identiteta. Minimum standarda jeste pravo na samoodređenje. Prilikom kreiranja zakona smo pristali na razne kompromise koji se nalaze čak u domenu kršenja ljudskih prava, a koji podrazumijevaju da je zakon ograničen samo na punoljetne državljane Crne Gore, ne odnosi se na migrante i azilante, ne važi za osobe u braku ili protiv kojih se vodi postupak. To je direktno kršenje ljudskih prava - upozorava on.</p>
<h2>Država pokaže da postoji&nbsp;</h2>
<p>Institucionalna podrška LGBTIQ zajednici, smatra Ulićević, uglavnom je deklarativna.</p>
<p>- Naši predstavnici nikako da shvate da osvjetljavanje zgrade ili šetnja na Prajdu nijesu suštinska podrška. Ovakvi performansi nijesu tu radi nas, već radi njih. Ovo je nesigurno i sve nasilnije društvo, koje je takvo zbog nemara institucija i intenzivnog trovanja građana i građanki jednih protiv drugih, dok uslovi za život postaju sve gori. Dakle, za suštinski sigurno društvo, prvo mora da postoji bar neka relativna jednakost, a ne društvo bogatih i moćnih i nas svih ostalih - jasan je Ulićević.</p>
<p>Posebno je važno, kako je kazao, da država pokaže da postoji i da stane na kraj vrlo živom fašizmu.</p>
<p>- Batalite sa privatizacijom Crne Gore i građenjem elita i snobova, organizujte progresivno obrazovanje koje uči đecu prije svega drugarstvu i da prepoznaju opresije, omogućite kvalitetnu zdravstvenu zaštitu dostupnu svima, krov nad glavom neka prestane da bude privilegija koju omogućavaju banke i eto sigurnog društva. Nijesam pristalica mjera koje podrazumijevaju isključivo represiju nasilnih društvenih pojava. Ja nemam satisfakciju od punih zatvora, već od toga da mogu mirno da živim sa svojim komšijama i porodicom - ističe Ulićević.</p>
<p>Od prvih pokušaja Prajda do danas situacija se, kaže, promijenila, iako ne onoliko koliko bi trebalo.</p>
<p>- Od izjave tadašnjeg ministra za ljudska prava da „toga nema u Crnoj Gori“ došli smo do svijesti da kvir osobe postoje i da su neodvojivi dio društva. Zakoni su usvojeni, ali se ne sprovode u praksi. Političke partije i dalje kalkulišu s našim pravima kada postoji interes za to. Najveći pomak jeste mnogo veće razumijevanje među našim sugrađanima/kama, među različitim generacijama i u različitim sredinama. Situacija na društvenim mrežama je drugačija zato što je taj kontakt depersonalizovan i dehumanizovan, tamo ima mnogo mržnje, ali treba uzet u obzir da algoritmi to omogućavaju, zajedno sa institucijama - navodi Ulićević.</p>
<h2>Potrebno nam je više progresivne misli i solidarnosti a manje sujete&nbsp;</h2>
<p>Na pitanje kakvu budućnost predviđa za LGBTIQ pokret, sagovornik Analitike kaže da nas čeka budućnost puna promjena, jer sadašnjost toliko dinamična i mnogo se intenzivnih društvenih procesa dešava na kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou.</p>
<p>- Prije svega, ako društveni pokreti, ali i oni koji su na pozicijama moći, budu imali dovoljno mudrosti da sačuvaju mir, mislim da nas svakako čeka dosta turbulentna decenija. Aktivizam mora da prestane da održava status quo i da bude zaključan u branjenju institucija koje ne rade, već da se osmjeli da zamišlja, a onda i da se bori za neku mnogo bolju i pravedniju budućnost. Potrebno nam je više radikalno progresivne misli, više solidarnosti i manje sujete. Slijede godine otpora koji gradi slobodu – to nijesu laki procesi, ali jesu procesi koji zahtijevaju zajedništvo i hrabrost - zaključuje Ulićević.</p>

Ulićević: Sloboda je ili za sve ili za nikoga, preko naših leđa fašisti skupljaju političke poene

<p>Ovogodišnji Montenegro prajd pod sloganom „Otpor gradi slobodu“ biće održan 4. oktobra na Trgu nezavisnosti u Podgorici.</p>
<p>- Crnogorsku realnost karakteriše višeslojna i duboka politička i društvena kriza koja se ogleda kako u ekonomskim, tako i u institucionalnim problemima. Inflacija koja neumoljivo raste, gura mnoge u začarani krug borbe za egzistenciju. Za većinu građana i građanki vlastiti dom postao je nedostižan san, dok svakodnevna borba za očuvanje dostojanstvenog i bezbjednog života postaje najvažnija, gotovo jedina briga - poručili su u Queer Montenegro.</p>
<p>Univerzalne vrijednosti koje bi trebalo da čine temelj zajedništva i društvene kohezije: empatija, solidarnost, razumijevanje i međusobno prihvatanje, brzo, cijene oni, izumiru.</p>
<p>- Povjerenje u institucije je na najnižem mogućem nivou, jer mi, građani i građanke sve manje vjerujemo da država može i hoće da nas zaštiti i da nam pruži podršku u trenucima kada nam je to najpotrebnije. Umjesto sistemske zaštite, oslanjamo se na sopstvenu snalažljivost. U ovakvim uslovima života najizraženije su nepravde prema marginalizovanim društvenim grupama - poručili su u Queer Montenegro.</p>
<p>Iako crnogorski zakoni jasno prepoznaju diskriminaciju, govor mržnje i zločin iz mržnje prema LGBTIQ osobama kao krivično djelo, njihova stvarna primjena je, ukazuju oni, zabrinjavajuće nedosljedna i neefikasna.&nbsp;</p>
<p>- Pravosudni sistem rijetko postupa u skladu sa istim, pa se slučajevi uglavnom svode na prekršaje, dok su kazne minimalne i nesrazmjerne počinjenom djelu, pri čemu se motiv mržnje najčešće previđa. Nedostatak senzibiliteta i edukovanosti kadra u pravosudnom sistemu dovodi do toga da institucije ne samo što ne pružaju odgovarajuću zaštitu žrtvama, nego nas često izlažu sekundarnoj viktimizaciji, birokratskoj ravnodušnosti ili čak otvorenoj netrpeljivosti - navode u Queer Montenegro.</p>
<p>Ovo institucionalno nečinjenje, kažu oni, kreira klimu u kojoj su nasilje, bilo u porodici ili na javnim mjestima, te govor mržnje i diskriminacija ne samo normalizovani nego i društveno prihvatljivi.</p>
<p>- Zaključujemo da nekompetentnost pravosudnog sistema da radi svoj posao direktno onemogućava izgradnju zdravog društva u kojem bi se svako osjećao sigurno i ravnopravno. Škole i domovi su i dalje prostori đe se ispoljavaju ukorijenjene predrasude i „kažnjava“ svako odstupanje od ustaljenih normi. Zbog toga, veliki broj LGBTIQ osoba ostaje tih, u osjećaju da smo sami protiv čitavog sistema i društva koje tu nepravdu smatra „normalnom“. Kada nedjelovanje i prihvatanje tuđe patnje postanu pravilo, cijelo društvo snosi krivicu za to što je nasilje preraslo u društveno poželjnu praksu, što znači da promjena nije samo zadatak institucija, nego i svakog pojedinca - istakli su u Queer Montenegro.</p>
<p>Sa druge strane, iako su problemi poput gubitka radnih mjesta i ekonomske neizvjesnosti opšti za sve, marginalizovane zajednice se suočavaju, ustvrdili su oni, sa dodatnim barijerama i nepravednim postupanjem koji produbljuju teške uslove života.</p>
<p>- LGBTIQ osobe su česta meta diskriminacije na tržištu rada: već na samom početku imamo otežan pristup zaposlenju, a nakon zaposlenja često se suočavamo sa strahom od homofobije i transfobije na radnom mjestu. U slučaju izražavanja drugačijeg rodnog identiteta ili seksualne orijentacije, susrećemo se sa nepravednim otpuštanjem i neprijateljski nastrojenim radnim okruženjem. Ovakva situacija rezultira dubokim socijalnim isključenjem, gurajući LGBTIQ osobe na krajnju ivicu egzistencije - pojasnili su u Queer Montenegro.</p>
<p>Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, usvojen još 2020. godine, predstavlja istorijski iskorak, međutim, u Queer Montenegro poručuju da je potrebno uskladiti još veliki broj povezanih zakona sa ovim zakonom kako bi se obezbijedila njegova puna implementacija u praksi.</p>
<p>- Trans osobe se u Crnoj Gori i dalje suočavaju sa barijerama u procesu ostvarenja svojih ljudskih prava. Umjesto jednostavnog postupka promjene oznake pola u ličnim dokumentima, trans osobe su izložene prinudnoj sterilizaciji, koja podrazumijeva prolazak kroz invazivne medicinske zahvate - naveli su oni.</p>
<p>Podvukli su da je ovakva praksa ponižavajuća, nehumana i u direktnoj suprotnosti sa međunarodnim pravnim standardima, što ih dodatno izlaže diskriminaciji, pravnoj nesigurnosti i svakodnevnim rizicima od nasilja.</p>
<p>- Ignorišući prijeko potrebno usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, političke kalkulacije su dovele do blokiranja usvajanja ovog zakona, pokazujući očiglednu nebrigu sistema prema osnovnim pravima i dostojanstvu trans osoba - istakli su u Queer Montenegro.</p>
<p>Uz sve ove društvene nepravde i institucionalnu pasivnost dolazi, kako su kazali, i do pojačanja desničarskih i nacionalističkih narativa koji se sve više šire javnim prostorima.</p>
<p>- Stoga, nasilje i diskriminacija nijesu izolovani incidenti već simptom šireg problema u kojem se marginalizuju i obespravljuju svi koji ne odgovaraju dominantnim strukturama moći. Opresija je u tom smislu sveopšti uzrok neravnopravnosti koji produžava ciklus degradacije demokratskih vrijednosti. Upravo zato što su svi ovi problemi povezani i univerzalni, oni jednako pogađaju i LGBTIQ zajednicu, jer smo i mi sastavni i neraskidivi dio crnogorskog društva. Izazovi sa kojima se susrećemo su samo najočitiji pokazatelj šire društvene krize, što dodatno guši vladavinu prava i otežava suživot i međusobno poštovanje - pojašnjavaju u Queer Montenegro.</p>
<p>Suštinska promjena će, stava su oni, nastupiti kada empatija, solidarnost i briga o svakom građaninu i građanki budu prioritet vlasti, a univerzalne ljudske vrijednosti ponovo postanu temelj na kojem počiva društvo. Tek tada će, poručuju, Crna Gora moći da izraste u mjesto đe se prava i slobode ostvaruju jednako i đe niko nije žrtva diskriminacije i nasilja.&nbsp;</p>
<p>- Poruka koju ovo društvo mora prepoznati je da borba za LGBTIQ prava nije posebna ni izdvojena, već je borba protiv sistemske nepravde, političke neodgovornosti, ekonomske nestabilnosti i kulturne regresije - dodali su oni.</p>
<p>Borba za jednakost, zaštitu od nasilja, poštovanje identiteta i ravnopravnost je, u svojoj suštini, kako su kazali, borba za društvo dostojno svakog čovjeka.</p>
<p>- Tek kada goruća pitanja nezaposlenosti, ekonomske nesigurnosti, neadekvatne institucionalne zaštite, zloupotrebe zarad jeftinih političkih poena, rapidne normalizacije govora i nasilja iz mržnje ponovo postanu fokus političkih i društvenih procesa, kada institucije postanu branik prava, a ne prepreka, Crna Gora može pronaći izlaz iz aktuelne spirale raslojavanja, nepovjerenja, povlašćenih pojedinaca i straha. Dođite na Montenegro Prajd! - zaključili su u Queer Montenegro.</p>

„Otpor gradi slobodu“: Montenegro prajd 4. oktobra na Trgu nezavisnosti

<p>U novoj epizodi emisije "Građanski ugao" na TV E posvećenoj 12. Montenegro Prajdu, koji će biti održan u subotu 28. septembra na Trgu nezavisnosti u Podgorici, razgovaramo o značaju Prajda, iz ličnog ugla i iskustava, osvetljavajući važnost vidljivosti i podrške u borbi za jednakost i ljudska prava. </p>
<p>Gosti su istaknuti glasovi LGBTIQ zajednice: <b>Danijel Kalezić</b>, koordinator Montenegro Prajda, <b>Staša Baštrica</b>, direktorica Queer Montenegro, <b>Jovan Džoli Ulićević</b>, izvršni direktor asocijacije Spektra, i<b> Aleksa Radonjić</b>, aktivista asocijacije Spektra. </p>
<p>Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras u 22 sati.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUE8fDgWG19I&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U "Građanskom uglu" večeras o značaju Prajda

<p>Njemačku vojsku potresa skandal u elitnoj 26. padobranskoj pukovniji u Cvajbrikenu, gdje su se pojavile optužbe za seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i korištenje droga. Skandal ozbiljno ugrožava napore Berlina da ojača oružane snage i potakne novačenje u jeku rastućih geopolitičkih napetosti.</p>
<p>Državno tužiteljstvo istražuje više od desetak slučajeva, uključujući nošenje nacističkih uniformi, zloupotrebu droga i neprimjereno ponašanje prema kolegama. Ministar odbrane <b>Boris Pistorijus </b>izjavio je da je „užasnut“ otkrićima, naglašavajući da su u suprotnosti s vrijednostima Bundesveha.</p>
<p>Optužbe su prvi put dospjele u javnost u oktobru prošle godine, nakon anonimne dojave o izvođenju Hitlerovih pozdrava, fotografiranju kolega pod tuševima i korištenju droga. Vojska je internu istragu pokrenula još u junu 2025. godine nakon pritužbi vojnikinja.</p>
<p>Zapovjednik jedinice, pukovnik <b>Oliver Henkel, </b>smijenjen je, ali je u oproštajnom govoru negirao povezanost smjene s optužbama.</p>
<p>Mediji su otkrili da su pripadnici pukovnije koristili uvrede poput „židovska svinja“, dok su žene izložene pornografskim šalama, prijetnjama silovanjem i nasilju. Zabilježeni su i fizički napadi, uključujući udarce u genitalije i glavu.</p>
<p>Skandal je izazvao oštre reakcije. General <b>Harald Gante</b> rekao je da je bio „bez riječi“ zbog događaja, dok zastupnica Zelenih <b>Agnješka Bruge</b>r upozorava da optužbe narušavaju ugled cijele vojske.</p>
<p>Bundesveh je pokrenuo „akcijski plan za zračno-desantne snage“ i istražio 55 osumnjičenika. Tri vojnika su otpuštena, protiv 19 se vode postupci za otpuštanje, a 16 slučajeva predano je državnim tužiteljima zbog kaznenih djela povezanih s drogom, govorom mržnje i ekstremizmom.</p>
<p>Prethodni slični slučajevi uključuju raspuštanje elitne jedinice specijalnih snaga 2020. godine zbog ekstremizma, te zatvorsku kaznu bivšem vojniku 2022. godine zbog planiranja atentata. Ipak, predsjednik obrambenog odbora Tomas Rövekamp naglašava da ovi incidenti ne predstavljaju cijelu vojsku: samo 0,4% vojnika pokazuje desničarske ekstremističke stavove, znatno manje nego u općoj populaciji.</p>

Skandal u njemačkoj vojsci: Seksualno uznemiravanje, desničarski ekstremizam i droga u elitnoj pukovniji

<p>Ukrajinski mediji, pozivajući se na izvore iz Obavještajne službe odbrane Ukrajine (DIU), objavili su da se zdravstveno stanje čečenskog lidera <b>Ramzana Kadirova </b>pogoršalo i da je trenutno na dijalizi zbog zatajenja bubrega. Prema izvorima DIU-a, Kadirov se navodno nalazi u svojoj privatnoj bolnici u Čečeniji, gdje su se okupili članovi porodice, uključujući i neke koji su doputovali iz inostranstva.</p>
<p>- U kontekstu prisustva Ramzana Kadirova na ulazu na koncert Iosifa Kobzona, proces određivanja kandidata za poziciju novog lidera Čečenije značajno je intenziviran- rekao je sagovornik ukrajinske agencije.</p>
<p><b>Iosif Kobzon</b> bio je poznati ruski pjevač i dugogodišnji podržavalac Kremlja, koji je preminuo 2018. godine. U ruskom i ukrajinskom političkom žargonu, izraz „ići na Kobzonov koncert“ koristi se sarkastično da označi smrt ili blizinu smrti, implicirajući da će se osoba pridružiti Kobzonu u zagrobnom životu.</p>
<p>Izvori navode da su među najizglednijim kandidatima za nasljednika u Čečeniji <b>Magomed Daudov, Apti Alauddinov </b>i Ramzanov najstariji sin <b>Akhmat Kadirov.</b></p>

Ukrajinski mediji: Kadirov na dijalizi zbog zatajenja bubrega, Čečeni već razmišljaju o novom lideru

<p>Predsjednik Opštine Šavnik <b>Jugoslav Jakić </b>javno je pohvalio pripadnike Službe zaštite i spašavanja ali i druge službe u gradu za angažovanje tokom prethodnog perioda koji su obilježile vremenske nepogode.</p>
<p>- Tokom novogodišnjih i božićnih praznika, Šavnik nijesu obilježili samo praznični dani, već i izuzetno teške vremenske nepogode koje su zahtijevale punu posvećenost i odgovornost lokalne uprave. U tim okolnostima, zaposleni opštinskih službi su pokazali visok stepen profesionalizma, požrtvovanosti i spremnosti da u svakom trenutku budu istinski servis građana- kazao je Jakić.</p>
<p>Kako ističe, dok su se građani suočavali sa snijegom, ledom, poplavama i otežanim saobraćajem, ekipe su bile neprekidno na terenu, izložene surovim vremenskim uslovima, sa ciljem zaštite ljudskih života i imovine, kao i očuvanja funkcionisanja opštine u vanrednim okolnostima.</p>
<p>- Posebno želim da istaknem pripadnike Službe zaštite i spašavanja, koji su u najkritičnijim trenucima reagovali brzo, hrabro i odlučno. Njihovo djelovanje tokom akcije u rejonu Komarnice, gdje su se suočili s nabujalom rijekom i poplavama, kao i prilikom spasavanja zavijanih građana na prevoju Semolj, pokazalo je da njihova uloga prevazilazi profesionalnu obavezu i predstavlja istinski čin solidarnosti i ljudskosti. U uslovima proklizavanja vozila i sniježnih nanosa, ovi ljudi su izlagali sopstvene živote kako bi spasili druge- poručio je Jakić.</p>
<p>Zato želi da se, &nbsp;kako naglašava, u ime građana Šavnika i u svoje lično ime, zahvalim Ranku, Danilu, Stefanu, Radojici, Slobodanu, Veselinu, Radenku, Siniši i svim zaposlenima koji su tokom praznika bili na terenu. Vaša posvećenost i odgovornost potvrđuju snagu i otpornost naše zajednice.</p>
<p>- Zahvalnost dugujemo i zaposlenima u Komunalnim djelatnostima koji su obavljanjem svojih redovnih aktivnosti doprinijeli nesmetanom funkcionisanju grada- saopštio je Jakić.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.4437%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fpredsjednikopstinesavnik%2Fposts%2F917048437560237%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šavnik: Jakić zahvalio Službi zaštite i spašavanja za požrtvovan rad tokom nedavnih nepogoda

<p>U emisiji Srećan dan otvaramo važne teme iz oblasti dječjeg zdravlja. Peckanje u prsima i zatvor kod djece mogu biti rani znaci refluksa i opstipacije. Dr <b>Dragana Peković,</b> pedijatrica i subspecijalistkinja gastroenterohepatologije, objašnjava kako prepoznati simptome na vrijeme i kada je važno reagovati.</p>
<p>U drugom dijelu emisije govorimo o gastronomiji kao umjetnosti i životnoj filozofiji.<b> Anđela Vujović</b>, menadžerka gastronomije, donosi priču o hrani kao doživljaju, kulturi stola i kreativnosti koja počinje u kuhinji.</p>
<p>Za kraj, tu je i omiljeni jutarnji segment Vježbajte sa Sanjom. <b>Sanja Čolić</b>, instruktorka joge, vodi vas kroz lagane vježbe za razbuđivanje tijela i bolju energiju.</p>
<p>Gledajte Srećan dan, ponedjeljak od 9 do 11 sati na Televiziji E.</p>

Tag: montenegro-prajd