Tunel Sozina je od početka godine opslužio 121,7 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kroz Sozinu prošlo 121,7 hiljada vozila

Odgovoran i transparentan postupak, tako u Monteputu za Javni servis komentarišu tender za izgradnju druge dionice auto puta koji je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj.&nbsp;
Direktor Monteputa Milan Ljiljanić rekao je da je cijena gradnje druge dionice auto-puta povećana zbog razlike između inicijalne procjene, zasnovane na idejnom projektu rađenom 2019. godine i ponude izabranog kineskog konzorcijuma koja je formirana u skladu sa aktuelnim tržišnim uslovima i raspodjelom rizika.
Dionica od Mateševa do Andrijevice će koštati gotovo 694 miliona eura, što je 150 miliona eura više u odnosu na procjene Vlade od prije nekoliko mjeseci.
- Odgovorno tvrdim da je ovo jedan od najtransparentnijih postupaka koja je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj, u koju je bila uključena Evropska komisija, na kom smo izabrali izvođača radova sa najpovoljnijom cijenom - istakao je Ljiljanić za TVCG.&nbsp;
Ukoliko bilo ko ima sumnje na postupak i na cijenu, može, ističe on, pitanja direktno putiti i Evropskoj banci za obnovu i razvoj.&nbsp;
- Na osnovu svih ovih parametara i stanja na tržištu dobijena je cijena od 694 miliona eura, što iznosi 30,1 milion po kilometru. Ono što moram da dodam je da smo u ovom periodu tenderisanja zajedno sa Vladom Crne Gore i Evropskom delegacijom obezbijedili 150 miliona eura bespovratnog novca za ovu dionicu. Tako da će ova dionica građane koštati nepunih 24 miliona eura, odnosno 23,6 miliona eura - naveo je Ljiljanić.&nbsp;

500x500

1084x550

Ljiljanić: Tender vodila EBRD, cijena druge dionice rezultat tržišnih uslova

Direktor Monteputa Milan Ljiljanić rekao je da očekuje da radovi na izgradnji druge dionice auto-puta Mateševo – Andrijevica krenu ove godine, da je rok za izgradnju pet godina, ali i da očekuje da radovi budu završeni do kraja 2030.
- Na vrijeme se krenulo u proces eksproprijacije zemljišta i već je završeno preko 80 odsto posla - rekao je Ljiljanić.
Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović kazao je polovinom novembra da očekuje da do aprila bude gotov idejni projekat za dionicu od Andrijevice do Boljara.
Istakao je da bi do kraja 2026. trebalo da počnu ozbiljni pregovori za nastavak gradnje auto-puta do Boljara.
- To može biti i 2030. godina, i to je važno pitanje, jer tada dobijamo puni efekat auto-puta - rekao je Zogović.

Ljiljanić: Očekujem da druga dionica auto-puta bude gotova do kraja 2030.

Monteput d.o.o. donio je odluku o izboru izvođača za izradu glavnog projekta i izgradnju druge dionice auto-puta Bar–Boljare, na relaciji Mateševo – Andrijevica, nakon završetka tenderskog postupka i otvaranja finansijskih ponuda.
Za izvođača radova izabran je konzorcijum POWERCHINA Ltd. – STECOL – PCCD, sa ponudom vrijednom 693.969.668,88 eura, koja je ocijenjena kao najpovoljnija.
Na tenderu su učestvovala četiri ponuđača, od kojih su tri ispunila uslove za otvaranje finansijskog dijela ponuda: konzorcijum Cengiz – Azvirt, kompanija China Communications Construction Company Limited i konzorcijum POWERCHINA Ltd. – STECOL – PCCD. Ponuda konzorcijuma Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation – Shandong Luqiao Group nije razmatrana, jer nijesu ispunjeni uslovi za otvaranje finansijskog dijela ponude.
Vrijednosti dostavljenih ponuda bile su:
Cengiz – Azvirt: 735.010.330,17 eura
China Communications Construction Company Limited: 724.636.904,63 eura
POWERCHINA Ltd. – STECOL – PCCD: 693.969.668,88 eura
Dionica Mateševo – Andrijevica finansira se kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 200 miliona eura, kao i bespovratnim sredstvima Evropske unije od 150 miliona eura. Tenderska procedura sprovedena je u skladu sa pravilima i standardima EBRD-a, a prethodno je obuhvatila detaljnu evaluaciju tehničkih ponuda koje su otvorene 31. oktobra 2025. godine.
Nakon završetka cjelokupnog postupka, Monteput će sa izabranim konzorcijumom potpisati ugovor, nakon čega će započeti izrada glavnog projekta i pripremni radovi za izgradnju ove strateški važne saobraćajnice.
Izgradnja dionice Mateševo – Andrijevica predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori, koji će dodatno unaprijediti povezanost sjevera zemlje i ubrzati razvoj ukupne saobraćajne mreže.

Monteput izabrao izvođača za drugu dionicu auto-puta Mateševo – Andrijevica

The company Monteput announced that 2025 was a record year in terms of traffic volume, with more than 7,3 million vehicles passing along the highway and through the Sozina Tunnel.
- Monteput achieved record results in the past year with regard to vehicle traffic on the infrastructure facilities it manages. This confirms the growing role of modern road infrastructure in improving mobility, traffic safety, and the overall economic development of Montenegro - the company stated.
According to Monteput, a total of 3.212.608 vehicles passed along the priority section of the „Princess Ksenija“ highway, from Smokovac to Mateševo, during the past year.
- This represents the highest annual traffic volume ever recorded on this road. Passenger vehicles dominate the traffic structure, with 2,83 million recorded passages, confirming the highway’s importance for everyday travel and tourism. A significant share is also made up of commercial and public transport vehicles – 176.460 light commercial vehicles, 121.658 medium freight vehicles, and 67.430 buses and heavy freight vehicles were recorded - Monteput said.
The Sozina Tunnel, they added, once again confirmed its status as one of the busiest traffic routes in the country.
- A total of 4.152.305 vehicles passed through the tunnel, with passenger vehicles being the most prevalent, accounting for 3,64 million passages. When it comes to freight and bus traffic, 203.741 light commercial vehicles, 137.680 medium freight vehicles, as well as 136.055 buses and heavy freight vehicles were recorded - they stated.
Monteput emphasized that they will continue to be a strong partner to the state in the development of modern road infrastructure in the period ahead.
- With a clear goal of contributing to better regional connectivity, the development of tourism, and the strengthening of overall economic activity in Montenegro - Monteput concluded.

Monteput: Record year in terms of traffic volume - more than 7,3 million vehicles on the highway and the Sozina Tunnel

Iz kompanije Monteput saopštili su da je 2025. bila rekordna godina po obimu saobraćaja, te da je više od 7.3 miliona vozila prošlo auto-putem i tunelom Sozina.
- Kompanija Monteput ostvarila je rekordne rezultate u protekloj godini, kada je riječ o prometu vozila na infrastrukturnim objektima kojima upravlja. To potvrđuje rastuću ulogu savremene putne infrastrukture u unapređenju mobilnosti, bezbjednosti saobraćaja i ukupnog ekonomskog razvoja Crne Gore - naveli su oni.
Prema njihovim riječima, prioritetnom dionicom auto-puta „Princeza Ksenija“, od Smokovca do Mateševa, tokom prošle godine prošlo je ukupno 3.212.608 vozila.
- Što predstavlja do sada najveći zabilježeni godišnji promet na ovoj saobraćajnici. U strukturi saobraćaja dominiraju putnička vozila, kojih je evidentirano 2,83 miliona, što potvrđuje značaj auto-puta za svakodnevna i turistička putovanja. Znatan udio čine i vozila privrede i javnog prevoza - registrovano je 176.460 lakih teretnih, 121.658 srednjih teretnih, te 67.430 autobusa i teških teretnih vozila - naveli su u Monteputu.
Tunel Sozina je, kažu, i u prošloj godini potvrdio status jedne od najfrekventnijih saobraćajnica u državi.
- Kroz tunel je prošlo ukupno 4.152.305 vozila, pri čemu su putnička vozila najzastupljenija sa 3,64 miliona prolazaka. Kada je riječ o teretnom i autobuskom saobraćaju, zabilježeno je 203.741 lakih teretnih, 137.680 srednjih teretnih, kao i 136.055 autobusa i teških teretnih vozila - kazali su oni.
Monteput, poručuju oni, i u narednom periodu ostaje snažan partner državi u razvoju moderne putne infrastrukture.
- Sa jasnim ciljem da doprinese boljoj povezanosti regiona, razvoju turizma i jačanju ukupne ekonomske aktivnosti Crne Gore - zaključili su u Monteputu.

Monteput: Rekordna godina po obimu saobraćaja - više od 7,3 miliona vozila na auto-putu i tunelu Sozina

Monteput d.o.o. raspisao je tender za izradu idejnog projekta dijela Jadransko-jonskog auto-puta na dionici od petlje Zaljevo do Sukobina, na granici sa Albanijom.
Riječ je o trasi dugoj 23 kilometra, koja predstavlja nastavak auto-puta od petlje Gradac do Zaljeva, gdje se preklapaju autoput Bar–Boljare i Jadransko-jonski koridor. Saobraćajnica je prethodno razmatrana kroz već urađena idejna rješenja, a njen koridor uvršten je u Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine.
Planirano je da dionica obuhvati sve prateće i funkcionalne sadržaje — benzinske stanice, odmorišta, bazu za održavanje, kao i objekte za naplatu putarine. Procijenjena vrijednost tendera iznosi 2.600.000 eura, bez uračunatog PDV-a.
Iz Monteputa navode da će realizacija projekta obezbijediti pouzdaniju i kvalitetniju saobraćajnu vezu prema Albaniji, ali i donijeti snažan impuls razvoju juga Crne Gore, uz bolje povezivanje države sa međunarodnim saobraćajnim tokovima.

1250x600

Monteput raspisao tender za idejni projekat dionice Jadransko-jonskog auto-puta od Zaljeva do Sukobina

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 4,05 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tunel Sozina opslužio 4,05 miliona vozila

Monteput d.o.o. i firma „Građevinarstvo i savjetovanje“ iz Podgorice potpisali su ugovor o izvođenju radova u tunelu Sozina, vrijedan 2.411.034 eura.
Kako je saopšteno iz Monteputa, radovi će obuhvatiti sanaciju pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge. 
- Planirani su radovi na injektiranju vlažnih i suvih pukotina, reprofilacija sekundarne tunelske obloge i reprofilacija dilatacija, kao i radovi na premazu sekundarne tunelske obloge. Sve faze prate tekuća ispitivanja koja se odnose na navedene radove, radi kontrole kvaliteta i provjere tehničke ispravnosti izvedenih zahvata - navedeno je u saopštenju.
Ugovor je potpisan 24. novembra, od kada se računa rok za izvođenje radova od 550 dana. Radovi će se izvoditi u noćnim terminima, u periodu od 22 do šest sati ujutro. Od 15. juna 2026. do 15. septembra 2026. godine radovi će biti obustavljeni zbog turističke sezone i pojačanog saobraćaja ka primorju.
Monteput će tokom realizacije projekta obezbijediti pojačan stručni nadzor i koordinaciju svih učesnika, kako bi se radovi izvodili u skladu sa važećim tehničkim standardima za tunelske objekte. 
- Javnost i korisnici tunela biće blagovremeno informisani o eventualnim privremenim izmjenama režima saobraćaja, uz apel vozačima da poštuju postavljenu signalizaciju i ograničenja u zoni radova - istaknuto je u saopštenju. 
Cilj rekonstrukcije je, kako je objašnjeno, očuvanje stabilnosti tunelske konstrukcije i dugoročno unapređenje bezbjednosti i kvaliteta saobraćaja kroz tunel Sozina.
U posljednje tri godine Monteput je uložio više od 3,36 miliona eura u modernizaciju i održavanje sistema u tunelima Sozina i Raš i pristupnim saobraćajnicama. 
- Radovi su uključivali mjestimičnu obnovu kolovoza i prvu fazu obnove sekundarne tunelske obloge, zamjenu habajućeg sloja asfalta na otvorenoj trasi i mostovima, zamjenu dilatacionih spojnica na mostovima, nadogradnju adaptivne rasvjete u tunelima, video-nadzora na otvorenoj trasi, dodatno osiguranje kosina u zasjecima, kao i unapređenje sistema pasivne bezbjednosti - kazali su u Monteputu.

Za rekonstrukciju Sozine 2,4 miliona eura

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 3,02 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.&nbsp;
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem prošlo 3,02 miliona vozila

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić učestvuje na 56. izdanju godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma pod nazivom „Duh dijaloga“ koji se održava u Davosu.
Ovogodišnje izdanje se odvija u uslovima značajnih geopolitičkih, ekonomskih i tehnoloških promjena koje, kako su naglasili u Vladi, nameću potrebu za snažnijom međunarodnom saradnjom i zajedničkim djelovanjem radi očuvanja stabilnosti i održivog razvoja.
Spajić će, tokom boravka u Davosu, učestvovati na multilateralnim događajima, uključujući sastanak „Japan, snalaženje u geopolitičkim promjenama“, kao i događaje „Dijalog za večerom - evropski izbori u konkurentnom svijetu“ i “Refleksije o liderstvu mladih šefova država i političkih lidera”.
- Planirano je da predsjednik Vlade ima i bilateralne susrete sa visokim zvaničnicima, uključujući predsjednike vlada, šefove država, evropske komesare, kao i predstavnike međunarodnih organizacija i globalne poslovne zajednice - naglasili su u Vladi.
Učešće na jednom od najuticajnijih globalnih foruma današnjice prilika je, dodaju oni, za razmjenu mišljenja o ključnim globalnim i regionalnim pitanjima, kao i za promociju Crne Gore kao stabilne i atraktivne destinacije za investicije.
- Sastanci delegacije Vlade Crne Gore posebno su važni imajući u vidu da se Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma održava na početku godine u kojoj Crna Gora obilježava dvadeset godina od obnove nezavisnosti i dok, u zavšnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU, preuzima značajne regionalne i evropske obaveze - naveli su u Vladi.
Svjetski ekonomski forum, koji se od 1971. godine organizuje krajem januara u švajcarskom Davosu, okuplja političke, ekonomske, poslovne, akademske i druge lidere iz velikog broja država, sektora i zajednica, sa ciljem da se kroz otvoreni dijalog odgovori na savremene globalne izazove i promovišu održive i društveno odgovorne politike rasta i razvoja.

Spajić na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu

U Višem sudu je za 4. februar odgođeno suđenje grupi koja se se tereti za šverc dvije i po tone kokaina.
Sutkinja Nada Rabrenović kazala je da su ih iz Istražnog zatvora juče obavijestili da je optuženi Dragan Pavličević upućen na pregled u psihijatrijsku bolnicu u Kotor i da je zadržan na dalje liječenje.
Specijalno državno tužilaštvo u ovom predmetu koji je u javnosti poznat kao General označilo je Vasa Ulića ali i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici osim njih su Damir Madić, Ulićev sin - Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.

AKCIJA GENERAL: Odgođeno suđenje za 4. februar, optuženi Pavličević na liječenju

Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović pozvala je Komunalnu inspekciju da ne kažnjava privredne subjekte zbog nove odluke o radnom vremenu.
- Potrebno je prvo da obavjestite podgoričku privredu da je Skupština Glavnog grada donijela novu odluku o radnom vremenu krajem decembra, pa tek onda da izvršite provjere na terenu - podvukla je ona u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKAranitovic%2Fstatus%2F2013527583741149221&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodala je da bi nadležni trebalo da pomognu privredi.
- Zašto umijete samo da kažnjavate, valjda treba da pomognete, a ne da odmognete privredi?! - navela je Aranitović u objavi.

Aranitović: Komunalna inspekcija da ne kažnjava privredu nego da ih prvo obavijesti o novoj odluci o radnom vremenu

Cijene 53 vrste cigareta u ponedjeljak su porasle 20 do 50 centi, tako da najniža iznosi tri eura za paklicu.
U pitanju su cigarete čiji su uvoznici Japan Tobacco (JTI) i Philip Morris, piše Dan.
List je prošle sedmice najavio da će te dvije kompanije od ponedjeljka podići cijene paklica, jer je Vlada povećala akcize na duvanske proizvode.
British American Tobacco (BAT) još nije korigovao cijene svojih proizvoda, tako da su cijene paklice ispod tri eura, odnosno najjeftnija košta 2,7 eura.
L&amp;M Slims Pink i L&amp;M Slims Violet od ponedjeljka koštaju tri eura, L&amp;M Red Label i L&amp;M Blue Label 3,5 eura , L&amp;M Loft Sea Bluei L&amp;M Loft Blue 3,3 eura a L&amp;M Loft Sea Blue XL, L&amp;M Loft Blue XL i L&amp;M Loft Black XL 3,4 eura.
Marlboro Fine Touch (svijetloplavi), Marlboro Touch (plavi), Marlboro Fine Touch XL (svijetloplavi) i Marlboro Touch XL (plavi) poskupjeli su na četiri eura, dok Marlboro (Red), Marlboro (Red, 100's), Marlboro (Red, soft pack), Marlboro (Gold) i Marlboro (Gold, 100's) koštaju 4,2 eura.
Muratti Ambassador (crveni) košta 3,9 eura, Parliament Aqua Blue i Parliament Silver Blue 4,7 eura, Parliament Soho (Silver Blue XI.), Parliament Soho (Aqua Blue XL) 3,4, eura a Parliament Soho Aqua Blue KS RCT20 SLI i Parliament Soho Silver Blue KS RCT20 SLI po 3,2 eura. Marlboro Slims XSL i Marlboro Extra Slims Blue koštaju 3,4 eura, dok su Parliament Silver Sims i Parliament Aqua Slums tri eura.
Sobranie Black Russian i Sobranie Color sada će koštati šest eura, odnosno 50 centi više, a Sobranie Superslims Pink, Sobranie Black, Sobranie Gold, Sobranie Black Slims i Sobranie Colors Slims po 4,6 eura, što je povećanje od 30 centi.
Sobranie Refine Black i Sobranie Refine White biće po 4,4 eura, a Sobranie Refine Black KS i Sobranie Refine Blue KS po četiri.
Za Winston 100s Red i Winston 100s Blue biće potrebno izdvojiti 3,8 eura, a za Winston Super Slims Blue, Winston Super Slims Silver, Winston Classic Red i Winston Legend Blue po 3,6 eura.
Maloprodajna cijena Winston XStyle Long Blue, Winston XStyle Long Silver i Winston XStyle Long Red biće 3,5 eura, a deset centi jeftiniji biće Winston XStyle Silver i Winston XStyle Blue. Po tri eura koštaju Winston Fine Line Blue i Winston Fine Line Gold.
Minimalno poskupljenje po paklici iznosilo je 20 centi. Naredno poskupljenje očekuje se u julu, kada će ponovo porasti akciza.
Izmjenama zakona o akcizama predviđeno je da specifična akciza od 1. januara iznosi 58,85 eura na hiljadu komada cigareta, od 1. jula do 31. decembra 64,74 eura, dok bi od 1. jula 2028. godine bila povećana na 94,78 eura.
Iskustva iz prethodnih godina ukazuju na moguće negativne posljedice naglog rasta cijena. U 2017. godini, povećanje cijena cigareta za 50 centi dovelo je do prelivanja više od polovine legalnog tržišta u sivu zonu, dok su prihodi države od akciza u kratkom roku smanjeni za oko 17 miliona eura.&nbsp;
Ipak, brojne analizie pokazuju da se povećanjem cijena cigareta povećavaju prihodi države, a smanjuje broj pušača.
Iz Ministarstva finansija saopšteno je da je cilj povećanja akciza smanjenje potrošnje cigareta, posebno među mladima i osobama sa nižim prihodima.

Tag: monteput