Monteput d.o.o. i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) produžili su rok za dostavljanje tehničkih i finansijskih ponuda za izbor projektanta i izvođača radova na drugoj dionici auto-puta Bar–Boljare, od Mateševa do Andrijevice, za deset dana – do 30. oktobra 2025. godine, saopšteno je iz Monteputa.
Kako se navodi, odluka o produženju roka donesena je imajući u vidu složenost tenderske dokumentacije koja obuhvata pripremu ponuda za projektovanje i izvođenje radova, kao i brojna pitanja i zahtjeve koje su potencijalni ponuđači dostavili tokom trajanja postupka.
- Dodatno produženje roka ima za cilj osigurati punu transparentnost i ravnopravan pristup svim zainteresovanim učesnicima - navodi se u saopštenju.
Iz Monteputa ističu da će dodatno vrijeme omogućiti ponuđačima da kvalitetno pripreme svoje ponude, posebno imajući u vidu procedure koje se odnose na pribavljanje garancija i drugih sredstava obezbjeđenja, što zahtijeva dodatnu koordinaciju i administrativne korake.
- Na ovaj način povećava se konkurentnost postupka i obezbjeđuje da dostavljene ponude u najvećoj mogućoj mjeri odgovaraju tehničkim i finansijskim zahtjevima iz tenderske dokumentacije - &nbsp;poručuju iz Monteputa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Monteput i EBRD produžili rok za dostavljanje ponuda za drugu dionicu auto-puta za 10 dana

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 3,36 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Kroz Sozinu prošlo 3,36 miliona vozila

Auto-putem Princeza Ksenija od početka ove godine prošlo je 2,38 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 2,38 miliona vozila

Od deset kompanija koje su učestvovale u tenderskom postupku za izbor projektanta i izvođača radova druge dionice auto-puta Bar-Boljare, Mateševo-Andrijevica, njih pet je pozvano da ponude dostavi u završnoj fazi postupka.
- Nakon evaluacije pristiglih inicijalnih ponuda, Monteput d.o.o. je 28.avgusta raspisao tender za izbor kompanije koja će biti angažovana za projektovanje i izvođenje radova druge dionice auto-puta Bar-Boljare, Mateševo-Andrijevica. Shodno procedurama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), te postavljenim kriterijumima i uslovima tendera, nakon detaljnog pregleda dokumentacije dostavljene od strane deset kompanija i konzorcijuma, u drugu fazu tenderskog postupka pozvano je njih pet - ističe se u saopštenju Monteputa.
Riječ je o sljedećim kompanijama/konzorcijumima:
-Cengiz-Azvirt
-China Communications Construction Company
-Powerchina-Stecol
-Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation - Shandong Luqiao Group
-Ballast Nedam - Rec - Onur
U ovoj fazi tenderskog postupka ponuđači su u obavezi dostaviti tehničku i finansijsku dokumentaciju. Otvaranje tehničkog dijela planirano je za 2. oktobar 2025.godine, kada će se pristupiti evaluaciji pristiglih ponuda.

Pet kompanija pozvano da dostavi završne ponude za izgradnju dionice auto-puta Mateševo-Andrijevica

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo skoro 2,15 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 2,15 miliona vozila

Službenici saobraćajnih preduzeća – “Monteputa”, Aerodroma Crne Gore i željezničkih preduzeća, pridružili su se u gašenju požara koji su ovih dana proširili po Crnoj Gori.
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević rekla je da su se radnici “Monteputa” uključili već prvog dana jer imaju svoje ekipe i vatrogasna kola.
- Već prvu noć su izašli na teren, naravno, u skladu sa svojim mogućnostima jer smo jedan dio morali zadržati zbog autoputa, da budu tamo ukoliko se nešto desi - kazala je Vukićević.
Željeznička infrastruktura se zatim uključila jer su, kako je kazala, jutros imali dva požara koja su bila u pojasu pruge a njihovi službenici imaju specijalizovane cisterne.
Ti požari, pojasnila je medijima, bili su na području između Podgorice i Bioča, zbog čega je dva puta željeznički saobraćaj u tom dijelu bio u prekidu.
Službenici željezničkog preduzeća ranije su učestvovali u gašenju požara na Ćemovskom polju.
- Stojimo na raspolaganju za sve što možemo, u skladu s onim što su naši kapaciteti - poručila je Vukićević.
Službenici saobraćajnih preduzeća biće dostupni građanima i službama zaštite i spašavanja i u narednom periodu a svoj doprinos daju i time što osiguravaju bezbjednost i prohodnost puteva, dodala je.
- U ovakvim kriznim situacijama od ključnog je značaja zajedničko djelovanje kako bi se što prije lokalizovali požari i spriječila dala šteta po ljude, imovinu i prirodu - poručeno je iz Ministarstva saobraćaja.
Iz tog resora uputili su zahvalnost svima koji, uprkos visokim temperaturama i teškim uslovima, nesebično rade na terenu i pokazuju solidarnost i profesionalizam.

Požare gase i zaposleni Monteputa, Aerodroma i željezničkih preduzeća

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 1,81 milion vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošao 1,81 milion vozila

Kompanija Monteput d.o.o. uvela je novu uslugu u okviru sistema elektronske naplate putarine (ENP) – video tolling, koja omogućava korisnicima da prođu kroz naplatne centre bez TAG uređaja, saopšteno je iz ove kompanije.
- U pitanju je sistem koji funkcioniše na osnovu prepoznavanja registarskih tablica, pri čemu se iznos putarine automatski naplaćuje sa korisničkog računa. Ključno je da registarske tablice budu čiste i čitljive, a vozači prolaze kroz naplatne centre koristeći ENP trake. Usluga video tollinga dostupna je za sva vozila, uključujući i ona registrovana van Crne Gore- navodi se u saopštenju.
Do sada je ENP bila dostupna isključivo putem TAG uređaja, ističu iz Monteputa, koji i dalje ostaje u upotrebi. Uvođenjem video tollinga, Monteput dodatno pojednostavljuje elektronsku naplatu, što doprinosi bržem protoku vozila i smanjenju gužvi na naplatnim rampama, naročito tokom ljetnje sezone. Elektronska naplata vozačima obezbjeđuje i 10 odsto popusta na putarinu prilikom svakog prolaska kroz naplatne centre.
- Pored uvođenja video tollinga, Monteput je razvio i mobilnu aplikaciju za ENP, dostupnu za Android i iOS uređaje, putem koje korisnici mogu da otvore korisnički račun, dopunjavaju i prate stanje na računu, naruče TAG ili registruju tablice za video tolling, prate istoriju prolazaka- poručili su iz ove kompanije.
Iz Monteputa ističu da sistem elektronske naplate putarine bilježi kontinuiran i značajan rast broja korisnika, što potvrđuje da vozači u sve većem broju prepoznaju prednosti digitalne naplate – brži protok, uštedu vremena i jednostavnost korišćenja.
- U 2022. godini ENP sistem koristilo je 68.107 vozila, dok je već tokom 2023. broj korisnika gotovo utrostručen, dostigavši 202.362. Tokom 2024. zabilježeno je 458.714 prolazaka kroz naplatne stanice putem elektronske naplate, a trend rasta nastavljen je i u 2025. – u prvoj polovini godine ostvareno je više od 281.000 prolazaka, što jasno ukazuje da će tekuća godina nadmašiti sve prethodne po obimu korišćenja ovog servisa- navode iz Monteputa.
Za dodatne informacije i pomoć pri aktivaciji usluga, građani mogu posjetiti web sajt www.monteput.me, kontaktirati call centar, ili se informisati na info-pultu Monteputa u tržnom centru Big Fashion, koji će biti dostupan do četvrtka, 25. jula, od 10 do 22 časa.

Monteput uveo video naplatu putarine

Monteput i konzorcijum Safege zaključili su ugovor o pružanju konsultantskih usluga u okviru projektovanja i izgradnje druge dionice auto-puta Bar-Boljare, od Mateševa do Andrijevice.
U ovom konzorcijumu su, kako je precizirano beogradska firma Sage, SUEZ Consulting iz Francuske i SBCC sa Cetinja.
- Vrijednost zaključenog ugovora iznosi 2.400.000 eura, a konsultanti će pružiti podršku Poslovnoj jedinici Monteputa zaduženoj za implementaciju ovog strateški važnog infrastrukturnog projekta. Podrška se odnosi na pripremu i pregled tenderske dokumentacije, pomoć u procedurama javnih nabavki (pretkvalifikaciju i evaluaciju ponuda), savjetovanje u vezi sa praćenjem ugovora i rješavanje eventualnih sporova, te implementaciju najviših međunarodnih ekoloških i socijalnih standarda - precizirano je u saopštenju.
Ovaj konzorcijum izabran je na tenderu koji je raspisan 30. jula 2024, a čiji su uslovi usklađeni sa pravilima i politikama nabavke Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).&nbsp;
- Angažovanje stručnjaka omogućava primjenu međunarodnih standarda i najboljih praksi u upravljanju projektom, osiguravajući transparentnost, efikasnost i usklađenost sa zahtjevima EBRD-a - ističu iz Monteputa.
Bord direktora EBRD-a je 9. jula zvanično odobrio 200 miliona eura kredita po povoljnim uslovima za izgradnju druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice.&nbsp;
- Dobijanje ovog kredita rezultat je predanog i kordinisanog rada Monteputa i Vlade Crne Gore na ispunjavanju svih uslova EBRD - zaključuje se u saopštenju.

Monteput i konzorcijum Safege zaključili ugovor o konsultantskim uslugama za drugu dionicu auto-puta

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 1,22 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 1,22 miliona vozila

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 15 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijedjene lakše.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je &nbsp;u Podgorici evidentirano 12 saobraćajnih nezgoda, u Baru dvije i u Kotoru jedna.
&nbsp;Izdato je 476 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 40 prekršajnih prijava.
&nbsp;Policija je oduzela devet pari registarskih tablica.

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda

Prema podacima do kojih su došli ukrajinski mediji, ruska vojska je počela sa nabavkom najnovijih krstarećih raketa Kh-BD. U dvije proizvodne serije naručeno je po 16 krstarećih raketa što je ukupno 32 rakete.
Krstareće rakete Kh-BD su naručene u konfiguracijama za konvencionalne i nuklearne bojeve glave. Cijena svake je procijenjena na 337 miliona rubalja po komadu, što je ekvivalentno 4,2 miliona dolara.
Glavni izvođač radova za proizvodnju raketa bio je konstruktorski biro Raduga, koji također serijski isporučuje ruskoj vojsci rakete H-101.
Poznato je da su rakete Kh-BD bile namijenjene projektu perspektivnog ruskog bombardera PAK DA, koji još nije realizovan, ali će za njih biti prilagođeni strateški bombarderi Tu-160.
Dokumenti ukazuju na to da će samo modernizovani bombarderi Tu-160M ​​biti opremljeni novim raketama, koje će dobiti potrebne strukturne promjene u odjeljku za bojevi teret.
Trenutno nema drugih pouzdanih informacija o novom ruskom oružju, ali otvoreni izvori sadrže informacije o razvoju projekta zasnovanog na radu "Projekta 504".
Razni izvori su takođe naveli da će proizvod imati sofisticirani navigacijski sistem s optičkim senzorima poput raketa X-101, a dobiće i ugrađeni Doppler radar za navigaciju i izbjegavanje terena.

Rusija počela uvoditi u naoružanje najnovije krstareće rakete, po komadu koštaju četiri miliona dolara

Kineski državljanin optužen za trgovinu fentanilom prebačen je iz Kube u SAD, saopštila je jutros meksička Vlada koja je organizovala njegov transfer.
Ži Dong Žang, poznat kao "Brat Vang", pobjegao je iz kućnog pritvora u Meksiku u julu. Sada je u rukama američkih vlasti, navele su meksičke vlasti.
Tražen je po nalogu za hapšenje koji je izdao američki savezni sudija u Atlanti prošlog jula zbog pranja novca.
"Brat Vang" je optužen da je snabdijevao kartele Sinaloa i Halisko Nueva Generasion, koje Vašington smatra glavnim krivcima za trgovinu fentanilom na svoju teritoriju i koje je u februaru proglasio "stranim terorističkim organizacijama".
Ži Dong Žang je uhapšen u Meksiku u oktobru 2024. godine, gdje je trebalo da bude izručen na zahtjev američkih vlasti. Nakon što je bio zadržan u zatvoru u Meksiko Sitiju, sudija mu je nekoliko mjeseci kasnije odobrio kućni pritvor, a on je pobjegao prošlog jula.
Taj kineski državljanin se smatra odgovornim za "uspostavljanje veza sa drugim kartelima za transfer fentanila iz Kine u Centralnu Ameriku, Južnu Ameriku, Evropu i SAD", saopštile su ranije meksičke vlasti.
Pod pritiskom američkog predsednika Donalda Trampa da obuzda trgovinu fentanilom, koja je ubila hiljade ljudi u SAD, Meksiko je pojačao svoje operacije protiv droge.
Američka agencija za borbu protiv droge tvrdi da su meksički karteli "u centru" krize sintetičkih droga u SAD.
Vašington optužuje Kinu za izvoz hemikalija koje se koriste za proizvodnju fentanila koji se prodaje u SAD.

Kineski državljanin izručen iz Kube u SAD zbog trgovine drogom

Mediji su značajno unaprijedili ton i zastupljenost LGBTIQ tema u odnosu na prethodne dvije godine, a među televizijskim emiterima sa nacionalnim pokrivanjem, koje su bile dio analize, najviše informacija emitovano je u programima Televizije E, koja je imala više od polovine (oko 54 odsto) svih priloga o „Neđelji ponosa“, dok u programu TV Prva u tom periodu nije zabilježeno izvještavanje o ovoj temi - podaci su Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU). Iz ove agencije su analizirali medijsko izvještavanja tokom „Neđelje ponosa“ od 29. septembra do 5. oktobra, kako bi se sagledao način na koji televizijski emiteri sa nacionalnim pokrivanjem obrađuju teme vezane za prava i položaj LGBTIQ zajednice u Crnoj Gori. Istraživanje je pokazalo je da više od dvije trećine priloga imalo pozitivan ton izvještavanja, dok nijedan nije zabilježen kao negativan. - Analiza je pokazala da mediji u Crnoj Gori bilježe napredak u načinu izvještavanja o LGBTIQ temama. Uočena je veća kvantitativna zastupljenost, pozitivniji ton i manji stepen senzacionalizma u odnosu na prethodne godine. Međutim, evidentno je da se i dalje ne koriste puni potencijali medijskog prostora kako bi se o ovim temama govorilo analitički, kontinuirano i ravnopravno sa drugim društveno-političkim pitanjima - ističu u Agenciji za audiovizuelne medijske usluge. Analizirane su centralne informativne emisije, jutarnji programi i sadržaji o aktuelnim društveno-političkim temama u programima sedam televizijskih emitera sa nacionalnim pokrivanjem: TVCG 1, Televizija Nikšić, TV Adria, TV Nova M, TV Prva, TV Vijesti i TV E. - Cilj analize bio je da se utvrdi kvantitativno prisustvo informacija i priloga o „Neđelji ponosa“ i drugim sadržajima koji se odnose na život i prava LGBTIQ zajednice, kao i da se ocijeni ton, karakter i način predstavljanja ovih tema u informativnim programima - navodi se u saopštenju.&nbsp; - Tokom posmatranog perioda evidentirano je ukupno 12 priloga koji su se odnosili na održavanje „Neđelje ponosa“ ili na teme prava i položaja LGBTIQ zajednice. Ukupno trajanje svih priloga iznosilo je 49 minuta i 25 sekundi. Statistički posmatrano, više od polovine informacija objavljeno je na dan održavanja „Neđelje ponosa“, 4. oktobra (30,08 odsto) i dan uoči centralnog događaja, 3. oktobra (28,56 odsto) - precizirano je u saopštenju.&nbsp; U posmatranom periodu, svi prilozi su emitovani u okviru jutarnjih programa i centralnih informativnih emisija, dok nijedna emisija o aktuelnim društveno-političkim temama nije bila posvećena „Neđelji ponosa“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102408108_4719d7a06726eaddba0aa001bc1a042470e4675761bc3ada11ba82495a6a823d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102408108_4719d7a06726eaddba0aa001bc1a042470e4675761bc3ada11ba82495a6a823d" data-rendition-name="original" width="766" height="313" loading="lazy" alt="Izvještavanje TV sa nacionalnom frekvencijom"> <figcaption>Izvještavanje TV sa nacionalnom frekvencijom(Photo: Agencija za audiovizuelne medijske usluge)</figcaption> </figure>  - Informacije su najčešće realizovane u formi izvještaja i intervjua, pri čemu su prilozi uglavnom imali zastupajući karakter i pozitivan ton. U većini slučajeva tema je predstavljana kroz učešće sagovornika iz LGBTIQ zajednice, predstavnika nevladinih organizacija i državnih institucija - rekli su u AMU.&nbsp; Analiza je pokazala da je dvije trećine priloga (osam od ukupno dvanaest) imalo pozitivan ton izvještavanja, četiri su bila neutralna, dok negativan ton nije zabilježen.&nbsp; - Većina priloga emitovana je u drugom dijelu informativnih emisija, što ukazuje da teme vezane za LGBTIQ zajednicu još nijesu pozicionirane kao prioritetne u okviru udarnih informativnih sadržaja. Iako mediji sve češće prepoznaju značaj izvještavanja o pravima LGBTIQ osoba, analiza ukazuje da kvalitetan, analitički pristup i dalje izostaje - ističu u saopštenju.&nbsp; Pozitivan ton izvještavanja, kako dodaju, ne mora nužno značiti i dublje razumijevanje problema, jer su pojedine poruke imale formalni karakter, bez šireg konteksta i dublje analize izazova sa kojima se zajednica suočava.&nbsp; - To ukazuje da mediji ovu temu još tretiraju kao događaj, a ne kao trajno društveno pitanje - ocijenili su u AMU.&nbsp; Agencija ukazuje na značaj kontinuiranog i sadržajno raznovrsnog izvještavanja o LGBTIQ temama, koje prevazilazi događajni okvir i doprinosi stvaranju inkluzivnog medijskog prostora.&nbsp; - Dalji napredak u načinu izvještavanja o LGBTIQ temama zavisi od prelaska sa površnog na suštinski pristup, jačanja dubinskog novinarstva i uključivanja raznovrsnih glasova zajednice u javni diskurs - zaključili su u saopštenju.

AMU: Mediji značajno unaprijedili ton i zastupljenost LGBTIQ tema, najviše priloga o "Neđelji ponosa" na TV E

Amfilohije nije došao u Crnu Goru iz ljubavi, nego po prljavom zadatku, pitajte Vaše saradnike po kom. Amfilohije je prezirao Crnu Goru i više puta je pokušao da ode iz nje. Njegov eshatološki cilj bilo je mjesto patrijarha, tako da je učestvovao više puta u pokušaju svrgavanja srpskog patrijarha. Inače, dugi niz godina je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika po srpskim manastirima. Cetinjski manastir, Dajbabe…bila su mjesta pakla, ali i drugi manastiri gdje su djeca vrbovana za šta je Amfilohije znao – poručio je u otvorenom pismu bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću povodom njegove odluke da posthumno odlikuje pokojnog mitropolita Amfilohija Radovića. Podsjetio je Milatovića da za ove zločine „postoji iskaz svještenika SPC koji je iskaz dao pod punom krivičnom odgovornošću“.&nbsp; <h2>PRIKRIVANJE ZLOČINA</h2> - Svi iskazi i dokazi su kod mene i uvijek su Vam dostupni na uvid – napisao je Jovanović, uz podsjećanje da je „igrom slučaja veliki znalac mračnih tajni SPC“. Istakao je da je Interpol otvorio istragu o pedofiliji i ubistvu djeteta u manastiru SPC i da „mnogi putevi i putići vode u Crnu Goru“. - ... kao što rekoh veliki sam poznavalac tajni SPC i ovakve stvari poput ordena Amfilohiju za mene su zadatak, a ne čin poštovanja. Pitajte draga svještena lica koji su zadatak dobili 2013. iz Srbije. Istina boli, ali ćutanje ubija. Otvorimo kutiju. Pogledajmo zvijer u oči. I iz pepela zla koje je isplivalo, možda jednom – ako budemo imali hrabrosti – izraste nešto što s pravom možemo nazvati vjerom – poručio je Jovanović u obraćanju predsjedniku Crne Gore, podsjećajući ga da mu se obratio i prije dvije godine, ali da mu nije odgovorio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69" data-rendition-name="original" width="670" height="515" loading="lazy" alt="ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović"> <figcaption>ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U grčkoj mitologiji, istakao je Jovanović, otvaranje Pandorine kutije donijelo je čovječanstvu sve muke i zla – bolesti, patnje, smrt.&nbsp; - Ali na samom dnu kutije ostala je Nada. Mit nas podsjeća da suočavanje s istinom, koliko god bila bolna, nosi u sebi i mogućnost izlječenja – napisao je on.&nbsp; Danas, kada sve više dokaza i svjedočenja izlazi na vidjelo o seksualnim zločinima, pedofiliji i zloupotrebama moći unutar Srpske pravoslavne crkve (SPC), dodao je, čini se da se otvara Pandorina kutija pravoslavnog svijeta. - Istine koje decenijama, pa i vijekovima, stoje potisnute pod plaštom autoriteta i „Božje volje“, izlaze na površinu. I s njima dolazi šok, bol, ali i – šansa za katarzu. Nije SPC jedina religijska institucija s mračnim tajnama. Katolička crkva već godinama prolazi kroz talase razotkrivanja i suočavanja. Ali specifičnost pravoslavnog konteksta jeste u čvrsto zatvorenoj strukturi i gotovo feudalnom autoritetu unutar crkve, koji teško dozvoljava unutrašnju kritiku, a kamoli pravnu odgovornost – istakao je Jovanović, koji je bio i žrtva i svjedok seksulanog zlostavljanja u Crkvi Srbije. Ovdje se, piše on, može povući paralela s Belerofontom, herojem koji je, nakon što je uzjahao Pegaza i pobijedio čudovište Himeru, povjerovao da može da se uzdigne do samih bogova – do Olimpa.&nbsp; - Ta oholost mu je bila kobna. Tako i SPC – zanijeta svojim istorijskim uticajem, blizinom vlasti, i aureolom „čuvara naroda“, vjeruje da je iznad zakona, iznad svjetovnog svijeta. Ali, kao i Belerofont, kad-tad pada – i to ne bez posljedica. Oni koji danas progovaraju o zločinima unutar crkve – bilo da su to preživjeli, bivši svještenici, aktivisti ili novinari – suočavaju se s mržnjom, omalovažavanjem, pa i prijetnjama. SPC pokušava da tu kutiju drži zatvorenom. Ali pukotine su već tu. I neće nestati – poručio je Jovanović. <h2>PANDORINA KUTIJA</h2> Ako želimo istinski duhovni, moralni i društveni preporod, kategoričan je on, kutija mora da se otvori do kraja.&nbsp; - Mora se raskrinkati sistem ćutanja, nekažnjavanja i zaštite počinilaca pod izgovorom „Božjeg reda“. Jer, kao u mitu, jedino kad sve zlo izađe, može da ostane ono posljednje – Nada. Možda će baš kroz suočavanje sa sopstvenim mračnim licem, kroz istinu, pravdu i odgovornost, SPC – ili ono što ostane od nje – moći da postane duhovna zajednica dostojna tog imena. A možda će se pokazati da su upravo njena vrata – vrata pakla, kako je govorio Isus o onima koji sablažnjavaju djecu – napisao je Jovanović. Ono što danas gledamo, istakao je, nije samo kriza jednog vjerskog sistema, već duboka kriza povjerenja.&nbsp; - SPC je vijekovima bila oslonac identiteta, naročito u vremenima ratova i stradanja. Ali istinska duhovnost ne počiva na tajni, već na svjetlosti. Isus sam je govorio: „Nema ničega sakrivenog što se neće otkriti“. Otvaranje Pandorine kutije u ovom kontekstu ne znači uništenje crkve, već mogućnost njenog ozdravljenja – ako postoji volja da se preuzme odgovornost. To zahtijeva hrabrost da se pogleda u oči sopstvenoj sjenci – i da se prizna da su neki u mantiji činili zločine koji ne mogu biti oprani tamjanom, litijama niti molitvama ako ne dođe do pravde. Oholost Belerofonta neka bude opomena svakom crkvenom vođi koji vjeruje da institucija ne može pasti. Jer pasti može – i pašće – ako ne služi istini. Pegaz ne nosi one koji gaze slabije, već one koji znaju granice svoje moći – naglasio je Jovanović. Društvo u cjelini mora da shvati, upozorio je on, da ćutanje jeste saučesništvo. - Tamo gdje se zločini zataškavaju zarad „mira u kući“, istina nikada ne dolazi. Tamo gdje roditelji uče djecu da „ne diraju popove“, a mediji ćute da ne bi uvrijedili vjerujuće, stvaraju se uslovi za nove žrtve. Zadatak države je jasan – zakon ne poznaje mantiju. Tužilaštvo mora da postupa po prijavama, bez političkog pritiska ili „slanja poruka iz Patrijaršije“. Zadatak medija je da istraju, čak i kad su izloženi prijetnjama, diskreditacijama i bojkotu. Zadatak zajednice je da zaštiti žrtve, a ne one koji su ih godinama gazili. A zadatak svih nas – vjerujućih i nevjerujućih – jeste da više nikada ne dopustimo da se djeca i mladi zlostavljaju u ime Boga, a da mi okrenemo glavu – piše Jovanović. <h2>ISTINA OSLOBAĐA</h2> Konstatuje da, uprkos svemu, ostaje „Nada“.&nbsp; - Nada da je moguće duhovno obnavljanje – ali ne kao farisejski pokušaj da se stvari gurnu pod tepih, već kao iskren, bolan, ali potreban proces pokajanja, pravde i obnove vrijednosti. Ako zaista vjerujemo da „istina oslobađa“, onda nema drugog puta – naglasio je Jovanović. Prije nekoliko dana Milatović je na mreži X objavio da je odlučio „povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija“, da mu posthumno dodijeli najviši državni orden.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90" data-rendition-name="original" width="866" height="563" loading="lazy" alt="ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović"> <figcaption>ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Dio crnogorske javnosti žestoko je reagovo na Milatovićevu odluku, podsjećajući ga da je Radović čovjek koji je negirao i vrijeđao crnogorsku državu, naciju, istoriju, kao i nacionalne manjine. Amfilohije Radović ključna je figura smjene trodecenijske vlasti u Crnoj Gori na izborima u avgustu 2020. godine, a prva vlada nakon zih izbora dogovorena je pod njegovim patronatim, u Manstiru Ostrog. Nije dočekao i njeno formalno konstituisanje. Umro je od posljedica korona virusa 30. oktobra 2020. Upravo on je u politiku uveo današnjeg predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, ali i premijera Milojka Spajića, tada kao ministre u vladi na čijem je čelu bio, takođe njegov kadar, prof. dr Zdravko Krivokapić.&nbsp;

Jovanović: Amfilohije je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika

Mandić VDT-u: Treba da podnesete ostavku, Marković: Neću to učiniti, naravno da jesam politički izabran, birali ste me vi poslanici

Guvernerka Centralne banke Irena Radović kazala je da poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci. Đurović je te navode negirao i otkrio da je u pitanju šurina žena.
Poslanik NSD-a prilikom izlaganja u Skupštini Crne Gore kazao je da je pitanje partitokratije problem Centralne banke.
„Ne vas u ovom trenutku, nego da povratite ugled Centralne banke od partitokratije... Trebaće vam vremena da povratite ugled i da tu partitokratiju izliječite iz Centralne banke. Jer pono što je urađeno do trenutka do kada ste vi došli bilo je personifikacija partitokratije“, rekao je, između ostalog, Đurović.
Radović je odgovorila da je Đurović vrlo inspirativan, a potom i otkrila da upravo on ima bliskog srodnika u Centralnoj banci.
„Kada je u pitanju kamatni spred,razlika između kamatnih stopa koje su pasivne i aktivne, a gospodin Đurović bi trebalo da zna jer ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci, pa treba da zna...“, kazala je Radović na šta je dobacujući iz poslaničke klupe Đurović rekao da nema srodnika u CBCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrZOn_HRgQ50&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je kazala da ne zna koji je stepen srodstva, ali, ponovila, „najbliže srodnike u Centralnoj banci zaposlene na visokim pozicijama“.
„I trebalo bi da zna da Centralna banka postupa u skladu sa zakonom i ne može da traži nešto protivzakonito. Ako mi pozovemo banke da smanje kamatne stope za građane, i banke ih smanje za 2 procentna poena to je na dobrovoljnoj osnovi“, dodala je ona.
Nakon toga obratio se Đurović.
„Gospođo Radović, ni vi ni ja ne možemo imati srodnika s obzirom da po roditeljima nemamo...“, kazao je a Radović upitala:
„Kako se zove sestra vaše supruge?“
Đurović je odgovorio da nije sestra.
„Nije nije, šurina žena. Šuri žena... Ali da ne ulazimo sad u te stvari“, rekao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXkkHw-vXwnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO - Radović: Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na visokim pozicijama u CBCG; Poslanik NSD-a negirao a potom rekao – šurina žena

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić upozorila je da bi najavljeni generalni štrajk zaposlenih u sudstvu mogao ozbiljno ugroziti funkcionisanje pravosudnog sistema i napredak države u procesu evropskih integracija.
Govoreći na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, Pavličić je istakla da vlast mora pokazati spremnost na dijalog i odgovorno pristupiti zahtjevima zaposlenih.
- Ako dođe do generalnog štrajka, Crna Gora neće moći da ostvari svoj državni cilj – zatvaranje pregovaračkog poglavlja. Štrajkovi u drugim oblastima mogu se donekle prevazići, ali u pravosuđu to nije moguće, jer su suđenja zakazana mjesecima unaprijed. Danas je u zgradi Višeg suda, staroj 70 godina, zakazano 40 suđenja, a u nju je ušlo oko 200 stranaka - kazala je Pavličić.
Ona je naglasila da je potrebno uspostaviti ozbiljan dijalog između svih grana vlasti i zaposlenih u sudstvu.
- Sve tri grane vlasti moraju ozbiljno da razmotre zahtjeve zaposlenih, jer ako oni od ponedjeljka stupe u generalni štrajk, više ne možemo govoriti o efikasnosti i efektivnosti pravosuđa - poručila je predsjednica Vrhovnog suda.

Tag: monteput