Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 257,46 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 euro, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
&nbsp;Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Auto-putem od početka godine prošlo 257,46 hiljada vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 271,03 hiljade vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

1250x600

1084x550

Kroz tunel Sozina prošlo 271,03 hiljade vozila

Monteput je Planom rada i finansijskim planom za 2026. predvidio nastavak investicija i održavanja infrastrukture na teritoriji opštine Bar.
Kompanija će uložiti dio sredstava u održavanje tunela “Sozina”, od čije naplate putarine u ovoj godini planira prihod od 13.774.200 eura. Kod tunela je planirana i ugradnja punjača za električna vozila.
Investicioni plan obuhvata utrošak od 9.132.539 eura za ranije ugovorene idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.&nbsp;
Dokumentacijom je obuhvaćena i isplata od 656.000 eura za idejna rješenja dionice auto-puta Virpazar-Sukobin, kao i regionalnog puta Rijeka Crnojevića-Virpazar. Trenutno se sprovodi izrada idejnog projekta za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Zaljevo, dok je u toku tenderski postupak za dionicu Zaljevo-Sukobin. Planirana je i revizija tehničke dokumentacije za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.
Za rashode po osnovu zarada 310 stalno zaposlenih, radnika na određeno vrijeme, članova odbora i 20 sezonskih radnika, Monteput je opredijelio 7.382.716 eura.

Devet miliona za idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar

Kompanija Monteput i italijanska firma IRD Inženjering potpisali su danas ugovor o pružanju konsultantskih usluga nadzora nad projektovanjem i izvođenjem radova na drugoj dionici auto-puta Bar-Boljare, Mateševo-Andrijevica.
Vrijednost ugovora, kako je precizirano, iznosi 14.448.630 eura (bez uračunatog PDV-a), dok je planirano vrijeme pružanja usluga 90 mjeseci, uključujući i period za otklanjanje eventualnih nedostataka.&nbsp;
- Ugovor o nadzoru predstavlja važan korak u nastavku realizacije jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori, čime se obezbjeđuje snažna stručna podrška u svim fazama projektovanja i izgradnje - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Sa ciljem izbora najkvalitetnijeg nadzora, Monteput je u avgustu 2024. godine objavio tender, koji je sproveden u skladu sa pravilima i procedurama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a za koji je interesovanje pokazalo 14 kompanija i konzorcijuma.&nbsp;
- Nakon sprovedene evaluacije, šest ponuđača je prošlo u drugu fazu tendera, koja je objavljena u junu 2025, nakon čega je kao najpovoljniji ponuđač izabrana firma IRD Inženjering - podsjećaju iz Monteputa.
Dodaju da je prethodno ponuda kineskog konzorcijuma „PowerChina – Stecol – PCCD“ izabrana kao najpovoljnija na tenderu za projektovanje i izgradnju druge dionice auto-puta, u postupku sprovedenom prema procedurama EBRD.&nbsp;
Slijedi potpisivanje ugovora o izgradnji i projektovanju druge dionice, koje se očekuje tokom ovog mjeseca.
- Dionica Mateševo-Andrijevica, koja je duga 23 kilometra, ima ključni značaj za nastavak izgradnje auto-puta Bar-Boljare i bolje povezivanje sjevera Crne Gore sa centralnim dijelom zemlje - ističu iz Monteputa.

Monteput i IRD Inženjering potpisali ugovor o nadzoru radova na drugoj dionici auto-puta

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 187,17 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tunel Sozina opslužio 187,17 hiljada vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 121,7 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo 121,7 hiljada vozila

Odgovoran i transparentan postupak, tako u Monteputu za Javni servis komentarišu tender za izgradnju druge dionice auto puta koji je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj.&nbsp;
Direktor Monteputa Milan Ljiljanić rekao je da je cijena gradnje druge dionice auto-puta povećana zbog razlike između inicijalne procjene, zasnovane na idejnom projektu rađenom 2019. godine i ponude izabranog kineskog konzorcijuma koja je formirana u skladu sa aktuelnim tržišnim uslovima i raspodjelom rizika.
Dionica od Mateševa do Andrijevice će koštati gotovo 694 miliona eura, što je 150 miliona eura više u odnosu na procjene Vlade od prije nekoliko mjeseci.
- Odgovorno tvrdim da je ovo jedan od najtransparentnijih postupaka koja je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj, u koju je bila uključena Evropska komisija, na kom smo izabrali izvođača radova sa najpovoljnijom cijenom - istakao je Ljiljanić za TVCG.&nbsp;
Ukoliko bilo ko ima sumnje na postupak i na cijenu, može, ističe on, pitanja direktno putiti i Evropskoj banci za obnovu i razvoj.&nbsp;
- Na osnovu svih ovih parametara i stanja na tržištu dobijena je cijena od 694 miliona eura, što iznosi 30,1 milion po kilometru. Ono što moram da dodam je da smo u ovom periodu tenderisanja zajedno sa Vladom Crne Gore i Evropskom delegacijom obezbijedili 150 miliona eura bespovratnog novca za ovu dionicu. Tako da će ova dionica građane koštati nepunih 24 miliona eura, odnosno 23,6 miliona eura - naveo je Ljiljanić.&nbsp;

Ljiljanić: Tender vodila EBRD, cijena druge dionice rezultat tržišnih uslova

Direktor Monteputa Milan Ljiljanić rekao je da očekuje da radovi na izgradnji druge dionice auto-puta Mateševo – Andrijevica krenu ove godine, da je rok za izgradnju pet godina, ali i da očekuje da radovi budu završeni do kraja 2030.
- Na vrijeme se krenulo u proces eksproprijacije zemljišta i već je završeno preko 80 odsto posla - rekao je Ljiljanić.
Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović kazao je polovinom novembra da očekuje da do aprila bude gotov idejni projekat za dionicu od Andrijevice do Boljara.
Istakao je da bi do kraja 2026. trebalo da počnu ozbiljni pregovori za nastavak gradnje auto-puta do Boljara.
- To može biti i 2030. godina, i to je važno pitanje, jer tada dobijamo puni efekat auto-puta - rekao je Zogović.

Ljiljanić: Očekujem da druga dionica auto-puta bude gotova do kraja 2030.

Monteput d.o.o. donio je odluku o izboru izvođača za izradu glavnog projekta i izgradnju druge dionice auto-puta Bar–Boljare, na relaciji Mateševo – Andrijevica, nakon završetka tenderskog postupka i otvaranja finansijskih ponuda.
Za izvođača radova izabran je konzorcijum POWERCHINA Ltd. – STECOL – PCCD, sa ponudom vrijednom 693.969.668,88 eura, koja je ocijenjena kao najpovoljnija.
Na tenderu su učestvovala četiri ponuđača, od kojih su tri ispunila uslove za otvaranje finansijskog dijela ponuda: konzorcijum Cengiz – Azvirt, kompanija China Communications Construction Company Limited i konzorcijum POWERCHINA Ltd. – STECOL – PCCD. Ponuda konzorcijuma Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation – Shandong Luqiao Group nije razmatrana, jer nijesu ispunjeni uslovi za otvaranje finansijskog dijela ponude.
Vrijednosti dostavljenih ponuda bile su:
Cengiz – Azvirt: 735.010.330,17 eura
China Communications Construction Company Limited: 724.636.904,63 eura
POWERCHINA Ltd. – STECOL – PCCD: 693.969.668,88 eura
Dionica Mateševo – Andrijevica finansira se kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 200 miliona eura, kao i bespovratnim sredstvima Evropske unije od 150 miliona eura. Tenderska procedura sprovedena je u skladu sa pravilima i standardima EBRD-a, a prethodno je obuhvatila detaljnu evaluaciju tehničkih ponuda koje su otvorene 31. oktobra 2025. godine.
Nakon završetka cjelokupnog postupka, Monteput će sa izabranim konzorcijumom potpisati ugovor, nakon čega će započeti izrada glavnog projekta i pripremni radovi za izgradnju ove strateški važne saobraćajnice.
Izgradnja dionice Mateševo – Andrijevica predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori, koji će dodatno unaprijediti povezanost sjevera zemlje i ubrzati razvoj ukupne saobraćajne mreže.

Monteput izabrao izvođača za drugu dionicu auto-puta Mateševo – Andrijevica

The company Monteput announced that 2025 was a record year in terms of traffic volume, with more than 7,3 million vehicles passing along the highway and through the Sozina Tunnel.
- Monteput achieved record results in the past year with regard to vehicle traffic on the infrastructure facilities it manages. This confirms the growing role of modern road infrastructure in improving mobility, traffic safety, and the overall economic development of Montenegro - the company stated.
According to Monteput, a total of 3.212.608 vehicles passed along the priority section of the „Princess Ksenija“ highway, from Smokovac to Mateševo, during the past year.
- This represents the highest annual traffic volume ever recorded on this road. Passenger vehicles dominate the traffic structure, with 2,83 million recorded passages, confirming the highway’s importance for everyday travel and tourism. A significant share is also made up of commercial and public transport vehicles – 176.460 light commercial vehicles, 121.658 medium freight vehicles, and 67.430 buses and heavy freight vehicles were recorded - Monteput said.
The Sozina Tunnel, they added, once again confirmed its status as one of the busiest traffic routes in the country.
- A total of 4.152.305 vehicles passed through the tunnel, with passenger vehicles being the most prevalent, accounting for 3,64 million passages. When it comes to freight and bus traffic, 203.741 light commercial vehicles, 137.680 medium freight vehicles, as well as 136.055 buses and heavy freight vehicles were recorded - they stated.
Monteput emphasized that they will continue to be a strong partner to the state in the development of modern road infrastructure in the period ahead.
- With a clear goal of contributing to better regional connectivity, the development of tourism, and the strengthening of overall economic activity in Montenegro - Monteput concluded.

Monteput: Record year in terms of traffic volume - more than 7,3 million vehicles on the highway and the Sozina Tunnel

U Galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje, 12. februara u 11 sati, biće održano predavanje pod nazivom „Žabljak Crnojevića – zaboravljena prijestonica“, koje donosi priču o jednom od najznačajnijih, a danas zapostavljenih srednjovjekovnih gradova Crne Gore – nekadašnjoj prijestonici države Crnojevića.
Kako najavljuju iz Centra za kulturu Prijestonice Cetinje, predavanje će održati arheolog Dejan Gazivoda, koji će u prvom dijelu predstaviti rezultate arheoloških istraživanja sprovedenih u periodu od 2018. do 2020. kao i tokom 2023. godine.
Istraživanja su realizovana u organizaciji JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, uz podršku Ministarstva kulture i medija. Predavanje se realizuje u saradnji Matice crnogorske i Centra za kulturu Prijestonice Cetinje.
Drugi dio predavanja biće posvećen analizi trenutnog stanja lokaliteta, problemima sa kojima se suočava, kao i mogućim pravcima njegove zaštite, valorizacije i revitalizacije.
Predavanje podsjeća na značaj Žabljaka Crnojevića i otvara pitanja njegove buduće zaštite i valorizacije.
O predavaču
Dr Dejan Gazivoda je arheolog, istraživački savjetnik i viši konzervator. Diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu 2004. godine, gdje je magistrirao 2008, a doktorirao 2015. godine. Profesionalno je vezan za JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, gdje se bavi istraživanjem i zaštitom arheološkog nasljeđa. Član je Odbora za arheologiju CANU, čiji je predsjednik od 2021. godine. Rukovodio je brojnim arheološkim istraživanjima u Crnoj Gori i inostranstvu, autor je više stručnih i naučnih radova, monografije Antički kultovi na tlu Crne Gore (CANU, 2023), kao i glavni i odgovorni urednik Leksikona arheologije Crne Gore, objavljenog 2025. godine.

Na Cetinju u četvrtak predavanje o Žabljaku Crnojevića – zaboravljenoj prijestonici

Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su u današnji dnevni red drugo po redu izjašnjavanje o kandidaturi Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda. No, predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da će se o ovom prijedlogu naknadno izjasniti.
- O nastavku sjednice bićete blagovremeno obaviješteni. Dajem kratku pauzu i nastavljamo sa sjednicom prvog vanrednog zasijedanja u 2026. godini - naveo je Mandić.
Izbor Krstonijevića usvojen je na sjednici Trećeg vanrednog zasijedanja, a na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Milatović je predlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević uputio Skupštini 3. decembra. Krstonijević u prvom krugu glasanja, 31. decembra, nije dobio potrebnu podršku poslanika. Njega je tada podržalo 25 poslanika od 45 koji su glasali, dok je 20 bilo uzdržano.
U drugom krugu je za izbor sudije Ustavnog suda neophodna tropetinska podrška, odnosno najmanje 49 glasova.
Ustavni sud, od predviđenih sedam, trenutno ima šestoro sudija.

Poslanici usvojili dnevni red, o izboru Krstonijevića naknadno

Crna Gora je, prema nalazu Indeksa percepcije korupcije (CPI) za prošlu godinu, ostvarila 46 bodova, što je iznad rezultata država Zapadnog Balkana, ali i dalje ispod prosjeka Zapadne Evrope i Evropske unije (EU), saopšteno je iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).&nbsp;
Navodi se da izvještaj Transparency Internationala (TI), pokazuje da je globalni prosjek CPI-a prvi put u više od decenije pao i da to ukazuje da se korupcija sve češće javlja kao sistemski problem, uključujući i razvijene demokratije.&nbsp;
Iz ASKa su kazali da takvi trendovi dodatno naglašavaju važnost dosljedne primjene zakona, institucionalne otpornosti i transparentnog djelovanja nadzornih organa.
- Prema CPI 2025, Crna Gora je ostvarila 46 bodova, čime se nalazi iznad globalnog prosjeka, koji ove godine iznosi 42 boda, ali i dalje ispod prosjeka Zapadne Evrope i EU, koji iznosi 64 boda - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da takvo pozicioniranje jasno ukazuje da Crna Gora dijeli dio strukturnih izazova karakterističnih za zemlje u procesu demokratske i institucionalne konsolidacije.
- Ali istovremeno ostvaruje rezultat koji je iznad prosjeka regiona Istočne Evrope i Centralne Azije (34 boda), kao i iznad rezultata država Zapadnog Balkana (40 bodova) - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Iz Agencije su naveli da se, u okviru zemalja članica Regionalne antikorupcijske inicijative (41 bod), Crna Gora nalazi iznad prosjeka, u grupi država sa srednjim CPI rezultatom.
To, kako se dodaje, potvrđuje da region u cjelini dijeli slične izazove u oblasti jačanja vladavine prava, političkog integriteta i povjerenja javnosti u institucije.
U saopštenju se objašnjava da CPI mjeri ukupnu percepciju javnog sektora, zasnovanu na relevantnim međunarodnim izvorima, i da promjene u tom indeksu zavise od dugoročnih, mjerljivih i vidljivih rezultata rada institucija, a ne od pojedinačnih odluka ili kratkoročnih mjera.
ASK, kako su poručili, ostaje čvrsto posvećena neselektivnoj primjeni zakona, jačanju integriteta javnih funkcionera, transparentnosti političkog i izbornog finansiranja, kao i zaštiti zviždača.&nbsp;
- Posebno se naglašava da TI izvještaj potvrđuje snažnu vezu između smanjenja korupcije i jačanja vladavine prava, nezavisnog pravosuđa, slobodnih medija i otvorenog građanskog prostora - kazali su iz Agencije.
Oni su naveli da Izvještaj CPI za prošlu godinu vide kao dodatni podsticaj za nastavak institucionalnih reformi, unapređenje preventivnih mehanizama i jačanje saradnje sa drugim državnim organima, civilnim društvom i međunarodnim partnerima.
- Borba protiv korupcije nije pitanje imidža, već dugoročne zaštite javnog interesa i povjerenja građana u institucije - poručili su iz ASK-a.&nbsp;
Oni su kazali da će nastaviti da djeluju profesionalno, odgovorno i transparentno, u skladu sa zakonom i najboljim međunarodnim standardima, svjesni da su mjerljivi rezultati i institucionalna dosljednost jedini održivi put ka trajnom unapređenju integriteta javne vlasti.

Nalaz CPI-a: Crna Gora ispod prosjeka EU po pitanju percepcije korupcije

Nuklearni razgovori sa Sjedinjenim Državama omogućili su Teheranu da procijeni ozbiljnost Vašingtona i pokazali dovoljan nivo konsenzusa da se nastavi diplomatski put, saopštio je danas portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagaj.
Diplomate SAD i Irana sastale su se prošle sedmice preko omanskih posrednika u Omanu u nastojanju da obnove diplomatiju, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp rasporedio mornaričku flotilu u regionu, podižući strah od nove vojne akcije.
- Sastanak u Muskatu nije bio dug. Po našem mišljenju, bio je da se ocijeni ozbiljnost druge strane i kako nastaviti ovim putem. Nakon razgovora, osjetili smo da postoji razumijevanje i konsenzus za nastavak diplomatskog procesa - rekao je Bagaj.
Portparol je rekao da je današnje putovanje Alija Larijanija, savjetnika iranskog vrhovnog vođe, u Oman unaprijed planirano da prati regionalne konsultacije, i da će Larijani potom putovati u Katar.
Povodom očekivanog putovanja izraelskog premijera u Vašington sjutra, Bagaj je rekao da SAD „mora da djeluje nezavisno od stranih pritisaka, posebno izraelskih pritisaka koji ignorišu interese regiona, pa čak i SAD“.

Bagaj: Nuklearni razgovori ocijenili „ozbiljnost“ SAD

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

Tag: monteput