Tunel Sozina je od početka godine opslužio 187,17 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tunel Sozina opslužio 187,17 hiljada vozila

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 121,7 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Kroz Sozinu prošlo 121,7 hiljada vozila

Odgovoran i transparentan postupak, tako u Monteputu za Javni servis komentarišu tender za izgradnju druge dionice auto puta koji je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj.&nbsp;
Direktor Monteputa Milan Ljiljanić rekao je da je cijena gradnje druge dionice auto-puta povećana zbog razlike između inicijalne procjene, zasnovane na idejnom projektu rađenom 2019. godine i ponude izabranog kineskog konzorcijuma koja je formirana u skladu sa aktuelnim tržišnim uslovima i raspodjelom rizika.
Dionica od Mateševa do Andrijevice će koštati gotovo 694 miliona eura, što je 150 miliona eura više u odnosu na procjene Vlade od prije nekoliko mjeseci.
- Odgovorno tvrdim da je ovo jedan od najtransparentnijih postupaka koja je vodila Evropska banka za obnovu i razvoj, u koju je bila uključena Evropska komisija, na kom smo izabrali izvođača radova sa najpovoljnijom cijenom - istakao je Ljiljanić za TVCG.&nbsp;
Ukoliko bilo ko ima sumnje na postupak i na cijenu, može, ističe on, pitanja direktno putiti i Evropskoj banci za obnovu i razvoj.&nbsp;
- Na osnovu svih ovih parametara i stanja na tržištu dobijena je cijena od 694 miliona eura, što iznosi 30,1 milion po kilometru. Ono što moram da dodam je da smo u ovom periodu tenderisanja zajedno sa Vladom Crne Gore i Evropskom delegacijom obezbijedili 150 miliona eura bespovratnog novca za ovu dionicu. Tako da će ova dionica građane koštati nepunih 24 miliona eura, odnosno 23,6 miliona eura - naveo je Ljiljanić.&nbsp;

Ljiljanić: Tender vodila EBRD, cijena druge dionice rezultat tržišnih uslova

Direktor Monteputa Milan Ljiljanić rekao je da očekuje da radovi na izgradnji druge dionice auto-puta Mateševo – Andrijevica krenu ove godine, da je rok za izgradnju pet godina, ali i da očekuje da radovi budu završeni do kraja 2030.
- Na vrijeme se krenulo u proces eksproprijacije zemljišta i već je završeno preko 80 odsto posla - rekao je Ljiljanić.
Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović kazao je polovinom novembra da očekuje da do aprila bude gotov idejni projekat za dionicu od Andrijevice do Boljara.
Istakao je da bi do kraja 2026. trebalo da počnu ozbiljni pregovori za nastavak gradnje auto-puta do Boljara.
- To može biti i 2030. godina, i to je važno pitanje, jer tada dobijamo puni efekat auto-puta - rekao je Zogović.

Ljiljanić: Očekujem da druga dionica auto-puta bude gotova do kraja 2030.

Monteput d.o.o. donio je odluku o izboru izvođača za izradu glavnog projekta i izgradnju druge dionice auto-puta Bar–Boljare, na relaciji Mateševo – Andrijevica, nakon završetka tenderskog postupka i otvaranja finansijskih ponuda.
Za izvođača radova izabran je konzorcijum POWERCHINA Ltd. – STECOL – PCCD, sa ponudom vrijednom 693.969.668,88 eura, koja je ocijenjena kao najpovoljnija.
Na tenderu su učestvovala četiri ponuđača, od kojih su tri ispunila uslove za otvaranje finansijskog dijela ponuda: konzorcijum Cengiz – Azvirt, kompanija China Communications Construction Company Limited i konzorcijum POWERCHINA Ltd. – STECOL – PCCD. Ponuda konzorcijuma Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation – Shandong Luqiao Group nije razmatrana, jer nijesu ispunjeni uslovi za otvaranje finansijskog dijela ponude.
Vrijednosti dostavljenih ponuda bile su:
Cengiz – Azvirt: 735.010.330,17 eura
China Communications Construction Company Limited: 724.636.904,63 eura
POWERCHINA Ltd. – STECOL – PCCD: 693.969.668,88 eura
Dionica Mateševo – Andrijevica finansira se kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 200 miliona eura, kao i bespovratnim sredstvima Evropske unije od 150 miliona eura. Tenderska procedura sprovedena je u skladu sa pravilima i standardima EBRD-a, a prethodno je obuhvatila detaljnu evaluaciju tehničkih ponuda koje su otvorene 31. oktobra 2025. godine.
Nakon završetka cjelokupnog postupka, Monteput će sa izabranim konzorcijumom potpisati ugovor, nakon čega će započeti izrada glavnog projekta i pripremni radovi za izgradnju ove strateški važne saobraćajnice.
Izgradnja dionice Mateševo – Andrijevica predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori, koji će dodatno unaprijediti povezanost sjevera zemlje i ubrzati razvoj ukupne saobraćajne mreže.

Monteput izabrao izvođača za drugu dionicu auto-puta Mateševo – Andrijevica

The company Monteput announced that 2025 was a record year in terms of traffic volume, with more than 7,3 million vehicles passing along the highway and through the Sozina Tunnel.
- Monteput achieved record results in the past year with regard to vehicle traffic on the infrastructure facilities it manages. This confirms the growing role of modern road infrastructure in improving mobility, traffic safety, and the overall economic development of Montenegro - the company stated.
According to Monteput, a total of 3.212.608 vehicles passed along the priority section of the „Princess Ksenija“ highway, from Smokovac to Mateševo, during the past year.
- This represents the highest annual traffic volume ever recorded on this road. Passenger vehicles dominate the traffic structure, with 2,83 million recorded passages, confirming the highway’s importance for everyday travel and tourism. A significant share is also made up of commercial and public transport vehicles – 176.460 light commercial vehicles, 121.658 medium freight vehicles, and 67.430 buses and heavy freight vehicles were recorded - Monteput said.
The Sozina Tunnel, they added, once again confirmed its status as one of the busiest traffic routes in the country.
- A total of 4.152.305 vehicles passed through the tunnel, with passenger vehicles being the most prevalent, accounting for 3,64 million passages. When it comes to freight and bus traffic, 203.741 light commercial vehicles, 137.680 medium freight vehicles, as well as 136.055 buses and heavy freight vehicles were recorded - they stated.
Monteput emphasized that they will continue to be a strong partner to the state in the development of modern road infrastructure in the period ahead.
- With a clear goal of contributing to better regional connectivity, the development of tourism, and the strengthening of overall economic activity in Montenegro - Monteput concluded.

Monteput: Record year in terms of traffic volume - more than 7,3 million vehicles on the highway and the Sozina Tunnel

Iz kompanije Monteput saopštili su da je 2025. bila rekordna godina po obimu saobraćaja, te da je više od 7.3 miliona vozila prošlo auto-putem i tunelom Sozina.
- Kompanija Monteput ostvarila je rekordne rezultate u protekloj godini, kada je riječ o prometu vozila na infrastrukturnim objektima kojima upravlja. To potvrđuje rastuću ulogu savremene putne infrastrukture u unapređenju mobilnosti, bezbjednosti saobraćaja i ukupnog ekonomskog razvoja Crne Gore - naveli su oni.
Prema njihovim riječima, prioritetnom dionicom auto-puta „Princeza Ksenija“, od Smokovca do Mateševa, tokom prošle godine prošlo je ukupno 3.212.608 vozila.
- Što predstavlja do sada najveći zabilježeni godišnji promet na ovoj saobraćajnici. U strukturi saobraćaja dominiraju putnička vozila, kojih je evidentirano 2,83 miliona, što potvrđuje značaj auto-puta za svakodnevna i turistička putovanja. Znatan udio čine i vozila privrede i javnog prevoza - registrovano je 176.460 lakih teretnih, 121.658 srednjih teretnih, te 67.430 autobusa i teških teretnih vozila - naveli su u Monteputu.
Tunel Sozina je, kažu, i u prošloj godini potvrdio status jedne od najfrekventnijih saobraćajnica u državi.
- Kroz tunel je prošlo ukupno 4.152.305 vozila, pri čemu su putnička vozila najzastupljenija sa 3,64 miliona prolazaka. Kada je riječ o teretnom i autobuskom saobraćaju, zabilježeno je 203.741 lakih teretnih, 137.680 srednjih teretnih, kao i 136.055 autobusa i teških teretnih vozila - kazali su oni.
Monteput, poručuju oni, i u narednom periodu ostaje snažan partner državi u razvoju moderne putne infrastrukture.
- Sa jasnim ciljem da doprinese boljoj povezanosti regiona, razvoju turizma i jačanju ukupne ekonomske aktivnosti Crne Gore - zaključili su u Monteputu.

Monteput: Rekordna godina po obimu saobraćaja - više od 7,3 miliona vozila na auto-putu i tunelu Sozina

Monteput d.o.o. raspisao je tender za izradu idejnog projekta dijela Jadransko-jonskog auto-puta na dionici od petlje Zaljevo do Sukobina, na granici sa Albanijom.
Riječ je o trasi dugoj 23 kilometra, koja predstavlja nastavak auto-puta od petlje Gradac do Zaljeva, gdje se preklapaju autoput Bar–Boljare i Jadransko-jonski koridor. Saobraćajnica je prethodno razmatrana kroz već urađena idejna rješenja, a njen koridor uvršten je u Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine.
Planirano je da dionica obuhvati sve prateće i funkcionalne sadržaje — benzinske stanice, odmorišta, bazu za održavanje, kao i objekte za naplatu putarine. Procijenjena vrijednost tendera iznosi 2.600.000 eura, bez uračunatog PDV-a.
Iz Monteputa navode da će realizacija projekta obezbijediti pouzdaniju i kvalitetniju saobraćajnu vezu prema Albaniji, ali i donijeti snažan impuls razvoju juga Crne Gore, uz bolje povezivanje države sa međunarodnim saobraćajnim tokovima.

Monteput raspisao tender za idejni projekat dionice Jadransko-jonskog auto-puta od Zaljeva do Sukobina

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 4,05 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tunel Sozina opslužio 4,05 miliona vozila

Monteput d.o.o. i firma „Građevinarstvo i savjetovanje“ iz Podgorice potpisali su ugovor o izvođenju radova u tunelu Sozina, vrijedan 2.411.034 eura.
Kako je saopšteno iz Monteputa, radovi će obuhvatiti sanaciju pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge. 
- Planirani su radovi na injektiranju vlažnih i suvih pukotina, reprofilacija sekundarne tunelske obloge i reprofilacija dilatacija, kao i radovi na premazu sekundarne tunelske obloge. Sve faze prate tekuća ispitivanja koja se odnose na navedene radove, radi kontrole kvaliteta i provjere tehničke ispravnosti izvedenih zahvata - navedeno je u saopštenju.
Ugovor je potpisan 24. novembra, od kada se računa rok za izvođenje radova od 550 dana. Radovi će se izvoditi u noćnim terminima, u periodu od 22 do šest sati ujutro. Od 15. juna 2026. do 15. septembra 2026. godine radovi će biti obustavljeni zbog turističke sezone i pojačanog saobraćaja ka primorju.
Monteput će tokom realizacije projekta obezbijediti pojačan stručni nadzor i koordinaciju svih učesnika, kako bi se radovi izvodili u skladu sa važećim tehničkim standardima za tunelske objekte. 
- Javnost i korisnici tunela biće blagovremeno informisani o eventualnim privremenim izmjenama režima saobraćaja, uz apel vozačima da poštuju postavljenu signalizaciju i ograničenja u zoni radova - istaknuto je u saopštenju. 
Cilj rekonstrukcije je, kako je objašnjeno, očuvanje stabilnosti tunelske konstrukcije i dugoročno unapređenje bezbjednosti i kvaliteta saobraćaja kroz tunel Sozina.
U posljednje tri godine Monteput je uložio više od 3,36 miliona eura u modernizaciju i održavanje sistema u tunelima Sozina i Raš i pristupnim saobraćajnicama. 
- Radovi su uključivali mjestimičnu obnovu kolovoza i prvu fazu obnove sekundarne tunelske obloge, zamjenu habajućeg sloja asfalta na otvorenoj trasi i mostovima, zamjenu dilatacionih spojnica na mostovima, nadogradnju adaptivne rasvjete u tunelima, video-nadzora na otvorenoj trasi, dodatno osiguranje kosina u zasjecima, kao i unapređenje sistema pasivne bezbjednosti - kazali su u Monteputu.

Za rekonstrukciju Sozine 2,4 miliona eura

Aerodromi Crne Gore planiraju zapošljavanje oko 320 novih radnika, od čega 130 u Podgorici zbog otvaranja baze Wizz Air-a i uvođenja skoro 24-časovnog rada, te dodatnih 190 sezonskih radnika u Tivtu. U toku su višemilionska ulaganja u adaptaciju aerodromske infrastrukture, dok je za potpunu modernizaciju aerodroma Podgorica i Tivat, prema gruboj procjeni, potrebno od 250 do 300 miliona eura, ali to je samo okvir jer konačan odgovor na to pitanje možemo da dobijemo tek i samo nakon izrade master plana. Nakon rekordne 2025. godine, u kojoj je prvi put opsluženo više od tri miliona putnika, Aerodromi Crne Gore u 2026. ulaze s ambicijom daljeg rasta, uz oko 70 avio-linija iz Podgorice i 60 iz Tivta tokom ljetnje sezone. Sve ove podatke u intervjuu za Portal ETV saopštio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Roko Tolić. <h2>ADAPTACIJA AERODROMA</h2> PORTAL ETV: Da li su Aerodromi Crne Gore započeli adaptaciju aerodromske infrastrukture? Šta ta adaptacija konkretno podrazumijeva? TOLIĆ: Adaptacija je najjednostavniji oblik izvođenja radova i podrazumijeva minimalne intervencije, pa tako Aerodromi Crne Gore u ovom trenutku sprovode aktivnosti na rekonstrukciji postojećih objekata – onamogdje to izvodljivo. Međutim, a to sam isticao više puta, da bismo realizovali ozbiljne investicije, neophodno je da se uradi novi master plan razvoja Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat kao i prateća planska dokumentacija. Podsjećam, postojeći master plan razvoja oba aerodroma je donijet 2011. godine i važi do 2030. godine. Međutim, imajući u vidu višegodišnji postupak u vezi sa koncesijom, razvoj je u statusu quo, ali mi - s obzirom na izuzetne rezultate koje smo ostvarili u jačanju avio-dostupnosti, moramo da prilagodimo infrastrukturu i, u ovoj situaciji, radimo ono što je sada moguće. Trenutne aktivnosti u vezi sa adaptacijom aerodromske infrastrukture su: AERODROM PODGORICA: <ul><li>Izgradnja 10kV kablova za napajanje aerodroma;</li><li>Izmiještanje rent-a-car agencija izvan terminala – da bismo dobili više prostora za putnike u javnoj zoni;</li><li>Reorganizacija toka dolaska putnika, kako bi se postojeći prostor bolje iskoristio i dobio još jedan odlazni gejt;</li><li>Dogradnja prostora za predukrcaj putnika;</li><li>Proširenje terminala na sjever kako bismo obezbijedili još dva odlazna gejta;</li><li>Promjena načina parkiranja aviona na platformi kako bi se broj parking pozicija za komercijalnu avijaciju povećao sa šest na osam.</li></ul> AERODROM TIVAT: <ul><li>Pomjeranje praga 14;</li><li>Adaptacija dolazaka u Terminalu 1. </li></ul> <h2>FINANSIRANJE ADAPTACIJA</h2> PORTAL ETV: Kolika finansijska sredstva su potrebna za te radove i iz kojih izvora bi se obezbijedilo finansiranje? TOLIĆ: Aerodromi Crne Gore realizovaće adaptacije od sopstvenih sredstava, a uz to nabavljamo dodatnu aerodromsku opremu i riječ je o višemilionskom ulaganju. <h2>ULOGA DRŽAVE U MODERNIZACIJI</h2> PORTAL ETV: Da li država u ovom trenutku može finansijski pomoći aerodromima i na koji način, posebno kada je riječ o potrebi proširenja kapaciteta, modernizacije i unapređenja infrastrukture? TOLIĆ: Aerodromima Crne Gore trenutno ne treba bilo kakva finansijska potpora – naprotiv, poznato je da mi našu dobit dijelimo sa državom koja je vlasnik kompanije. Međutim, oslanjamo se na Vladu i sva resorna ministarstva sa kojima imamo odličnu saradnju za ubrzanje birokratskih procedura tokom aktuelne adaptacije aerodromske infrastrukture. Dok modernizacija, kako sam već objasnio, može da uslijedi nakon izrade novog master plana koji će pokazati šta sve treba da radimo i koliko će to da košta.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013123010_159281c03c73d6d282f2292e29a33dcf4373300503f82a96c04d2e27356a3e11.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026013123010_159281c03c73d6d282f2292e29a33dcf4373300503f82a96c04d2e27356a3e11" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Avion "></figure>  <h2>BROJ DESTINACIJA I RUTE</h2> PORTAL ETV: Do koliko destinacija će se tokom predstojeće ljetnje sezone letjeti sa aerodroma u Podgorici i Tivtu? TOLIĆ: Za Aerodrome Crne Gore, kao što Vam je poznato, prethodna, 2025. godina bila je rekordna – prvi put od osnivanja opslužili smo preko tri miliona putnika, a u 2026. godinu ušli smo s ambicijom da taj broj premašimo – kako po broju putnika, tako i po broju ruta. Shodno najavama, jer je u toku usaglašavanje reda letjenja sa avio-kompanijama, u Podgorici će tokom ljetnje sezone, koja u avijaciji počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, biti aktivno oko 70 avio-linija, od čega je 16 novih, a u Tivtu oko 60 – od čega su tri nove. U Podgorici skrećemo pažnju na niz novih ruta poput Sicilije (Catania), Malmea, Bazela, Mastrihta, Hamburga, Kelna i niza drugih zanimljivih destinacija. S druge strane, u Tivtu izdvajamo dolazak španskog nacionalnog avio-prevoznika, Iberiju, koja otvara liniju za Madrid i premijerni dolazak giganta, British Airways-a koji će nas povezati sa premium i jednim od najznačajnijih svjetskih aerodroma, a to je London Heathrow. <h2>CJELGODIŠNJE LINJE</h2> PORTAL ETV: Koje destinacije smatrate neophodnim da budu obezbijeđene kao cjelogodišnje linije, a koje trenutno nijesu u toj kategoriji? TOLIĆ: Avio-dostupnost jedne destinacije tokom godine je u mnogome ogledalo interesovanja turista za tu zemlju. Crna Gora se, za sada, svijetu predstavila kao pretežno ljetnja turistička destinacija – što se ogleda u njenoj jakoj avio-povezanosti od marta do oktobra. Međutim, tokom zimskih mjeseci interesovanje stranaca za boravak u Crnoj Gori drastično pada i to se, jasno je, odražava i na broj cjelogodišnjih avio-linija. Međutim, mi vidimo svoju ulogu u procesu promjene temantre. Npr, niz novih ruta koje će ove godine otvoriti Wizz Air biće, kako je namjera, cjelogodišnje. I to je prilika naše privrede da se pokaže u punom svjetlu i da dokaže da Crna Gora ima šta da ponudi turistima 365 dana godišnje. Istovremeno, maksimalno afirmišemo odluku Skupštine i Vlade da podrži Ministarstvo saobraćaja koje je u crnogorsko zakonodavstvo uvelo PSO (Public Service Obligation) – letove od javnog interesa. Posebno je važno što će to biti, kako ste i sami poentirali, cjelogodišnje linije za koje ne postoji interesovanje (komercijalni interes) od strane bilo koje avio-kompanije da ih realizuje. Kao kolega, smatram da je to prostor da Air Montenegro, kao naš nacionalni avio-prevoznik, maksimalno „raširi krila”. To je prilika da dobijemo nove cjelogodišnje rute. <h2>NOVO ZAPOŠLJAVANJE</h2> PORTAL ETV: Da li će širenje kapaciteta i modernizacija aerodroma zahtijevati dodatnu radnu snagu? Ako da, koliko novih radnih mjesta bi moglo biti otvoreno i koliko je trenutno zaposlenih u Aerodromima Crne Gore? TOLIĆ: U Aerodromima Crne Gore ugovor na neodređeno vrijeme ima 838 zaposlenih. Sa ugovorima na određeno vrijeme je 175 ljudi. Kao što smo najavili, imajući u vidu otvaranje baze Wizz Air-a u Podgorici, što sa sobom donosi produženje radnog vremena koje će biti skoro 24-oročasovno i potrebu za uvođenjem treće smjene, uz preraspoređivanje trenutno zaposlenih u skladu sa licencama koje posjeduju, planom kadrova je predviđeno oko 130 mjesta, međutim, oglase ćemo raspisivati onom dinamikom koju bude zahtijevao proces rada – svakako, ne sve i ne odjednom. U Tivtu ćemo ove, kao i svake prethodne godine, imajući u vidu ekstremnu sezonalnost ovog našeg aerodroma, oglasiti, kako je planirano, 190 sezonskih radnih mjesta u operativi. Iskreno se nadam da ćemo, ako uspijemo da završimo sve neophodne formalnosti, ove oglase objaviti početkom februara. PORTAL ETV: U kakvom su stanju piste na oba crnogorska aerodroma? TOLIĆ: Avio-saobraćaj na Aerodromima Crne Gore obavlja se u skladu sa svim domaćim i međunarodnim sigurnosnim i tehničkim standardima. Sve operativne površine, uključujući poletno-sletne staze, se redovno održavaju uz kontinuirani nadzor Agencije za civilno vazduhoplovstvo.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013123010_887cf8d8ef7158db199904d80436a1d3b5e205186deedab20f9b6f64d3748925.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026013123010_887cf8d8ef7158db199904d80436a1d3b5e205186deedab20f9b6f64d3748925" data-rendition-name="original" width="1068" height="1600" loading="lazy" alt="Avion"></figure>  <h2>PARKING POZICIJE</h2> PORTAL ETV: Sa koliko parking pozicija za komercijalne vazduhoplove trenutno raspolažu aerodromi Podgorica, odnosno Tivat? Da li je taj broj dovoljan i koliki bi bio optimalan kapacitet? TOLIĆ: U Podgorici trenutno imamo šest ucrtanih parking pozicija što nije dovoljno za opsluživanje najavljenog saobraćaja tokom naredne ljetnje sezone. Umjesto širenja platforme, kako sam već naveo, brže rješenje je izmjena horizontalne signalizacije. Uz nabavku novu opreme za prevlačenje i izguravanje vazduhoplova (push back mašine), dobićemo prostor za još dvije parking pozicije. Aerodrom Tivat raspolaže sa sedam parking pozicija za komercijalne vazduhoplove, pa radimo na novom modelu kako bismo dosegli optimalan nivo od devet parking pozicija. Nezavisno od koncesije, prva odluka, u sveukupnom kontekstu koji ste postavili kroz niz racionalnih pitanja među kojima su, svakako, i širenje platformi ali i poletno-sletnih staza na oba aerodroma, na prvom mjestu treba da bude raspisivanje tendera upravo za master plan. To je sveobuhvatan dokument za čiju izradu mi nemamo interne kapacitete — ne samo u Crnoj Gori, nego ni mnogi ozbiljni aerodromi u svijetu. Izradu takvih planova rade specijalizovane firme i to nije ni malo jeftin proces. Ali je preduslov razvoja koji željno svi iščekujemo. <h2>PROCJENA POTPUNE RENOVACIJE</h2> PORTAL ETV: Koliko bi, prema Vašoj procjeni, u ovom trenutku bilo potrebno sredstava za potpunu renovaciju oba aerodroma kako bi funkcionisali u skladu sa potrebama i evropskim standardima? TOLIĆ: Nedavno sam saopštio ono što su, zaista, samo grube procjene i ta cifra se kreće u okvirno rasponu od 250 - 300 miliona eura, ali to je, i ovoga puta naglašavam - samo okvir jer konačan odgovor na to pitanje možemo da dobijemo tek i samo nakon izrade master plana. Sve drugo su odokativne računice. <h2>SARADNJA SA VLADOM</h2> PORTAL ETV: Da li ste se obraćali Vladi Crne Gore za podršku? Ako jeste, kakvu konkretno podršku ste tražili i kakav je bio odgovor? TOLIĆ: Aerodromi Crne Gore održavaju redovnu i profesionalnu komunikaciju sa predstavnicima Vlade, djelujući u duhu dobre saradnje između subjekta i njegovog osnivača. Naš odnos je zasnovan na uzajamnom informisanju i rješavanju pitanja od značaja za funkcionisanje kompanije. U tom kontekstu, zahtjevi za adaptacije infrastrukture upućuju se Vladi na saglasnost, čime se direktno poštuju statutarna ovlašćenja koja ona ima kao osnivač. Ovakav pristup omogućava da se svi procesi odvijaju u okviru zakonskih procedura, osiguravajući transparentnost i profesionalno upravljanje državnim resursima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013123014_1ae2b16df023642eb5e68395b11e9d130ecb2d5a0899e7d74ba22f600a66bf9b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026013123014_1ae2b16df023642eb5e68395b11e9d130ecb2d5a0899e7d74ba22f600a66bf9b" data-rendition-name="original" width="5710" height="3743" loading="lazy" alt="Roko Tolić"></figure>

Tolić: Zaposlićemo 130 radnika zbog baze Wizz Air-a u Podgorici, gruba procjena renoviranja oba aerodroma je 250–300 miliona eura

Glavni odbor Pokreta Preokret jednoglasno je izabrao Srđana Perića za predsjednika.&nbsp;
Izabrani su i članovi Predsjedništva: Mirza Krnić, Aleksa Bigović, Goran Ćetković, Neda Rašović, Boro Kankaraš, Tamara Tomić, Nebojša Marković, Miodrag Ilić, Aida Adlal, Fikret Kuč i Srđan Perić. Ranije je Aleksa Bigović izabran za direktora Preokreta.&nbsp;
Predsjedništvo je za šefa medijskog tima izabralo Mirka Perovića, a za šefa Kancelarije za socijalna pitanja Dragana Sošića.
- Preokret je predstavio građanima i podržavaocima novi logo i vizuelni identitet, pokrenuo aplikaciju za komunikaciju sa građanima i informisao javnost o izborima koje su sproveli Predsjedništvo i Glavni odbor - navode u saopštenju.&nbsp;
Objašenjeno je da novi logo simbolizuje prekid sa starim političkim praksama i otvaranje prostora za odgovorniju i transparentniju politiku.
- Predstavljena aplikacija omogućava građanima da predlažu inicijative, učestvuju u raspravama i prate realizaciju odluka, čime Preokret dodatno jača model direktnog učešća javnosti u donošenju odluka, počev od njegove interne organizacije, ali ostavlja i mogućnost prijavljivanja problema u funkcionisanju cijelog sistema - navode iz Prekreta.
Govoreći o daljem fokusu djelovanja Perić je saopštio da je promjena političkog sistema preduslov za suštinske reforme u Crnoj Gori.
- Preokret se zalaže za model u kojem se moć vraća građanima kroz direktnu demokratiju, transparentnost i stalnu kontrolu vlasti, ali i samih političkih subjekata. Politika mora biti servis javnog interesa, a ne gotovo isključivo prostor privilegija. Zato, uz institucionalne promjene, Preokret će se boriti za konkretne mjere poput funkcionalnog socijalnog kartona, pravednije raspodjele davanja, podsticanje koncepta socijalnog stanovanja, ali i podrške preduzetništvu, te promovisanje principa laičke države i načela da se o Crnoj Gori odlučuje u Crnoj Gori, što predstavlja osnov zajednice koja je utemeljena u balansu pravednosti i efikasnosti - zaključio je Perić.
Inače, planom razvoja Preokreta je predviđeno formiranje inicijativnih odbora u Podgorici, Nikšiću, Herceg Novom, Baru i Bijelom Polju, dok će u ostalim gradovima aktivnosti do juna funkcionisati na nivou ovjerenika. Iz Preokreta poručuju da ulaze u fazu funkcionalnijeg djelovanja, sa jasnom podjelom odgovornosti i usmjerenjem na konkretne rezultate.

Perić izabran za predsjednika Preokreta, izabrani su i članovi Predsjedništva

Život u Njemačkoj ponovno je postao skuplji, s obzirom na to da su potrošačke cijene u januaru bile 2,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine, nakon inflacije od 1,8 posto u decembru, pokazali su preliminarni podaci Destatisa.
Posebno su porasle cijene hrane, dok su vozači za gorivo morali izdvojiti više novca. Od decembra do januara potrošačke cijene ukupno su porasle 0,1 odsto, prenosi SEEbiz.
Glavni pokretači inflacije bile su ostale usluge, koje su takođe u prosjeku poskupjele 3,2 odsto u januaru. To uključuje i povećanje cijene "njemačke karte" za regionalni i lokalni prevoz širom zemlje.
Gosti restorana i kafića nijesu primijetili učinak smanjenja PDV-a za obroke s 19 na sedam odsto početkom godine. Mnogi ugostitelji uštedu od smanjenja poreza zadržali su za sebe.
U januaru su potrošači plaćali 2,1 odsto više za hranu nego u istom mjesecu prošle godine. U decembru su cijene hrane porasle 0,8 odsto.
Kafa, čokolada i meso, kao i voće i povrće, bili su znatno skuplji nego godinu ranije. S druge strane, energenti su u januaru bili 1,7 odsto jeftiniji nego prije godinu, dok su u decembru cijene energije bile 1,3 odsto niže u odnosu na isti mjesec 2024.
Statistički zavodi nekoliko njemačkih pokrajina objavili su da su u januaru struja i gas bili jeftiniji nego godinu ranije, dok su cijene goriva porasle. Cijene sirove nafte porasle su posljednjih mjeseci zbog sukoba u Iranu, dostigavši najviši nivo u četiri mjeseca.
Osim toga, povećanje naknade za emisiju ugljen dioksida (CO2) ima značajan uticaj na troškove goriva, objasnila je ekonomistkinja Stephanie Schoenwald iz istraživačkog centra KfW-a.
- Vladine mjere vjerovatno su neznatno opteretile potrošače u ukupnom bilansu. Niže naknade i tarife za električnu energiju i gas pratili su viši porezi na CO2 za lož ulje, gas i gorivo, kao i povećanje cijene tzv. njemačke kartice - rekao je Michael Heise, glavni ekonomista kompanije za upravljanje HQ Trust.
Inflacija u nadolazećim mjesecima mogla bi pasti ispod granice od dva odsto, prema procjeni predsjednika Bundesbanke, Joachima Nagela. Ipak, ekonomisti kažu da postoje mnogi pokazatelji da će inflacija ostati nešto iznad dva odsto tokom cijele ove godine.
Na to će uticati i najnovije povećanje minimalne plaće, jer mnoga poduzeća prebacuju povećane troškove na kupce. S druge strane, inflaciju ublažava snažan euro, koji uvoz u Njemačku čini jeftinijim.
U decembru su niže cijene energije i blaga stabilizacija cijena hrane snizile inflaciju ispod dva odsto prvi put od septembra 2024. U prosjeku su potrošačke cijene prošle godine porasle 2,2 odsto, isto kao i 2024. Ipak, plate zaposlenih rastu već više od dvije godine, čak i ako se izuzme inflacija.
S trenutnom vrijednošću inflacije od oko dva odsto, rast cijena je i dalje umjeren. Evropska centralna banka cilja na stabilni nivo cijena u eurozoni s inflacijom od dva odsto u srednjoročnom periodu.

Inflacija u Njemačkoj ponovo premašila dva odsto

Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, komentarišući izlazak iz državne i gradske vlasti &nbsp;kazao je da "misli da se uskoro bez njih neće moći ni na državnom nivou".
- Vlada na papiru ima podršku preko 50 poslanika i znali smo da izlazak iz vlasti za sad neće dovesti do pada Vlade - kazao je Knežević gostujući na TV Prva.&nbsp;
On istiće da će u ponedjeljak Skupštini predati predloge o dvojnom državljanstvu, srpskom jeziku i trobojci.
- Za zakon o državljanstvu je potreban 41 poslanik. Dovoljno je da ovo glasa PES, Demokrate, i ZBCG. Mi bi već tako riješili pitanja državljanstva i trobojke - poručio je Knežević.
Kazao je i da je Milun Zogović razgovarao sa Spajićem a da je on tada rekao da su "zahtjevi opravdani".
- Sa Demokratama smo imali kratak telefonski razgovor gdje sam im saopštio da ove inicijative nisu u suprotnosti sa evropskim standardima i da su Ustavne - istakao je Knežević.&nbsp;
Lider DNP tvrdi da ne traže da se crnogorski jezik izbriše kao službeni, već da se "naprave ustavne dopune da srpski jezik bude službeni zajedno sa crnogorskim.
- Nismo tražili brisanje državne zastave već da se pored nje koristi i trobojka iz 1905. godine - tvrdi Knežević.&nbsp;
Tvrdi da su za izmjene Ustava potrebni glasovi 41 poslanika.&nbsp;
- Za zastavu i za recimo i himnu, i za dvojno državljanstvo dovoljan je 41 poslanik. Sad da pitam ove ostale u Vladi što kažu da nije vrijeme za to – a kada je vrijeme za to? - kaže Kneežvić.&nbsp;
Lider DNP-a tvrdi i da je bilo pregovora PES-a sa DPS-om.&nbsp;
- Spajić se sastajao sa Danijelom Živkovićem još u decembru. U januaru je Anđela Jakšić-Stojanović imala sastanak sa Jevtom Erakovićem i da su razgovarali o modalitetima saradnje u vidu koncentracione Vlade. I to su poznate stvari u okviru koalicije i svi se prave mutavi. Spajić ima bolju komunikaciju sa Živkovićem nego sa mnom koji sam mu podržavao Vladu - tvrdi Knežević.&nbsp;
Kaže da je neuobičajeno da partija Andrije Mandića bude dio vlasti, dok je DNP opozicija.&nbsp;
- Mislim da će stranački organi obije partije donijeti odluku. Ja ne mogu da proglašavam te stavove. Svakako, niko ne može poremetiti svoje odnose i svako ima pravo da bira svoj politički put. Možda je naša strategija potpuno pogrešna, možda ono što Mandić saopštava predstavlja ispravan politički put i nemam ništa protiv toga - ističe Knežević.&nbsp;
Ukazuje i da bi pala Vlada ukoliko bi partija Andrije Mandić uskratila podršku Spajiću.&nbsp;
<h2>"Mujović da podnese ostavku"</h2>
Komentarišući situaciju u Glavnom gradu, nakon izlaska DNP-a iz vlasi, Knežević kaže da se "Mujović ne može više ponašati kao gradonačelnik Podgorice jer je doveo do raspada koalicije".
- Niko iz opozicije nije rekao da nije spreman da podrži Mujovića. On treba da podnese ostavku koliko danas jer on od juče više nije gradonačelnik. Mi ćemo se ponašati kao opozicija - kazao je Knežević.&nbsp;
Knežević je komentarisao i bjekstvo Miloša Medenice nakon izricanja zatvorske kazne.&nbsp;
- Čestitam i Vesni Medenici, neka uzme pištolj i konja i zapuca. Miloš je moj heroj, nemoj da se vrćeš, ne bi te ni prepoznali. Nažalost, umro mi je jedan bližnji rođak u Brodarevu i išao sam da izjavim saučešće. Jedan policajac je tražio na graničnom prelazu da bi izvršili pretres - kaže Knežević.&nbsp;
Dodaje da je traženo da njegov vozač otvori gepek.&nbsp;
- Kad je moj vozač pitao zbog čega, policajac je htio da provjeri da li prevozimo Miloša Medenicu. Kad smo ga pitali zar zaista to misle da vozimo Medenicu on je rekao – a ko će nego vi? Je li to vama normalno - tvrdi Knežević. &nbsp;

Tag: monteput