Da li u Crnoj Gori danas postoji jedna osoba u vlasti koja će reći - imam elementarnu i moralnu odgovornost, pita se politički direktor i poslanik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić.
Ako imate situaciju da svaki funkcioner izbaci sa svoje strane različit podatak koliko je stranih rezidenata u Crnoj Gori - neko kaže 13.000, neko 100.000, neko 120.000 - onda je jasno kakva je situacija. U ovoj državi sistem kao da ne postoji - rekao je on.
On je rekao kako smatra da je sve što se dešava posljedica nestručnosti i neznanja.
- Promijenile su se tri vlade od 2020, svi su dobili priliku, sve smo vidjeli i sve je jasno. Treba pitati građane koliko su zadovoljni - konstatovao je on gostujući na Prvoj.
Bezbjednosna situacija pored ekonomske, dodao je, najviše brine.
- Desi se jedan masakr na Cetinju, pa drugi, pa imamo situacije kada ubice ne uspiju iz prvog pokušaja pa ponove i uspiju, pa se sad desi da uhapse pogrešne ljude, da postrojavaju ljude kao u Drugom svjetskom ratu. Pa onda kažu da to nijesu bili Turci nego Azerbejdžanci - naveo je on.
Pita se da li u Crnoj Gori danas uopšte postoji neko ko će reći "imam elementarnu i moralnu odgovornost".
- Vidite li kako funkcioneri razbijaju auta u alkoholisanom stanju, pogledajte šta se dešava u nikšićkoj bolnici - dodao je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Anđušić: Ima li u ovoj državi jedne osobe koja će reći - imam elementarnu i moralnu odgovornost

Građani Cetinja i večeras su blokirali magistralni put Podgorica - Cetinje, u mjestu Kruševo ždrijelo. Današnja blokada trajaće tri sata, a počela je u 17.26 sati.
Oni ove mirne blokade organizuju duže od dva mjeseca iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Današnja blokada je izazvala saobraćajni kolaps, a kolika je bila kolona na magistralnom putu Podgorica - Cetinje možete pogledati na snimku.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FOLXxW4ahStA%3Fsi%3DwWXTi-JtO8w4g_hC&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građani Cetinja i danas blokirali Kruševo ždrijelo

Član Predsjedništva Pokreta Evropa sad Tihomir Dragaš smatra da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović makar moralno mora da snosi odgovornost jer, kako je rekao, u 14 mjeseci koliko je na čelu MUP-a, nije napravio nijedan dobar potez.
Dragaš je to naveo u komentaru na mreži X kojim se nadovezao na iznijet stav povodom protesta ispred zgrade MUP-a koji je sinoć održan zbog tragedije koja se 1. januara dogodila na Cetinju kada je Aco Martinović ubio 12 ljudi i ranio četiri osobe. On je stava da su protest organizovali, kako je rekao, "vojnici bivšeg režima po zadatku i u zaštiti vrhovnog im gospodara".
Jedan od korisnika ove mreže upitao je Dragaša da li su Šaranović i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, čija je ostavka takođe među zahtjevima organizatora protesta - neformalne studentske grupe "Kamo sjutra", toliko nesposobni da ih funkcioner PES-a mora braniti.
Za razliku od njegovog šefa, premijera Milojka Spajića, koji ne pomišlja da predloži razrješenje Šaranovića već sugeriše novinarima da to urade, Dragaš pronalazi propuste u radu Šaranovića.&nbsp;
- Ja ih ne branim, no pripadam grupi onih koji smatraju da makar zbog moralne odgovornosti Šaranović treba da podnese odgovornost. Ne zbog toga što je mogao bilo šta uraditi u vezi nezapamćenog zločina na Cetinju, već zbog toga što u ovih 14 mjeseci ne vidim ni jedan dobar potez. Moguće da ja ne vidim sve jer nisam u Vladi. &nbsp;Sa druge strane, kad oni koji su nas doveli u ovo stanje, gdje je ogromna količina policajaca kriminalizovana, gdje je mafija srasla sa državom pozivaju na protest, imam osjećaj gnušanja. Ne mogu podržati protest koji organizuju takvi ljudi - naveo je Dragaš na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTihomirDragas%2Fstatus%2F1875983428312539628&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Član Predsjedništva PES-a stava da Šaranović mora da snosi moralnu odgovornost

Carinici na aerodromu Shiphol u Amsterdamu sproveli su u utorak takozvanu kampanju "tačnosti" u halama za preuzimanje prtljaga, provjeravajući sve dolazne putnike, uključujući i one koji inače nemaju ništa da prijave, saopštio je aerodrom.
Carinici su sproveli dodatne kontrole od 12 sati do 13 sati i 30 minuta, u okviru protesta zbog zamrzavanja plata u javnom sektoru, sa ciljem da pokažu koliko je njihov rad važan, prenose Nezavisne novine.
Shiphol je upozorio putnike da očekuju duže čekanje i da se pridržavaju uputstava osoblja aerodroma.
&nbsp;- Razumijemo da je ovo neprijatno za putnike koji su upravo završili let - navodi se u saopštenju i dodaje da koriste pravo na protest, pritom pazeći da sve teče bezbjedno i u redu.
Akcija je dio protesta carinskih službenika zbog zamrzavanja plata u javnom sektoru, što podrazumijeva da neće biti povećanja ni prilagođavanja inflaciji.
Prema zaposlenima, kampanja ima za cilj da skrene pažnju vlade na njihove plate i beneficije.
Sindikati FNV, CNV i AC Rijksvakbonden istakli su da je akcija usmjerena na vladu, a ne na Shiphol ili putnike.
Slične akcije carinika danas se sprovode i u lukama Roterdama i Flisingena, gdje službenici, takođe, vrše dodatne kontrole.

Carinici na aerodromu u Amsterdamu dodatno kontrolisali sve dolazne putnike

Centar za građansko obrazovanje (CGO) na Međunarodni dan žena i đevojaka u nauci - 11. februar - podsjeća na značajne uspjehe crnogorskih naučnica, ali i da je u Crnoj Gori i dalje neophodna institucionalna podrška i prepoznavanje njihovog doprinosa - kazala je koordinatorka programa Aktivno građanstvo u ovoj nevladinoj organizaciji Sara Čabarkapa. Na 55. zasijedanju Komisije Ujedinjenih nacija za status žena, održanom 14. marta 2011. godine, usvojen je izvještaj sa zaključcima o pristupu i učešću žena i đevojaka u obrazovanju, nauci i tehnologiji, kao i o unapređenju ravnopravnosti žena u zapošljavanju i radnim uslovima u tim oblastima.&nbsp; Ovi zaključci, kako dodaje Čabarkapa, bili su osnov za proces koji će rezultirati proglašenjem Međunarodnog dana žena i đevojaka u nauci, Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija usvojenom 22. decembra 2015. godine. - Osim promovisanja uspjeha žena i đevojaka u nauci, obilježavanje ovog datuma ima za cilj jačanje svijesti o postojanju rodnih nejednakosti u nauci i tehnologiji, kao i podsticanje konkretnih mjera za uklanjanje barijera koje ženama i đevojkama otežavaju uključivanje, napredovanje i ostvarivanje uspjeha u naučnim karijerama. Iako njihov rad kroz istoriju često nije vrednovan jednako kao rad njihovih muških kolega, koji su nerijetko i prisvajali zasluge rada naučnica, žene su nauci dale nemjerljiv doprinos - navodi Čabarkapa. &nbsp;Marija Kiri, koja je otkrila dva nova hemijska elementa - polonijum i radijum, postavila je temelje novog naučnog polja radioaktivnosti. Podsjeća da je ona prva žena dobitnica Nobelove nagrade, ali i prva i jedina osoba koja je nagrađena Nobelovom nagradom za dvije različite oblasti - fiziku i hemiju. U vrijeme kada su ženama akademske karijere bile gotovo nedostižne, postala je i prva profesorica na Sorboni. &nbsp;- Sličnu borbu vodile su i Rozalind Frenklin, čiji je doprinos bio ključan za otkriće strukture DNK, Ada Laveles, prva programerka u istoriji, Ketrin Džonson, matematičarka NASA-e zaslužna za uspješne svemirske misije, kao i Tu Joujou, dobitnica Nobelove nagrade za razvoj lijeka protiv malarije. Njihovi doprinosi ne samo da su prevazišli patrijarhalne okvire, već su trajno oblikovali svijet u kojem živimo - naglasila je Čabarkapa. &nbsp;Crna Gora se može ponositi svojim naučnicama, poput Snežane Vuksanović i Snežane Dragićević, koje su otkrile novu biljnu vrstu u Štitarima, nazvanu Petrolamium crnojevicii, čime su dale važan doprinos crnogorskoj i svjetskoj nauci.&nbsp; - No, iako su se ove naše naučnice našle među kandidatkinjama za Trinaestojulsku nagradu, najviše državno priznanje, žiri im ovu nagradu nije dodijelio. Nagradu je dobio Bećir Vuković za knjigu koja u trenutku dodjele formalno nije ni postojala, a čijim se okolnostima danas bavi tužilaštvo. Ovakva odluka poslala je snažnu demotivišuću poruku ne samo naučnicama, već đevojkama koje tek započinju ili planiraju svoju naučnu karijeru - istakla je Čabarkapa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110909118_fd5e054a6f2d3aa23ba93c4fd0aeed4ce3b9369f4e4beeec6232b237cfd2b7e1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110909118_fd5e054a6f2d3aa23ba93c4fd0aeed4ce3b9369f4e4beeec6232b237cfd2b7e1" data-rendition-name="original" width="3484" height="3378" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa CGO"> <figcaption> Sara Čabarkapa(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  &nbsp;Paradoksalno, kako dodaje, ni najviša naučna institucija u državi - Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) - ne prepoznaje dovoljno senzibiliteta za otvaranje prostora ženama u nauci.&nbsp; - U društvu koje je i dalje duboko patrijarhalno, rodna neizbalansiranost u CANU, đe su samo tri žene među 38 redovnih i vanrednih članova znači da naučnice imaju višestruko manje šansi da postanu članice Akademije u odnosu na njihove muške kolege. Na primjer, Svetlana Kana Radević, istaknuta crnogorska arhitektinja, nikada nije izabrana za akademkinju CANU (iako jeste bila dio Odbora za likovne umjetnosti CANU) uprkos nespornoj vrijednosti njenog stvaralaštva i uticaja na arhitekturu u Crnoj Gori i regionu - navela je Čabarkapa. &nbsp;Podsjeća da je CGO, u decembru 2025. godine, Ženskom klubu Skupštine Crne Gore predložio da iz budžeta CANU za 2026. preusmjeri 500.000 eura za Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, kao podršku mladim naučnicima i naučnicama za istraživačke projekte.&nbsp; - Žalimo što poslanice u Skupštini Crne Gore nijesu podržale ovu inicijativu. Izražavamo nadu da će Crna Gora postati društvo istinske meritokratije, u kojem će naučnice imati jednake šanse kao njihove kolege, i đe nagrade i priznanja neće biti rezervisani samo za politički ili ideološki podobne muškarce - poručila je Čabarkapa.

Čabarkapa: I dalje neophodna institucionalna podrška i prepoznavanje doprinosa žena i đevojaka u naci

Američka državna tužiteljka Pem Bondi u srijedu će odgovarati na pitanja zastupnika u Kongresu o tome kako je Ministarstvo pravde postupalo s dosjeima vezanim za Džefrija Epstina, a koji su, uprkos pokušajima zatamnjivanja, otkrili osjetljive privatne informacije o žrtvama.
Bondi se suočava s novim talasom kritika proizašlih iz političke sage koja je obilježila njen mandat, nakon objave miliona dodatnih Epstinovih dokumenata koje su žrtve ocijenile kao površno obrađene i nepotpune.
Biće to prvi put da se glavna državna tužiteljka pojavi pred Kongresom nakon burnog saslušanja u oktobru, na kojem je više puta izbjegavala direktne odgovore i na kritike demokrata o njenim potezima uzvraćala sopstvenim političkim napadima.
Očekuje se da će je demokrati u Odboru za pravosuđe Predstavničkog doma oštro ispitivati kako je Ministarstvo pravde odlučivalo šta treba, a šta ne treba biti javno objavljeno u okviru "Epstein Files Transparency Acta", zakona koji je Kongres usvojio nakon što je ministarstvo u julu iznenada saopštilo da više neće objavljivati nove dosjee, iako je prethodno podiglo očekivanja konzervativnih influensera i teoretičara zavjere.
Bondi se neprestano bori da prevaziđe reakcije zbog načina na koji je vodila proces objave Epstinovih dosjea otkako je u februaru prošle godine u Bijeloj kući podijelila fascikle grupi influensera s društvenih mreža. Fascikle nisu sadržavale nikakva nova otkrića o Epstinu, što je dodatno pojačalo zahtjeve biračke baze predsjednika Donalda Trampa da se dosjei u potpunosti objave.
Saslušanje dolazi nekoliko dana nakon što su pojedini zastupnici posjetili jednu kancelariju Ministarstva pravde kako bi pregledali necenzurirane verzije dokumenata. U sklopu dogovora s Ministarstvom pravde, zastupnicima je omogućen uvid u više od tri miliona objavljenih fajlova u čitaonici s četiri računara, uz dozvolu da prave rukom pisane bilješke.
Demokrati optužuju Ministarstvo pravde da je zacrnilo informacije koje su trebale biti javne, uključujući i podatke koji bi mogli dovesti do pojačanog nadzora Epstinovih saradnika. Istovremeno, žrtve su osudile ministarstvo zbog nedosljednih ili potpuno izostavljenih začrnjivanja, što je rezultiralo nenamjernim objavljivanjem golih fotografija i drugih privatnih podataka o žrtvama.
Ministarstvo je stalo u odbranu posljednjeg paketa, u kojem je objavljeno više od tri miliona stranica dokumenata, kao i više od 2.000 videa i 180.000 fotografija. Asošijejted pres i druge medijske organizacije još pregledaju milione stranica, od kojih je veliki dio ranije bio povjerljiv.
Analiza dokumenata koju je proveo AP pokazuje da su istražitelji prikupili obilje dokaza da je Epstin seksualno zlostavljao maloljetne djevojčice, ali da su pronašli malo tragova da je ovaj dobro povezani finansijer vodio lanac trgovine seksom za moćne muškarce.&nbsp;
Videozapisi i fotografije zaplijenjeni u Epstinovim kućama u Njujorku, na Floridi i Djevičanskim Ostrvima nisu prikazivali žrtve u trenutku zlostavljanja niti su implicirali druge osobe u njegove zločine, naveo je jedan tužilac u dopisu iz 2025. godine.

Državna tužiteljka Bondi pred Kongresom zbog skandala s Epstinovim dokumentima

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je naredio dodatno povećanje carina za Švajcarsku od devet odsto jer mu se "nije svidio način na koji mu se jedna švajcarska liderka obratila" dok ga je pozivala da ukine carinu.
Tramp je u intervjuu za Foks biznis rekao da je ton Karin Keler-Suter, članice Švajcarskog saveznog vijeća, a koju je pogrešno nazvao premijerkom, smatrao "repetitivnim" i "agresivnim".
- Uveo sam carine od 30 odsto, što je vrlo nisko. Zatim sam primio hitan poziv od, vjerujem, premijerke Švajcarske, i ona je bila vrlo agresivna, ali ljubazna, ali i vrlo agresivna. Rekla je: "Gospodine, mi smo mala zemlja. Ne možemo ovo učiniti. Ne možemo ovo učiniti". Nisam je mogao skinuti s telefona - rekao je Tramp.
Ističe da je Keler-Suter konstantno ponavljala da je Švajcarska mala zemlja što ga je, kako kaže, dodatno iznerviralo.
- Nisam je mogao skinuti s telefona, pa je bilo 30 odsto. I nije mi se baš svidio način na koji je razgovarala s nama, pa sam joj umjesto smanjenja, povećao na 39 odsto - kazao je Tramp.
Slične primjedbe Tramp je dao nekoliko sedmica ranije na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je pokazao da ne zna da li Švajcarska ima premijera ili predsjednika.
- Pretpostavljam da premijerka, ne znam, predsjednik, premijerka je nazvala, žena. I ona je bila vrlo repetitivna. Rekla je: "Ne, ne, ne, ne možete to učiniti, 30 posto. Mi smo mala, mala zemlja". Ali ja sam rekao: Možda ste mali, ali imate veliki deficit" - istakao je Tramp.
Švajcarska nema premijera niti izvršnog predsjednika. Umjesto toga, zemljom kolektivno upravlja Federalno vijeće od sedam članova. Međutim, američki i švajcarski pregovarači su u novembru postigli preliminarni dogovor o smanjenju carinske stope na 15 odsto, a švajcarska industrija se obavezala da će investirati 200 milijardi dolara u Sjedinjene Države do kraja 2028. godine.

Tag: moralna-odgovornost

Anđušić: Ima li u ovoj državi jedne osobe koja će reći - imam elementarnu i moralnu odgovornost

Građani Cetinja i danas blokirali Kruševo ždrijelo

Član Predsjedništva PES-a stava da Šaranović mora da snosi moralnu odgovornost

Carinici na aerodromu u Amsterdamu dodatno kontrolisali sve dolazne putnike

Čabarkapa: I dalje neophodna institucionalna podrška i prepoznavanje doprinosa žena i đevojaka u naci

Državna tužiteljka Bondi pred Kongresom zbog skandala s Epstinovim dokumentima

Tramp ne zna da li Švajcarska ima premijera: "Zvala me neka žena, bila je agresivna pa sam im povećao carine"

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO