<p>Iz štampe je izašao 54. broj Komune sa bogatim programskim sadržajem o mostovima Podgorice kao najmarkatnijim tačkama, najvidljivijim i najprepoznatijim toposima oko kojih je sabiralište svega identitetskog.</p> <p>Najnoviji broj Komune počinje Uvodnikom m<b>r Željka Rutovića</b> u kojem ističe da su mostovi civilizacijski biljezi, a da je hronika Podgorice, hronika njenih mostova koji su svaki za sebe civilizacijska etapa u razvoju grada.</p> <p>U ovom posebnom tematskom broju posvećenom mostovima koji predstavljaju ogledalo vremena, publikovan je i esej Iva Andrića o simbolici mostova sa naslovom ,,Modtovi-vredniji od kuća, svetiji od hramova “u kojem poznati Nobelovac objašnjava svoju fascinaciju mostovima kao simbolom spajanja ljudi, vremena, naroda i država…i kao mjestom gdje se prepliću životi i događaji.</p> <p>Uz ovaj tematski broj o mostovima kao graditeljskoj baštini i nasljeđu Podgorice dr <b>Goran Sekulović</b> piše o mostovima Podgorice kao njenom istorijskom bilu u tekstu pod naslovom ,,Simbolička i kulturna okosnica bića grada“koji,,predstavljaju srž mogućeg i već realno prisutnog poduhvata da se cijeli prostor Morače i Ribnice dovede u odgovarajući sklad sa prirodnim, kulturnim i istorijskim obilježjima, vertikalama i velikanima Podgorice”</p> <p>Dr <b>Marko Gošović </b>sa Univerziteta Donja Gorica ekskluzivno za ovaj broj Komune ustupio je dio teksta iz njegovog doktorskog rada pod nazivom ,,Crnogorski mostovi-građevine i zvuk” u kojem ističe da ,,u Crnoj Gori postoji mnogo mostova koji danas predstavljaju istorijske spomenike i dio su zaštićene kulturne baštine, a da se zvuk razmatra kao neodvojiva komponenta vizuelnog profila mostova koji podrazumijevaju prirodnu komponentu zvuka…”</p> <p>Najnovija Komuna donosi i tekst <b>Slobodana Čukića</b> o nepoznatim detaljima o gradnji znamenitog mosta na Morači sa naslovom ,,Ko je započeo, a ko dovršio Vezirov most”, kao i tekst <b>Danila Burzana</b> o gradskim mostovima &nbsp;pod naslovom ,,Od Mostine do Milenijuma”.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251224081248_ac1ec6a3e2ddf047ca1c9440f95b1d7b5b0b121369b7b4a08eed49bf818e8de6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251224081248_ac1ec6a3e2ddf047ca1c9440f95b1d7b5b0b121369b7b4a08eed49bf818e8de6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="mostovi"> </figure>  <p>Poznati podgorički hroničar<b> Abdulah Bato Abdić </b>piše o istoriji gradnje mostova u Podgorici čija funkcionalnost nikada nije išla na uštrb njihove estetske vrijednosti i oni, kako on tvrdi, imaju itekako značajno mjesto u ukupnom razvoju jednog naroda i sredine u tekstovima sa naslovom ,, Simbioza prirode i estetike graditelja“ i ,, Tabački most -nukleus razvoja Tabahane”.</p> <p>O jednom od najljepših sačuvanih mostova: starom mostu na ušću Ribnice u Moraču piše <b>Ivan Kern</b> u tekstu pod naslovom ,,Veza stare i moderne Podgorice” u kojem ističe ,,da se arhitektonskim skladom i materijalizacijom u kamenu, ovaj most uklopio u prirodni okvir i odavno postao integralni dio Podgorice”</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251224081248_dea2fd918c2f601bc025a406b9b2d4116a02f2006fda9a72368f17ecbdf3bb90.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251224081248_dea2fd918c2f601bc025a406b9b2d4116a02f2006fda9a72368f17ecbdf3bb90" data-rendition-name="original" width="524" height="640" loading="lazy" alt="mostovi"> </figure>  <p>U ovom broju Komune o mostovima kao iskonskoj potrebi koja mijenja, poboljšava i olakšava živote onim koji ih koriste &nbsp;publikovan je tekst &nbsp;graditelja, neimara i &nbsp;poznatog i neprevaziđenog majstora i obnovitelja starih kamenih građevina, <b>Zlatka Vujotića</b> sa naslovom ,,Približavaju obale, ali i ljude” koji kaže da su mnoga mjesta dobijala nazive po mostovima i kao takva ostala su do danas opisana i oslikana od mnogih umjetnika…</p> <p>Najnovija Komuna donosi tekst<b> Stojana Stamenića</b> o ključnom projektu petoljetke i poduhvatu dvjesta pedeset trudbenika koji su gradili most Blaža Jovanovića ,, koji &nbsp;je bitniji od ideološke svijesti i ispravnosti vremena kada je most nastajao i predstavlja lako prepoznatljiv osjećaj za svoj grad i sugrađane”.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251224081248_2963a07590cf6df1113d7503de5c92a51e6b389d4ec13f772bd2199524090182.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251224081248_2963a07590cf6df1113d7503de5c92a51e6b389d4ec13f772bd2199524090182" data-rendition-name="original" width="2000" height="1323" loading="lazy" alt="mostovi"> </figure>  <p><b>Dražen Drašković </b>piše o mostu “Moračica”, simbolu moderne i graditeljske Crne Gore koji predstavlja najviši most na prostorima bivše Jugoslavije u tekstu pod naslovom ,,Most zastave i crnogorskog ponosa”.</p> <p>Hroničar graditeljstva u Crnoj Gori, novinar i publicista<b> Velizar Radonjić</b> u tekstu sa naslovom ,,Meštri od mostova “piše o prvim graditeljima cesta i mostova, imenima inžinjera koji su ih projektovali i gradili &nbsp;uz naglasak da je čuvanje od zaborava civilizacijski dug i obaveza uz podsjećanje da su to ljudi čiji vidici sežu daleko ispred njih, a ono što izgrade traje dugo poslije njih.</p> <p>On &nbsp;takođe u ovom posebnom broju Komune posvećenom podgoričkim mostovima &nbsp;sa serijalom pod naslovom ,, Vrijedna dobra-dobra koja traju“ u više objavljenih tekstova sa velikim brojem rariretnih i vrijednih fotografija nabrojio je &nbsp;sve mostove na području Glavnog grada, dao njihove karakteristike &nbsp;i podsjetio na njihovo postojanje, a istovremeno opominje zbog nebrige i podstiče na uspostavljanje višeg nivoa institucionalne zaštite mostova i istovremeno poziva i proziva da se stane u odbranu graditeljske baštine kao najvećeg i najvrednijeg dijela ukupne kulturne baštine Crne Gore.</p> <p>Ovo izdanje je štampano uz sufinasiranje Sekretarijata za kulturu Glavnog grada i Ministarstva kulture , a i ovaj broj Komune uredio je mr <b>Amer Ramusović </b>dok je za dizajn i grafičko uređenje bio zadužen <b>Vojislav Bulatović</b>.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Najnoviji broj Komune posvećen mostovima u Podgorici

<p>Kaže jedna poslovica: <b>“Ne ruši mostove za sobom, možda ćeš se jednom morati vratiti”.</b><br/>
<b>Dario Vraneš</b> izgleda nikada nije čuo za tu misao. Kao što nije ništa naučio ni iz primjera svojih prethodnika koji su tuda prolazili prije njega. Svi su oni bili dobri dok su služili — dok su imali za šta da posluže. Onog trenutka kad više nijesu bili potrebni, odbačeni su kao stare, islužene krpe.</p>
<p>Kažu da <b>izdajnici žive kratko u tuđoj milosti, a dugo u sopstvenoj sramoti</b>. I nije ono što Vraneš danas govori i radi ništa novo: već smo to slušali od desetina drugih koji su posljednjih godina izmiljeli i pokušali da lažima zamijene istinu. Novo je samo jedno — da je čovjek takvog profila predsjednik opštine iz koje se ne odlazi nego <i>bježi</i>.</p>
<p>Pljevlja su opština koju je u proteklim decenijama napustio ogroman broj ljudi. To više nije vijest — to je trend. Novost je da država prvi put ima premijera - Pljevaljaka. Čovjeka sa, kako vole reći, “japanskim mindsetom”, ali ipak Pljevljaka. Njih dvojica — premijer i predsjednik opštine — djeluju kao potpune suprotnosti. Prvoga, formiranog dugim životom u inostranstvu, „velike” teme uopšte ne zanimaju. Na ozbiljne incidente, čak i na pokušaje ubistava i linča na nacionalnoj osnovi, reaguje podsmijehom, kao da ga se ništa ne tiče. Kao da mu niko nije javio da je nadležan upravo za to.</p>
<p>Vraneša, s druge strane, isključivo zanimaju te “velike teme”, do te mjere da ih sam proizvodi — ofarbane nacional-šovinističkom bojom i obilato natopljene lažima, jer jedino tako može da objasni ono čemu teži. Ili, bolje rečeno, ono za šta je plaćen (ne mislim na platu iz budžeta, makar ne ovog našeg).</p>
<p>A ipak, imaju oni jednu zajedničku osobinu: <b>oba su potpuno nezainteresovana za razvoj Pljevalja i život Pljevljaka</b>. Toliko da ne pokušavaju da urade ama baš ništa. Vraneš, ljekar, nije reagovao ni kada je u pljevaljskoj bolnici nestalo osnovnih sredstava za rad i normalno funkcionisanje. Umjesto da brine o zdravlju svojih sugrađana, on u kabinet kači fotografije ratnih zločinaca, preimenuje ulice po drugim koljačima i organizuje posijela u slavu trećih. A sve u sreći i veselju što takvih “junaka” ima dovoljno za još dva mandata. Jedino je sporno — hoće li nakon ta dva mandata uopšte biti naroda da mu prisustvuje, ili će svi otići onim istim mostom sa početka priče, tražeći zdrav vazduh, pun frižider i bolnicu u kojoj se skalpeli ne prokuvavaju kao u srednjem vijeku.</p>
<h2>Mostovi kojima daju imena — narod prelazi u jednom smjeru</h2>
<p>Možete nazvati most kako god hoćete — narod će prelaziti svojim poslom i naumom, a on je svim isti – samo otići šta dalje.<br/>
Ali narod ide u jednom smjeru: <b>ka boljem životu</b>. Ka gradovima koji nude budućnost, a ne mitove, pozajmljene zastave i izmišljenu istoriju.</p>
<p>Kad sljedeći put neko stane pred mikrofone da objavi novo “veliko” ime, sjetite se: <b>naziv samo sakriva prazninu</b>. A kada je praznina ogromna — nijedno ime joj ne pomaže. Samo što će ta sljedeća najava odzvanjati praznim ulicama, poput aveti, poput ničega.</p>
<p>Valjda Vraneš misli da njegovim sugrađanim fali zastava a ne radnih mjesta, misli i govori da je pripadnik ugroženog naroda, ne shvatajući da je pripadnik političke elite koja je ugrozila perspektivu mladima.</p>
<p>I, dok on bezuspješno traga za nekim fantomskim „istorijskim pravdama”, njegov grad tone u zaborav. Onaj koji plaši da preraste u vječan i nepovratno sjećanje<b>.</b></p>
<p>I dok Pljevlja ostaju bez ljudi, politika im nudi samo predstave: zakletve, kamere, parole, starinske mantre o “braći” i “slavnoj prošlosti”. Ali život ima svoj tempo: rudnici se gase, preduzeća propadaju, mladi pakuju kofere, putevi sve više zaobilaze, a oni koji ostaju preživljavaju na ivici nade.</p>
<h2>Most nad vodom koji vodi van</h2>
<p>Možeš most nazvati Svetosavskim, Aleksandrovim, Ujediniteljskim… možeš ga oblijepiti simbolima i parastosima. Ali kada padne mrak i kada oni isti “čuvari tradicije” zasjednu u fotelje, narod se rasporedi na dvije strane, ali ne na zelenaše i bjelaše, ne ni na partizane i četnike, ne više ni na depesovce i on druge, već na: <b>one koji ostaju iz nužde jer nemaju đe, i one koji odlaze.</b></p>
<p>I tada svaka “velika priča”, svaki nacionalni projekat i svaka parola ostaju samo to - <b>dekor za prazne džepove i prazne duše</b>.</p>
<p>A most? Most služi da se pređe. I kad je jedina prava destinacija preko njega - <b>odlazak</b>, onda je jasno čemu taj most služi.</p>
<p>U politici je lako graditi mostove od riječi, laži i simbola.</p>
<p>Teže je izgraditi <b>most koji zadržava ljude</b>.</p>
<p>A Pljevlja, sa ljudima koji odlaze i vlastima koje se bave svime osim Pljevljima, stoje upravo na tom raskršću.&nbsp;</p>
<p>I zato: ne ruše se mostovi samo iza onih koji izdaju i koji neće imati čemu da se vrate — ruše se i pred onima koji ne znaju šta znači biti odgovoran za svoj grad i svoj narod.</p>

Ne ruši mostove - možda ćeš ih jednom morati preći

<p>Put Vrulja - Mijakovići otvoren je juče, a predsjednik Opštine Pljevlja <b>Dario Vraneš </b>kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.</p>
<p>Vraneš je, u video obraćanju objavljenom na društvenim mrežama, saopštio koja su imena nađenuli mostovima dužine 160 odnosno 128 metara.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRw0DcAiND8%2F%3Figsh%3DejBpY29zbW04Nm1o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- &nbsp;Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je Vraneš.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvranes-nepozeljan-za-spajica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vraneš: Narod mostove u Pljevljima nazvao kralj Petar I i kralj Aleksandar Karadjordjević

<p>Na gradilištu Vrulja-Mijakovići postavljen je posljednji projektovani prednapregnuti nosač na mostu broj 2, čime se završila ova faza izrade mostova. To je za Portal ETV saopštio koordinator Bemax-a za inženjerske konstrukcije, <b>Nikola Zejak</b>.</p> <p>Podsjetio je da se na putnom pravcu Vrulja- Mijakovići grade dva mosta dužine 126 i 156 metara sa ukupno 45 montažnih elemenata.</p> <p>„Montaža prednapregnutih nosača na mostu broj 1 je završena prethodne sedmice i, prema ranijoj najavi, na tom mostu se sada radi kompletiranje oplate konzolnih prepusta ivičnih vijenaca, kao i armiranje gornje ploče mosta i priprema za betoniranje“, istakao je Zejak.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925140928_e7b733a3f85f23db69891c710a623d70a751ae51b0873efad316201783a5a822.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250925140928_e7b733a3f85f23db69891c710a623d70a751ae51b0873efad316201783a5a822" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Put Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Put Vrulja-Mijakovići<span>(Photo: TV E)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Najavio je da se ta faza radova očekuje u narednim danima na mostu broj 2.</p> <p>„Ova faza rada, na mostu broj 2 nas sada, po završenoj fazi postavljanja montažnih nosača, očekuje u narednim danima“, dodao je Zejak.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925140928_16855906783f320b598bac5976862ed74f4c6d81b34fee4e5c065d95aa403da9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250925140928_16855906783f320b598bac5976862ed74f4c6d81b34fee4e5c065d95aa403da9" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Put Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Put Vrulja-Mijakovići<span>(Photo: TV E)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Podsjetimo, dionica Vrulja – Mijakovići duga je sedam i po kilometara i povezuje regionalni put Slijepač most – Trlica sa magistralom Pljevlja – Đurđevića Tara.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925140928_30fea754948bdd6eecf9fa5527fbf26997979b8132ceef41b5343af81f590490.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250925140928_30fea754948bdd6eecf9fa5527fbf26997979b8132ceef41b5343af81f590490" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Put Vrulja-Mijakovići"> <figcaption>Put Vrulja-Mijakovići<span>(Photo: TV E)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Nakon završetka radova, očekuje se značajno poboljšanje saobraćajne povezanosti Pljevalja sa gradovima na sjeveru.</p>

Put Vrulja-Mijakovići: Postavljen posljednji prednapregnuti nosač na mostu broj 2

<p>Na dionici puta Vrulja – Mijakovići, 10. septembra započeta je najzahtjevnija faza radova - montaža prednapregnutih nosača na mostu broj 1, koji ima četiri raspona i dužinu od 126 metara. Iz kompanije Bemax, koja je izvođač radova, danas je saopšteno da je ta faza kompletirana, i da se mašine već prebacuju na most broj 2.</p>
<p>Koordinator Bemax-a za inženjerske konstrukcije, <b>Nikola Zejak</b> ističe da se radovi odvijaju prema ranije najavljenom planu rada, te da se u prethodnih sedam dana vršila montaža prednapregnutih nosača na mostu broj 1.</p>
<p>„Most broj 1 je dužine 126 metara i ova faza je danas kompletirana. Paralelno sa montažom nosača na pripremljenim rasponima, radi se i priprema oplate i armiranje poprečnih greda iznad stubnih mjesta kao i postavljanje oplate za konzolne prepuste i ivične vijence“, naglasio je Zejak.</p>
<p><br/></p>

<figure>
    <img src="https://superdesk-pro-c.s3.amazonaws.com/sd-etv/20250916170928/4af88fa741b805b02e041d62ba8c3797ddb053a8d496881106e07a489dc75c0b.jpg" alt="" />
    <figcaption>Put Vrulja - Mijakovići</figcaption>
</figure>

<p>On je kazao da se mašine danas prebacuju na most 2, koji je dužine 156 metara i imaće pet polja.</p>
<p>„I sve ove navedene faze nas u narednih sedam dana očekuju i na mostu broj 2. Tako da je cilj da do kraja septembra imamo kompletirane sve veće armirano-betonske radove na obije mostovske konstrukcije“, poručio je Zejak.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUIbzFMZ_iaQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Podsjetimo, dionica Vrulja – Mijakovići duga je sedam i po kilometara i povezuje regionalni put Slijepač most – Trlica sa magistralom Pljevlja – Đurđevića Tara.</p>

<figure>
    <img src="https://superdesk-pro-c.s3.amazonaws.com/sd-etv/20250916170928/3420892913aba1c4d1b26204a27ee5333dd9c49abdfa1e6922469ec26f16bfed.jpg" alt="" />
    <figcaption>Put Vrulja - Mijakovići</figcaption>
</figure>

<p><br/></p>
<p>Nakon završetka radova, očekuje se značajno poboljšanje saobraćajne povezanosti Pljevalja sa gradovima na sjeveru, a izvođač najavljuje da će posao biti završen do kraja oktobra.</p>
<p>Pogledajte kako izgledaju radovi na trasi puta Mijakovići-Vrulja.</p>

1250x600

1084x550

Radovi na putu Vrulja – Mijakovići u punom zamahu; Zejak: Jedna faza kompletirana, mašine se prebacuju na most broj 2

<p>Na gradilištu puta Vrulja – Mijakovići u toku je najzahtjevnija faza posla - podizanje i montaža prenapregnutih nosača na jednom od mostova.&nbsp;</p>
<p>Riječ je o konstrukcijama koje zahtijevaju maksimalnu preciznost i pažljivo planiranje, a u cijeli proces uključene su dizalice nosivosti i do 700 tona.</p>
<p>Inženjer mostogradnje Ivan Jelovac inženjer u kompaniji Bemax već deceniju živi posao koji ga istovremeno izaziva i inspiriše. Kaže – privukla ga je složenost konstrukcija koje traže potpunu posvećenost. Mostovi su objekti u kojima greške ne smije biti, svaki detalj mora biti savršeno precizan. Upravo ta težina zadatka za njega je izazov vrijedan truda.</p>
<p>- Za greške u izgradnji mostova nema prostora. Bukvalno sve mora biti u milimetar, sve mora biti isplanirano detaljno, za šta su zaduženi kako menadžment tako i cijela operativa i inženjeri na gradilištu. Greške i ako bi se desile bi bile previše skupe na ovakvim stvarima – kazao je Jelovac za Televiziju E.</p>
<p>Brojni mostovi na kojima je tokom karijere radio svjedoče o njegovom profesionalizmu i posvećenosti. Danas je pred njim bio novi izazov – dva mosta na dionici puta Vrulja – Mijakovići, najzahtjevniji segment ove saobraćajnice. Dizalica nosivosti do 700 tona pažljivo spušta prenapregnute nosače na konstrukciju, dok Jelovac prati svaki detalj, pazeći da u složenom procesu sve bude na svom mjestu.</p>
<p>- Ovi mostovi se rade sa klasičnih prenapregnutih greda. Njihove dužine su 30 i 35 metara, težine 55 i 65 tona. Ono što je karakteristično je sama montaža ovih nosača koje se rade, kao što možete da vidite danas na gradilištu, koje se rade sa velikim dizalicama – objašnjava on.</p>
<p>Zbog nepristupačnog terena, gradnja mostova na ovoj dionici saobraćajnice Vrulja Mijakovici, zahtijevala je dodatni trud i organizaciju. Svaki nosač i metar betona, rezultat su rada velikog broja ljudi i pažljivo isplaniranog procesa. Kada mostovi budu završeni, a trasa u potpunosti asfaltirana, put Vrulja – Mijakovići postaće više od saobraćajnice . Projekat vrijedan osam miliona eura donijeće Pljevljacima i cijelom sjeveru Crne Gore bržu, sigurniju i pouzdaniju vezu sa ostatkom zemlje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8Y07QCXWu1s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jelovac: Za greške u izgradnji mostova nema prostora

<p>Na dionici puta Vrulja – Mijakovići danas je počela montaža prenapregnutih nosača na mostu broj jedan, a izvođač radova je kompanija Bemax.&nbsp;</p>
<p>Ovim je otpočela najzahtjevnija faza radova na trasi puta dugoj sedam i po kilometara, gdje se grade ukupno dva mosta.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpocela-montaza-nosaca-na-mostu-na-putu-mijakovici-vrulja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Pogledajte kako izgledaju radovi na najzahtjevnijoj trasi puta Mijakovići-Vrulja.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DnPd-J79Felg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DwgewTWfkLk0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DyamIjnox5_k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dyw28jKJA68c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO - Pogledajte kako teku radovi na putu Mijakovići - Vrulja

<p>Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.</p>
<p>Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.</p>
<p>Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine</p>
<p>Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.</p>
<p>Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.</p>
<p>Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.</p>
<p>Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.</p>
<p>Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.</p>

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

<p>Premijer Izraela <b>Benjamin Netanjahu</b> izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.</p>
<p>Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika <b>Donalda Trampa</b> za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.</p>
<p>- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.</p>
<p>U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.</p>
<p>- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.</p>
<p>Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.</p>
<p>- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.</p>

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

<p>Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).</p>
<p>Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.</p>
<h2>„Tampon-zona“</h2>
<p>Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.</p>
<p>Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.</p>
<p>– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.</p>
<p>Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.</p>
<p>Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.</p>
<p>Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.</p>
<p>Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.</p>
<p>Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.</p>
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
<p>Turski ministar vanjskih poslova <b>Hakan Fidan</b> izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.</p>
<p>Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država <b>Donald Tramp </b>u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.</p>
<p>Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.</p>
<p>Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je <b>Donaldu Trampu</b> data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.</p>
<p>Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.</p>
<h2>Moguće posljedice</h2>
<p>Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.</p>
<p>Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.</p>
<p>Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima <b>Bašara al-Asada</b>.</p>
<p>Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.</p>
<p>Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.</p>
<p>MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.</p>
<p>Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.</p>
<p>Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.</p>

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

<p>Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD <b>Donald Tramp</b>.</p>
<p>- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.</p>
<p>Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.</p>
<p>Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.</p>

Tag: mostovi