Ljudi koji loše spavaju mogu imati mozak koji izgleda gotovo godinu dana stariji od njihove stvarne dobi, prema novom istraživanju sprovedenom na više od 27.000 odraslih osoba uzrasta od 40 do 70 godina.
Studija, objavljena u britanskom medicinskom časopisu Lanset, analizirala je navike spavanja učesnika i MRI snimke mozga, koristeći vještačku inteligenciju za procjenu „starosti mozga“ svake osobe – biološke mjere zasnovane na obrascima kao što su gubitak moždanog tkiva, stanjivanje korteksa i oštećenje krvnih sudova, piše N1.
Istraživači su otkrili da su oni s lošim obrascima spavanja imali mozak koji je izgledao znatno starije od njihove hronološke starosti.
Svako pogoršanje kvaliteta sna bilo je povezano s oko šest mjeseci dodatnog starenja mozga.
U prosjeku, ljudi s lošim navikama spavanja – poput nesanice, hrkanja, nepravilnog trajanja sna ili kasnog ritma spavanja – imali su mozak koji je izgledao otprilike godinu dana stariji od njihove stvarne dobi.
- Starost mozga veća od stvarne starosti može biti znak odstupanja od zdravog starenja - naveli su istraživači.
Prethodne studije pokazale su da je mozak koji izgleda starije povezan s bržim kognitivnim padom, većim rizikom od demencije, pa čak i ranijom smrću.
Tim je takođe otkrio da upala može djelimično objasniti ovu vezu.
Loš san može povećati nivo upale u organizmu, što zauzvrat može oštetiti krvne sudove i moždane ćelije. Upala je objašnjavala oko 10 odsto veze između kvaliteta sna i starenja mozga.
Iako se starenje mozga ne može potpuno izbjeći, istraživači su rekli da životne navike mogu pomoći u njegovom usporavanju.
Održavanje redovnog rasporeda spavanja, ograničavanje unosa kofeina i alkohola, kao i vremena provedenog pred ekranom prije spavanja, te stvaranje tihog i mračnog okruženja za san, mogu dugoročno zaštititi zdravlje mozga.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Loš san ubrzava starenje mozga i povećava rizik od demencije

U Kliničko bolničkom centru (KBC) Berane urađena je intervencija na mozgu kod pacijenta u budnom stanju. 
Zoran Mićović iz Tivta prvi je pacijent kojem je u Crnoj Gori urađena intervencija interkranialne aneurizme u budnom stanju, a pacijent se samo nekoliko minuta kasnije osjećao dobro.
Intervenciju je radio dr Slobodan Ćulafić, svjetski priznati interventni neuroradiolog.
Iako je angažovan u cijelom regionu, Turskoj, Evropi, Ćulafić nije želio da radi u našem najvećem zdravstvenom centru u Podgorici, već u svom rodnom gradu.
Za zahtjevne neurološke intervencije neophodni su, kaže, dobri uslovi, a KBC Berane, svako ispunjava sve potrebne kriterijume.
U želji da pacijentima pruže kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u KBC-u Berane, trude se da uvedu nove procedure koje će koristiti ne samo građani sjevera, već cijele države.
Angio sala već je opravdala svoje postojanje. Za godinu rada uz pomoć ljekara iz KCCG, urađeno je više od 1400 intervencija, pa su se liste čekanja značajno smanjile.
Iz KBC Berane kažu da je za dobre rezultate bila neophodna finansijska podrška Ministarstva i FZO, koji su omogućili nabavku skupe opreme, neophodne za rad angio sale. 
Kako komplikovane procedure koštaju i do 25 hiljada eura, u toj zdravstvenoj ustanovi očekuju da će država i ubuduće imati sluha za potrebe pacijenata, ali i razvija zdravstva na sjeveru.

U Beranama urađena intervencija na mozgu kod pacijenta u budnom stanju

Američki i ukrajinski zvaničnici će održati novu rundu razgovora sjutra u Ženevi, izjavio je specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof, prenijeli su danas francuski mediji.
Taj sastanak dolazi posle prethodne runde pregovora između Ukrajine, Rusije i SAD 17. i 18. februara u Ženevi, koja nije dovela do napretka po teritorijalnim pitanjima niti u vezi prekida vatre.
Vitkof je rekao da će 26. februara otputovati u Ženevu sa Džaredom Kušnerom zetom američkog predsjednika Donalda Trampa i kopredsjedavajućim američke delegacije, na razgovore sa Iranom, podsjetio je Mond.
Uz to putovanje, planira se sastanak i sa sekretarom Saveta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustemom Umerovim.
Šef kabineta predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog Kirilo Budanov rekao je ranije da će nova runda biti održana 26. i 27. februara u Ženevi.
Kremlj nije se za sada oglasio da li će ruski zvaničnici učestvovati na tim razgovorima.

Vitkof: Sjutra nova runda pregovora SAD i Ukrajine u Ženevi

Do prije nekoliko godina najveći dio radne snage u turizmu činili su ljudi iz regiona. Međutim, ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju i ekonomskim migracijama hrvatskih radnika ka drugim državama EU otvorio se prostor u sektoru turizma, koji su popunili radnici iz regiona – oni koji su ranije dolazili u Crnu Goru. Tako je Crna Gora primorana da uvozi radnu snagu sa dalekih tržišta – rekao je, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E, ekspert iz oblasti turizma Petar Golubović iz Centra za istraživanje i razvoj turizma (CIRT).
Crna Gora je prošle godine zaposlila više od 40 hiljada stranih radnika iz čak 107 država, najviše u sektorima građevinarstva i turizma.
Ključni doživljaj svakog turista, ističe Golubović, jeste radna snaga – odnosno ljudi koji pružaju usluge tokom boravka i koji se trude da gostima učine boravak što prijatnijim.
Dodaje da se Crna Gora, kao turistička destinacija, okrenula masovnom turizmu koji zahtijeva veliki broj zaposlenih, što je dodatno uslovilo potrebu za uvozom radne snage.
– Sada kad dođete i dočeka vas neko sa nekog dalekog tržišta, koga možda i nijeste očekivali da bude domaćin, tipa iz Nepala, Meksika i nekih udaljenih zemalja, svakako da percepcija destinacije nema više dozu autentičnosti koja je očekivana ili koju bi ta destinacija trebala da ima. Međutim, turizam kao privredna grana je svakako veoma zahtjevna kada je broj ljudi koji je neophodan da bude tu i zapošljava, a Crna Gora nema dovoljan broj ljudi koje bi zaposlila u turizmu. Naročito ako uzmemo u obzir činjenicu da smo sa turističkim razvojem naše zemlje otišli u pravcu masovnosti koja traži veliki broj radne snage – rekao je Golubović.
On smatra da je jedno od ključnih pitanja kako zadržati mlade ljude nakon eventualnog punopravnog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji, kada tržište rada EU postane otvoreno i za crnogorske državljane, imajući u vidu, kako podsjeća, da su uslovi života i rada u pojedinim državama članicama povoljniji.
– Mislim da ćemo tek osjetiti nedostatak radne snage ukoliko ne učinimo neophodne korake da te ljude zadržimo. Tek ćemo se susresti sa tim da nemamo dovoljno mladih ljudi i radnika, a turizam je definitivno u ekspanziji i javljaće se sve veća potreba za radnom snagom koja, ukoliko veliki broj stranaca bude upošljen, može dodatno uticati na smanjenje autentičnosti destinacije – zaključio je Golubović.

Golubović: Crna Gora primorana da uvozi radnike s dalekih tržišta

Vijeće Višeg suda u Podgorici odredilo je pritvor Marku Vučiniću koji je jedan od optuženih u predmetu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i njenog odbjeglog sina Miloša Medenice.
To je ETV potvrdio Vučinićev advokat Miloš Vuksanović.
On je osuđen na jedinstvenu kaznu od šest godina i dva mjeseca zatvora i dužan je da plati 15.000 eura. Njemu je izrečena mjera zabrana napuštanja Podgorice i oduzimanje pasoša.
Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica osuđena je deset godina zatvora, a njen sin Miloš Medenica na deset godina i dva mjeseca i da plate po 50.000 eura. On je pobjegao na dan kad je ova presuda izrečena. Za njim je raspisana međunarodna potjernica.
Prvostepenu presudu izrekla je sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević. Svi optuženi oglašeni su krivim dok Miloš Medenica, Marko Vučinić, Nikola Raičević, Petar Milutinović, Jovan Miković, Vojin Perunović, Milorad Medenica, Marjan Bevanja, Stevo Karanikić, Ivana Kovačević, Goran Jovanović treba da plate dva miliona i 736.715 eura u budžet zbog nastale štete.
Nikola Raičević osuđen je na osam godina i da plati 20.000 eura,&nbsp;
Marko Popović osuđen je na godinu, Bojan Popović na pola godine a Vasilije Petrović na godinu zatvora. Miloradu Medenici izrečena je na jedinstvenu kaznu zatvora od tri godine i dva mjeseca, Luki Bakoč godinu i četiri mjeseca i njemu je ukinut pritvor. Radomir Raičević osuđen je na godinu i četiri mjeseca, Darko Lalović na godinu, Petar Milutinović na tri godine i sporedna kazna od 5.000 eura. Marjan Bevanja i Stevo Karanikić osuđeni su na po četiri godine, Ivana Kovačević na četiri i po godine i 15.000 da uplati, Goran Jovanović i Jovan Milović na po tri godine i deset mjeseci, Vojin Perunović dvije godine.
Prema optužnici SDT-a, organizacija Miloša Medenice stvorena je radi šverca cigareta, marihuane, kao i nezakonitog uticaja na donošenje sudskih odluka.
Predmet protiv Medenica i ostalih prvo je bila zadužila sutkinja Nada Rabrenović ali je za godinu i deset mjeseci više od 20 puta ročište odgođano. Nakon što je Rabrenović pošla na bolovanje zbog zdravstvenih problema predmet je dodijeljen sutkinji Vesni Kovačević koja je od aprila 2025. godine preuzela taj slučaj i suđenje je krenulo ispočetka.
Prema optužnici SDT-a, organizacija Miloša Medenice stvorena je radi šverca cigareta, marihuane, kao i nezakonitog uticaja na donošenje sudskih odluka. 
 
Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. godine kada je ukinut i određen mu kućni pritvor. On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda.
Tužioci Jovan Vukotić i Vukas Radonjić, u završnim riječima, istakli su da je tokom postupka utvrđeno da je Miloš Medenica formirao kriminalnu grupu i da njegova majka Vesna Medenica, bivša šefica pravosuđa, nije bila „običan član već institucinalni štit kriminalne organizacije“. Oni smatraju da je dokazana krivica i ostalih šesnaest članova. Tužilac Radonjić je zatražio da Vesna i Miloš Medenica budu osuđeni na po 20 godina zatvora i da plate po 100.000 eura.
Sa druge strane, odbrana je bila kategorična da nijednim dokazom nije potvrđena krivica njihovih klijenata.
Vesna Medenica u završnoj riječi je kazala „Vesna, nikada neće progovoriti. Zna se od koga je Vesna i možda su mislili ako predlože 20 godina zatvora da ću progovoriti“.
- To se neće desiti. Ići ću čistog obraza i uzdignutog čela Prošla sam tri godine i osam mjeseci teškog života. Završavam prvo poluvrijeme života. Svoj život sam posvetila porodici, poslu i profesiji i svojom dobrotom sam hranila vukove - kazala je Medenica.
Ona od početka procesa tvrdi da je postupak protiv nje montiran i iskonstruisan.

Vijeće Višeg suda odredilo pritvor Marku Vučiniću, jednom od optuženih u predmetu protiv Medenica

Nevladina organizacija Udruženje za podršku Roma i Egipćana (UZPRE) uputila je javni apel Vladi Crne Gore i Ministarstvu zdravlja zbog, kako navode, uskraćivanja prava na zdravstveno osiguranje pripadnicima romske i egipćanske (RE) populacije, iako imaju regulisan boravak u državi.
Iz ove organizacije saopštavaju da im se svakodnevno obraćaju pripadnici RE zajednice kojima je, kako tvrde, ukinuto pravo na zdravstveno osiguranje ili im je onemogućeno da ga ostvare u filijalama Fonda za zdravstveno osiguranje, pri čemu je problem, kako navode, najizraženiji u Beranama.
Podsjećaju da je pravo na zdravstvenu zaštitu garantovano Ustavom Crne Gore, te da važeći propisi omogućavaju ostvarivanje tog prava licima sa regulisanim statusom boravka. Ipak, kako ističu, javljaju im se građani koji uredno imaju regulisan status, ali im se pravo na zdravstvenu zaštitu uskraćuje, iako dostavljaju potvrde sa Kosova da nijesu zdravstveno osigurani u toj zemlji.
– Možemo doći u situaciju da osobe koje su decenijama u Crnoj Gori, kao i djeca i mladi rođeni ovdje, ne mogu ostvariti zdravstvenu zaštitu. To mora biti alarm za nadležne – poručuju iz UZPRE-a.
Mr Nikola Raičević iz ove organizacije navodi da posebno zabrinjava situacija u Beranama, gdje je, kako kaže, dovedena u pitanje zdravstvena zaštita velikog broja djece čiji roditelji imaju regulisan status u Crnoj Gori, ali nijesu njeni državljani.
– Korisnicima je ukazivano da moraju pribaviti potvrde sa Kosova da nijesu osigurani u toj zemlji. Kada ih donesu, onda im se saopštava da to nije odgovarajući dokument, iako jasno piše da nijesu zdravstveno osigurani. To je apsurd – naveo je Raičević.
Iz NVO podsjećaju i na Deklaraciju partnera Zapadnog Balkana o integraciji Roma i Egipćana u okviru procesa proširenja Evropske unije, čija je Crna Gora potpisnica, naglašavajući da socijalna integracija nije moguća bez pristupa osnovnim pravima, uključujući zdravstvenu zaštitu.
Raičević je pozvao premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje, kako navodi, problema diskriminacije prema Romima i Egipćanima, te apelovao na Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava da hitno preduzmu mjere kako bi se obezbijedilo ostvarivanje prava licima sa regulisanim boravkom u Crnoj Gori.

Tag: mozak

Loš san ubrzava starenje mozga i povećava rizik od demencije

U Beranama urađena intervencija na mozgu kod pacijenta u budnom stanju

Vitkof: Sjutra nova runda pregovora SAD i Ukrajine u Ženevi

Golubović: Crna Gora primorana da uvozi radnike s dalekih tržišta

Vijeće Višeg suda odredilo pritvor Marku Vučiniću, jednom od optuženih u predmetu protiv Medenica

NVO UZPRE: Pripadnicima romske i egipćanske zajednice uskraćuje se zdravstveno osiguranje

PRATITE TVe UŽIVO