<p>Program stručnog osposobljavanja se primjenjuje već više od decenije i prilikom tog programa, po analizama, do 80 posto korisnika tog programa zasniva radni odnos kod poslodavaca gdje su se stručno osposobljavali - kazala je u emisiji E uživo, na Televiziji E, &nbsp;nekadašnja zamjenica ministra prosvjete <b>Mubera Kurpejović</b>.</p>
<p>Skoro 2.200 visokoškolaca od 2.385 koliko ih se prijavilo za program stručnog osposobljavanja dobilo je poslodavca, dok ostali imaju priliku za to u drugom krugu, koji traje do srijede 27.novembra u 14 sati.</p>
<p>Program stručnog osposobljavanja se primjenjuje više od deset godina, kaže Kurpejović i ističe da je ponosna što je bila dio tima, uz kolege iz drugih institucija, koje su učestvovale, kako kaže, u kreiranju Zakona i samog programa.</p>
<p>- Jedan interesantan podatak iz prve godine kad se program počeo primjenjivati preko 5.000 mladih visokoskolaca je bilo na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, bez odrađenog pripravnickog staža. Neki su čekali na pripravnički i po nekoliko godina, i od tada &nbsp;je taj broj obično oko 2.500 onih koji se prijave, i preko 80 posto njih dobije priliku da se stručno usavršava i sjutra nastavi radni angažman. Tako da zaista, sad posmatrano, sa aspekta poslodavca, a ranije nekoga ko je koordinirao i učestvovao u kreiranju ovog programa, zaista mogu reci da je ovo je jedan od boljih projekata, koji drzava Crna Gora ima, i za koji su se interesovale i druge zemlje, u regionu i šire, koji upravo omogućio mladim ljudima sticanje neophodnih znanja, vještina i kompetencija, a u cilju stvaranja neke bogate karijere i zasnivanje radnog odnosa - rekla je Kurpejović.</p>
<p>Zakon o radu definiše pripravnički staž, objašnjava Kurpejović, dok Zakon o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem uređuje stručno osposobljavanje, navodi ona, i oni jedan drugog ne eleminišu u smislu, kako kaže, propisa.</p>
<p>- Ono što je bitno je da lica koja prođu stručno osposobljavanje nemaju pravo da se prijave na pripravnički staž, jer bi to značilo da oni dva puta prolaze istu ili sličnu obuku. Zato i postoji obaveza poslodavaca da imaju odgovarajuća svoja akta, interna ili opšta, kojima uređuju samu obuku, za sve one koji se obučavaju ili prolaze sve sektore, kako bi eventualno zasnovali &nbsp;radni odnos kod njih - naglasila je Kurpejović.</p>
<p>Prvi i najvažniji benefit, poručuje Kurpejović, je da se mladi diplomci odmah nakon sticanja diplome, ističe ona, upoznaju sa realnim sektorom.</p>
<p>- Oni imaju na raspolaganju široku lepezu poslodavaca i radnih mjesta koja im se otvaraju, tako da oni mogu prvenstveno sami da izaberu poslodavca, to je takođe jedan od benefita, sami da izaberu sektor ili oblast u kojoj ce oni steci prva znanja i vještine i kompetencije, i ono što je možda najbitnije, ukoliko se pokažu dobrim radnikom, kvalitetnim, oni imaju priliku i da zasnuju radni odnos, odnosno nastave radni angažman kod tog poslodavca. Mada se nekad dešava da dobiju radni angažman kod drugog poslodavca uz preporuku onog kod koga su odradili &nbsp;stručno osposobljavanje - istakla je Kurpejović.</p>
<p>Ranije &nbsp;rađene analize su pokazale da između 70 i 80 posto, podsjeća Kurpejović, nastavlja radni angažman kod poslodavca kod kog je odrađeno, dodaje, stručno osposobljavanje.</p>
<p>- Iz razloga što su se &nbsp;i poslodavac i korisnik za tih devet mjeseci upoznali. Korisnik je vidio da li je to profesija ili sektor u kom on želi da nastavi svoju karijeru, a poslodavac je imao priliku da, &nbsp;na neki način, oblikuje kadar i stvara profesionalca upravo onakvog kakav mu treba - rekla je Kurpejović.</p>
<p>Diplomirani visokoskolci bi trebalo da izaberu poslodavca, smatra Kurpejović, shodno svojim zanimanjima, i, ističe ona, shodno iskustvima svojih kolega i shodno, kako navodi, potrebama tržišta rada.</p>
<p>- Svako treba gledati ono za šta se školovao, i iskoristiti ovaj period do srijede i izabrati, možda baš izabrati da bude dio i vašeg tima. Mislim da svi treba da iskoriste ova dva dana, da ne čekaju sljedeću godinu, jer ipak godinu dana je puno, posebno.za mlade ljude koji žele da studiraju i da rade tokom, eventualno, završavanja magistarskih studija - zaključila je Kurpejović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kurpejović: Stručno osposobljavanje jedan od najboljih projekata koji Crna Gora ima

<p>Sumnjive, ili kupljene diplome moguće je, u skladu sa važećim propisima, odbiti, ili tražiti izmjenu Krivičnog zakonika i uvesti ih kao krivično djelo, gdje bi lica, za koja se dokaže da imaju takvu diplomu, krivično odgovarala - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, &nbsp;advokatica i nekadašnja pomoćnica ministra prosvjete Mubera Kurpejović.</p>
<p>Sumnjivih diploma ima u kontinuitetu, već godinama, dok se, dodaje ona, postupak priznavanja diploma stečenih van teritorije Crne Gore, sprovodi od 2008.godine.</p>
<p>- Tu je vrlo bitna legislativa matične zemlje, odnosno zemlje u kojoj je ta isprava izdata i u kojoj ta ustanova visokog obrazovanja fuknkcioniše. Najčešće se sumnjive diplome vezuju upravo za ustanove koje nemaju renome i tradiciju - rekla je Kurpejović.</p>
<p>U prvoj godini rada nostrifikovanja diploma, kako je objasnila, bilo je preko hiljadu zahtjeva, a od 2021.godine je na godišnjem nivou stizalo preko pet hiljada zahtjeva za priznavanje diplome.</p>
<p>- Kada govorimo o samoj proceduri, procedura je ista za sve ustanove visokog obrazovanja i tu je vrlo bitno pomenuti da se uvijek provjerava, odnosno, cijeni status ustanove u zemlji u kojoj je izdata, i da se provjerava vjerodostojnost. Provjeravaju se, naravno, i prava koja ta isprava daje u zemlji izdavanja. Kada govorimo o regionu, tu provjera ide direktno od ustanove prema ustanovi. Ministarstvo se obrati ili ministarstvu, ili direktno ustanovi koja je izdala tu ispravu, i ukoliko ustanova dostavi odgovor u kojem kaže da ta isprava nije vjerodostojna, tada govorimo o falsifikatu. Tu se sad vraćamo na ono što je ključno, i ono što je potrebno objasniti javnosti, i onima koji su na strani poslodavaca, da nije isto falsifikat i nije isto ono što je sada pojava, takozvana sumnjiva diploma - ističe Kurpejović.</p>
<p>Krivični zakon poznaje jedno krivično djelo, podsjeća ona, lažne i neistinite isprave, i to je član 412 Krivičnog zakonika, i on se odnosi, kako navodi, na falsifikovanje isprava.&nbsp;</p>
<p>- Ko izda lažnu ispravu, ko napravi neistinitu ispravu, ko pribavi takvu ispravu i pokuša da je koristi, on je počinio, ili pokušao da počini krivično djelo, koje se zove falsifikovanje isprave. Sve krivične prijave, koje su u prethodnom periodu podnijete, one se odnose upravo na falsifikat. Naš Krivični zakonik prepoznaje samo jedno djelo koje se tiče lažnih ili loših diploma. Ono što u jednom broju zemalja postoji, jeste diploma mill. Diplomu mil prepoznaje Zakon o priznavanju obrazovnih isprava, ali Krivični zakonik ih ne prepoznaje - naglasila je Kurpejović.</p>
<p>Diplome mil je obično diploma koja se uz određeni novac dobija za kraći period studiranja, i kako kaže, čim je prvi kriterij novac, u 99 posto slučajeva, radi se o diplomi mil.&nbsp;</p>
<p>- To su ustanove koje prvenstveno posvećuju pažnju tom finansijskom momentu, i sticanju diplome bez prethodno izučavanja i polaganja ispita, koji će vam obezbjediti tu, da kažem kvalifikaciju i ta znanja, vještine i kompetencije. To su ustanove koje će vrlo često vama, na osnovu vašeg radnog iskustva, možda, u prethodnom periodu omogućiti da vi steknete diplomu becalora ili magistra. Imate jedan broj jasno prepoznatih ustanova, u Americi, i u Evropi, jednostavno u čitavom svijetu, &nbsp;koje koriste imena renomiranih ustanova i na taj način pružaju obrazovne usluge, odnosno izdaju diplome - rekla je Kurpejović.</p>
<p>U balkanskim zemljama je, podsjeća ona, mnogo ustanova u kojima se po pojednostavljenim kriterijima i uslovima za upis može upisati ili prepisati, te nakon par godina, kako navodi, dobiti kvalifikaciju za ostvarivanje prava na rad.&nbsp;</p>
<p>Dodaje da diplome mil služe da bi se na papiru imalo zvanje, ali bez znanja i kompetencija. One, kako objašnjava, služeda bi se dobio određeni posao, a ne da bi se taj posao radio zato što je taj neko školovan za određeni posao.</p>
<p>- Vrlo je teško utvrditi je li neka diploma, takozvana, kupljena diploma. I vrlo često ćete naći kada previdite mil diplome, da su to takozvane kupljene diplome. Da bi ste utvrdili da li je diploma kupljena, to je skoro nemoguće, ne postoje zakonom prepoznati mehanizmi. Vi jedino možete reći za diplomu, u ovom trenutku, da je ona sumnjiva, ili, da sad ne kažem kupljena, jer vi nemate najčešće taj dokaz - navela je Kurpejović.</p>
<p>Da bi se takvo nešto dokazalo, kako je objasnila, potrebno je od matične zemlje dobiti da se radi o ustanovi, koja se nalazi na njihovoj crnoj listi.</p>
<p>- Postoje takozvane crne liste, ustanova koje su lošijeg kvaliteta, najčešće nemaju akreditaciju, ili licencu te zemlje. Najčešće će nadležne institucije ili tijela odgovoriti, da oni imaju vrlo niske kriterije za upis, i da to nijesu obrazovne isprave, ili diplome, koje se dobro kotiraju na tržištu rada u tim zemljama - kaže Kurpejović.</p>
<p>Prema njenim riječima, kada se dobije takav odgovr postoje dva mehanizma zaštite ili odbrane od takvih diploma. To je da se u skladu sa važećim propisima odbiju, ili da se predloži izmjena Krivičnog zakona kojom bi se uvelo još jedno krivično djelo, koje bi se odnosilo na diplome mil, odnosno na takozvane kupljene diplome.&nbsp;</p>
<p>- Gdje bi lica za koja se dokaže da imaju diplomu mil i krivično odgovarala. Ne treba podsjećati da samo za falsifikovane isprave predviđena je Krivičnim zakonikom kazna do pet godina, odnosno, od tri mjeseca do tri godine, u zavisnosti da li su oni ostvarili neku korist ili ne - poručila je Kurpejović.&nbsp;</p>
<p>Nedavno je Ministarstvo prosvjete donijelo zaključak, podsjeća ona, da se neće priznavati diplome iz Bosne i Hercegovine, iz razloga što su nadležne institucije tih zemalja &nbsp;pokrenule provjeru rada tih ustanova.</p>
<p>- Vi ne možete iz Crne Gore uticati na rad ustanova ni u BiH, ni u Srbiji, ali kada njihove ustanove pokrenu te procedure, ili vama dostave informaciju da te ustanove ne rade u skladu sa zakonom, vi imate mehanizam da i vi stopirate priznavanje takvih diploma. Ono što je možda najbitnije, poslodavci treba da čuju tu informaciju, poslodavci treba da prepoznaju tu pojavu sumnjivih ili loše kvalitetnih diploma, i da oni prvi učine taj korak i takve diplome ne uzimaju u ozbiljno razmatranje kada nekog zapošljavaju, nego da prvo cijene status ustanove, i kvalitet diplome onoga ko konkuriše kod njih za rad, jer dok god poslodavac zapošljava lica sa takvim diplomama, povećava im zaradu, vi ćete i dalje imati porast broja takvih zahtjeva, porast broja diploma iz regiona, sa zahtjevom za priznavanje u Crnoj Gori - istakla je Kurpejović.</p>
<p>Komentarišući odluku Upravnog suda kojom je poništena odluka Vlade o imenovanju Gorana Danilovica, za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, kaže da ukoliko neko ne dostavi dokaz o ispunjenosti uslova propisanih konkursom takva odluka o imenovanju mora biti poništena.</p>
<p>- Svaka odluka koja se donese a da jedan od kandidata nije ispunjavao uslove, a da je izabran, ta odluka pred Upravnim sudom, ili sjutra pred Osnovnim sudom, u zavisnosti od prava koja se štite, ona mora biti poništena - zaključila je Kurpejović.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-RFXpYSG4M8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Kurpejović: Krivični zakonik prepoznaje falsifikovane, ali ne i sumnjive - takozvane kupljene diplome

<p>Rožajac A.M. (29), blizak članu jedne organizovane kriminalne grupe, uhapšen je sinoć oko 1:30 sati u Ulcinju.</p>
<p>A.M. je policija potraživala na lokalnom nivou zbog sumnje da je izvršio krivična djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, kao i oduzimanje vozila.</p>
<p>- On je uhapšen na Maloj plaži u Ulcinju, te će nadležnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju biti priveden u zakonskom roku na dalje postupanje - saopšteno je iz Uprave policije.</p>

Ulcinj: Član kriminalne grupe uhapšen zbog napada na službeno lice i oduzimanja vozila

<p>Izraelske snage su u ponedjeljak ubile najmanje 74 osobe u Gazi u vazdušnim napadima u kojima je poginulo oko 30 ljudi u kafiću i pucnjavi u kojoj je poginulo 23 Palestinaca koji su pokušavali da dobiju pomoć u hrani, rekli su svjedoci i zdravstveni zvaničnici.&nbsp;</p>
<p>Jedan vazdušni napad pogodio je kafić Al-Baka u gradu Gazi kada je bio prepun žena i djece, rekao je <b>Ali Abu Ateila</b>, koji je navodno i sam bio unutra.&nbsp;</p>
<p>- Bez upozorenja, iznenada, avion je pogodio u to mjesto - rekao je on.</p>
<p>Desetine ljudi je povrijeđeno, mnogi kritično, a najmanje 30 ljudi je poginulo, rekao je <b>Fares Avad</b>, šef službe za hitne slučajeve i hitnu pomoć Ministarstva zdravlja u sjevernoj Gazi. U dva druga napada na ulicu u gradu Gazi poginulo je 15 ljudi. U napadu na zgradu u blizini grada Zavaida poginulo je šest ljudi.</p>
<p>Kafić, jedan od rijetkih koji je nastavio sa radom tokom rata, bio je mjesto okupljanja stanovnika koji su tražili pristup internetu i mjesto za punjenje baterija za telefone. Video snimci objavljeni na društvenim mrežama prikazuju okrvavljena i unakažena tijela na zemlji i ranjenike koje odnose u ćebadima.</p>
<p>Izraelske snage su ubile i 11 ljudi koji su tražili hranu u južnoj Gazi, prema riječima svjedoka.</p>
<p>Pucnjava se dogodila oko tri kilometra od lokacije Humanitarnog fonda za Gazu (GHF), koji podržavaju Izrael i SAD, u Kan Junisu, dok su se Palestinci vraćali sa te lokacije jedinim pristupačnim putem. Palestinci su često primorani da putuju na velike udaljenosti kako bi pristupili centrima GHF u nadi da će dobiti pomoć.</p>
<p>Bolnica Naser je saopštila da je još jedna osoba poginula u blizini centra GHF-a u južnom gradu Rafi. Još jedna osoba je poginula dok je čekala da primi pomoć u blizini koridora Necarim, koji razdvaja sjevernu i južnu Gazu.</p>
<p>Deset drugih ljudi je poginulo u skladištu humanitarne pomoći Ujedinjenih nacija u sjevernoj Gazi, saopštila je služba hitne pomoći Ministarstva zdravlja.</p>
<h2>Izraelska vojska ispituje informacije o napadima</h2>
<p>Izraelska vojska je saopštila da ispituje informacije o napadima. U prošlosti je vojska saopštavala da samo ispaljuje upozoravajuće hice na ljude koji su sumnjivi ili se previše približavaju vojnicima.</p>
<p>Izrael želi da GHF zameni sistem kojim su koordinirale Ujedinjene nacije i međunarodne humanitarne grupe. Zajedno sa SAD, Izrael je optužio militantnu grupu Hamas da krade humanitarnu pomoć i koristi je za učvršćivanje svoje vladavine u enklavi. UN, međutim, negiraju da postoji takvo sistematsko preusmjeravanje pomoći.</p>

Vazdušni napadi u Gazi, poginule 74 osobe

<p>Podrška Francuske našem evropskom putu znači mnogo, kazao je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b>.</p>
<p>Milatović se na marginama Konferencije Ujedinjenih nacija u Sevilji sastao sa predsjednikom te zemlje <b>Emanuelom Makronom</b>.</p>
<p>- Imao sam srdačan i otvoren razgovor sa predsjednikom Francuske. Podrška Francuske našem evropskom putu znači mnogo - poručio je Milatović na mreži X.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1939941737356550343%3Ft%3D9X0mAm8oLbOs-wKDVjBOzQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Susret Milatovića sa Makronom: Mnogo znači podrška Francuske našem evropskom putu

<p>Elektroprivreda (EPCG) od danas pokreće 13. ciklus akcije Podijelimo teret, kojom se kupcima iz kategorije domaćinstava pruža mogućnost da dug za utrošenu električnu energiju izmire pod povoljnim uslovima.</p>
<p>Akcija će trajati do 30. septembra.</p>
<p>- Tokom trajanja akcije, svi korisnici kojima ističu raniji sporazumi iz prethodnih ciklusa, kao i nova domaćinstva koja žele da se priključe, mogu iskoristiti ovu pogodnost i sklopiti novi sporazum pod posebnim uslovima - navodi se u saopštenju EPCG.</p>
<p>Pravo na priključenje imaju sva domaćinstva koja do dana zaključenja sporazuma uplate iznos koji je jednak ili veći od iznosa posljednje fakture kojoj je istekao valutni rok.</p>
<p>Na primjer, domaćinstva koja žele da se priključe akciji tokom jula, moraju imati uplate koje pokrivaju junski račun.</p>
<p>- Domaćinstva koja se priključe akciji ostvaruju pravo na otplatu prethodnog duga u fiksnim mjesečnim ratama od po 20 eura, obustavu obračuna zatezne kamate i zaštitu od prinudne naplate, sve dok se sporazum uredno poštuje - objasnili su iz kompanije.</p>
<p>Maksimalan broj rata je 22, a ako je dug manji od 440 eura, broj rata se određuje proporcionalno. Na primjer, dug od 320 eura otplaćuje se u 16 mjesečnih rata po 20 eura.</p>
<p>Iz EPCG su kazali da se i korisnici koji su trenutno isključeni sa mreže mogu priključiti akciji, pod uslovom da, pored osnovnih kriterijuma, izmire i troškove ponovnog priključenja.</p>
<p>Za sve dodatne informacije, građani se mogu obratiti besplatnim pozivom na broj 19100, posjetiti sajt www.epcg.com, kontaktirati putem zvanične Fejsbuk stranice, poslati mejl na call.centar@epcg.com, ili se obratiti direktno na informativno-naplatnim punktovima lokalnih jedinica Snabdijevanja.</p>

Počinje 13. izdanje akcije "Podijelimo teret"

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>