Ivana Ćupić od juče je i formalno nova direktorica Javne ustanove Muzeji i galerije Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još, sada već davne 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom.&nbsp;
- Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.
Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada.
- Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona.
Ivana Ćupić je vizuelna umjetnica, a do kraja maja bila je na čelu JU Muzeji i galerije Podgorice. &nbsp;
Da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“ proizilazi iz činjenice da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući, jer je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove.
- Kao zakonito imenovani direktor Javne ustanove Muzeji i galerije Budve, dužna sam da obavijestim javnost i nadležne organe o ozbiljnim nepravilnostima koje ukazuju na mogućnost zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanja službenih isprava u ovoj ustanovi. Prema mojim saznanjima i dostupnim dokazima, određena lica su u ime Savjeta ustanove donijela odluke da falsifikuju pečat Javne ustanove Muzeji i galerije Budve te njime ovjere Odluku o prestanku mandata direktora još iz 2021. godine i imenovanju vršioca dužnosti direktora – saopštila je ona tada.
Đurašković je sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“.
Ona je funkciju preuzela u avgustu 2017. na period od četiri godine i sve vrijeme ostala na čelu institucije, jer nakon isteka mandata u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?!
Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.
Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe.
- ...mandat predsjedniku i članovima Savjeta ove javne ustanove istekao je dana 7.2.2021. godine, odnosno šest mjeseci prije isteka mandata Luciji Đurašković koja je na mjesto direktorice u JU „Muzeji i galerije Budve“ bila imenovana do dana 15.8.2021. godine. Za tih šest mjeseci dok je bila u mandatu, Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.
Optužili su je da opstruira izbor člana Savjeta iz reda zapošljenih, ali i najavili da „ukoliko zaposleni ne žele da koriste svoje pravo i izaberu predstavnika u Savjetu, osnivač će imenovati Savjet, jer je nesagledivo manja šteta da Savjet bude bez člana iz reda zaposlenih nego da ova javna ustanova posluje bez Savjeta i bez direktora“.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ivana Ćupić: Uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji

Ustavni sud Crne Gore dostavio je Službenom listu odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, saopšteno je iz tog suda.
Ustavni sud je na sjednici održanoj 28. januara ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom. Crna Gora je potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.
Takođe, u Ustavnom sudu podsjećaju da je Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
- Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu - navodi se u saopštenju Ustavnog suda.
Poručuju da su Ustavom precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu.
- Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice i prodavnice za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu. Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu - dodaje se u saopštenju.
Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.
- Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u svojoj odluci - poručuju u saopštenju.

Ustavni sud dostavio Službenom listu odluku o ukidanju neradne nedjelje u trgovini

Uprava policije je 19. januara primila naredbu Osnovnog suda u Podgorici za prinudno privođenje Lidije Mitrović, a od tog dana pa sve do 2. februara, službenici policije su osuđenu bivšu specijalnu tužiteljku tražili na poznatim adresama kako bi je poslali na izdržavanje sedmomjesečne kazne zatvora.
To proizilazi iz odgovora predsjednice Osnovnog suda u Podgorici Željke Jovović, a od koje su Vijesti tražile dodatna pojašnjenja oko toga kako je tekla saradnja i komunikacija na relaciji Sud - Uprava policije u postupanju oko ovog IKS predmeta (izvršenje krivičnih sankcija).
Jovović je ponovila da je Osnovni sud 14. januara izdao naredbu za prinudno dovođenje, a koju je Uprava policije, nakon sprovedene neophodne administrativne procedure u postupanju, primila pet dana kasnije.
- Protok vremena od dana prijema naredbe do dana sačinjavanja obavještenja, 30. 1. 2026. godine, je vrijeme u kojem je Uprava policije, kako to proističe iz obavještenja, osuđenu obilazila u više navrata, na datoj adresi, a što predstavlja razumno vrijeme za preduzimanje radnji po naredbi suda i nakon toga davanja konačnog obavještenja da li je to lice nađeno ili se može doći do zaključka da isto izbjegava policiju - piše u odgovoru predsjednice Osnovnog suda u Podgorici.
Ona je naglasila da u redovnom postupanju, vrijeme od 11 dana ne iziskuje potrebu obraćanja suda - policiji o preduzetim radnjama po naredbi, kako je pojasnila, jer je UP potrebno preduzimanje više radnji i traženja osuđenog lica i to u više navrata, kako bi se dalo konačno i valjano obavještenje sudu, koje se cijeni za ispunjenost uslova za naređivanje potjernice.
-- Ovo, imajući u vidu zakonsku odredbu kojom je regulisano pitanje uslova za izdavanje potjernice, pa je s tim u vezi bilo nužno i neophodno da policija prethodno u razumnom roku preduzme potrebne radnje u pogledu postupanja po naredbi suda - navela je sutkinja Jovović.
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici naglasila je i da sud "ni na koji način nije imao probleme sa Upravom policije oko postupanja u ovom IKS predmetu".
- I inače, saradnja između ovog suda i policije je na dobrom nivou, što sam više puta i javno saopštavala, te da u postupanju, do sada nisu primijećeni problemi koji se nisu mogli u skladu sa zakonom i prevazići. Radi efikasnijeg postupanja i bolje saradnje u kontinuitetu se održavaju sastanci predstavnika suda i policije. Posebno upućujem na sastanak sa direktorom policije Lazarom Šćepanovićem u prostorijama Osnovnog suda, na kome se razgovaralo upravo o unapređenju saradnje po pitanjima koje su sada predmet vašeg interesovanja - zaključila je ona.
Mitrović je osuđena na sedmomjesečnu zatvorsku kaznu zbog zloupotrebe službenog položaja u predmetu “Klap”.
Viši sud u Podgorici ranije je oglasio krivom Mitrović jer je, nakon što su okrivljeni uplatili zaostale poreske obaveze, odbacila krivične prijave za utaju poreza protiv četiri fizička i jednog pravnog lica.
Iako je presuda pravosnažna, Mitrović još nije počela da služi kaznu. Osnovni sud u Podgorici potvrdio je da je njen zahtjev za odlaganje odbijen 24. oktobra, ali je ona uložila žalbu, o čemu je odlučivao viši sud.
Presuda kojom je kažnjena zatvorom izrečena je krajem 2024. u ponovljenom postupku, nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvobitnu odluku i predmet vratio na ponovno suđenje. U maju 2025. je drugostepeni sud potvrdio novu presudu.
Zakon predviđa mogućnost odlaganja kazne u posebnim slučajevima, poput teške bolesti, smrtnog slučaja u porodici ili završetka školovanja.
Tokom postupka Mitrović je tvrdila da u prijavama koje je odbacila nije bilo elemenata krivičnog djela, dok su Viši i Apelacioni sud zaključili da je, kao službeno lice, protivpravno iskoristila svoj položaj i primijenila odlaganje krivičnog gonjenja iako je znala da se taj institut ne može koristiti za utaju poreza.

Jovović: Policija postupala u razumnom roku, naredba za prinudno dovođenje Mitrović im je stigla pet dana kasnije zbog administrativne procedure

Na području Kotora boravi 687 gostiju, od kojih 559 u privatnom smještaju, 116 u hotelskom, a 12 u hostelima, podaci su iz lokalne Turističke organizacije, prenosi Radio Kotor.
Najbrojniji u privatnom smještaju su gosti iz Rusije, Srbije, Sjedinjenih Američkih Država, Turske i Bosne i Hercegovine, a u hotelima iz Kine i Turske.
- Do 12 sati grad je posjetilo 55 izletnika. Minule sedmice Kotor je obišlo ukupno 823 izletnika, a najbrojnije su bile grupe iz Turske i Kine- navode iz Stručne službe TO Kotor.

U Kotoru odmara 687 gostiju

Sjednice Skupštine i konferencije Vlade vrlo često završe u rubrikama: vjerovali ili ne. Loš humor, loša retorika i još gore oduke često zamisle građane ko nam sjedi u najvećim državnim institucijama. A, nije uvijek tako bilo...
Političari su nekad bili primjeri društva, ljudi koji su se isticali po pameti, časti i kulturi. Možda i najpoznatiji među njima bio je Blažo Jovanović. Iako često prolazimo Blažovim mostom, Blažovim koracima zvanična Crna Gora odavno ne ide. Zašto je to tako, pitamo gosta današnje emisije E-uživo generalnog sekretara SUBNOR-a Dragana Mitovog Đurovića.
Dnevna šminka danas mora da izdrži tempo od jutarnje kafe do večernjeg izlaska. Kako zadržati svježinu lica i bez skidanja šminke preći iz dnevne u noćnu varijantu? Koji su mali trikovi koji prave veliku razliku i kako da šminka radi za nas, a ne protiv nas? O tim tajnama, praktičnim rješenjima i savremenom pristupu šminkanju razgovaramo sa šminkerom Milanom Kovačevićem.
Emisiju E-uživo gledajte na TV E, od 16 do 18 sati.

Tag: muzeji-i-galerije-budva

Ivana Ćupić: Uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji

Ustavni sud dostavio Službenom listu odluku o ukidanju neradne nedjelje u trgovini

Jovović: Policija postupala u razumnom roku, naredba za prinudno dovođenje Mitrović im je stigla pet dana kasnije zbog administrativne procedure

U Kotoru odmara 687 gostiju

E-uživo: Zašto zvanična Crna Gora ne ide koracima Blaža Jovanovića?

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO