Skupština Glavnog grada imenovala je juče Dragana Radovića za direktora Muzeja i galerija Podgorice u punom mandatu, iako se za njega vezuje nerazjašnjena afera nestanka 150 eksponata iz Arheološke zbirke ove ustanove u periodu dok je on upravljao zbirkom, a ona je pod njegovim ingerencijama bila čak dvije decenije - od 2002. do 2022. godine. Tokom rasprave opozicija je ukazala na ovu činjenicu, ali predstavnici većine bili su kategorični da se krivični postupak ne vodi protiv Radovića, već da je krivična prijava podnešena protiv NN osobe. <h2>ISTRAGA U TOKU</h2> Krajem oktobra Portal ETV uputio je pitanja Osnovnom tužilaštvu o toku istrage u slučaju krivične prijave Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice podnešene u decembru 2022. godine protiv NN osobe zbog krađe 150 muzejskih predmeta koji imaju izuzetno visoku kulturno-umjetničku, istorijsku i materijalnu vrijednost. Kratak odgovor stigao je 30. oktobra. - U vezi Vaših pitanja, obavještavamo Vas da se predmet Vašeg interesovanja nalazi u postupku izviđaja. Radi zaštite interesa postupka, za sada ne možemo saopštiti više detalja – bilo je sve što su saopštili. Proizilazi da Osnovno državno tužilaštvo ni skoro tri godine od kada im je stigla krivična prijava nije okončalo istragu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT Podgorica"><figcaption>ISTRAGA TRAJE SKORO TRI GODINE: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici(Photo: ODT Podgorica)</figcaption></figure>  Portal ETV krajem oktobra pitanja je uputio i Radoviću, ali on do danas nije odgovorio. Opozicija juče nije podržala njegovo imenovanje za direktora Muzeja i galerija Podgorica, odbornik Pokreta Preokret Mirza Krnić negodovao je i što Radović nije bio u sali tokom rasprave, jer je, kako je kazao, htio, pored ostalog, da ga pita da li je tačno da su određeni eksponati kojima raspolaže muzej nestali, da li su korišćeni za privatne izložbe, kao i da li su neki oštećeni ili nijesu vraćeni. Odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković ocijenio je da je imenovanje Radovića dio političkog aranžmana Pokreta za Podgoricu i istakao da nije dobro što se ne zna ishod postupka za nestanak eksponata, te da ne bi bilo dobro „dići ruke za nekoga u čijem je mandatu nestalo 150 eksponata“. Odbornik Preokreta Srđan Perić bio je kategoričan da je i te kako važno pitanje kako će upravljati Muzejima i galerijama čovjek koji je upravljao zbirkom iz koje su nestali eksponati. Odbornik liste „Za bolju Podgoricu“ Miloš Krstović kazao je da se protiv Radovića ne vodi krivični postupak. - Krivična prijava je podnešena protiv NN lica. Targetirate veliki broj zaposlenih unutar Muzeja i galerija. Dragan Radović je jedan od boljih kadrova kojeg ćemo izabrati, po mom ličnom mišljenju i najbolji. Čovjek koji ima 25 godina kao kustos u Muzejima i galerijama - kazao je Krstović. Istakao je i da je Radović ranije u lokalnom parlamentu saopštio da nema nikakve veze sa nestankom eksponata iz Arheološke zbirke. <h2>ZAPISNIK IZ 2002.</h2> A Radović je Arheološku zbirku preuzeo u maju 2002. godine i njom upravljao čak dvije decemije – do 2022. kada je otkriveno da fali 150 eksponata. Prema zapisniku o primopredaji Arheološke zbirke između dipl. arheologa Vere Drecun, savjetnika konzervatora i dipl. istoričara umjetnosti Dragana Radovića, tadašnjeg kustosa Muzeja i galerija Podgorice u maju 2002. godine, u koji Portal ETV ima uvid, eksponati su bili podijeljeni u više zasebnih grupa prema mjestu nalaza. U dokumentu se precizno navodi koliko ima eksponata i sa kojih nalazišta, koliko ih je falilo tokom ranijih primopredaja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3" data-rendition-name="original" width="1030" height="1422" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8" data-rendition-name="original" width="1052" height="1600" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  - Arheološka zbirka broji ukupno 984 eksponata – piše u dokumentu. Javnost je o nestanku eksponata obaviještena tek u avgustu 2023. kada je urednik u dnevnim novinama Pobjeda Jovan Nikitović otkrio u istraživačkom tekstu da je uprava Muzeja i galerija Podgorica podnijela krivičnu prijavu, a tadašnji direktor ustanove Vučić Ćetković objasnio da su nestali predmeti pripadali Arheološkoj zbirci. - Među predmetima koji nedostaju su omega ukosnice, fibule, određeni keramički predmeti, balsamarijumi, ungventarijumi (duguljasta posuda/bočica, nap. aut.), fragmenti keramike, veći broj komada starog rimskog novca… - kazao je on novinaru Pobjede. Više izvora potvrdilo je tada listu i da je među nestalim predmetima i kamena urna, staklena čaša, keramčki tanjir, kockice za igru (sve sa Duklje), zatim srebrni prsten sa profilisanom glavom, gvozdeni nož, pa čak i fragmenti keramike iz Vavilona, koje je Muzeju poklonio M. Uskoković. Što se tiče numizmatike, objavila je Pobjeda, nestalo je ukupno 125 starih rimskih novčića. Nestanak eksponata, kako je tada rekao Ćetković, utvrđen je prilikom primopredaje dijela Arheološke zbirke između dva kustosa, odnosno prilikom identifikacije i popisa predmeta koji su bili sastavni dio zapisnika o ranijoj primopredaji iz 2002. godine. Na osnovu tog zapisnika, kako je kazao Ćetković, zaključuje se da su nestali predmeti bili na spisku, a samim tim i u depou, 2002. godine kada je obavljena posljednja primopredaja, prije one koja je uslijedila dvije decenije kasnije - 2022. godine. <h2>IZJAŠNJENJE RADOVIĆA</h2> Tokom interne kontrole kada je ustanovljena krađa 150 eksponata, kako je pisala Pobjeda, Radović je u pisanom izjašnjenju objasnio da se dio predmeta iz Arheološke zbirke, koju je preuzeo 2002. godine, nalazi izložen u stalnoj postavci od njenog otvaranja dok je, veći dio, tokom prethodne dvije decenije bio smješten u metalnim ormarima koji su zadovoljavali standarde fizičke zaštite i zaštite od spoljnih negativnih uticaja i hazarda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4" data-rendition-name="original" width="899" height="599" loading="lazy" alt="NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice"><figcaption>NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice(Photo: Facebook/Muzeji i galerije Podgorice)</figcaption></figure>  - Njihovo kretanje je bilo uslovljeno samo kretanjem cijele institucije prilikom nekoliko seljenja početom prvih godina prošle dekade. U tom periodu, i pored neuslovnog smještaja i nestandardnog transporta, svi predmeti su sačuvani i obezbijeđeni po svim muzejskim standardima i nije se desilo da bilo koji predmet bude oštećen ili nedostaje – napisao je Radović. Na kraju dopisa, kako je prenijela Pobjeda, istakao je da se „situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem pomenutih predmeta drastično promijenila prilikom opremanja depoa, u kojem su smješteni, novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranja kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare“. - Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nijesam bio uključen i prisutan – napisao je Radović u izjašnjenju tadašnjem direktoru Ćetkoviću. U okviru tužilačke istrage o krađi eksponata iz Arheološke zbirke saslušan je i Radović, ali nije poznato što je saopštio.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čovjek koji je upravljao zbirkom iz koje je nestalo 150 eksponata, sada će upravljati Muzejima i galerijama

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović predložio je Skupštini Glavnog grada da za direktore u punim mandatima imenuje dosadašnje vršioce dužnosti direktora Muzeja i galerija i Sportskih objekata Dragana Radovića i Miljana Ivanovića.
Radović i Ivanović su predloženi za četvorogodišnje mandate, a o Mujovićevom predlogu će se danas, uoči sjednice gradskog parlamenta, prvo izjasniti članovi odbora za izbor i imenovanja.
Odboru za izbor i imenovanja stigao je predlog gradonačelnika za imenovanje članova odbora direktora Agencije za izradu lokalnih planskih dokumenata. Za članove su predloženi Dragan Tasić, Stevan Albijanić, Anđela Rakočević i Marko Lakušić.
Predloženi su kandidati partija za članove Savjeta za omladinsku i obrazovnu politiku. Pokret za Podgoricu za člana je predložio Draga Šundića, koalicija Za budućnost Podgorice delegirala je Ivanu Mašković, Pokret Evropa sad i Demokrate Tamaru Crnogorčić, dok je DPS predložio Filipa Terzića i Mašu Šturanović. Predlog za člana Savjeta stigao je i od gradonačelnika Saše Mujovića koji je predložio Mladena Vukovića, Studentski parlament Univerziteta Crne Gore delegirao je studentskog ombudsmana Ivanu Popović, dok će ispred nevladinih organizacija biti David Vukićević.
Odboru je dostavljena ostavka člana Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova Miodraga Jokanovića, ali i predlog gradonačelnika da Jokanovića zamijeni Veselin Luburić.
Odbor za izbor i imenovanja izjasniće se o predlogu gradonačelnika Saše Mujovića za imenovanje članova Turističke organizacije Podgorica. Za članove TOP-a predloženi su Danijela Radeč, Dalibor Zečević, Ivan Popović, Gorica Vukićević, Slađana Anđušić, Nemanja Gajović, Nikola Mićunović, Milica Kadović, Aleksandar Božović i Stevan Ražnatović.

Portal ETV

1084x550

Mujović predlaže Radovića i Ivanovića za direktore Muzeja i galerija i Sportskih objekata

Istoričar umjetnosti Dragan Radović izabran je za v.d. direktora JU Muzeji i galerije Podgorica na današnjoj sjednici tamošnjeg Savjeta.
Kako su kazali, za poziciju v.d. direktora javili su se on i magistrica istorije kulture i istorijske antropologije Zorica Stijepović.
- Dragan Radović, muzejski savjetnik, kustos u Odjljenju za istoriju kulture i umjetnosti, izabran je većinom glasova Savjeta imajući u vidu njegovo višedecenijsko iskustvo u ustanovi, zapažene rezultate rada u ulozi kustosa i autora značajnih izložbi, urednika arheološkog časopisa „Nova antička Duklja“ i učesnika velikog broja naučnih konferencija u zemlji i inostranstvu - navodi se u u saopštenju JU Muzeji i galerije Podgorice.
Podsjetili su da je Dragan Radović diplomirao na Katedri za Istoriju umjetnosti sa arheologijom Filozofskog fakulteta u Skoplju 1991. godine, a od 2000. godine radi u JU Muzeji i galerije Podgorice kao kustos u Odjeljenju za istoriju kulture i umjetnosti.
- Takođe, u jednom mandatu obavljao je dužnost člana Upravnog odbora JU Muzeji i galerije Podgorice - dodali su oni.
Predsjednik je, kako su dodali, Muzejskog društva Crne Gore i autor velikog broja izložbi, od kojih se mogu izdvojiti „Templo - Ikonistasi braće Đinovski“ iz 2024. godine, „Dodir vatre-priča o staklu iz muzeja u Crnoj Gori“(koautor) iz 2018. godine, „Tradicija multikulture“(koautor) iz 2006. godine. Autor knjiga „Arheologija u Crnoj Gori – Bibliografija“ i „Spomen obilježja u Podgorici (koautor). Učesnik velikog broja naučnih konferencija u zemlji i inostranstvu.

Dragan Radović izabran za v.d. direktora JU Muzeji i galerije Podgorice

Nemam problem s tim da više ne budem na rukovodećoj funkciji, ali imam pravo da zahtijevam da moja eventualna smjena bude zakonski korektna i opravdana - poručila je direktorica Muzeja i galerija Podgorica Ivana Nina Vukčević-Ćupić za ETV po saznanju da je u toku sjednica tamošnjeg Savjeta na kojoj je planirano da je razriješe.
Ona je to okarakterisala kao brutalni revanšizam - u godini najveće posjećenosti muzeja i uspješno realizovanog najobimnijeg plana ustanove.
- Dolazi odmazda onih kojima je očito cilj da vladaju nerad i javašluk... - ocijenila je Vukčević-Ćupić.
Ona bez dileme smatra da je u pitanju politička igra.
- Što se jasno vidi i iz načina na koji je Savjet Muzeja i galerija donio takvu odluku kojom se ne usvaja &nbsp;izvještaj o finansijskom poslovanju. Bitno je podsjetiti da je prethodni Savjet zapravo usvojio izvještaj koji je dalje trebalo korigovati samo sa par tehničkih izmjena, pa uopšte nije bilo ni potrebno da on bude ponovo u cjelosti razmatran. Međutim, kasnije je organizovano ponovno glasanje koje nema ni zakonsko uporište, a donešena je nova odluka o neusvajanju izvještaja - istakla je ona.
&nbsp;Stoji, podvlači ona, iza svojih rezultata i svih uspjeha Muzeja i galerija koji su postignuti u rekordnom vremenu.
- Pošto sam prije svega umjetnica, dozvolite mi da na ovo pitanje stavim tačku rečenicom: “Funkcija umjetnosti nije da prikriva stvarnost, već da je raskrinka” - navela je ona.
Naglasila je da u samom Savjetu ne postoji niko iz struke.
- S druge strane, ne bih komentarisala, ali jeste bitno makar evidentirati da su politika, neznanje i kompleks više vrijednosti nad tom istom strukom i umjetnošću koje su tema ove institucije, i previše prisutni - zaključila je Vukčević Ćupić.

Vukčević Ćupić o eventualnoj smjeni: Nema dileme da je u pitanju politička igra, nije problem da ne budem na funkciji - ali zahtijevam da to bude opravdano

Povodom obilježavanja 20 godina postojanja, Zagrebački kamerni orkestar nastupiće u ponedjeljak, 21. oktobra, u Modernoj galeriji Muzeja i galerija Podgorice u 20 sati. Na programu su djela popularne klasike, a predstaviće se i solistkinje-violinistkinje Noami Konforta i Petromila Marica Jakas. Gostovanje ZKO realizuje se uz podršku Grada Zagreba, a u organizaciji KIC-a „Budo Tomović”. Repertoar će obuhvatiti kompozicije - Luke Sorkočevića, Antonija Vivaldija, Volfganga A. Mocarta, Ludviga Van Betovena, Johanesa Bramsa, Dmitrija Šostakoviča i Antonjina Dvoržaka. Zagrebački kamerni orkestar (ZKO) čine muzičari koji izvodeći baroknu, klasičnu i savremenu muziku žele da predstave široj publici bogatstvo i ljepotu ozbiljnih nota. Kroz međunarodni ,,Festival Musica Maxima” brojne koncerte i gostovanja, Zagrebački kamerni orkestar sa prijateljima muzičarima iz cijelog svijeta, želi podstaknuti ljubav prema klasičnoj muzici. Zagrebački violinisti, Mladen Dervenkar i Marko Mađarić, okupili su 2004. godine, petnaest mladih vrhunski obrazovanih gudača s Muzičke akademije u Zagrebu i nanovo pokrenuli Zagrebački kamerni orkestar koji je Rudolf Matz okupio još davne 1937. godine, s idejom da nastave tradiciju zagrebačke violinističke škole.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241020091028_ddbbe4d9d5da7a88639c3441d02045a9fdd047dda52f9d601dce35f7efdb635f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241020091028_ddbbe4d9d5da7a88639c3441d02045a9fdd047dda52f9d601dce35f7efdb635f" data-rendition-name="original" width="5623" height="7985" loading="lazy" alt="Zagrebački kamerni orkestar"></figure>  Kvalitet dosadašnjeg djelovanja ZKO-a prepoznat je u saradnji sa solistima poput Maksima Fedotova, dobitnika mnogobrojnih nagrada na najvećim međunarodnim violinističkim takmičenjima, violončelistkinje Monike Leskovar, pobjednice prestižnog takmičenja ,,Čajkovski” za mlade u Japanu 1995; pijanistkinje Galine Petrove, „zaslužne umjetnice Rusije“ 2001. i drugih. Orkestru su značajno doprinijeli i dosadašnji koncertmajstori: Diane Pascal, Tonko Ninić i Orest Shourgot. Orkestar danas s velikim uspjehom djeluje pod vođstvom Petromile Marice Jakas. Posebnu važnost za ZKO ima trajna saradnja i prijateljstvo s ruskim virtuozom Maksimom Fedotovim, koji je od samog početka djelovanja orkestra počasni koncertmajstor, a od 2009. godine i umjetnički direktor međunarodnog festivala ,,Musica Maxima” u Zagrebu, u organizaciji Zagrebačkog kamernog orkestra. Saradnja s ovim umjetnikom rezultirala je gostovanjem brojnih muzičkih velikana. <h2> O solistkinjama</h2> Violinistkinja Noami Konforta se upisala na Muzičku akademiju u Zagrebu s petnaest godina, gdje je studirala u klasi prof. Leonida Sorokova. Diplomirala je s najvišim ocjenama 2021. godine. Više od deceniju redovno je nastupala na renomiranom Međunarodnom festivalu kamerne muzike ,,Musica Maxima”. Profesionalno obrazovanje nastavila je kod prof. Gorana Končara na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom ostvarila je zapažene nastupe, uključujući festivale ,,Dani Milka Kelemena” u Slatini i ,,Franjo Krežma” u Osijeku. Osvojila je Grand Prix na prestižnom međunarodnom takmičenju ,,Consonance” u Vladimiru, Rusija, nakon čega je nastupala na festivalima s uglednim ruskim kamernim i simfonijskim orkestrima. Noami je završila dvogodišnje specijalističke studije u klasi Gorana Končara, fokusirajući se na temu ,,Pet koncerata za violinu i orkestar Volfganga Amadeusa Mocarta” postavši jedna od rijetkih stručnjaka za Mocartovu violinsku muziku u regiji. Njen projekat, koji uključuje izvođenja svih pet Mocartovih violinskih koncerata, značajno doprinosi obogaćivanju kulturne scene. Najveće Noamino dostignuće je nagrada ,,Ivo Dražinić” koju je dobila 2023. godine. Nagrada joj je uručena u Kneževom dvoru u Dubrovniku, gdje je izvela Mocartov ,,Koncert za violinu i orkestar u D-duru, K 218” uz pratnju Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod vođstvom maestra Slobodana Begića. Ova nagrada dodjeljuje se mladim talentovanim muzičarima koji su osvojili međunarodne žirije i publiku svojim umjetničkim dostignućima. Violinistkinja Petromila Jakas diplomirala je s navršenih 20 godina na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Gorana Končara. Specijalizaciju iz područja kamerne muzike završila je 2010. na Konzervatorijumu za muziku i scenske umjetnosti u Gracu, u klasi Ćia Ćou (Chia Chou). Postdiplomske studije violine završila je 2011. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Tarasa Pečenija (Taras Pechenyi). U školi Kantorum u Parizu diplomirala je 2017. godine, u klasi Violete Smailović-Huart. Za izvanredne rezultate tokom studija dodijeljena joj je Rektorova nagrada, a sa zapaženim uspjehom učestvuje na mnogim međunarodnim muzičkim takmičenjima. Izvođenjima savremenih djela istakla se na Muzičkom Biennaleu u Zagrebu 2005. Na troetapnom Međunarodnom takmičenju na Malti 2013. godine, za izvođenje savremenog djela dodijeljena joj je specijalna nagrada te čast svjetske praizvedbe kompozicije „Opaque Silence-Symbia III” Džona M. Kennedija. Finalistkinja je evropskog muzičkog takmičenja „Citta di Moncalieri”, međunarodnog takmičenja „Rovere d`Oro”, i dobitnica apsolutne prve nagrade na međunarodnim takmičenjima „Amigdala”, „Paolo Barrasso” i „Premio Franz Schubert” gdje se istakla i nagradom za savremeno djelo „Riccardo Viannello”. Zaposlena je u Simfonijskom orkestru HRT-a na mjestu zamjenika vođe dionice. Od 2022. sarađuje sa Međunarodnim kamernim orkestrom „Lorenzo da Ponte”. Solističke nastupe bilježi uz orkestar BISYOC (V. Britanija), „Orchestra Classica di Allessandria” (Italija), Gradski kamerni orkestar Šibenik te Zagrebački kamerni orkestar uz koji redovno nastupa u ulozi koncertne majstorice.

1250x600

Nastup Zagrebačkog kamernog orkestra sjutra u Modernoj galeriji

Izraelske vlasti objavile su danas da trajno otvaraju prelaz Zikim, na sjeveru pojasa Gaze - da dozvole ulaz međunarodne pomoći u palestinsku teritoriju.
- Prelaz Zikim je otvoren... za ulazak kamiona sa humanitarnom pomoći koji će prevoziti UN i međunarodne organizacije, poslije detaljnih bezbjednosnih inspekcija- napisalo je na mreži Iks Kogat, tijelo izraelskog ministarstva odbrane koje nadzire aktivnosti civila u palestinskim teritorijama.
Portparol Kogata rekao je za Frans pres da će prolaz Zikim od sada biti stalno otvoren, kao i prelaz Kerem Šalom, na jugu teritorije, preko koga je najveći dio pomoći upućeno u Gazu od početka rata u oktobru 2023. godine.
Prelaz Zikim nalazi se na sjeveru palestinske teritorije, blizu zona gdje je humanitarna situacija posebno kritična zbog vojnih operacija koje su tu sprovođene, sa velikom izraelskom ofanizivom na grad Gazu u septembru.
Prethodno je prelaz bio otvaran povremeno da bi između ostalog pustio pomoć Svjetskog programa za hranu (WFP). Od kada je zatvoren 12. septembra UN su saopštile da ne mogu da dopreme pomoć na sjever Gaze.
Humanitarne organizacije se redovno žale na kontrole i razne mjere koje im nameću izraelske vlasti, koje odbacuju te optužbe i objašnjavaju da moraju da spriječe ulazak dobara koja bi mogla da budu preusmjerena na oružane grupe koje djeluju u pojasu Gaze.
Kada jednom pomoć uđe na palestinsku teritoriju, distribucija pomoći do njene finalne destinacije takođe se ometa ili razaranjima ili nekad krađama.
- Otvaranje direktnog prolaza ka sjeveru neophodno je da se garantuje da će dovoljno pomoći brzo stići stanovništvu- saopštila je ranije Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih pitanja (Ocha).

Izrael objavio trajno otvaranje prelaza za upućivanje pomoći Gazi

Inspektori beranske policije ušli su oko 12.30 časova u konak manastira Đurđevi stupovi i uručili mitropolitu budimljansko-nikšićkom Metodiju rješenje o privremenom oduzimanju spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, prenosi TV Vijesti.
Prema nezvaničnim saznanjima TV Vijesti, Metodije je nakon uručenja sudskog rješenja omogućio ulaz u prostorije konaka manastira i u toku je pretres prostorija.
Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama uvažilo je juče žalbu tamošnjeg tužilaštva i naredilo policiji da privremeno oduzme kip Đurišića. Time je preinačena odluka sutkinje beranskog suda Dubravke Popović, koja je u petak, po peti put, odbila zahtjev tužilaštva za privremeno oduzimanje spomenika saradniku okupatora u Drugom svjetskom ratu.

Policija ušla u manastir Đurđevi stupovi, Metodiju uručili rješenje o privremenom oduzimanju spomenika Đurišiću

Ovog popodneva u emisiji E uživo ugostićemo mlade robotičare, učesnike takmičenja Robotika bez granica i mentorku Biljanu Krivokapić koja nam govori o utiscima sa First global challenge 2025 u Panami na kojem je učestvovala i Crna Gora.
O učenju i vještačkoj inteligenciji, Zuno igricama koje je kreirao i koristi gejmifikacije za učenje i razvoj, razgovaramo sa Milutinom Pavićevićem, matematičarom.
Komentarišemo rezultate istraživanja predstavljene u emisiji Eho na temu &nbsp;“Društveni problemi i vrijednosti građana CG“.
Govorimo i o današnjim generacijama, njihovom poimanju modnih brendova i konzumerizmu.
Čemu vodi konstantna potreba za takmičenjem?
Da li je „neizgovoreno“ tihi ubica ljubavi?
Emisiju E uživo možete pratiti na kanalu E televizije radnim danima u terminu od 16h do 18h.

''E uživo'' na TV E: O takmičenju ''Robotika bez granica'', učenju i vještačkoj inteligenciji

Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Josip Broz Tito, odlikovan je posthumno Ordenom časti Republike Angole, saopštio je ministar vanjskih poslova Srbije, Ivica Dačić. Naime, Tita je predsjednik Angole, Žoao Manuel Lauerenso, odlikovao za zasluge u borbi naroda Angole protiv kolonijalizma i za oslobođenje, u čemu su Pokret nesvrstanih, i Tito kao jedan od njegovih vođa, dali veliki doprinos. Dačićje na društvenoj mreži Instagram podijelio i fotografiju ordena i pratećeg pisma predsjednika Angole.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112131120_275bb9ddb5b87e3aab1e682a1be8b4d6222cc41440b49bac4b9c351d2ad2ed81.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251112131120_275bb9ddb5b87e3aab1e682a1be8b4d6222cc41440b49bac4b9c351d2ad2ed81" data-rendition-name="original" width="1080" height="849" loading="lazy" alt="Orden časti Angole za Tita"> </figure>  Podsjećamo, Josip Broz Tito jedan je od utemeljitelja Pokreta nesvrstanih, koji je okupljao države iz Azije, Afrike i Južne Amrike, uz Jugoslaviju i Kipar iz Evrope, sa ciljem da pronađu treći put, ne priklanjajući se ni Istočnom ni Zapadnom bloku.&nbsp; Mnoge od zemalja članica Pokreta nesvrstanih bile su kolonije velikih evropskih sila i u nesvrstanima su vidjele mogućnost da se izbore za konačnu slobodu i nezavisnost. Tokom djelovanja Josipa Broza Tita u okviru Pokreta nesvrstanih, 1960-ih i 1970-ih godina, Jugoslavija je bila saveznik afričkih oslobodilačkih pokreta, pa tako i onih u Angoli, koje je predvodio Roberto Holden u okviru Nacionalog oslobodilačkog fronta Angole. Otuda i Orden časti za nekadašnjeg jugoslovenskog predsjednika koji je tokom svoje političke karijere dao veliki doprinos borbi afričkih naroda za slobodu.

Tito posthumno odlikovan Ordenom časti Republike Angole

Krajem prošle nedjelje učinjena mi je neočekivana čast - da moj komentar bude šerovan na profilu, vjerovali ili ne, Borisa Bogdanovića. I sve to uz prigodnu opasku koja je potpuno potvrdila sve navode iz komentara koje Bogdanović veoma dobro razumije, ali se namjerno pravi glup.&nbsp;
Ili sam možda precijenio njegove kapacitete? Ako je u pitanju prvi slučaj – da se samo pravi glup - onda se može shvatiti zašto se u njegovom komentaru na moj komentar pominju: DPS, Aco Mijajlović, laži, uvrede, sluganstvo, sramota... Upravo ove riječi definišu skučeni prostor njegovog djelovanja: trauma sopstvenog iskustva potčinjavanja Novoj srpskoj demokratiji reflektuje se učitavanjem DPS-a kao sjenke nad mojim komentarom, a opsjednutost Acom Mijajlovićem je očito refleksija Bogdanovićevog, ali i svih Demokrata glavnog šefa - glavom i ideološkom bradom samog Andrije Mandića.&nbsp;
Dočim, ako je B.B. zaista, hm, ograničenih intelektualnih kapaciteta, pa nije shvatio poentu, ponoviću potpuno pojednostavljene glavne teze iz komentara kojeg megatrendovac Bogdanović netačno zove prilog.&nbsp;
Neće da mnogo boli, samo da prođemo kroz osnovna, jednostavna pitanja. Pa neka razmišlja, ako mu basta.&nbsp;
Prvo – Berane. Je li tačno da je cijelih osam dana je bilo potrebno policiji da identifikuje i uhapsi osobu koja je brutalno napala srpsku državljanku u Beranama, a koju su svi znali u gradu? Naravno - to je saopštila sama žrtva novinarima, i kazala je da je nakon prijave dva puta vidjela nasilnika, jednom u gradu a drugi put na vratima svoje kuće. I oba puta prijavila policiji koja ga je navodno tražila i navodno nije mogla da ga nađe. A suštinski i stvarno: policija je reagovala tek kad se u slučaj uključila Sigurna ženska kuća. Nije li ovo sramota?&nbsp;
Drugo - Zabjelo. Jesu li prvo bili uhapšeni pogrešni ljudi? Kako je to profesionalna policija sprovela sve profesionalne, potrebne mjere i radnje i podnijela krivičnu prijavu za pokušaj ubistva? Na osnovu čega – samo na osnovu izjave Jaćimovića, sina policajca, kako reče Lazar Šćepanović? I sve to bez gledanja snimka, samo na ,,časnu riječ“?!
I ovo je velika sramota ekipe iz vrha Demokrata, koje kontrolišu kompletan bezbjednosni sektor.&nbsp;
Treće – Trnovo. Dakle, ko stvarno stoji iza zasada marihuane, koliko ljudi je uhapšeno, zna li se struktura i članstvo OKG? Nije tu kraj pitanjima, ima još. Recimo: ko je to htio da na crnogorske ulice donese milionski vrijednu drogu i truje našu djecu, zna li Boris Bogdanović, zna li to Danilo Šaranović? Ne, Boris Bogdanović, baš kao i čelnici MUP-a i Uprave policije ne znaju odgovor ni na jedno od ovih pitanja...&nbsp;
Sramota, opet.&nbsp;
A još nije kraj nabrajanju neznavenosti vrha bezbjednosnog sektora koje kontrolišu Demokrate. Idemo dalje...
Četvrto – Đurđevi stupovi. Je li sam pop Trpčevski objavio video snimke na kojima psuje i vrijeđa policiju u Beranama? Kakva je bila reakcije policije; u koju se to mišju rupu sakrio tog dana direktor policije Lazar Šćepanović, pa nije zaštitio integritet svojih ljudi, službe na čijem je čelu, države koju navodno brani? A bio je dužan da to uradi.&nbsp;
Gdje je bio ministar Šaranović, đe se skrio koordinator svih službi bezbjednosti, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić? Dok časne policajce psuje sveštenik-spodoba koja je domaćine, Berance, ljude u čiju je kuću došla, svojevremeno izvrijeđala ispred Manastira Đurđevi stupovi tek što se obrela u Beranama na službovanju.&nbsp;
Nereagovanje policije je državna sramota.
Peto – Budva. Što bi sa gromoglasnim objavama o navodnom spriječenom velikom naručenom ubistvu u Budvi? Može li demantovati Bogdanović da navodni počinioci nijesu kažnjeni - samo prekršajno?! Nema ni glasa od poslanika koji voli da govori u parlamentu, ali samo kad nema ikoga da mu odgovori. Ali je priča o Budvi i velikom policijskom uspjehu (ispostaviće se: lažnom) trebalo na sva zvona objaviti kao dokaz da bezbjednosni sektor nešto ozbiljno radi. .
Šesto – Cetinje. Što znamo o kretanju ubice prvog januara, njegovim telefonskim razgovorima, prije i poslije krvavog pira; što policija zna, što javnost zna – dokle je došla istraga? Je li iko vještačio &nbsp;telefon ubice Aca Martinovića; je li išta sumnjivo pronađeno, da li je bilo intenzivne komunikacije sa jednom osobom koja službuje na Cetinju i kod koje je redaovno išao Martinović? &nbsp;
Ne, nije kraj iako bi B.B. poželio da jeste.&nbsp;
Sedmo – Bijelo Polje. ,,Slučaj Alija Balijagić“. I opet pitanja: kako je to Balijagić, deset godina mlađi 2015. godine, uhapšen za manje od deset dana, a prošle godine je poslije dvostrukog ubistva više od dvadeset dana bježao i bez problema prešao državnu granicu, iako je bilo logično pretpostaviti da će spas potražiti u Srbiji, kao i više puta do tada.
Što je sa odgovornošću za još jednu sramotu službi koje kontrolišu Demokrate? Što je sa odgovornošću za uništeni dron kojis e sudario sa helikopterom, sjeća li se iko i te sramote; ono kad je Šaranović došao da napravi selfi, pa je njegov helikopter oduvao vojni dron...&nbsp;
Zaboravili su, izgleda.
Osmo, deveto, deseto... Stotine pitanja i – ništa. Jesu li smijenili Gorana Jokića? I zašto nijesu? Zašto je godinama kabinet direktora policije u VD stanju? Je li to odlika stabilne države? Koliko je policajaca pripravnika primljeno od onih 800 najnovije najavljanih nedavno?
Znaju li funkcioneri Demokrata, i Boris Bogdanović, da ne postoje dva policajca u zemlji koji imaju istu službenu obuću (izuzmemo li posebne i specijalne jedinice) i to zato jer je – kupuju sami? Zna li Boris Bogdanović da saobraćajni policajac, koji je na ulici svaki dan – bilo da je vrelo ljeto, bilo da sipi jesenja kiša ili pada snijeg – jedva sastavlja kraj sa krajem sa platom, u prosjeku, od svega 719 eura?&nbsp;
Samo jedno poređenje: za filmove o imaginarnim dostignućima Šaranovića i ekipe nedavno je &nbsp;utrošeno 38.000 eura državnih para.
Lako li je tako trošiti kad Demokrate ne žele da znaju - koliko vozila posjeduje saobraćajna policija u Kolašinu, koliko policajaca nedostaje u Bijelom Polju, na kakvim stolicama sjede granični policajci u kabinama na pojedinim graničnim prelazima u Nikšiću?
A šta je sa vetingom? Nešto zabagovalo, čujem? Šta bi sa „društveno političkom bombom“ ministra Šaranovića – ćorak, kako reče onomad glavni tužilac Marković?
Ovo je samo dio pitanja koje bi u elementarno demokratskoj državi građani morali da dobiju odgovore. I za čije izbjegavanje bi trebalo neko da snosi posljedice. U ,,oslobođenoj“ Crnoj Gori, onoj čiju stvarnost kreiraju Demokrate i njihov ideolog Boris Bogdanović &nbsp;- da se javno ogradim: koji nije ženjen i nije iz Farmaka - umjesto odgovora možete dobiti, kao što sam i rekao u komentaru koji je dotični okačio na svoj profil, samo - ćutanje ili laž.
&nbsp;
&nbsp;

Što nije jasno Borisu Bogdanoviću?

Branioci biznismena Aleksandra Mijajlovića i ostalih otuženih - njih sedamnaest bili su kategorični da Specijalno državno tužilaštvo nije ponudilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenta da su odgovorni ili umiješani u šverc cigareta. Optužbe, prema njivom stavu, su bez utemeljenja, proizovljne i paušlne i sve da je SDT ponudilo samo bijeli papir na kojem ništa nema napisano " neko gore" bi rekao da je zaključak preuranjen za obustavu postupka.
Na današnjem ročištu za kontrolu optužnog akta novi ali i najznačajniji dokaz dostavio je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Nenad Vujanović upravo branilac Mijajlovića, advokat Zoran Piperović i time u cjelosti srušio navode optužnog akta.
Piperović je predao vijeću spise državnog organa Crne Gore - Uprave carina koja je donijela rješenje da kompanija Lenora International mora skloniti cigarete i da ih vrati u zemlju porijekla i rok je bio 80 dana. Ta kompanija je tražila da se produži rok za 15 dana ali je to "osujetio" Dritan Abazović. Upravo je to dokaz da su cigarete bile u vlasništvu firme Lenora International!
Osim Mijalovića na optužnici su vlasnik kompanije "Tehnomaks“ Vesko Petranović, Dejan Jokić, Zoran Đukanović, Golub Vojinović, policajci Milenko-Mića Rabrenović, Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Optužnicom su obuhvaćeni i policajci Marko Đurišić, Dražen Vukadinović i Davor Lukačević, kao i Branko Čelić, Ratomir Obrenić, Jovan Miletić, Marinko Koprivica, Dušan Vukadinović i Dražen Vukadinović.
Advokat Piperović kazao je da ne postoji nijedan dokaz za tvrdnje Tužilaštva.
- Nema dokaza kako je Mijajlović pribavljao cigarete u slobodnoj zoni, niti od koga ih je kupivao.Ne postoje ti dokazi i to Tužilaštvo zna. Ocarinjene mogu biti samo legalne cigarete. U slobodnu carinsku zonu može da uđe samo legalna roba. Ne postoji država koja nema slobodu carinsku zonu. Kod nas je ukinuta jer nijesu znali što će sa legalnim cigaretama &nbsp;- kazao je Piperović.
Protiv njegovog klijenta Mijajlovića ne postoji nijedan dokaz podvukao je Piperović ukazujući na navode optužnice da je cigarete nabavio od NN dobavljača i drugih NN osoba.
Kroz cijelu optužnicu je protkana besmisao tvrdnji Specijalnog državnog tužilaštva.
- Da bih vam to pokazao navešću da u jednom dijelu optužnice kada se pominje Dejan Jokić piše da mu Mijajlović navodno prodaje cigarete i obavezuje ga da izvršava njegove naloge. Dakle lice A prodaje cigarete licu B, a zatim mu naređuje što sa njima da radi. Ako ste to ikada čuli u svijetu, odmah optužnicu potvrdite. Jeste li čuli ovaj besmisao upitao je advokat Piperović.
On je naglasio da ne postoji nijedan dokaz kako su dopremljene cigarete iz inostranstva.
Optužni akt ne sadrži, prema riječima Piperovića, ni kako su cigarete plaćene....
- Ponavljam cigarete su u Luku Bar ušle legalno. Niko protiv carinika nije pokrenuo postupak. Država traži da se Lenori International vrate cigarete - kazao je Piperović.
Pisao je i vlasnik Lenore International Ministarstvu finansija da se produži rok za vraćanje cigareta.
Tada je Dritan Abazović, kako je, kazao advokat, "uletio" u Luku Bar i zaplijenio je legalne cigarete.
- Ova optužnica može da bude potvrđena samo zato što neko smatra da treba da bude ali " Sila boga ne moli" - rekao je Piperović.
Dodao je da cigarete niko nije nije vidio, nema ih u skladište, van tarabe carinske zone i niko ne zna gdje su " da li su izvučene i ukradene".
Piperović je ukazao i da će dostaviti imena svih kupaca.
On je ukazao vijeću da su upravo ove cigarete stavljene na teret i Đoku Pavićeviću i u tom predmetu je još pet osoba optuženo.
Advokat je konstatovao: "Možda i njega uključe" &nbsp;na što je tužilac rekao " potpuno ste u pravu".
- Znao sam da ćete se upecati - konstatovao je advokat Piperović. Upitao je koja će uloga biti Pavićevića?!
I njegove kolege advokati Nikola Martinović, Danilo Mićović, Stefan Jovanović saglasni su da dokaza protiv optuženih nema.
Martinović je pitao kako će se nekom utvrditi krivica ako ne piše u kojoj količini je krijumčareno.
- Optužnice se potvrđuju zbog statistika a za postizanje političkih ciljeva - kazao je Martinović.
On je siguran da će ovaj predmet završiti oslobađajućom odlukom.
- Ovdje je osnovno pitanje da li je roba završila van Crne Gore. Ako jeste nema krijumčarenja, niti štete - kazao je Martinović.
Tužioci Miroslav Turković i Siniša Milić tražili su da sudsko vijeće potvrdi optužni akt jer, prema njihovim tvrdnjama, dovoljno dokaza je pruženo za optužbe.
U ovom postupku spojene su tri optužnice.

Piperović dostavio dokaz koji potvrđuje da su cigarete bile u vlasništvu kompanije Lenora International, a ne Aleksandra Mijajlovića!

Državni tužilac Marko Mugoša odbacio je krivičnu prijavu Centra za građanska prava podnešenu 16. jula protiv Gorana Jokića, Milana Radusinovića, Novice Varagića i Boža Bulatovića, zbog krivičnih djela - zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi, teška tjelesna povreda, laka tjelesna povreda i povreda slobode govora i javnog istupanja, uz ocjenu da ne postoji osnovana sumnja da su počinili ova, kao ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Centar za građanska prava prijavu je podnio nakon građanskog protesta ispred Vile Gorica 8. jula, tokom ceremonije uručivanja najvećeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade u organizaciji predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Protest je organizovan kao poruka otpora na odluku žirija da nagradu dodijeli književniku Bećiru Vukoviću, negatoru crnogorske nacije i države i čovjeku koji veliča zločinački četnički pokret. <h2> ABOLIRANJE JOKIĆA</h2> Prijava je podnešena zbog prekoračenja policijskih ovlašćenja i upotrebe prekomjerne sile. - Odbacivanje ove krivične prijave koincidira sa zahtjevom Gorana Jokića za prijevremenom penzijom. Postavlja se pitanje da li je to čin pranja od odgovornosti i da li je mjesto savjetnika direktoru policije ono što mu je obećano? Jer, po svemu sudeći, ni ministar (Danilo) Šaranović, ni v. d. direktora policije (Lazar) Šćepanović ne smiju sprovesti „veting“ nad hotelijerom i restoraterom koji je na čelu CB Podgorica – kazala je za Portal ETV Svetlana Pajović Musić iz Centra za građanska prava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c" data-rendition-name="original" width="1042" height="577" loading="lazy" alt="Svetlana Pajović Musić"><figcaption>Svetlana Pajović Musićetv</figcaption></figure>  Ona je kategorična da je „ovo dokaz da se štićenik Crkve Srbije, koji im je dokazao svoju lojalnost u svojoj neprofesionalnoj i sramnoj ulozi tokom nasilnog ustoličenja popa Crkve Srbije 5. septembra 2021. na Cetinju, i koji im je uslužna ruka za zloupotrebu policijskih struktura u pokušaju postavljanja kapele na Lovćenu, pokušava abolirati bilo kakve krivične ili procesno-pravne odgovornosti“. - Njegovi kasniji propusti u rukovođenju akcijom tokom masakra u Medovini 22. avgusta 2022, a kasnije i u drugom masakru na Cetinju 1. januara ove godine, nijesu zacrvenili obraz, a kamoli doveli do časne i odgovorne reakcije koju traže i porodice žrtava u dva zločina - svakog dana na blokadama na Kruševom ždrijelu. Ovo je sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti – kategorična je Pajović Musić. <h2> OBRAZLOŽENJE TUŽIOCA</h2> U rješenju o odbacivanju krivične prijave tužilac Mugoša je, pored ostalog, napisao da je odluku donio ocjenom navoda krivične prijave i dostavljenih priloga, te na osnovu mišljenja Komisije Uprave policije i priloga dostavljenih uz to mišljenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472" data-rendition-name="original" width="1102" height="1253" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>KRŠENJE PROPISA: Službenik policije u akciji učestvovao u civiluetv</figcaption></figure>  - Ono što je zaključeno je da prijavljeni nijednom svojom radnjom nijesu postupili suprotno Zakonu o unutrašnjim poslovima i Pravilniku o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova, odnosno da su sve radnje koje su preduzimali bile u skladu sa pozitivnim zakonima – stav je tužioca Mugoše. On smatra da je „nesporno da su policijski službenici u konkretnom slučaju, zbog oglušavanja okupljenih građana na više datih upozorenja i izdatih naređenja od strane policijskih starješina, upotrijebili ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, kao najblaže sredstvo prinude,... a koje je policijskim službenicima garantovalo uspješno izvršenje službenog zadatka, uz pomoć kojeg su obezbijedili nesmetano održavanje zvaničnog događaja na kojem su bile prisutne štićene ličnosti, te i obezbijedili štićeni objekat“. Tužilac je ocijenio da je policija bila prinuđena na reakciju protiv građanki i građana koji su, smatra on, bili nasilni, odnosno pružali aktivan otpor. - Dakle, jasno je da policijski službenici nijesu učinili prekomjernu upotrebu sile prema okupljenim građanima, već je jasno da je bila u pitanju mjera koja je dovoljna za suzbijanje nereda - precizirao je tužilac Mugoša.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Više građana imalo ozbiljne zdravstvene probleme etv</figcaption></figure>  Uprava policije je tužilaštvu dostavila mišljenja Komisije, koju su formirali za utvrđivanje okolnosti upotrebe sredstava prinude 8. jula 2025. godine, a koja je zaključila da su njihove kolege postupale „u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i pritom primijenili ovlašćenja propisana članom 41 stav 1 istog zakona, kao i u skladu sa Pravilnikom o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova“. <h2> ZAKLJUČCI KOMISIJE</h2> U nalazu Komisije Uprave policije konstatovano je i da su „sredstva prinude upotrijebljena u cilju suzbijanja aktivnog otpora, kao i činjenice da su se okupljeni građani oglušavali na upozorenje i naređenje policijskih službenika, nasilno pokušavali upotrebom fizičke snage da probiju policijski kordon (i u prvom navratu ga probili) sa namjerom da prođu i nastave kretanje ka štićenom objektu Vila Gorica, a zatim upotrebom tvrdih predmeta (kamenice, flaše sa vodom, jaja) gađali policijske službenike zbog čega je upotreba sredstava prinude bila osnovana“. Zaključili su i da bi došlo „do ozbiljnog narušavanja bezbjednosti štićenog objekta i štićenih ličnosti, zvanica i predstavnika diplomatskog kora, koji su se nalazili na mjestu održavanja događaja“ za slučaj da su građanke i građani došli do Vile Gorica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7" data-rendition-name="original" width="825" height="541" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Brutalan obračun policije sa građankama i građanimaetv</figcaption></figure>  - ...upotreba sredstava prinude bila je u potpunosti zakonita, opravdana, nužna i srazmjerna opasnosti koja je prijetila – zaključak je Komisije Uprave policije. U tom dokumentu konstatovano je i da je tokom intervencije lakše povrijeđeno pet policijskih službenika. Konstatuje se i da je lakše povrijeđeno pet građana. Tužilac Mugoša u odluci se nije bavio dijelom prijave koji se odnosio na činjenicu da su „sredstva prinude koristili i službenici bez uniformi, službenih oznaka i bez oznake državnog grba, čime su dodatno prekršeni zakonski i etički standardi rada policije“. U prijavi je bilo precizirano da su prijavljeni službenici policije „djelovali bez vidljivih službenih obilježja, bez uniforme i oznaka Uprave policije i državnog grba, izuzev Milana Radusinovića, čime su prekršili član 117 Pravilnika o obavljanju policijskih poslova, koji nalaže da svi službenici tokom intervencije moraju imati jasno vidljiva obilježja“. U tužilačkom aktu ne pominju se ni policajci i policajke koji su tokom akcije svojih kolega, usljed neprofesionalnog rukovanja hemijskim sredstvima, bili onesposobljeni i povrijeđeni. Najveće državno priznanje – Trinaestojulska nagrada, osim Vukoviću, ove godine pripala je i svjetski priznatom umjetniku, gitaristi Milošu Karadagliću, koji je odbio, kao i grafičaru Velju Stanišiću.

Tag: muzeji-i-galerije-podgorice