Osam godina nakon što je proces revizije muzejskog materijala pokrenut, a uprava ustanove više puta javno najavljivala njegov skori završetak, revizija u JU Muzeji i galerije Podgorice i dalje nije okončana. Da je kašnjenje nadmašilo sve ranije rokove potvrđuje i inspekcijski zapisnik Ministarstva kulture i medija, sastavljen 12. septembra 2025. godine, u kojem se konstatuje da je posljednja kompletna revizija muzejske dokumentacije urađena još 2018. godine, dok novi ciklus – započet 2023. – nije priveden kraju.
Međutim, revizija muzejskog materijala u Muzejima i galerijama, podsjetimo, traje još od jeseni 2017. godine, pod upravom tadašnjeg direktora Seada Đokaja. Tu reviziju nije priznao njegov nasljednik Vučić Ćetković koji je na čelo ustanove došao 2019. godine nakon što je dužnosti razriješen Đokaj. Ćetkovića su dočekali gotovi izvještaji o reviziji u Muzejima i galerijama, inspekcija za kulturnu baštinu ih je formalno verifikovala u njegovom prisustvu, ali je direktor zbog kasnije uočenih nepravilnosti odlučio da ubrzo cjelokupan postupak revizije vrati na početak. Ukratko – Muzeji i galerije Podgorice punih osam godina nijesu u stanju da završe postupak revizije u skladu sa Zakonom o muzejskoj djelatnosti i svim pravilnicima koji regulišu ovu oblast.
<h3>KRŠE ZAKON</h3>
Prema zapisniku inspekcije za kulturna dobra iz septembra ove godine, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, inspekcijski nadzor je sproveden po službenoj dužnosti, nakon inicijative upućene Ministarstvu kulture i medija, koja se, između ostalog, odnosila i na provjeru poštovanja zakonske obaveze revizije na svakih pet godina. Inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak tom prilikom je ustanovila da Muzeji i galerije nijesu postupili u skladu sa članom 21 stav 2 Zakona o muzejskoj djelatnosti, koji propisuje periodičnu reviziju muzejskog materijala najmanje jednom u pet godina.
U zapisniku se precizno navodi dinamika dosadašnjeg procesa: Komisija je do jula 2025. godine pregledala 5.299 predmeta, što obuhvata Etnografsku zbirku, Zbirku Moderne galerije, Legat Rista Stijovića, Istorijsku zbirku i Muzej Marka Miljanova. Na popisnoj listi, pripremljenoj na osnovu inventarnih knjiga, evidentirano je oko 3.390 predmeta, ali se utvrđuje da je broj neinventarisanih predmeta znatno veći, pa konačna lista predmeta već sada „uveliko nadmašuje“ postojeći broj inventarisanih jedinica. Komisija za reviziju je uradila i popis Biblioteke Rista Stijovića i biblioteke Muzeja Marka Miljanova, a slijedi Kulturno-istorijska zbirka i na kraju Arheološka zbirka u kojoj, kako se navodi u zapisniku, komisija očekuje najviše izazova. Upravo iz te zbirke nestalo je 150 predmeta sa Duklje, od izuzetnog materijalnog, istorijskog, identitetskog i arheološkog značaja, koje je dvije decenije dužio nekadašnji kustos i aktuelni direktor Muzeja i galerija Dragan Radović. Zbog nestanka ovih predmeta, podsjetimo, bivši direktor Vučić Ćetković podnio je krivičnu prijavu protiv NN lica, a Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici još „izviđa“ i ne saopštava javnosti niti jedan detalj dosadašnjeg postupanja, osim što smo na startu postupka dobili potvrdu da su podnosilac prijave, kao i drugi zaposleni u Muzeju, odgovorni za staranje o zbirkama, saslušani u policiji i tužilaštvu.
Inspektorka za kulturna dobra dalje u zapisniku iz septembra ove godine posebno bilježi tvrdnju uprave muzeja da se proces revizije usporava zbog nedostatka dokumentacije za pojedine predmete i problema utvrđivanja pripadnosti određenim zbirkama. Isto ovo obrazloženje izrekla je i bivša direktorica ustanove Ivana Ćupić, koja je u martu prošle godine za Pobjedu izjavila da za određene neinventarisane predmete ne postoje podaci kako su ušli u muzej, otkupni dosijei ili ugovori o poklonu.- Pojavljuje se i problem identifikacije kulturnih dobara, jer, kao što je poznato, zbirke su kumulativno proglašavane kulturnim dobrima 1961. i 1962, elaborati o revalorizaciji nijesu sasvim pouzdani, informacija na osnovu kojih možemo sa sigurnošću tvrditi da je riječ o kulturnim dobrima nema dovoljno, pa je neke predmete veoma teško identifikovati kao kulturna dobra – rekla je ranije Ćupić.
<h3>MJERA UKAZIVANJA</h3>
U zapisniku se navodi da je inspektorka izrekla mjeru ukazivanja direktoru Draganu Radoviću, uz striktan rok od 12 mjeseci da se nepravilnosti otklone, odnosno da se revizija muzejskog materijala konačno završi i dostave dokazi o tome. Radović je prihvatio mjeru i nije tražio donošenje rješenja, što praktično znači da bi revizija, prema nalogu inspekcije, morala biti završena najkasnije do septembra 2026. Sada će Radović biti odgovoran za rad komisije i utvrđivanje brojnog stanja u zbirkama muzeja, pa i u Arheološkoj zbirci koju je, prema primopredajnom zapisniku, preuzeo 2002. godine od koleginice Vere Drecun.
Tokom internog postupka u Muzeju, Radović je, podsjetimo, izjavio da nema nikakve veze sa nestankom 150 predmeta, te da su oni tokom niza godina bili dobro obezbijeđeni i čuvani. Situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem predmeta, kako je izjavio, drastično se mijenja „prilikom opremanja depoa u kojem su smješteni novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranja kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare.“
- Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nijesam bio uključen i prisutan – odgovorio je ranije Radović u dopisu upućenom tadašnjem direktoru Vučiću Ćetkoviću.
<h3>Nestalih 150 predmeta možda izrone iz „nekog od prostora Muzeja“</h3>
Zapisnik inspekcije za kulturna dobra, iz septembra ove godine, ne bavi se direktno slučajem nestalih 150 arheoloških predmeta iz Arheološke zbirke Muzeja i galerija, ali konstatuje da je revizija ključna upravo zbog velikog broja neinventarisanih jedinica i nesređenog dokumentacionog sistema. To dodatno potvrđuje i ranije navode bivše direktorice Ivane Ćupić da tek „revizija može utvrditi da li su predmeti stvarno nestali ili neadekvatno i nepropisno pohranjeni u nekom od prostora muzeja“ – tvrdnja koja je sada, nakon više godina, još problematičnija s obzirom na trajanje procesa. Nekadašnji direktor ustanove Vučić Ćetković, podsjetimo, nije imao dilemu, te je nakon što su zaposleni detaljno pregledali sve prostore Muzeja u decembru 2022. godine podnio krivičnu prijavu protiv NN lica zbog nestanka 150 predmeta, a podnio je potom prijavu i Upravi policije zbog slomljenog staklenog pehara iz 4. vijeka koji je tokom 2010. godine sačuvan izvađen iz jedne od grobnica na Duklji i pohranjen u Arheološku zbirku Muzeja i galerija. Zbog uništenja ovog predmeta krivičnu prijavu je podnijela inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak. Nadležno tužilaštvo u Podgorici, u oba ova slučaja još - izviđa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Novom direktoru 12 mjeseci da konačno utvrdi stanje u zbirkama

Skupština Glavnog grada imenovala je juče Dragana Radovića za direktora Muzeja i galerija Podgorice u punom mandatu, iako se za njega vezuje nerazjašnjena afera nestanka 150 eksponata iz Arheološke zbirke ove ustanove u periodu dok je on upravljao zbirkom, a ona je pod njegovim ingerencijama bila čak dvije decenije - od 2002. do 2022. godine. Tokom rasprave opozicija je ukazala na ovu činjenicu, ali predstavnici većine bili su kategorični da se krivični postupak ne vodi protiv Radovića, već da je krivična prijava podnešena protiv NN osobe. <h2>ISTRAGA U TOKU</h2> Krajem oktobra Portal ETV uputio je pitanja Osnovnom tužilaštvu o toku istrage u slučaju krivične prijave Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice podnešene u decembru 2022. godine protiv NN osobe zbog krađe 150 muzejskih predmeta koji imaju izuzetno visoku kulturno-umjetničku, istorijsku i materijalnu vrijednost. Kratak odgovor stigao je 30. oktobra. - U vezi Vaših pitanja, obavještavamo Vas da se predmet Vašeg interesovanja nalazi u postupku izviđaja. Radi zaštite interesa postupka, za sada ne možemo saopštiti više detalja – bilo je sve što su saopštili. Proizilazi da Osnovno državno tužilaštvo ni skoro tri godine od kada im je stigla krivična prijava nije okončalo istragu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT Podgorica"><figcaption>ISTRAGA TRAJE SKORO TRI GODINE: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici(Photo: ODT Podgorica)</figcaption></figure>  Portal ETV krajem oktobra pitanja je uputio i Radoviću, ali on do danas nije odgovorio. Opozicija juče nije podržala njegovo imenovanje za direktora Muzeja i galerija Podgorica, odbornik Pokreta Preokret Mirza Krnić negodovao je i što Radović nije bio u sali tokom rasprave, jer je, kako je kazao, htio, pored ostalog, da ga pita da li je tačno da su određeni eksponati kojima raspolaže muzej nestali, da li su korišćeni za privatne izložbe, kao i da li su neki oštećeni ili nijesu vraćeni. Odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković ocijenio je da je imenovanje Radovića dio političkog aranžmana Pokreta za Podgoricu i istakao da nije dobro što se ne zna ishod postupka za nestanak eksponata, te da ne bi bilo dobro „dići ruke za nekoga u čijem je mandatu nestalo 150 eksponata“. Odbornik Preokreta Srđan Perić bio je kategoričan da je i te kako važno pitanje kako će upravljati Muzejima i galerijama čovjek koji je upravljao zbirkom iz koje su nestali eksponati. Odbornik liste „Za bolju Podgoricu“ Miloš Krstović kazao je da se protiv Radovića ne vodi krivični postupak. - Krivična prijava je podnešena protiv NN lica. Targetirate veliki broj zaposlenih unutar Muzeja i galerija. Dragan Radović je jedan od boljih kadrova kojeg ćemo izabrati, po mom ličnom mišljenju i najbolji. Čovjek koji ima 25 godina kao kustos u Muzejima i galerijama - kazao je Krstović. Istakao je i da je Radović ranije u lokalnom parlamentu saopštio da nema nikakve veze sa nestankom eksponata iz Arheološke zbirke. <h2>ZAPISNIK IZ 2002.</h2> A Radović je Arheološku zbirku preuzeo u maju 2002. godine i njom upravljao čak dvije decemije – do 2022. kada je otkriveno da fali 150 eksponata. Prema zapisniku o primopredaji Arheološke zbirke između dipl. arheologa Vere Drecun, savjetnika konzervatora i dipl. istoričara umjetnosti Dragana Radovića, tadašnjeg kustosa Muzeja i galerija Podgorice u maju 2002. godine, u koji Portal ETV ima uvid, eksponati su bili podijeljeni u više zasebnih grupa prema mjestu nalaza. U dokumentu se precizno navodi koliko ima eksponata i sa kojih nalazišta, koliko ih je falilo tokom ranijih primopredaja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3" data-rendition-name="original" width="1030" height="1422" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8" data-rendition-name="original" width="1052" height="1600" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  - Arheološka zbirka broji ukupno 984 eksponata – piše u dokumentu. Javnost je o nestanku eksponata obaviještena tek u avgustu 2023. kada je urednik u dnevnim novinama Pobjeda Jovan Nikitović otkrio u istraživačkom tekstu da je uprava Muzeja i galerija Podgorica podnijela krivičnu prijavu, a tadašnji direktor ustanove Vučić Ćetković objasnio da su nestali predmeti pripadali Arheološkoj zbirci. - Među predmetima koji nedostaju su omega ukosnice, fibule, određeni keramički predmeti, balsamarijumi, ungventarijumi (duguljasta posuda/bočica, nap. aut.), fragmenti keramike, veći broj komada starog rimskog novca… - kazao je on novinaru Pobjede. Više izvora potvrdilo je tada listu i da je među nestalim predmetima i kamena urna, staklena čaša, keramčki tanjir, kockice za igru (sve sa Duklje), zatim srebrni prsten sa profilisanom glavom, gvozdeni nož, pa čak i fragmenti keramike iz Vavilona, koje je Muzeju poklonio M. Uskoković. Što se tiče numizmatike, objavila je Pobjeda, nestalo je ukupno 125 starih rimskih novčića. Nestanak eksponata, kako je tada rekao Ćetković, utvrđen je prilikom primopredaje dijela Arheološke zbirke između dva kustosa, odnosno prilikom identifikacije i popisa predmeta koji su bili sastavni dio zapisnika o ranijoj primopredaji iz 2002. godine. Na osnovu tog zapisnika, kako je kazao Ćetković, zaključuje se da su nestali predmeti bili na spisku, a samim tim i u depou, 2002. godine kada je obavljena posljednja primopredaja, prije one koja je uslijedila dvije decenije kasnije - 2022. godine. <h2>IZJAŠNJENJE RADOVIĆA</h2> Tokom interne kontrole kada je ustanovljena krađa 150 eksponata, kako je pisala Pobjeda, Radović je u pisanom izjašnjenju objasnio da se dio predmeta iz Arheološke zbirke, koju je preuzeo 2002. godine, nalazi izložen u stalnoj postavci od njenog otvaranja dok je, veći dio, tokom prethodne dvije decenije bio smješten u metalnim ormarima koji su zadovoljavali standarde fizičke zaštite i zaštite od spoljnih negativnih uticaja i hazarda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4" data-rendition-name="original" width="899" height="599" loading="lazy" alt="NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice"><figcaption>NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice(Photo: Facebook/Muzeji i galerije Podgorice)</figcaption></figure>  - Njihovo kretanje je bilo uslovljeno samo kretanjem cijele institucije prilikom nekoliko seljenja početom prvih godina prošle dekade. U tom periodu, i pored neuslovnog smještaja i nestandardnog transporta, svi predmeti su sačuvani i obezbijeđeni po svim muzejskim standardima i nije se desilo da bilo koji predmet bude oštećen ili nedostaje – napisao je Radović. Na kraju dopisa, kako je prenijela Pobjeda, istakao je da se „situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem pomenutih predmeta drastično promijenila prilikom opremanja depoa, u kojem su smješteni, novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranja kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare“. - Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nijesam bio uključen i prisutan – napisao je Radović u izjašnjenju tadašnjem direktoru Ćetkoviću. U okviru tužilačke istrage o krađi eksponata iz Arheološke zbirke saslušan je i Radović, ali nije poznato što je saopštio.

Kaćuša Krsmanović

Čovjek koji je upravljao zbirkom iz koje je nestalo 150 eksponata, sada će upravljati Muzejima i galerijama

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović predložio je Skupštini Glavnog grada da za direktore u punim mandatima imenuje dosadašnje vršioce dužnosti direktora Muzeja i galerija i Sportskih objekata Dragana Radovića i Miljana Ivanovića.
Radović i Ivanović su predloženi za četvorogodišnje mandate, a o Mujovićevom predlogu će se danas, uoči sjednice gradskog parlamenta, prvo izjasniti članovi odbora za izbor i imenovanja.
Odboru za izbor i imenovanja stigao je predlog gradonačelnika za imenovanje članova odbora direktora Agencije za izradu lokalnih planskih dokumenata. Za članove su predloženi Dragan Tasić, Stevan Albijanić, Anđela Rakočević i Marko Lakušić.
Predloženi su kandidati partija za članove Savjeta za omladinsku i obrazovnu politiku. Pokret za Podgoricu za člana je predložio Draga Šundića, koalicija Za budućnost Podgorice delegirala je Ivanu Mašković, Pokret Evropa sad i Demokrate Tamaru Crnogorčić, dok je DPS predložio Filipa Terzića i Mašu Šturanović. Predlog za člana Savjeta stigao je i od gradonačelnika Saše Mujovića koji je predložio Mladena Vukovića, Studentski parlament Univerziteta Crne Gore delegirao je studentskog ombudsmana Ivanu Popović, dok će ispred nevladinih organizacija biti David Vukićević.
Odboru je dostavljena ostavka člana Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova Miodraga Jokanovića, ali i predlog gradonačelnika da Jokanovića zamijeni Veselin Luburić.
Odbor za izbor i imenovanja izjasniće se o predlogu gradonačelnika Saše Mujovića za imenovanje članova Turističke organizacije Podgorica. Za članove TOP-a predloženi su Danijela Radeč, Dalibor Zečević, Ivan Popović, Gorica Vukićević, Slađana Anđušić, Nemanja Gajović, Nikola Mićunović, Milica Kadović, Aleksandar Božović i Stevan Ražnatović.

1084x550

Mujović predlaže Radovića i Ivanovića za direktore Muzeja i galerija i Sportskih objekata

Istoričar umjetnosti Dragan Radović izabran je za v.d. direktora JU Muzeji i galerije Podgorica na današnjoj sjednici tamošnjeg Savjeta.
Kako su kazali, za poziciju v.d. direktora javili su se on i magistrica istorije kulture i istorijske antropologije Zorica Stijepović.
- Dragan Radović, muzejski savjetnik, kustos u Odjljenju za istoriju kulture i umjetnosti, izabran je većinom glasova Savjeta imajući u vidu njegovo višedecenijsko iskustvo u ustanovi, zapažene rezultate rada u ulozi kustosa i autora značajnih izložbi, urednika arheološkog časopisa „Nova antička Duklja“ i učesnika velikog broja naučnih konferencija u zemlji i inostranstvu - navodi se u u saopštenju JU Muzeji i galerije Podgorice.
Podsjetili su da je Dragan Radović diplomirao na Katedri za Istoriju umjetnosti sa arheologijom Filozofskog fakulteta u Skoplju 1991. godine, a od 2000. godine radi u JU Muzeji i galerije Podgorice kao kustos u Odjeljenju za istoriju kulture i umjetnosti.
- Takođe, u jednom mandatu obavljao je dužnost člana Upravnog odbora JU Muzeji i galerije Podgorice - dodali su oni.
Predsjednik je, kako su dodali, Muzejskog društva Crne Gore i autor velikog broja izložbi, od kojih se mogu izdvojiti „Templo - Ikonistasi braće Đinovski“ iz 2024. godine, „Dodir vatre-priča o staklu iz muzeja u Crnoj Gori“(koautor) iz 2018. godine, „Tradicija multikulture“(koautor) iz 2006. godine. Autor knjiga „Arheologija u Crnoj Gori – Bibliografija“ i „Spomen obilježja u Podgorici (koautor). Učesnik velikog broja naučnih konferencija u zemlji i inostranstvu.

Dragan Radović izabran za v.d. direktora JU Muzeji i galerije Podgorice

Nemam problem s tim da više ne budem na rukovodećoj funkciji, ali imam pravo da zahtijevam da moja eventualna smjena bude zakonski korektna i opravdana - poručila je direktorica Muzeja i galerija Podgorica Ivana Nina Vukčević-Ćupić za ETV po saznanju da je u toku sjednica tamošnjeg Savjeta na kojoj je planirano da je razriješe.
Ona je to okarakterisala kao brutalni revanšizam - u godini najveće posjećenosti muzeja i uspješno realizovanog najobimnijeg plana ustanove.
- Dolazi odmazda onih kojima je očito cilj da vladaju nerad i javašluk... - ocijenila je Vukčević-Ćupić.
Ona bez dileme smatra da je u pitanju politička igra.
- Što se jasno vidi i iz načina na koji je Savjet Muzeja i galerija donio takvu odluku kojom se ne usvaja &nbsp;izvještaj o finansijskom poslovanju. Bitno je podsjetiti da je prethodni Savjet zapravo usvojio izvještaj koji je dalje trebalo korigovati samo sa par tehničkih izmjena, pa uopšte nije bilo ni potrebno da on bude ponovo u cjelosti razmatran. Međutim, kasnije je organizovano ponovno glasanje koje nema ni zakonsko uporište, a donešena je nova odluka o neusvajanju izvještaja - istakla je ona.
&nbsp;Stoji, podvlači ona, iza svojih rezultata i svih uspjeha Muzeja i galerija koji su postignuti u rekordnom vremenu.
- Pošto sam prije svega umjetnica, dozvolite mi da na ovo pitanje stavim tačku rečenicom: “Funkcija umjetnosti nije da prikriva stvarnost, već da je raskrinka” - navela je ona.
Naglasila je da u samom Savjetu ne postoji niko iz struke.
- S druge strane, ne bih komentarisala, ali jeste bitno makar evidentirati da su politika, neznanje i kompleks više vrijednosti nad tom istom strukom i umjetnošću koje su tema ove institucije, i previše prisutni - zaključila je Vukčević Ćupić.

Vukčević Ćupić o eventualnoj smjeni: Nema dileme da je u pitanju politička igra, nije problem da ne budem na funkciji - ali zahtijevam da to bude opravdano

Povodom obilježavanja 20 godina postojanja, Zagrebački kamerni orkestar nastupiće u ponedjeljak, 21. oktobra, u Modernoj galeriji Muzeja i galerija Podgorice u 20 sati. Na programu su djela popularne klasike, a predstaviće se i solistkinje-violinistkinje Noami Konforta i Petromila Marica Jakas. Gostovanje ZKO realizuje se uz podršku Grada Zagreba, a u organizaciji KIC-a „Budo Tomović”. Repertoar će obuhvatiti kompozicije - Luke Sorkočevića, Antonija Vivaldija, Volfganga A. Mocarta, Ludviga Van Betovena, Johanesa Bramsa, Dmitrija Šostakoviča i Antonjina Dvoržaka. Zagrebački kamerni orkestar (ZKO) čine muzičari koji izvodeći baroknu, klasičnu i savremenu muziku žele da predstave široj publici bogatstvo i ljepotu ozbiljnih nota. Kroz međunarodni ,,Festival Musica Maxima” brojne koncerte i gostovanja, Zagrebački kamerni orkestar sa prijateljima muzičarima iz cijelog svijeta, želi podstaknuti ljubav prema klasičnoj muzici. Zagrebački violinisti, Mladen Dervenkar i Marko Mađarić, okupili su 2004. godine, petnaest mladih vrhunski obrazovanih gudača s Muzičke akademije u Zagrebu i nanovo pokrenuli Zagrebački kamerni orkestar koji je Rudolf Matz okupio još davne 1937. godine, s idejom da nastave tradiciju zagrebačke violinističke škole.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241020091028_ddbbe4d9d5da7a88639c3441d02045a9fdd047dda52f9d601dce35f7efdb635f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241020091028_ddbbe4d9d5da7a88639c3441d02045a9fdd047dda52f9d601dce35f7efdb635f" data-rendition-name="original" width="5623" height="7985" loading="lazy" alt="Zagrebački kamerni orkestar"></figure>  Kvalitet dosadašnjeg djelovanja ZKO-a prepoznat je u saradnji sa solistima poput Maksima Fedotova, dobitnika mnogobrojnih nagrada na najvećim međunarodnim violinističkim takmičenjima, violončelistkinje Monike Leskovar, pobjednice prestižnog takmičenja ,,Čajkovski” za mlade u Japanu 1995; pijanistkinje Galine Petrove, „zaslužne umjetnice Rusije“ 2001. i drugih. Orkestru su značajno doprinijeli i dosadašnji koncertmajstori: Diane Pascal, Tonko Ninić i Orest Shourgot. Orkestar danas s velikim uspjehom djeluje pod vođstvom Petromile Marice Jakas. Posebnu važnost za ZKO ima trajna saradnja i prijateljstvo s ruskim virtuozom Maksimom Fedotovim, koji je od samog početka djelovanja orkestra počasni koncertmajstor, a od 2009. godine i umjetnički direktor međunarodnog festivala ,,Musica Maxima” u Zagrebu, u organizaciji Zagrebačkog kamernog orkestra. Saradnja s ovim umjetnikom rezultirala je gostovanjem brojnih muzičkih velikana. <h2> O solistkinjama</h2> Violinistkinja Noami Konforta se upisala na Muzičku akademiju u Zagrebu s petnaest godina, gdje je studirala u klasi prof. Leonida Sorokova. Diplomirala je s najvišim ocjenama 2021. godine. Više od deceniju redovno je nastupala na renomiranom Međunarodnom festivalu kamerne muzike ,,Musica Maxima”. Profesionalno obrazovanje nastavila je kod prof. Gorana Končara na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom ostvarila je zapažene nastupe, uključujući festivale ,,Dani Milka Kelemena” u Slatini i ,,Franjo Krežma” u Osijeku. Osvojila je Grand Prix na prestižnom međunarodnom takmičenju ,,Consonance” u Vladimiru, Rusija, nakon čega je nastupala na festivalima s uglednim ruskim kamernim i simfonijskim orkestrima. Noami je završila dvogodišnje specijalističke studije u klasi Gorana Končara, fokusirajući se na temu ,,Pet koncerata za violinu i orkestar Volfganga Amadeusa Mocarta” postavši jedna od rijetkih stručnjaka za Mocartovu violinsku muziku u regiji. Njen projekat, koji uključuje izvođenja svih pet Mocartovih violinskih koncerata, značajno doprinosi obogaćivanju kulturne scene. Najveće Noamino dostignuće je nagrada ,,Ivo Dražinić” koju je dobila 2023. godine. Nagrada joj je uručena u Kneževom dvoru u Dubrovniku, gdje je izvela Mocartov ,,Koncert za violinu i orkestar u D-duru, K 218” uz pratnju Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod vođstvom maestra Slobodana Begića. Ova nagrada dodjeljuje se mladim talentovanim muzičarima koji su osvojili međunarodne žirije i publiku svojim umjetničkim dostignućima. Violinistkinja Petromila Jakas diplomirala je s navršenih 20 godina na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Gorana Končara. Specijalizaciju iz područja kamerne muzike završila je 2010. na Konzervatorijumu za muziku i scenske umjetnosti u Gracu, u klasi Ćia Ćou (Chia Chou). Postdiplomske studije violine završila je 2011. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Tarasa Pečenija (Taras Pechenyi). U školi Kantorum u Parizu diplomirala je 2017. godine, u klasi Violete Smailović-Huart. Za izvanredne rezultate tokom studija dodijeljena joj je Rektorova nagrada, a sa zapaženim uspjehom učestvuje na mnogim međunarodnim muzičkim takmičenjima. Izvođenjima savremenih djela istakla se na Muzičkom Biennaleu u Zagrebu 2005. Na troetapnom Međunarodnom takmičenju na Malti 2013. godine, za izvođenje savremenog djela dodijeljena joj je specijalna nagrada te čast svjetske praizvedbe kompozicije „Opaque Silence-Symbia III” Džona M. Kennedija. Finalistkinja je evropskog muzičkog takmičenja „Citta di Moncalieri”, međunarodnog takmičenja „Rovere d`Oro”, i dobitnica apsolutne prve nagrade na međunarodnim takmičenjima „Amigdala”, „Paolo Barrasso” i „Premio Franz Schubert” gdje se istakla i nagradom za savremeno djelo „Riccardo Viannello”. Zaposlena je u Simfonijskom orkestru HRT-a na mjestu zamjenika vođe dionice. Od 2022. sarađuje sa Međunarodnim kamernim orkestrom „Lorenzo da Ponte”. Solističke nastupe bilježi uz orkestar BISYOC (V. Britanija), „Orchestra Classica di Allessandria” (Italija), Gradski kamerni orkestar Šibenik te Zagrebački kamerni orkestar uz koji redovno nastupa u ulozi koncertne majstorice.

1250x600

Nastup Zagrebačkog kamernog orkestra sjutra u Modernoj galeriji

Da sam se na svom putu svaki minut zaustavljao kada su iz mraka neke džukele, hijene ili šakali – zalajali, zavijali, zakevćali, zaurlali…Nikad ne bih stigao do cilja, poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević na svom Instagram profilu.
- Prije interneta takve su ćerali iz kafane čim usta otvore, da im ne uznemiravaju goste, sad umjesto ludnice idu na Fejsbuk i Instagram, jer im je u apotekama zabranjen ulaz - dodao je Knežević čime je odgovorio kritičarima, koji negativno komentarišu ishod jučerašnje sjednice Predsjedništva DNP.
Prethodno je Knežević najavio izlazak iz "krvave Vlade" koja je "okrvarila ruke nad nedužnim građanima Botuna".

Knežević: Da sam se zaustavljao kada su iz mraka hijene zavijale nikad ne bih stigao do cilja

Oprema za automatizovani prijem signala sa satelita Luča testirana je u petak uveče, saopštili su iz Saveza radioamatera Crne Gore.
Oni su agenciji MINA kazali da su, u komunikacionim kolima na lokaciji Vraničke Njive, postavili antenski sistem i prijemnu opremu koja će automatski pratiti orbitu satelita Luča kada se bude pojavljivao iznad Crne Gore.
Kako su naveli, satelit će kada bude operativan emitovati telemetrijske podatke, nivo kosmičke radijacije iznad Crne Gore, ali i video slajdove sa visine od oko 600 kilometara, prenosi MINA.

Testirana oprema za automatizovani prijem signala sa satelita Luča

Udruženje podstanara Crne Gore poziva Vladu Crne Gore, nadležna ministarstva i lokalne samouprave da hitno razmotre uvođenje privremenog moratorijuma na izdavanje dozvola za nove stambene projekte koji nijesu u funkciji javnog interesa, sve dok se ne započne sa konkretnom i mjerljivom realizacijom Strategije socijalnog stanovanja koja je već usvojena na državnom nivou.
Crna Gora se, kako navode, suočava sa ozbiljnom stambenom krizom. Uprkos obimnoj privatnoj gradnji, stanovanje postaje sve nedostupnije za građane koji u ovoj zemlji žive i rade. Cijene zakupa i kupovine stanova, tvrde, kontinuirano rastu, dok primanja većine građana ne prate taj rast.
“Prema dostupnim podacima, prosječna cijena kvadratnog metra u novogradnji u Crnoj Gori prelazi 2.200 eura, dok je u Podgorici i primorskim opštinama ta cijena često i znatno viša. Ovakvi iznosi su van domašaja većine građana, posebno podstanara, mladih i porodica sa prosječnim ili ispodprosječnim prihodima.
Iako se često ističe da se „mnogo gradi“, postavlja se ključno pitanje: koliko ovakva gradnja zaista rješava stambeno pitanje građana bez riješenog stambenog statusa? Odgovor je — vrlo malo”, navode iz Udruženja podstanara.
Posebno naglašavaju da je država Crna Gora u prethodnim godinama, kako kažu, uspjela da obezbijedi izgradnju stambenih jedinica za raseljena i interno raseljena lica, što pozdravljamo kao ispunjavanje međunarodnih i humanitarnih obaveza države. Međutim, istovremeno ukazuju na činjenicu da za domicilno stanovništvo, koje decenijama živi i radi u Crnoj Gori, nije sproveden sistemski program izgradnje socijalnih i pristupačnih stanova u uporedivom obimu.
“Dodatnu zabrinutost izazivaju brojne javno iznesene sumnje i nalazi nadležnih institucija da su postojeći socijalni stanovi i stambene jedinice u pojedinim slučajevima dodjeljivani mimo zakona, kriterijuma i principa socijalne pravde, što je direktno ugrozilo povjerenje građana u sistem i ostavilo najugroženije bez adekvatne zaštite”, ističe se u saopštenju.
Država je usvojila Strategiju socijalnog stanovanja, ali njena primjena u praksi, tvrde iz Udruženja podstanara, ostaje ograničena i nedovoljno vidljiva. Ne postoje, ističu, jasni rokovi, transparentni spiskovi korisnika, niti kontinuirana izgradnja stanova namijenjenih građanima sa niskim i srednjim primanjima.
“Udruženje podstanara Crne Gore naglašava da ne traži potpunu zabranu gradnje, već privremenu, ciljanu i odgovornu mjeru koja bi omogućila: da se započne stvarna realizacija socijalnog stanovanja za domicilno stanovništvo, da se uvedu jasni, zakoniti i transparentni kriterijumi za dodjelu socijalnih stanova, da se razvoj stanogradnje uskladi sa javnim interesom, a ne isključivo sa profitnim ciljevima”, navodi se u saopštenju.
Stanovanje je, podsjećaju, osnovno ljudsko pravo, a ne privilegija.
“Država ima obavezu da obezbijedi jednak, zakonit i pravedan pristup stanovanju za sve građane. Razvoj koji ne rješava stvarne potrebe većine stanovništva ne može se smatrati održivim”, navode iz Udruženja stanara.
Oni pozivaju nadležne institucije da hitno otvore dijalog sa predstavnicima podstanara, stručnom i civilnom javnošću, kako bi se definisale konkretne i pravedne mjere za obezbjeđivanje dostupnog, priuštivog i stabilnog stanovanja u Crnoj Gori.

Udruženje podstanara poziva na razmatranje uvođenja privremenog moratorijuma na novu stambenu gradnju

U trenutku kada bi vlada Kipra trebalo da se fokusira na predsjedavanje Savjetom Evropske unije, primorana je da se na domaćem terenu bori s kontroverzom zbog video-snimka koji kruži internetom, a u kojem se iznose optužbe za korupciju na najvišem nivou.
Središte afere je misteriozni video objavljen na mreži X, u kojem se kroz montažu pojavljuju visoki funkcioneri snimljeni kako, naizgled, objašnjavaju načine zaobilaženja ograničenja troškova izborne kampanje putem gotovinskih donacija, kao i razgovore o šemi koja bi poslovnim ljudima omogućila pristup predsjedniku i prvoj dami. U jednom dijelu pominje se i pomoć Rusima u izbjegavanju sankcija Evropske unije.
Vlada negira optužbe iznesene u snimku i opisuje ga kao „hibridnu aktivnost“ usmjerenu na narušavanje „ugleda vlade i države“.
Iako vlasti ne tvrde da je video lažan, insistiraju da su izjave izvučene iz konteksta i obmanjujuće montirane. Snimci djeluju kao da su napravljeni skrivenim kamerama tokom privatnih sastanaka.
Nezadovoljna takvim objašnjenjem, opozicija sada traži konkretne mjere.
Predsjednik Kipra Nikos Hristodulidis oštro je reagovao na sugestije o nezakonitom finansiranju kampanje u izjavi za lokalne medije juče.
„Javno pozivam svakoga ko ima dokaze o direktnoj ili indirektnoj finansijskoj koristi tokom izborne kampanje ili tokom mog mandata kao predsjednika Republike da ih odmah dostavi nadležnim državnim organima“, rekao je on. „Neću dati pravo nikome, apsolutno nikome, da me optužuje za korupciju“.
Govoreći o navodima o uplatama kompanija, rekao je da preduzeća „moraju da daju i društveni doprinos u okviru društvene odgovornosti kompanija (CSR) za državu, ponavljam, za državu, i da se ti doprinosi odnose na zdravstvo, socijalnu zaštitu, odbranu i mnoge druge oblasti“.
Sporni video objavljen je u četvrtak popodne na društvenoj mreži X, na nalogu pod imenom „Emili Tompson“, koja je opisana kao „nezavisna istraživačica, analitičarka i predavačica, fokusirana uglavnom na unutrašnju i spoljnju politiku Sjedinjenih Američkih Država“.
Nije bilo moguće odmah pronaći javno dostupne i provjerljive informacije koje bi potvrdile pravi identitet osobe iza tog naloga.
U videu se pojavljuju snimci bivšeg ministra energetike Džordža Lakotripisa i šefa kabineta predsjednika Haralambosa Haralambusa.
Na snimcima je Lakotripis predstavljen kao osoba za kontakt za one koji žele pristup Hristodulidisu. Djeluje kao da sagovornika provodi kroz proceduru uplata koje premašuju zakonski limit od milion eura za kampanju.
U pisanoj izjavi Lakotripis je naveo da je iz videa „očigledno“ da su mu pripisane izjave montirane kako bi se iskrivio kontekst razgovora, s ciljem nanošenja štete Kipru i njemu lično. Dodao je da je podnio prijavu policiji. Policija je, nakon njegove prijave, pokrenula istragu o snimku, rekao je portparol policije Viron Vironos za Kiparsku novinsku agenciju.
U nastavku videa pojavljuje se Haralambus, Hristodulidisov šurak, koji objašnjava kako se dolazi do pristupa predsjedničkoj palati. „Mi smo ovdje glavni, nas dvojica, kontakt u palati, odmah pored predsjednika“, kaže on, dodajući da zainteresovani mogu predsjedniku prići s prijedlogom i novcem koji bi se usmjerio na društvene donacije.
Haralambus se povodom ovoga nije zvanično oglasio.
U videu se tvrdi da se društvene donacije koje kompanije uplaćuju kroz fond kojim rukovodi prva dama zloupotrebljavaju kako bi se obezbijedio povlašćen tretman od strane predsjedništva.
Zabrinutost u vezi s tim fondom nije nova. Kiparski parlament je prošle godine usvojio zakon kojim se tražilo objavljivanje imena donatora tog fonda. Predsjednik je, međutim, stavio veto na tu odluku i pokrenuo sudski postupak, tvrdeći da bi javno objavljivanje liste donatora predstavljalo kršenje zaštite ličnih podataka. Sud je presudio u korist predsjednika i imena nijesu objavljena.
Stefanos Stefanou, lider glavne opozicione partije AKEL, rekao je da video otvara „ozbiljna politička, etička i institucionalna pitanja“ koja kompromituju predsjednika i njegov najuži krug, i politički i lično.
Pozvao je predsjednika da smijeni Haralambusa, ukine fond za socijalnu podršku i, nakon objavljivanja imena donatora, prenese njegove nadležnosti na drugu instituciju.
AKEL je juče takođe podnio prijedlog zakona za ukidanje fonda u naredna tri mjeseca i zatražio ostavku prve dame sa čela fonda. Stranka je zatražila i da se navodi iz videa razmotre u parlamentarnom odboru za institucije.
Druga opoziciona partija, Demokratski savez, saopštila je: „Ono što je otkriveno u ovom videu je šokantno i izuzetno ozbiljno… Društvo u nevjerici posmatra i zahtijeva jasne i uvjerljive odgovore od vlade. Odgovore koji još nijesu dati“.
Na Kipru se parlamentarni izbori održavaju u maju, dok su sljedeći predsjednički izbori zakazani za 2028. godinu.

Tag: muzeji-i-galerije-podgorice