Novi poslovni direktor Muzičkog centra Crne Gore Vučić Ćetković danas je na konferenciji za novinare, najavio razvoj, kako programske - umjetničke, produkcione i edukativne politike, tako i otvorenost Muzičkog centra za saradnju sa umjetnicima, institucijama kulture, obrazovnim sektorom, privredom, medijima i međunarodnim partnerima.
Ćetković je naglasio da su pred njegovim timom ambiciozni ciljevi koji će učvrstiti djelovanje i prepoznatljivost institucije koja kreira kulturne i muzičke politike u Crnoj Gori, kao i želja da je pozicioniraju kao primjer profesionalizma, umjetničke izvrsnosti i kulturne relevantnosti, ne samo u našoj zemlji nego i šire.
''Započinjemo reforme u funkcionisanju i promovisanju svih organizacionih jedinica koje će podrazumijevati veću zastupljenost i promociju najkvalitetnijih domaćih umjetnika u našim dvoranama, promociju van granica naše zemlje, ali i u drugim gradovima Crne Gore;vidljivu, sveprisutniju ulogu edukovanja muzičke publike i kroz pisanu riječ i kroz edukativne programe namijenjene različitim starosnim grupama'', dodao je Ćetković.
Poslovni direktor Muzičkog centra osvrnuo se i na ekonomski aspekt i stvaranje partnerstava.
''Kada govorimo o ambicioznim planovima razvoja uvijek razmišljamo i o finansijama i budžetima, koji su i temelj stabilnosti i glavni instrumenti razvoja. Iako je budžet definisan od strane osnivača, a to je iznos od cca 2,5 miliona eura kako stoji u nacrtu za 2026. godinu, svjesni smo da razvojni iskoraci zahtijevaju i dodatne izvore finansiranja. Upravo tu vidimo prostor za partnerstvo sa donatorima, fondacijama i društveno odgovornim kompanijama. Ulaganje u kulturu, a posebno u nacionalne orkestre, nije samo finansijska podrška – to je ulaganje u identitet, međunarodni ugled i dugoročnu vrijednost društva”, naveo je on.
Kako je dodao, Muzički centar je spreman da sa svakim partnerom gradi transparentne, dugoročne i obostrano korisne modele saradnje.
O baletskom ansamblu, Ćetković je rekao da je balet neodvojivi dio savremenog kulturnog identiteta i umjetničke scene, te da svi dosadašnji napori umjetnika i saradnika zaslužuju poštovanje, ali i da je istovremeno, obaveza Muzičkog centra da da otvoreno i profesionalno govori i o izazovima sa kojima se suočila.
''Sa jedne strane, uz neadekvatnu infrastrukturu u Muzičkom centru za ovu formu umjetnosti, kritične postavke baletskih predstava koje su do sada rađene u otežanim okolnostima, prije svega scenskim, organizacionim, infrastrukturnim, uopšteno, i prezentovanje ove umjetnosti na način koji ne zadovoljava sve kvalitativne aspekate, desile su se neke pozitivne okolnosti, a to je da su strani umjetnici otvorilil su puteve diplomatskih odnosa sa ambasadama zemalja iz kojih dolaze, da su naši umjetnici, iako ih je trenutno svega troje dobili su priliku da nastupaju pod plaštom nacionalnog ansambla i u konačnom, na putu ka Evropskoj uniji, realno je i optimistično stremiti ka operi u našoj zemlji koja bi kao muzičko-scenska forma prirodno, pod svoje okrilje prigrlila i ovaj teatarski oblik igre'', kazao je on.
Ćetković je dodao da je važno sagledati održive modele organizacije, u skladu sa međunarodnim praksama, jer u mnogim evropskim zemljama baletski ansambli funkcionišu u okviru nacionalnih pozorišta, operskih kuća ili kao samostalne institucije, sa jasno definisanom infrastrukturom, upravljačkom strukturom i produkcionim okvirima i da takvi modeli omogućavaju stabilnost, kontinuitet rada i umjetnički razvoj.
'' Naš cilj je da pronađemo najbolje rješenje za dugoročno funkcionisanje baleta. To podrazumijeva otvoren dijalog sa umjetnicima, resornim ministarstvom, institucijama i međunarodnim partnerima, kao i analizu modela koji bi baletskom ansamblu obezbijedili adekvatne uslove rada, jasnu pripadnost i održiv finansijski okvir. Muzički centar će u tom procesu biti konstruktivan partner, posvećen pronalaženju rješenja koja su u interesu umjetnika, publike i kulture u cjelini”, poručio je Ćetković.
Ko jedan od imperativa u razvoju Muzičkod centra Crne Gore, naveo je potrebu da postanu dostupniji svim građanima Crne Gore, da budu dobri domaćini, ali i rado viđeni gosti.
'' U tom kontekstu, vidimo prostor za zajedničke programe sa institucijama kulture, gradovima i umjetnicima iz regiona i Evrope, kroz razmjenu orkestara, dirigenata, solista i kreativnih timova'', saopštava Ćetković.
Kaže, zatim, da će poseban akcenat biti i na koprodukcionim projektima – projekatima koji prevazilaze okvire pojedinačnih događaja i ostavljaju trajan trag u kulturnom životu, što podrazumijeva nova naručena djela, savremene produkcije, tematske cikluse i interdisciplinarne projekte koji povezuju muziku i sa drugim umjetnostima.
Ćetković se osvrnuo i na izbor grada Nikšića za Evropsku prijestonicu kulture i rekao daInicijativa Nikšić – Evropska prijestonica kulture pruža priliku da lokalne kapacitete povežemo sa međunarodnim iskustvima, ali i da domaće umjetnike predstavimo evropskoj publici, kao i da Muzički centar želi da u tom procesu bude pouzdan partner, otvoren za saradnju i spreman da preuzme odgovornost u realizaciji kompleksnih i ambicioznih projekata.
Poslovni direktor Muzičkog centra se osvrnuo na temu koja danas ima sve veći značaj, a to je odnos kulture i ekonomije, odnosno potencijal koji kultura ima kao pokretač privrednog rasta i razvoja.
“Muzički centar vidi sebe kao aktivnog partnera privredi, kroz saradnje koje stvaraju novu vrijednost: od kulturnog turizma i međunarodnih događaja, do zajedničkih projekata sa kompanijama koje prepoznaju kulturu kao dio svog identiteta i društvene odgovornosti '', kaže Ćetković i dodaje '' Ulaganje u kulturu znači ulaganje u razvoj publike, brendiranje destinacije i jačanje kreativnog sektora, a sve to ima mjerljive ekonomske efekte. Upravo zato želimo da u narednom periodu intenziviramo saradnju sa poslovnom zajednicom, kroz jasno definisane partnerske modele koji su dugoročni, transparentni i obostrano korisni”, kazao je on.
Tokom sprvog obraćanja medijima, od preuzimanja funkcije poslovnog direktora, Vučić Ćetković je rekao da je važno istaći da se Muzički centar nalazi pred dvadesetom, jubilarnom sezonom Crnogorskog simfonijskog orkestra koji predstavlja osnovu institucije.
“Ovaj jubilej nije samo povod za slavlje, već i strateški trenutak za novi iskorak. Planiramo sezonu koja će objediniti vrhunske umjetničke programe, međunarodne goste, nove produkcije i posebne događaje koji će imati snažan kulturni, ali i ekonomski odjek '', kazao je on.
Dodao je da će dvadeseta sezona biti prilika da se Muzički centar dodatno otvori ka gradu, regionu i Evropi, da uključi novu publike i da pokaže kako kultura može biti snažan partner u razvoju savremenog društva.
“Naš cilj je da orkestru obezbijedimo stabilne uslove za rad, strateško planiranje i vidljivost koja odgovara njegovom kvalitetu. Vjerujem da Crnogorski simfonijski orkestar ima potencijal da postane jedan od ključnih kulturnih ambasadora Crne Gore, ali i važan faktor kulturnog, obrazovnog i ekonomskog razvoja. Upravo zato ćemo u narednom periodu raditi na jačanju njegove pozicije, kako unutar Muzičkog centra, tako i u širem kontekstu. Pred nama je period velikih izazova, ali i velikih mogućnosti. Uz odgovorno upravljanje, otvorenost za saradnju i zajedničku viziju, uvjeren sam da Muzički centar – zajedno sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom – može nastaviti da raste, razvija se i ostavlja trajne vrijednosti za buduće generacije'', zaključio je Ćetković.
Umjetnički direktor Muzičkog centra Marko Simović, rekao je da je godina na izmaku bila u znaku intenzivnih i programskih aktivnosti koje su obilježile rad Muzičkog centra i Crnogorskog simfonijskog orkestra, kao i da su tokom godine realizovani su koncerti na kojima je sa našim simfonijskim orkestrom, nastupio Željko Lučić, kao i koncert pod dirigentskom upravom Muhai Tanga.
''Ovu godinu zaokružujemo gala koncertom Crnogorskog simfonijskog orkestra sa solistima koji su upravo članovi našeg ansambla i koji će se u petak, 26. decembra, predstaviti na koncertu, dok u programskom smislu ispraćamo 2025. godinu u svečanom tonu, kompozicijom 'The Bells of Christmas', kako to na, neki način, i tradicija nalaže'', kazao je Simović, najavljujući sjutrašnji koncert.
Umjetnički direktor je informisao medije da se u nastavku 19. sezone, očekuju koncerti na kojima će nastupiti Robert Lakatoš, zatim dobitnici Trinaestojulske nagrade, akademik Žarko Mirković i violinista Roman Simović, a zatim i gostovanje Kamernog hora Stokholmske katedrale i premijerno izvođenje Mahlerove Devete simfonije, dok je za zatvaranje sezone planiran nastup Vlatka Stefanovskog, Teodosija Spasova i Miroslava Tadića, uz jednog od možda najznačajnijih dirigenata sa kojima su do sada sarađivali – Kristijana Järvija.
Medijima se obratila Jelena Jovanović Nikolić, rukovoditeljka Izdavačko-edukativnog sektora Muzičkog centra Crne Gore, rekavši da je taj Sektor jedan od stožera razvoja, kako najmlađe muzičke publike u našoj zemlji, tako i publike svih starosnih dobi, ali da treba imati tretman korektivnog faktora u poimanju visokokvalitetne umjetničke muzike različitih žanrova.
'' Programima koje planiramo, kontinuirano ćemo doprinositi formiranju ukusa kod publike, kao i bontonu, prilikom prisustvovanja različitim muzičkim programima '', naglasila je Jovanović Nikolić.
Dodala je da u narednom periodu, planiraju promociju značajnih stručnih publikacija na kojima se radilo duži vremenski period, a koje je inicirala prije par godina.
Predstavnike medija je pozdravila je i Andreja Sokić, rukovoditeljka Sektora produkcije i marketinga MCCG, naglašavajući da je produkcioni tim na visoko profesionalnom nivou, odgovorio veoma izazovnim produkcionim zahtjevima kulturnog programa.
''Posebno bih istakla značajan produkcijski iskorak kada je u pitanju praizvedba opere Don Đovani u Crnoj Gori, koja je između ostalog prepoznata i kao jedan od pet najznačajnijihkulturnih događaja 2025. godine, u Crnoj Gori”, kazala je ona.
Istakla je da se, iz godine u godinu, radi na unapređenju produkcionih kapaciteta i uputila poziv svim ozbiljnim projektima, institucijama i privrednim subjektima, za jačanje saradnje u domenu produkcije i uspostavljanje partnerstava, naglašavajući da intenzivna i dobronamjerna međusektorska i međuinstitucionalna saradnja treba da postane praksa Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Predstavljeno novo rukovodstvo Muzičkog centra Crne Gore: Doprinosićemo formiranju ukusa i bontona publike

Ministarstvo kulture i medija sa indignacijom odbacuje sve navode koje je Isidora Damjanović iznijela u javnost. Ti navodi su neosnovani, netačni i predstavljaju očigledan pokušaj dezinformisanja javnosti, kao i diskreditacije institucija sistema - poručili su u resoru na čijem je čelu Tamara Vujović iz Demokrata, a nakon što je bivša poslovna direktorica Muzičkog centra Crne Gore održala pres konferenciju na kojoj je govorila o nedavnoj smjeni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5063%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fdamjanovic-tamara-vujovic-dosla-da-mi-kaze-da-spajic-trazi-da-cetkovic-dode-umjesto-mene-on-nema-kompetencije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U MKM, sa druge strane, tvrde da je Damjanović razriješena zbog isteka mandata.
- Ministarstvo koristi ovu priliku da jasno i nedvosmisleno istakne da je gospođa Damjanović razriješena dužnosti isključivo zbog isteka četvorogodišnjeg mandata, u potpunosti u skladu sa zakonom. Rješenje o razrješenju donijela je Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 30. oktobra 2025. godine, na osnovu člana 47 stav 1 Zakona o kulturi („Službeni list CG“, br. 49/08, 16/11, 40/11 i 38/12) - naveli su u MKM.
Oni su stava da je ministarka kulture i medija Tamara Vujović postupila u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima i odgovornostima, predloživši Vladi da na mjesto poslovnog direktora Muzičkog centra imenuje Vučica Ćetkovića.
- Čije iskustvo, stručnost i integritet mogu doprinijeti unapređenju rada ove važne institucije kulture i o tome obavijestila gospođu Damjanović - dodali su u reagovanju.
Vlada je, kako su ustvrdili, na sjednici održanoj 30. oktobra ove godine donijela Rješenje o imenovanju poslovnog direktora Javne ustanove Muzički centar Crne Gore i imenovala Vučića Ćetkovića, diplomiranog ekonomistu.
- Uz poštovanje nadležnosti svih organa koji učestvuju u procesu imenovanja, onako kako zakonom i pripada i Ministarstvu i Vladi Crne Gore. Podsjećamo javnost da je gospođa Damjanović, bivša poslovna direktorica, započela svoj mandat 2022. godine u vrijeme madata 42. Vlade Crne Gore i da je nesmetano nastavila da obavlja dužnosti direktorice i u 44. Vladi, sve do isteka mandata, odnosno do isteka vremena na koji je imenovana za vršenje dužnosti - naveli su u MKM.
Oni cijene da su svi pojedinačni navodi koje je Damjanović iznijela u javnost krajnje neprimjereni, netačni i zlonamjerni, te poručili da ih sa indignacijom odbacuju.
- Ministarstvo kulture i medija izražava iznenađenje tonom i načinom javne komunikacije bivše direktorice, ali podsjeća da svako bira svoj način obraćanja javnosti. Ministarstvo će, kao i do sada, nastaviti da postupa isključivo u skladu sa zakonom, uz puno postovanje svih profesionalnih standarda i institucija sistema - naveli su oni.
Ministarstvo kulture i medija, na čelu sa ministarkom i zaposlenima, poručuju oni, stoji u potpunosti na raspolaganju svim nadležnim organima za eventualno preispitivanje zakonitosti svog rada.&nbsp;
- Podsjećamo javnost da o zakonitosti i transparentnosti poslovanja ovog Ministarstva najbolje svjedoči nedavno objavljeni izvještaj Državne revizorske institucije o radu ovog organa - zaključili su u saopštenju.

MKM: Navodi Damjanović netačni, Vujović je prepoznala Ćetkovićevo iskustvo i stručnost

Ministarka Tamara Vujović mi je bez okolišanja saopštila da na moje mjesto dolazi Vučić Ćetković. Na moje pitanje otkud on kao nekomptenetna osoba, koja po svom obrazovanju i iskustvu nema nikakve veze sa Muzičkom produkcijom, ona mi je odgovorila da je premijer Milojko Spajić zahtijevao moje razrješenje, odnosno dovođenje svog savjetnika, čiji rad na toj poziciji nikom nije poznat - saopštila je bivša poslovna direktorica Muzičkog centra Isidora Damjanović koju je Vlada smijenila prošle sedmice.
Damjanović kaže da se Vujović pravdala kako eto, ni ona nema veze sa kulturom pa je tu gdje jeste.
Uoči isteka mandata 7. oktobra joj je, kaže, slala dopise.
- Slala sam dopise ministarki po pitanju nekih poslovnih aktivnosti u namjeri da se vidim sa njom i obrazložim joj svoje poslovne planove. Međutim, ona je u kontinuitetu od više dana bila u inostranstvu, pa sam pomislila da će me kontaktirati kad joj se za to ukaže prilika - rekla je Damjanović na današnjoj pres konferenciji.
Navela je da je 30. oktobra ministarka Vujović došla u njenu kancelariju na sopstvenu inicijativu, kako bi obavila razgovor sa njom, te da je pitala ministarku da li je premijeru predočila rezultate njenog prethodnog rada, na što je dobila negativan odgovor.
- Na moje pitanje da li mogu da ostanem do 20. novembra budući da sam počela vrlo važan projekat, opet mi je odsječno odgovorila “ne”, uz konstataciju da je ona zapravo došla da me obavjesti o razrješenju, što je bolje nego da saznam iz medija. A razrješenje će se desiti vrlo brzo, iz čega sam shvatila da se ministarki veoma žuri da me skloni iz Muzičkog centra. Konstatovala sam da je mojom smjenom ministarka zapravo našla način da me istjera iz Savjeta Muzeja savremene umjetnosti, na šta je ona reagovala krajnje neubjedljivo - ukazala je Damjanović.
Smatra indikativnim da je njeno razrješenje i Vučićevo imenovanje donijeto istog dana na sjednici Vlade Crne Gore u 16.30 sati, navodeći da to znači da ministarka nije htjela da ostavi ni malo prostora za njenu reakciju.
<h2>Čudne situacije</h2>
Govoreći o onome što je prethodilo svemu, Damjanović je kazala da su se otkad je ministarka Vujović stupila na dužnost dešavale prilično čudne situcije.
- U kojima sam, osim sa njenim neznanjem, morala da odolijevam i njenjim ucjenjivačkim sklonostima... Tokom marta mjeseca 2024. ministarka Vujović je poslala dopis Muzičkom centru u kojem nas obavještava da se od nas očekuje da uzmemo učešće u realizaciji muzičkog gala koncerta Fondacije “Miloš Karadaglić”. Pored Muzičkog centra, u dopisu je navedeno učešće Crnogorskog narodnog pozorišta i Ministarstva kulture. Na događaju planiranom za 6. april predviđeno je učešće stipendista Petre Radulović i Koste Popovića, Miloša Karadaglića, gudačkog orkestra Muzičkog centra Crne Gore od 30 članova i dirigenta Andreasa Otenzamera - rekla je Damjanović.
Kazala je da se podrazumijeva da bi Muzički centar podržao ovaj događaj da se od njih nije zahtjevalo da ta institucija snosi troškove učešća za angažovanje 30 muzičara na koncertu kojeg organizuje Miloš Karadaglić.
- Ovaj koncert nema nikakve veze sa našim planom i programom rada, niti smo u mogućnosti da finansiramo angažovanje 30 zaposlenih za neki privatni projekat. Niti imamo zakonskog načina da ih platimo. Smatrala sam da ukoliko neko želi angažman izvođača iz Muzičkog centra za svoju privatnu fondaciju da je dužan i da ih plati, a ne da se njegova obaveza prebacuje na nas - rekla je Damjanović.
<h2>"Ministarka zahtijevala nenamjensko trošenje sredstava"</h2>
Kazala je da je ministarka bila uporna da se tako nešto realizuje, navodeći da joj je poslala poruku sledeće sadržine: “Saradnja sa Karadaglićem je državna odluka. Ja Vas još jednom pozivam da nađete način da angažujete i platite zaposlene. Saradnja na ugovorenom nivou izmedju Fondacije i muzičara ne dolazi u obzir!”.
- Nakon toga, Vučić Ćetković me pozvao u svoj kabinet da mi kaže kako je neophodno da muzičari iz Crnogorskog simfonijskog orkestra nastupaju na koncertu fondacije. Na moju konstataciju da im se nastup za privatni događaj mora platiti, on je odgovorio da je premijer Milojko Spajić pokrovitelj događaja i da je iza koncerta stala Vlada - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se na zvaničnom sajtu Crnogorskog narodnog pozorišta nigdje ne pominje da je pokrovitelj koncerta bio premijer Spajić, navodeći da poziva premijera da dostavi javnosti Odluku Vlade Crne Gore o pokroviteljskoj ulozi premijera, kojom se podržava privatni koncert, na kojem, nastupa i vlasnik fondacije Miloš Karadaglić.
- Kako je moguće da se Ministarstvo finansija veoma rigorozno odnosi prema potrošačkim jedinicama i insistira na namjenskoj potrošnji, a da istovremeno zahtjeva od institucija da bezrezervno i nenemjenski troše sredstva na događaje koji nisu predviđeni budžetom? Osim Vučića Ćetkovića ko još u Vladi Crne Gore zna da je pokrovitelj događaja bio Milojko Spajić ? Ministarka Vujović nam je plasirala informaciju da je saradnja sa Fondacijom MIloša Karadaglića projekat od državnog značaja. Zašto crnogorska javnost nikad nije dobila taj projekat na uvid? - upitala je Damjanović.
<h2>Obratila se i Spajiću</h2>
Upitala je premijera Spajića da li je od svog savjetnika Vučića Ćetkovića imao informaciju da će se za cilj Kotorarta koji inače dobija pozamašna sredstva od države, upregnuti tri državne institucije da potroše veliki novac, ljudske i tehničke resurse, bez da to ima bilo kakvog dugoročnog efekta na crnogorsku kulture.
- Da li Vas je gospodine Spajiću informisao Vaš savjetnik Vučić Ćetković da je prema Uredbi o kriterijumima za odredjivanje festivala od posebnog značaja, svaki festival koji dobije takav status u obavezi da se iz NVO transformiše u Javnu ustanovu. Kotor art od 2008.godine krši zakon i za razliku od Ratkovićevih večeri kojima je Ministarstvo kulture ultimativno naredilo da se transformišu u javnu ustanovu Kotor art do danas nije izvršio tu obavezu i fukcioniše kao DOO. Isti slučaj je i za Njujork džez festivalom koji ima status festivala od posebnog značaja ali funkcioniše kao NVO - rekla je Damjanović.
Razlog za to je što, kako je pojasnila, Javne ustanove imaju direktore u maksimalno dva mandata, navodeći da moraju da funkcionišu transparentno i uz odobrenje Savjeta.
- Kako je moguće da sekretarka Ministarstva kulture Marija Tomović, zadužena za pravne poslove toleriše takve anomalije? Veoma je indikativno da su ljudi koji vode ove festivali bliski sa Vašim savjetnikom Ćetkovićem kojim im pruža zaštitu u protivzakonitom djelovanju, a od Muzičkog centra se traži. Kada je ove godine Njujork džez festival pregovarao oko uslova za iznajmljivanje prostora Vučić Ćetković mi je rekao da se premijer lično založio da se festivalu odobre što povoljniji uslovi. Zašto? Zar to nije privatizovanje institucija, predsjedniče Vlade? - upitala je Damjanović.
Ukazala je da je od 2023. imenovana sam za člana Savjeta u Muzeju savremene umjetnosti, navodeći da taj posao obavlja kao javni funkcioner bez novčane nadokande.
- Nakon natpisa u dnevnom listu Pobjeda tražila sam dokumentaciju koja se tiče poslovanja ove institucije i otkrila mnoge nezakonite djelatnosti. Svu tu dokumentaciju imao je na uvid Savjetnik za kulturu Vučić Ćetković, od kojeg se u javnosti nije mogao čudi ama baš nikakav komentar - rekla je Damjanović.
Podsjetila je da je početkom ove godine, 20. janura Savjet održao sjednicu na kojoj je raspravljalo samo o programu za 2025, navodeći da su nakon toga institucije kulture dobile obavještenje od Ministarstva kulture da do 15. februara dostave finansijske godišnje izvještaje za 2024.
- Pošto je direktor Vladislav Šćepanović u tom period boravio u Americi, Savjet nije mogao razmatrati finansijski izvještaj za 2024. Sasvim slučajno u martu mjesecu, saznala sam da je iz Muzeja savremene umjetnosti, poslat dokument Ministarstvu kulture u kojem piše da je Savjet usvojio finansijski izvještaj za 2024. Što nikako nije mogla biti istina, jer ga nismo ni razmatrali - navela je Damjanović.
<h2>"Ministarstvu poslat falsifikovani dokument"</h2>
Prema njenim riječima, kako se Vučić Ćetković interesovao za rad Savjeta, saopštila mu je da je Ministarstvu kulture poslat falsifikovani dokument “na šta je on bio zgrožen ali opet bez nekog direktnijeg postupka prema Vladi Crne Gore, odnosno premijeru”.
- Indikativno, da ministarka kulture Tamara Vujović kao ni njena sekretarka zadužen za pravne poslove Marija Tomović nisu reagovale iako su znale da im je poslat falsifikovani dokument. U aprilu mjesecu Savjet se izjašnjavao o finansijskom izvještaju Muzeja savremene umjetnosti, i epilog glasanja je bio negativan što je značilo da Izvještaj nije dobio potrebnu većinu - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se prema Statut Muzeja savremene umjetnosti, direktor razrješava prije vremena ako, između ostalog, ne posluje na zakonit način i ako Savjet ustanove ne usvoji finansijski izvještaj.
- Poslije niza opstrukcija od strane Ministarstva kulture Savjet je u junu pokrenuo inicijativu za smjenu Vladislava Šćepanovića. Pored finansijkog izvještaja posebnu pažnju je privukao projekat izgradnje novog Muzeja koji je prije samo godinu-dvije dana koštao između 15 i 20 miliona, da bi se tokom ove godine operisalo sa cifrom od preko 60 miliona eura. Savjet nikad nije mogao dobiti nijedan dokument koji se tiče izgradnje novog Muzeja - upozorila je Damjanović.
Ukazala je da je početkom jula ministarka kulture zakazala satanak na kojem joj je pokazala veoma opširnu dokumentaciju o malverzacijama u Muzeju.
- Na moju opasku da ja i Natalija Čađenović, koja je takođe ukazivala na nepravilnosti u radu Muzeja, kao direktori institucija znamo da čitamo finansijske izvještaje, umjesto da me podrži, ministarka je konstatovala da je zapravo to problem u baš tome. Ona je takođe nagovijestila kako bi trebalo izabrati još jednog člana Savjeta uz mogućnost da se ponovo glasa o izvještaju, čime je implicirala želju da po svaku cijenu želi da spasi direktora Šćepanovića - naglasila je Damjanović.
Ukazala je i da je izrazila čuđenje finansijama koje su neophodne za izgradnju Muzeja, navodeći da joj je ministarka odgovorila da će 20 miliona obezbjediti država a ostalih 40 dobiće se od donacija.
- Slučajno ili ne - isto to mi je potvrdio i Vučić Ćetković. Kad sam ga pitala da li premijer u sve to upućen on mi je dao potvrdan odgovor, što mi je dalo nadu da će se vođen tom informacijom premijer odlučiti za stavljanja Inicijative Savjeta Muzieja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića, na jednoj od prvih sjednica Vlade - navela je Damjanović.
<h2>"Za godinu troškovi gradnje MSU utrostručeni"</h2>
Upozorila je da, iako nije urađen glavni projekat, “izgradnja Muzeja je sa godinu dana skočila sa 20 na 60 miliona a da nemamo nijedan dokument kako se došlo do te cifre”.
- I sve to znaju ministarka Tamara Vujović i Vučić Ćetković, a Savjetu se ne proslijeđuje ni jedna informacija, ni jedan konkretan dokument. Sasvim neočekivano kada je inicijativa o smjeni Šćepanovića trebalo da dođe na Vladu, Vučić Ćetković me obavijstio kako je na Vladi postavljeno pitanje legitimiteta inicijative, jer je predlaže Savjet u sastavu od četiri a ne pet članova. I tako je inicijativa sklonjena ad akta - tvrdi Damjanović.
Smatra da to ukazuje da su sve odluke koje je Savjet u sastavu od četiri člana, uz obezbjeđeni kvorum donosio prije nego se bavio finansijskim izvještajem validne, a da jedino nije validna Inicijativa za smjenu Šćepanovića.
Prema njenim riječima, iako je davno trebao da sazove sjednicu Savjeta, Vladislav Šćepanović to izbjegava čekajući da istekne njen mandat, “da je ministarka razrješi, istovremeno smjeni u Savjetu, kada bi i Natalija Čađenović napustila Savjet, a oni izabrali novi Savjet po mjeri ministarke Vujović I Šćepanovića.”
- Jedno vrijeme kao budući direktor Muzeja pominjao se Vučić Ćetković, ali pošto ministarka Vujović ima kolosalan motiv da drži Šćepanovića na tom mjestu, ona je istrgovala sa Ćetkovićem tako što joj je on poslužio kao čistač dokumenta i spriječio da se o inicijativi Savjeta raspravlja na Vladi, sklonila ga iz Vlade da je ne kontroliše, sklonila ga iz Muzeja da može sa Šćepanovićem da radi šta joj se prohtije, a za uzvrat Vučiću poklonila Muzički centar kako bi kod premijera Spajića iz nule prešla u jedinicu - kazala je Damjanović.
Smatra da sve to nadzire sekretarka Ministarstva kulture i medija Marija Tomovića, “čiji je brat zaposlen u Muzeju savremene umjetnosti, osoba kojoj je peti put istekao VD mandate i koja je sve asistirala da ne dodje do smjene Vladislava Šćepanovića.”
<h2>Kažnjava li me Spajić za rezultate u MCCG ili za rad u Savjetu?</h2>
Damjanović je upitala premijera da je je kažnjava za rezulatat koji je postigla u Muzičkom centru Crne Gore ili za rad u Savjetu.
- Šta je to što nisam uradila, a mogla sam? Šta je to što ja nemam a Vaš savjetnik koji štiti kriminal ministarke Tamare Vujović ima? Molim Vas da crnogorskoj javnosti objasnite zašto ste dozovolili da Vučić Ćetković skloni Inicijativu Savjeta Muzeja sa dnevnog reda Vlade Crne Gore ? Šta je to toliko dragocjeno čime Vas sve Vladislav Šćepanović drži u šaci da Vlada Crne Gore ne smije da se izjasni o njegovoj smjeni? - upitala je Damjanović.
Ona je zatražila i odgovore na pitanja kojim zakonom je dozvoljeno da Vlada Crne Gore sabotira rad i odluke Savjeta javne insituticije u kojoj ima upravljačku nadležnnost, kao i koji je interes ministarke kulture “da se tako grčevito drži za čovjeka koji joj je poslao falsifikovani dokument o izjašnjavanju Savjeta, a falsifikovanje spada u red krivičnih djela?”.
- Objasnite predsjedniče Vlade, pošto ste, kao što mi je rekao Vučić Ćetković imali sva saznanja o protizakonitim radnjama Vladislava Šćepanovića, zašto ništa niste preduzeli? Da li je moguće, gospodine Spajiću, da izgradnja jednog objekta, za godinu dana sa 20 poskupi na 60 miliona i da Vi to ne problematizujete? Ko je procjenio toliko poskupljenje i na osnovu čega, ako nije urađen glavni projekat - upitala je Damjanović.
Ona od premijera zahtjeva odgovor na osnovu čega je dozvolio da osoba koju je ocjenio nulom i dalje vodi resor kulture.
- Kako je moguće da DRI utvrdi kako je Ministarstvo kulture do oktobra mjeseca potrošilo na stavku Ugovori o djelu 1.460.000 eura, a da sve nacionalne institucije kulture, njih ukupno 12, za 2025 na istoj stavci imaju na raspolaganju nešto više od 1.160.000? Čime se to bavi Ministarstvo kulture ako više troši od 12 institucija? - pita Damjanović.
<h2>"SDT da ispita ulogu Ćetkovića, Tomović i Vujović u gradnji MSU"</h2>
Ona je pozvala Specijalno državno tužilaštvo da ispita ulogu Vučića Ćetkovića, Marije Tomović sekretarke u Ministarstvu kulture i ministarke Vujović u izgradnji Muzeja savremene umjetnosti.
- Kako se došlo do iznosa od 60 miliona eura, a da nije uradjen glavni projekat? Takodje pozivam tužilaštvo da ispita zašto je Vučić Ćetković sklonio sa sjednice Vlade inicijativu Savjeta Muzeja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića sa sjednice Vlade i molim predsjednika Spajića da se izjasni o tome. Zašto se Vučić Ćetković tim povodom nikad nije oglasio u medijima, da iznese svoj stav o svemu što zna - rekla je Damjanović.
Pozvala je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore da Mariju Tomović, koja je zadužena za pravne poslove Ministarstva, ispita “zašto je od Savjeta Muzeja savremene umjetnosti sakrila informaciju da je rad Savjeta kompromitovan?”.
- Zašto Vučić Ćetković nije obavijestio premijera Spajića o ovom krivičnom djelu? - pita Damjanović.
<h2>Urađeno puno</h2>
Ona je decidna da je u Muzičkom Centru Crne Gore (MCCG) u protekle četiri godine organizovano skoro 300 programa, uglavnom koncerata.
- a za programsku djelatnost izdvojeno je 300 odsto više sredstava nego ranije - dodala je ona.
Podvukla je da je od 2021. godine, kada je stupila na funkciju zajedno sa umjetničkom direktoricom Mirjanom Živković, urađeno puno.
- Crnogorski simfonijski orkestar, koji je bio na ivici održivosti sa nešto više od 40 članova, danas broji 60, a moja namjera je bila da u sledećoj godini zaposlimo još desetak članova i time kompletiramo sastav, što prethodni direktori, jedni za dvije, a prvi za 13 godina rukovođenja Muzičkim centrom, nisu uspjeli. Mojim dolaskom u Muzički centar orkestar je prvi put imao isplaniranu godišnju sezonu i plan rada od septembra jedne do avgusta sledeće godine - istakla je Damjanović.
Ukazala je da su značajna imena iz svijeta muzike nastupala sa orkestrom što kao solisti, što kao dirigenti: od Alesandra Kadaria, Muhai Tanga, Srboljuba Dinića, do Gordana Nikolića, Dragana Đorđevića, Frančeske Dego, Iva Pogorelića.
Kazala je da je 2021. pokrenula Baletski studio u kojem su bile uključene balerine, školovane u našem obrazovnom sistemu, da bi 2023. novom sistematizacijom balet bio uvršten u integralni dio institucije, kao i orkestar sa definisanim radnim mjestima.
- Uprkos brojnim opiranjima, opstrukcijama iz Ministarstva kulture realizovane su baletske predstave sa kojima se ansambl predstavio domaćoj publici, kako u Crnoj Gori tako i šire. Od ove jeseni posredstvom internacionalne audicije dobili smo izvrsne baletske igrače iz Japana, Grčke, Španije, koji su zajedno sa našim igračima unaprijedili nivo ansambla - istakla je Damjanović.

Damjanović: Tamara Vujović došla da mi kaže da Spajić traži da Ćetković dođe umjesto mene, on nema kompetencije

Violinistkinja Luna Kostadinović nakon osam godina sviranja u Crnogorskom simfonijskom orkestru ostala je bez posla. Odluku o tome da joj ugovor za radno mjesto tutti prva violina ne produže, kako joj je saopšteno iz pravne službe MCCG, donijeli su direktori te ustanove.
- Dan pred istek ugovora i nakon drugog upita pravnoj službi o dokumentaciji potrebnoj za produžavanje radne i boravišne dozvole, dobila sam odgovor od pravnice putem Viber poruke da su direktori odlučili da mi ne produže istu i da se za sve ostale informacije obratim njima - kaže violinistkinja za Portal Analitika.
<h2>Odluka bez znanja koncert-majstorice i šefa dirigenta</h2>
Kako dodaje, ova odluka je donesena bez ikakvog prethodnog objašnjenja, upozorenja, disciplinske kazne, poziva na razgovor ili bilo kakve naznake i razloga za ovakav postupak, kao i bez znanja koncert-majstorice i šefa dirigenta.&nbsp;
- Do danas, 20 dana kasnije, nisam dobila zvanično obavještenje o prekidu ugovora, kao ni zvanično ni nezvanično obrazloženje - kaže Kostadinović.
Kolege iz orkestra tvrde da su koncert-majstorica i šef dirigent uvijek navodili da je Kostadinović jedna od najboljih violinistkinja u orkestru i da pruža nemjerljivi doprinos njegovom razvoju.&nbsp;
Sagovornica Analitike navodi da je po važećoj sistematizaciji JU MCCG u sekciji prvih violina predviđeno 14 radnih mjesta, a trenutno je na ovoj poziciji zaposleno svega 10 muzičara.
- Za potrebe koncerata uglavnom se angažuju spoljni saradnici, koji zajedno sa ostalim spoljnim saradnicima na drugim pozicijama u orkestru nisu isplaćeni već mjesecima - tvrdi Kostadinović.
<h2>Bez posla nakon osam godina u orkestru</h2>
U orkestar je, kako kaže, došla 2017. godine na poziv tadašnjeg koncert-majstora s obzirom na deficit obrazovanog kadra u Crnoj Gori.&nbsp;
- Prepoznavši veliki potencijal ovog još uvijek “mladog” ansambla željela sam da svojim prethodnim iskustvom pokušam da doprinesem razvoju orkestra. Bila sam članica Beogradske filharmonije, orkestra Srpskog narodnog pozorišta i Vojvođanskih simfoničara i učesnica mnogih internacionalnih orkestarskih akademija i masterclass-ova na kojima sam sarađivala sa brojnim muzičarima svjetskog renomea - priča Kostadinović.
Nakon osam godina predanog rada u CSO, kaže, ovakva odluka bila je neočekivana uprkos, kako dodaje, prethodnim lošim procjenama i odlukama menadžmenta koje su, tvrdi, evidentno negativno uticale na razvoj orkestra i na opštu atmosferu i raspoloženje zaposlenih.
- Po mom mišljenju, ovo predstavlja poraz profesionalizma i istinskog zalaganja za kolektivni napredak zarad ličnih interesa upravljačke manjine koja nam je kao instituciji nametnuta, a ne odabrana - kaže Kostadinović.
<h2>Podrška kolega – peticijom do novog ugovora za Lunu</h2>
Ovim povodom, radnici su se obratili Savjetu Muzičkog centra tražeći da im obrazlože odluku za koju tvrde da izaziva nesigurnost kod muzičara i doprinosi lošoj atmosferi u samom orkestru. Kolege su pokrenule i peticiju da se Luni Kostadinović ponudi novi ugovor, a peticiju je potpisalo 39 zaposlenih.
- Podrška kolega je najbolji odraz zajedništva i kolektivne želje za neometanim razvojem jedne od krovnih kulturnih institucija države kao i jedinog simfonijskog orkestra u Crnoj Gori. Nakon predate peticije i sastanka sekcije prvih violina sa poslovnom direktoricom, održanog na inicijativu koncert-majstorice, još jednom je izostao bilo kakav odgovor direktora - ističe Kostadinović.
<h2>Ko je sljedeći</h2>
Prema informacijama kojima Analitika raspolaže ovo nije prvi slučaj raskidanja saradnje u ovoj ustanovi, a neki od otpuštenih radnika pravdu su potražili na sudu.
Prema riječima Lune Kostadinović, muzičari već godinama rade u neprijatnoj atmosferi u kojoj preovlađuju strah i nepoverenje prema direkciji, što se, dodaje, negativno odražava i na odnose unutar kolektiva, pa joj je, kaže, razumljivo da određeni broj kolega ne želi da se ističe i na taj način ugrozi svoje radno mjesto.
- Napominjem i da je u CSO trenutno zaposleno 19 muzičara sa istim ugovorom na određeno vrijeme od godinu dana i da se svi s pravom pitaju - ko je sljedeći - zaključuje Kostadinović.
<h2>Iz Muzičkog centra - muk</h2>
Iz Muzičkog centra Crne Gore nijesu odgovorili Portalu Analika ko je i iz kojih razloga donio odluku da se violinistkinji Luni Kostadinović ne produži ugovor. Javnost je ostala bez odgovora i na pitanja da li su tim povodom konsultovani koncert-majstor i šef dirigent, kako će se ova odluka odraziti na funkcionisanje CSO s obzirom na hronični nedostatak školovanih muzičara u Crnoj Gori, kao i hoće li razmotriti peticiju zaposlenih kojom se traži da se Kostadinović ponudi novi ugovor.

Violinistkinji CSO nije produžen ugovor, kolege traže njen povratak; Kostadinović: Poraz profesionalizma zarad ličnih interesa

Muzički centar Crne Gore počinje sa realizacijom donacije Vlade Japana od skoro milion eura u opremi, što će uz konstantno povećanje sredstava, koje resorno Ministarstvo kulture i medija obezbjeđuje, pozitivno uticati na potencijale Muzičkog centra i muzičkih stvaralaca, saopšteno je iz ove ustanove tokom ceremonije povodom početka realizacije Projekta za unapređenje muzičkih instrumenata i opreme, podržanog kroz program Cultural Grant Assistance Vlade Japana. Ministarka Tamara Vujović istakla je značaj ove donacije za crnogorsku muzičku scenu i kulturnu infrastrukturu. - U našoj viziji budućnosti, kultura stoji kao temelj mira, saradnje, razvoja i prosperiteta. Kultura i umjetnost su univerzalni mostovi koji povezuju narode i stvaraju trajne veze. Ova donacija Vlade Japana, u vrijednosti od milion eura, najznačajnija je podrška u sektoru kulture za Crnu Goru do sada. Naime, donacija od skoro milion eura u opremi za Muzički centar Crne Gore, uz konstantno povećanje sredstava, koje obezbjeđujemo za rad ove institucije, probudiće potencijale Muzičkog centra, muzičkih stvaralaca i poboljšanje kvaliteta zvuka. Ovim ćemo značajno unaprijediti uslove za izvođenje i promociju simfonijskih i baletskih programa, kao i edukativne aktivnosti Muzičkog centra, ali i pružiti publici istančanog ukusa potpuniji muzički užitak- rekla je Vujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250213100228_944e4d08325b7aa014342ccaaad1743ca32f1ffa2f7e082f8602e553e4891603.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250213100228_944e4d08325b7aa014342ccaaad1743ca32f1ffa2f7e082f8602e553e4891603" data-rendition-name="original" width="1320" height="880" loading="lazy" alt="Donacija Vlade Japana Muzičkom centru"> </figure>  Ona je kazala da su programi i rad institucija kulture krajnji pečat i odraz naših kulturnih politika, a Muzički centar ostavlja prepoznatljiv i kvalitetan otisak na kulturnoj sceni Crne Gore. - Unapređenjem opreme i instrumenata, ne samo da poboljšavamo uslove za izvođenje simfonijskih i baletskih programa, već ulažemo u budućnost naših umjetnika i publike. Ulaganje u umjetnost znači ulaganje u obrazovanje, kreativnost i jacanje sopstvwnih snaga u kulturi. Naša kulturna scena ima ogroman potencijal, a ovakva podrška omogućava nam da ga u potpunosti ostvarimo. Ministarstvo kulture i medija i Vlada Crne Gore nastavljaju da rade na jačanju kulturne infrastrukture i međunarodne saradnje, koje se radjaju iz ovakvih patrnerstava. Hvala Vladi Japana na ovoj izuzetnoj podršci- poručila je Vujović. Ambasador Japana NJ.E. Akira Imamura je istakao da ovaj projekat simbolizuje posvećenost produbljivanju veza prijateljstva i međusobnog razumijevanja između naša dva naroda. - Ovo je značajan korak u kulturno-umjetničkoj saradnji Japana i Crne Gore. Obezbjeđivanje neophodnih instrumenata i opreme Muzičkom centru Crne Gore ne samo da ima za cilj unapređenje muzičkih produkcijskih kapaciteta ove cijenjene institucije, već i podsticanje razvoja umjetničkog obrazovanja građana Crne Gore, posebno mlađe generacije. U aprilu počinje svjetska izložba EXPO, koja će se održati u Osaki. Crna Gora, kao jedna od 161 zemlje učesnice, će pokazati svoju buduću viziju. Biće to odlična prilika za Japance da otkriju atraktivnost i kulturno nasleđe vaše zemlje. Zatim ćemo 2026. godine slaviti 20. godišnjicu naših diplomatskih odnosa. Nadamo se da će ovaj projekat doprinijeti procvatu živahne umjetničke i muzičke scene Crne Gore i obogaćivanju njenog kulturnog pejzaža- poručio je ambasador Japana. Predstavnik Japanske agencije za međunarodnu saradnju, Fukuda Hajime je izrazio zadovoljstvo potpisivanjem ugovora o grantu sa crnogorskim Muzičkim centrom. - Muzički centar igra važnu ulogu u promociji muzičkog obrazovanja, kulture i umjetnosti i čast nam je da podržimo njihove napore u tom pogledu. Iskreno vjerujemo da će ovaj grant pomoći Muzičkom centru da proširi i unaprijedi svoje programe i razvije nove kulturne projekte. Koristim priliku da se zahvalim crnogorskom Muzičkom centru i Ministarstvu kulture i medija na odličnoj saradnji i njihovom zalaganju u ispunjavanju svih uslova za dobijanje ovog granta. Radujemo se nastavku naše saradnje, kao i omogućavanju realizacije ovog projekta i jačanju kulturne razmjene između dvije zemlje- zaključuje Hajime. Iz Muzičkog centra podsjećaju da je do ove donacije došlo na inicijativu poslovne direktorice Muzičkog centra Crne Gore Isidore Damjanović, što je ujedno i najveća donacija u sektoru kulture Crne Gore ikada. Damjanović je istakla da će donacija Japanske agencije za međunarodnu saradnju (Japan International Cooperation Agency JICA) značajno unaprijediti poslovanje JU Muzičkog centra Crne Gore (MCCG), kako na tehničkom, tako i na nivou novih znanja i vještina koje će implementirati u svoj programski sadržaj, koji je direktno radio na pripremi ovog projekta od početka 2023. godine, uz veliku podršku menadžmenta, što je dobar primjer proaktivnosti, koji treba slijediti. - Iako sam lično inicirala ovaj projekat, ističem da smo na donaciji kao tim radili preko dvije godine. U tom periodu su sprovedene izuzetno zahtjevne inspekcije u prostorijama MCCG, kako bi sagledali što detaljnije sve kapacitete Muzičkog centra. Mi smo kao budući korisnik sredstava morali da ispunimo izuzetno visoke standarde i uslove da bi smo uopšte bili u konkurenciji za donaciju. Kao institucija smo posebno ponosni što je ova donacija, u iznosu od 150 000 000 japanskih jena, odnosno do 950.000 EUR po zvaničnom srednjem kursu, ujedno i najveća donacija u sektoru kulture Crne Gore ikada. Naravno to nas obavezuje da Muzički centar razvijamo kao ustanovu otvorenu ka međunarodnim partnerstvima u cilju postizanja još većih rezultata. Zahvaljujem svima koji su učestvovali u realizaciji donacije Vlade Japana i sigurna sam da ćemo po dobijanju donacije, opravdati ukazano povjerenje- zaključuje Damjanović. Na Ceremoniji povodom početka projekta ministarka kulture i medija Crne Gore, Tamara Vujović, potpisala je razmjenu pisama sa predstavnikom Vlade Japana, njegovom ekselencijom Akirom Imamurom, dok je direktorica Muzičkog centra Crne Gore (MCCG), Isidora Damjanović, potpisala Ugovor o grantu sa Fukudom Hajime, glavnim predstavnikom kancelarije Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA) za Balkan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250213100228_31d409bd2dc3ffa8605f29e8ee623bf1f5490be086f8612e1a893fa3d049cd6b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250213100228_31d409bd2dc3ffa8605f29e8ee623bf1f5490be086f8612e1a893fa3d049cd6b" data-rendition-name="original" width="1000" height="600" loading="lazy" alt="Vujović i ambasador Japana"> </figure>  - Ovim činom zvanično je započeta implementacija projekta, čiji je završetak planiran za januar 2027. godine- zaključak je saopštenja.

Muzički centar- institucija za primjer: 950 000 eura donacija za unapređenje simfonijskog i baletskog programa, te edukativne sadržaje

Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA) doniraće Muzičkom centru Crne Gore 920.000 eura za nabavku muzičkih instrumenata, audio i video opreme i rasvjete, a sve za potrebe simfonijskog orkestra.
To je navedeno u Prijedlogu osnove za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Japana u vezi sa realizacijom Ugovora o grantu razmjenom pisama i pratećeg Ugovora o grantu između Vlade Crne Gore i Japanske agencije za međunarodnu saradnju za unaprjeđenje muzičkih instrumenata i opreme u Muzičkom centru Crne Gore s Prijedlogom sporazuma, koji je Vlada usvojila na telefonskoj sjednici.
JU Muzički centar je aplicirao za dodjelu granta od strane Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA) u okviru Programa podrške za kulturu koju je Vlada te zemlje pokrenula 1976. godine sa ciljem očuvanja kulturnih dobara, promocije kulture i visokog obrazovanja u zemljama u razvoju.&nbsp;
Cilj je i podsticanje uzajamnog kulturnog razumijevanja i razmjene između Japana i zemalja u regionu.
Dokument definiše uslove implementacije projekta za unapređenje muzičkih instrumenata i opreme u Muzičkom centru, koji je zasnovan na donaciji japanske vlade kroz Program podrške za kulturu i kreiran na osnovu potrebe za tehničkim unapređenjem i inovacijama u umjetničkim i obrazovnim programima Muzičkog centra.
- Cilj projekta je diversifikacija i unapređenje kvaliteta prezentacije programa simfonijskog orkestra i baletskog ansambla kao i edukativnih aktivnosti kroz nabavku muzičkih instrumenata i opreme, čime će se doprinijeti razvoju muzičkog i kulturnog obrazovanja građana Crne Gore i unapređenja kulturnih odnosa sa Japanom - navedeno je u Vladinom dokumentu.
Ugovor o grantu podrazumijeva finansijsko učešće Muzičkog centra u iznosu od 24.000 eura za proviziju i obezbjeđivanje uslova za pravilnu i adekvatnu upotrebu opreme koja je predmet donacije.
Potpisivanje Ugovora o grantu je planirano ovog mjeseca, a završetak realizacije projekta u januaru 2027. godine.

Muzičkom centru 920.000 eura iz Japana za muzičke instrumente, audio i video opremu...

Koncert Rada Šerbedžije, uz pratnju benda Zapadni kolodvor, pod nazivom “Zbog tebe, zbog sebe, zbog drugih”, održaće se u Muzičkom centru Crne Gore 28. decembra, sa početkom u 20 časova.
Šerbedžija je široj publici poznat po pjesničkim interpretacijama i pjesmama kao što su Barbara, Panonske trešnje, Ne daj se, Ines, dok publiku očarava i svojim posljednjim objavljenim albumom iz 2022. godine Ne okreći se, sine koji uključuje autorske i pjesme velikih muzičara kao što su Damir Urban i Elvis Stanić. Husein Hus Hasanefendić (Parni valjak) je napisao hit “Eto pjesma”, čuveni virtouz Miroslav Tadić svira na Arsenovoj pesmi „New York“, Ante Gelo u pjesmi „Ostala si uvijek ista“ autora Đorđa Novkovića i Željka Sabola.
Poznati glumac, pjesnik i kantautor, Šerbedžija je prava umjetnička ikona s impresivnom karijerom u pozorištu, filmu i muzici, kako u regionu tako i na međunarodnoj sceni.
Koncerti Rada Šerbedžije nijesu samo muzički događaji, već intimne večeri prožete pričama, anegdotama i dijalozima s publikom. Bend Zapadni kolodvor pružio je muzičku kulisu koja savršeno prati Šerbedžijin dubok i emocionalan glas, stvarajući jedinstvenu atmosferu koja mami publiku na putovanje kroz njegove muzičke i životne uspomene.
Svaki Šerbedžijin nastup obećava autentično iskustvo za sve koji uživaju u poeziji i muzici isprepletenoj sjećanjima i emocijama, čineći ga događajem koji se pamti.
Pored koncerta u Podgorici legendarni Šerbedžija će imati koncerte u Nikšiću, 27.12.2024. godine i Herceg Novom, 29.12.2024. godine.

Rade Šerbedžija 28. decembra u Muzičkom centru Crne Gore

U susret tradicionalnom kineskom prazniku Festivalu sredine jeseni i proslave 75 godina od osnivanja Narodne Republike Kine sinoć je na Velikoj sceni Muzičkog centra Crne Gore nastupio Čangša simfonijski orkestar. Orkestar iz kineske pokrajine Hunan podgoričkoj publici se predstavio koncertom "Inicijativa pojas i put- širi zvuk Hunana“, te izveo raznovrstan program koji je obuhvatio narodne kineske pjesme kao što su “Čaša vina”, “Volim Kinu”, “Cvijet jasmina”, operske kompozicije kao što je “Arija toreadora” iz Bizeove opere “Karmen”, ali i popularnu italijansku pjesmu “Bella Ciao”. Podgoričku publiku je svojim talentom oduševilo 20 izvođača Čangša simfonijskog orkestra koji su uspjeli da u Glavni grad donesu duh Hunana, te još jednom dokažu da je muzika univerzalni jezik.&nbsp; Pred početak programa, prisutnima se obratila otpravnica poslova Ambasade NR Kine u Crnoj Gori Lu Fangćing koja je izrazila zadovoljstvo što su ugostili Čangša simfonijski orkestar.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912070920_95e1337a2f8fa76d6f275ee70a9ee9b72739259d9e61454a87208dad30724b07.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240912070920_95e1337a2f8fa76d6f275ee70a9ee9b72739259d9e61454a87208dad30724b07" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="orkestar"> </figure>  - Crna Gora i Kina obje dijele dugu istoriju i veličanstvenu kulturu. Kultura postaje još šarenija kroz razmjenu, a civilizacija još bogatija kroz uzajamno učenje. Muzika ne poznaje granice. Nadamo se da ćemo kroz ovaj koncert dodatno produbiti bliskost naroda Kine i Crne Gore, te kreirati još bolju budućnost za odnose naše dvije zemlje. Poželimo zajedno Kini i Crnoj Gori prosperitet, a našim narodima sreću i blagostanje. Neka tradicionalno prijateljstvo naše dvije zemlje traje vječno - poručila je u svom obraćanju otpravnica Lu Fangćing.&nbsp; Publika okupljena u Muzičkom centru Crne Gore sa oduševljenjem je prihvatila svaku novu kompoziciju koju je kineski orkestar izvodio – bilo da su u pitanju kompozicije sa tradicionalnog kineskog repertoara ili muzika iz Evrope i Latinske Amerike, te je svaku izvedbu nagradila velikim aplauzima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912070920_18691c5d4c8a593363b3d7af32f097f0c97fb757a92d4ef0ee1b4b12f6930378.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240912070920_18691c5d4c8a593363b3d7af32f097f0c97fb757a92d4ef0ee1b4b12f6930378" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="orkestar"> </figure>  Zadovoljstvo kako je protekao cijeli koncert izrazila je poslovna direktorica Muzičkog centra Crne Gore, Isidora Damjanović.&nbsp; - Ovo gostovanje je nešto što smo zapravo dobili kao poklon koji nam je otvorio vrata za dalju saradnju sa Šangajem u smislu reciprociteta – da mi odemo tamo, da oni dođu kod nas. Oni su vrlo raspoloženi da rade i na razmjeni stručnih ljudi, da radimo zajedno koprodukcije, tako da sve u svemu jedna uspješna saradnja - navela je Damjanović.&nbsp; Damjanović je istakla želju da Muzički centar Crne Gore i nakon ovih gostovanja kineskih umjetnika nastavi da igra važnu ulogu u produbljivanju prijateljstva NR Kine i Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912070920_b31c22370e1c9d9c77373df3246bfd1db351c21ca4cffb7c317af19e61bf16c7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240912070920_b31c22370e1c9d9c77373df3246bfd1db351c21ca4cffb7c317af19e61bf16c7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="orkestar"> </figure>  - Predložila sam da Muzički centar bude spona koja će prilikom sljedećeg dolaska kineske delegacije u Crnu Goru raditi ne samo na umjetničkim programima, već i na tome da povežemo privrednike i ljude iz turizma, te da naša misija bude meka diplomatska moć, što zapravo i jeste moć kulture - dodala je poslovna direktorica.&nbsp; U narednom periodu u Muzičkom centru će biti nastavljen bogat program u okviru predsezone, dok sezona počinje 18. oktobra koncertom Crnogorskog simfonijskog orkestra koji će se svirati u čast Bruknera.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912070920_f7626376ab669166c22886bf4d8582d06602aa1812ed8192dffdebec36535320.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240912070920_f7626376ab669166c22886bf4d8582d06602aa1812ed8192dffdebec36535320" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="orkestar"> </figure>

Koncert Čangša simfonijskog orkestra oduševio podgoričku publiku

Stotinak radnika Agencije za zaštitu životne sredine još nije primilo platu jer nema ko da je odobri, nakon što direktor te ustanove Milan Gazdić, iz opravdanih razloga, nije u mogućnosti da to uradi.
Takođe, osim zarada koje sad kasne skoro nedjelju dana, stopirano je i izdavanje dozvola iz nadležnosti ove agencije iz istih razloga.
Iako je ranije resorno ministarstvo odobravalo isplatu zarada u toj agenciji, aktuelni resor ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kojim upravlja Damjan Đulafić, ništa ne preduzima.
Povodom novonastale situacije, radnici Agencije za zaštitu životne sredine obratili su se Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, koji je nadzorni organ ovoj instituciji, ali od njih još odgovora nema.
Dan je ovim povodom upitio pitanja i Agenciji i Ministarstvu ali odgovore nijesmo dobili. Taj medij je pitao resor Ćulafića zašto zaposleni u Agenciji još nijesu primili plate, te koliko radnika čeka primanja. Upitali su ih i za stopirano izdavanje dozvola, te zašto ne reaguju na dopise radnika.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine nema nijednog pomoćnika već nekoliko godina zbog čega je i došlo do blokade isplate zarada i izdavanja dozvola. Ova ustanova je u više navrata pisala Vladi Crne Gore iskazujući potrebu da se imenuju pomoćnici, međutim, do danas na te inicijative niko nije reagovao. Ranije je direktor Agencije imao tri pomoćnika.&nbsp;
Nedavno je usvojena nova sistematizacija Agencije za zaštitu životne sredine, po kojoj je planirano da direktor ima jednog pomoćnika, ali on još nije imenovan. Direktora Agencije i pomoćnike imenuje Vlada Crne Gore. Ranijim kordinatorima sektora u Agenciji je prije nekoliko dana istekao mandat.

Radnici Agencije za zaštitu životne sredine bez plata jer nema ko da ih odobri

Ustavni sud Crne Gore dostavio je Službenom listu odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, saopšteno je iz tog suda.
Ustavni sud je na sjednici održanoj 28. januara ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom. Crna Gora je potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.
Takođe, u Ustavnom sudu podsjećaju da je Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
- Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu - navodi se u saopštenju Ustavnog suda.
Poručuju da su Ustavom precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu.
- Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice i prodavnice za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu. Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu - dodaje se u saopštenju.
Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.
- Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u svojoj odluci - poručuju u saopštenju.

Ustavni sud dostavio Službenom listu odluku o ukidanju neradne nedjelje u trgovini

Uprava policije je 19. januara primila naredbu Osnovnog suda u Podgorici za prinudno privođenje Lidije Mitrović, a od tog dana pa sve do 2. februara, službenici policije su osuđenu bivšu specijalnu tužiteljku tražili na poznatim adresama kako bi je poslali na izdržavanje sedmomjesečne kazne zatvora.
To proizilazi iz odgovora predsjednice Osnovnog suda u Podgorici Željke Jovović, a od koje su Vijesti tražile dodatna pojašnjenja oko toga kako je tekla saradnja i komunikacija na relaciji Sud - Uprava policije u postupanju oko ovog IKS predmeta (izvršenje krivičnih sankcija).
Jovović je ponovila da je Osnovni sud 14. januara izdao naredbu za prinudno dovođenje, a koju je Uprava policije, nakon sprovedene neophodne administrativne procedure u postupanju, primila pet dana kasnije.
- Protok vremena od dana prijema naredbe do dana sačinjavanja obavještenja, 30. 1. 2026. godine, je vrijeme u kojem je Uprava policije, kako to proističe iz obavještenja, osuđenu obilazila u više navrata, na datoj adresi, a što predstavlja razumno vrijeme za preduzimanje radnji po naredbi suda i nakon toga davanja konačnog obavještenja da li je to lice nađeno ili se može doći do zaključka da isto izbjegava policiju - piše u odgovoru predsjednice Osnovnog suda u Podgorici.
Ona je naglasila da u redovnom postupanju, vrijeme od 11 dana ne iziskuje potrebu obraćanja suda - policiji o preduzetim radnjama po naredbi, kako je pojasnila, jer je UP potrebno preduzimanje više radnji i traženja osuđenog lica i to u više navrata, kako bi se dalo konačno i valjano obavještenje sudu, koje se cijeni za ispunjenost uslova za naređivanje potjernice.
-- Ovo, imajući u vidu zakonsku odredbu kojom je regulisano pitanje uslova za izdavanje potjernice, pa je s tim u vezi bilo nužno i neophodno da policija prethodno u razumnom roku preduzme potrebne radnje u pogledu postupanja po naredbi suda - navela je sutkinja Jovović.
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici naglasila je i da sud "ni na koji način nije imao probleme sa Upravom policije oko postupanja u ovom IKS predmetu".
- I inače, saradnja između ovog suda i policije je na dobrom nivou, što sam više puta i javno saopštavala, te da u postupanju, do sada nisu primijećeni problemi koji se nisu mogli u skladu sa zakonom i prevazići. Radi efikasnijeg postupanja i bolje saradnje u kontinuitetu se održavaju sastanci predstavnika suda i policije. Posebno upućujem na sastanak sa direktorom policije Lazarom Šćepanovićem u prostorijama Osnovnog suda, na kome se razgovaralo upravo o unapređenju saradnje po pitanjima koje su sada predmet vašeg interesovanja - zaključila je ona.
Mitrović je osuđena na sedmomjesečnu zatvorsku kaznu zbog zloupotrebe službenog položaja u predmetu “Klap”.
Viši sud u Podgorici ranije je oglasio krivom Mitrović jer je, nakon što su okrivljeni uplatili zaostale poreske obaveze, odbacila krivične prijave za utaju poreza protiv četiri fizička i jednog pravnog lica.
Iako je presuda pravosnažna, Mitrović još nije počela da služi kaznu. Osnovni sud u Podgorici potvrdio je da je njen zahtjev za odlaganje odbijen 24. oktobra, ali je ona uložila žalbu, o čemu je odlučivao viši sud.
Presuda kojom je kažnjena zatvorom izrečena je krajem 2024. u ponovljenom postupku, nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvobitnu odluku i predmet vratio na ponovno suđenje. U maju 2025. je drugostepeni sud potvrdio novu presudu.
Zakon predviđa mogućnost odlaganja kazne u posebnim slučajevima, poput teške bolesti, smrtnog slučaja u porodici ili završetka školovanja.
Tokom postupka Mitrović je tvrdila da u prijavama koje je odbacila nije bilo elemenata krivičnog djela, dok su Viši i Apelacioni sud zaključili da je, kao službeno lice, protivpravno iskoristila svoj položaj i primijenila odlaganje krivičnog gonjenja iako je znala da se taj institut ne može koristiti za utaju poreza.

Jovović: Policija postupala u razumnom roku, naredba za prinudno dovođenje Mitrović im je stigla pet dana kasnije zbog administrativne procedure

Na području Kotora boravi 687 gostiju, od kojih 559 u privatnom smještaju, 116 u hotelskom, a 12 u hostelima, podaci su iz lokalne Turističke organizacije, prenosi Radio Kotor.
Najbrojniji u privatnom smještaju su gosti iz Rusije, Srbije, Sjedinjenih Američkih Država, Turske i Bosne i Hercegovine, a u hotelima iz Kine i Turske.
- Do 12 sati grad je posjetilo 55 izletnika. Minule sedmice Kotor je obišlo ukupno 823 izletnika, a najbrojnije su bile grupe iz Turske i Kine- navode iz Stručne službe TO Kotor.

Tag: muzicki-centar