Policija je nasrnula na crnogorsku inteligenciju koja je mirno protestvovala zbog brukanja države, koja je odlučila da svoju najveću nagradu dodijeli za knjigu koja nije postojala, i zbog toga je krenuo progon 35 intelektualaca, 35 slobodnih ljudi – rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, politikolog i član STEGA Alek Barović.
STEGA je pozvala slobodne građane, poručuje Barović, intelektualce i ljude kojima sloboda nešto znači, da u petak, 19. decembra, na Dan oslobođenja Podgorice, dođu na Goricu i da zajedno sa članovima STEGA-e polože vijenac na spomen-kosturnicu Partizanu-borcu.
– Pozivam ih i da čuju par riječi svojih sugrađana, sunarodnika, slobodnih ljudi koji će se obratiti i koji će pokušati da na neki način probude svijest među crnogorskim građanima, koji su u najvećoj mjeri uspavani, a pogotovo jer smo vidjeli da vlast pokušava i sprovodi u djelo progon slobodne misli. Smatram da je dužnost svakog građanina Crne Gore, svakog građanina svijeta, u onom trenutku kada neko ugrozi njegovu slobodu, da na to reaguje onako kako se od slobodnog građanina i očekuje – rekao je Barović.
Kaže da se današnji vlastodršci izdaju za velike vjernike, pa je čudno kako ne poimaju da je Bog čovjeku dao slobodu kao najveći i najsvetiji dar, te ih, kako dodaje, onda ne bi trebalo da čudi ni ono što ljudi rade na Gorici.
Podsjeća da će se ponoviti paradoksalna situacija i da će doći delegacije predsjednika Crne Gore i gradonačelnika Podgorice, koji će položiti vijence na spomenik onima koji su bili oslobodioci, a u suštini baštine potpuno suprotne ideje – ideje protiv kojih su se partizani borili.
– Taj događaj koji je najavljen u petak značajan je iz dva segmenta. Prvi je, naravno, Dan oslobođenja i polaganje vijenca – tamo će doći i neke druge delegacije. Vjerujem da će doći i predsjednik države i gradonačelnik Glavnog grada, koji će takođe položiti vijence. Međutim, praksa je pokazala da tim ljudima te tekovine i ideje, za koje su živote dali oni koji počivaju na Gorici, nijesu bliske, već naprotiv – bliske su im ideje protiv kojih su se borili oni sa Gorice. Drugi razlog je upravo ovih 35 ljudi. Gorica je simbol slobode, a postala je i simbol otpora onoga dana kada je policija nasrnula na crnogorsku inteligenciju koja je mirno protestvovala zbog brukanja ove države, koja je odlučila da svoju najveću nagradu dodijeli za knjigu koja nije postojala, i zbog čega je krenuo progon 35 intelektualaca, 35 slobodnih ljudi. Drugi razlog za dolazak je upravo podrška tim ljudima – da pokažemo da smo i mi ti. Dodajte i nas na taj spisak, i mi smo tih 35 – zaključio je Barović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Barović: Gorica je simbol slobode, a postala je i simbol otpora onoga dana kada je policija nasrnula na crnogorsku inteligenciju

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić podnijeli su krivičnu prijavu protiv šefice Odsjeka za medicinsko snabdijevanje (farmaceutkinje) u apoteci u Opštoj bolnici Nikšić B. Š. (61) zbog sumnje da je od 9. februara 2021. do 28. januara ove godine neobavljanjem svoje službene dužnosti u odnosu na promet ljekova i medicinskih sredstava na malo nanijela štetu budžetu ove zdravstvene ustanove u iznosu od 3.860 eura, saopšteno je iz Uprave policije.
Krivična prijava je, kako se navodi u saopštenju, podnijeta Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću u redovnom postupku, a ona se sumnjiči da je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
- Ona je neevidentiranjem, nepravilnim vođenjem evidencija i nerazduživanjem ljekova kroz elektronski sistem prouzrokovala stvaranja viška ljekova i medicinskih sredstava za koje u većem broju nije bilo moguće utvrditi porijeklo, dok su se čuvali u prostorijama i na mjestima koji nijesu predviđeni za ovu namjenu, zbog čega se ovi ljekovi i druga sredstva više ne mogu naći u prometu - precizirali su iz Uprave policije.

Krivična prijava protiv šefice Odsjeka za medicinsko snabdijevanje u nikšićkoj bolnici: Osumnjičena da je nanijela štetu u iznosu od 3.860 eura

Ukupno 360 novinarskih udruženja, sindikata, medija, javnih institucija, organizacija civilnog društva, kao i pojedinačnih novinarki/novinara i stručnjaka/kinja širom regiona potpisalo je Deklaraciju o unapređenju bezbjednosti novinarki na Zapadnom Balkanu.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, dokument je nastao na inicijativu mreže SafeJournalists s ciljem stvaranja bezbjednog i podsticajnog okruženja za novinarke iz regiona.
Deklaracija je usvojena na konferenciji „Novinarstvo na udaru: Doba neslobode i nepokolebljivosti profesije“, koja je održana od 29. septembra do 1. oktobra u Beogradu, a donedavno je bila otvorena za potpisivanje.
Potpisnici su prepoznali da je bezbjednost novinarki ključni uslov za zaštitu slobode izražavanja, jačanje demokratije i garantovanje prava građana na informisanje.
U tekstu Deklaracije ističe se da se novinarke širom regiona i dalje suočavaju sa nesrazmjernim rizicima, uključujući onlajn uznemiravanje, fizičko zastrašivanje, diskriminaciju na radu i rodno zasnovano nasilje.
- Slabi institucionalni te fragmentirani pravni okviri i ukorijenjene rodne norme stvorili su okruženje u kojem se nasilje i uznemiravanje često umanjuju ili ostaju nekažnjeni, primoravajući mnoge novinarke na autocenzuru - navodi se u Deklaraciji.
Dokument propisuje obaveze državnih institucija koje će, između ostalog, usklađivati nacionalni pravni okvir sa standardima UN, EU i Savjeta Evrope, ali i jačati kapacitete organa za sprovođenje zakona i pravosuđa, te obezbjeđivati djelotvorne institucionalne odgovore.
S druge strane, medijska udruženja, sindikati i organizacije civilnog društva potpisivanjem su se obavezali da zagovaraju sprovođenje pravnih i regulatornih okvira, obezbjeđujući da zakoni i institucionalne mjere ne budu samo usvojeni, već i djelotvorno primijenjeni. 
- Obavezali su se se i da kod medija promovišu i zagovaraju usvajanje i primjenu rodno senzitivnih protokola bezbjednosti u redakcijama, ali i da pružaju usluge podrške novinarkama koje su ugrožene - pojasnili su u Sindikatu medija.

1250x600

1084x550

Deklaraciju o bezbjednosti novinarki na ZB potpisalo 360 udruženja, sindikata, medija...

Informativnu emisiju „24 sata“ večeras vodi Amra Tahirović, a gost u studiju je Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori.
Centralna tema emisije biće „Kočnice na EU putu“, uz fokus na odluku Francuske da blokira zatvaranje dva pregovaračka poglavlja u pristupnom procesu Crne Gore. Ukoliko Pariz ne promijeni svoj stav, Crna Gora će na međuvladinoj konferenciji zakazanoj za utorak zatvoriti samo tri od planiranih pet poglavlja. Ministar poljoprivrede Vladimir Joković ocijenio je da je zatečen ovom odlukom, dok brojni analitičari smatraju da je riječ o jasnoj političkoj poruci.
U emisiji će biti riječi i o drugim aktuelnim temama. Građani Zete uputili su kritike gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću zbog njegovog nastupa na konferenciji za medije sa ministrom ekologije Damjanom Ćulafićem, navodeći da se javnost obmanjuje i da se umanjuju potencijalni rizici planirane spalionice u okviru postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Gledaoci će moći da vide i prilog o umjetniku Iliji Šoškiću, koji je bio gost festivala „Ubrzaj“, gdje su njegov performans, izložene fotografije i dokumentarni film izazvali snažne reakcije i oduševljenje publike.
Emisija donosi i izvještaj iz regiona – novosadski studenti organizovali su protestnu šetnju pod nazivom „Jer je odgovornost put do pravde“, povodom, kako navode, policijske brutalnosti i neadekvatnog postupanja tokom prethodnih protesta širom Srbije. Protestna šetnja završena je kod Željezničke stanice u Novom Sadu.
Emisija „24 sata“ na programu je večeras na Televiziji E.

Informativna emisija „24 sata“: Gost Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori

&nbsp;Sa osmijehom je primio poziv od policije i drago mu je što se našao među 35 ljudi koji će biti procesuirani jer su tražili odgovornost i izražavali nezadovoljstvo zbog nezakonito dodijeljene Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore – rekao je u emisiji Na kraju dana na Televiziji E glumac, reditelj i član STEGE Davor Dragojević.
Uprava policije je saopštila da je procesuirala 35 osoba zbog protesta 8. jula ispred Vile Gorica, a među kojima se našao i on.&nbsp;
Na tom protestu je bio, prisjeća se Dragojević, da izrazi nezadovoljstvo sramnim odlukama da se jednoj osobi dodijeli Trinaestojulska nagrada za neobjavljenu knjigu.
- A uz sve to, negatoru Crne Gore i svega crnogorskog, i prosto je to bila moja lična potreba da budem dio toga i izrazim protest. Mislim da je najbolje da kažem da smo došli goloruki, bez kapuljača, motki i tako dalje, i da smo došli da izrazimo nezadovoljstvo jer na to imamo pravo kao građani ove države. Ako nijesmo dio sistema, imamo pravo da svoje nezadovoljstvo izrazimo na taj način - rekao je Dragojević.
Podsjeća da su mislili da će biti procesuiranja, ali, prema policiji, zbog prekomjerne upotrebe sile, dodaje on, a ne prema građanima koji su na miran način izražavali nezadovoljstvo.
- Moram da vam kažem da sam, kad su me jutros iz policije pozvali, bio veoma ponosan i sa osmijehom na licu cijeli dan. Milo mi je, milo mi je da se nađem u društvu takvih ljudi, jer je očigledna namjera da se neke ljude koje u Crnoj Gori znaju i prepoznaju na jedan lijep način – okupi na jedno mjesto. Trideset pet nas je, a nas je bilo nekoliko stotina tamo, i ne znam zašto baš izdvojiše nas 35 - &nbsp;istakao je Dragojević.
Podsjeća da je odluka o dodjeli Trinaestojulske nagrade nezakonito donesena i poručuje da želi da živi u državi u kojoj se zakon poštuje, poštuju ljudska prava i vodi računa o kvalitetu.
Smatra da se mora utvrditi i snositi odgovornost za odluku o dodjeli nagrade, i to je, kako tvrdi, bio okidač za protest.
- Ne želim, kao što se dešava, da se preko veza primaju i nagrade i priznanja, zapošljavanja i sve ono što je dio Crne Gore – ali ja ne želim da živim u takvoj državi - zaključio je Dragojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRnzAClHVdfE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dragojević: Mislili smo da će biti procesuiranja, ali zbog prekomjerne upotrebe sile od strane policije

&nbsp;Andriji Mandiću odgovara da država ne ispuni do kraja obavezu da izabere sve sudije Ustavnog suda, kako bi makli jedan balvan ili kamen na putu ka EU – rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Ivan Vujović.
Današnje ponovljeno glasanje za sudije Ustavnog suda je, smatra Vujović, neuspjeh sa stanovišta interesa države i potrebe da država izabere sudije Ustavnog suda, što se nije desilo jer je izabran samo jedan sudija Ustavnog suda od tri.
Podsjetio je na izmjene Ustava 2012/13. godine kada je amandmanima promijenjen način izbora sudija Ustavnog suda i još nekih institucija, kako bi, ističe on, sa pozicija apsolutne vlasti omogućili tadašnjoj opoziciji da aktivno uzme učešće u izboru sudija Ustavnog suda.
– Mislim da je to apsolutni neuspjeh, da ne kažem blamaža parlamentarne većine, prije svega, koja nije ispoštovala demokratske uzuse, elementarnu metodologiju koja se uvijek primjenjivala od strane prethodne vlasti koja je usvojila taj izborni model kvalifikovanom većinom – rekao je Vujović.
Ukazuje na činjenicu da je u sadašnjem izboru sudija Ustavnog suda opozicija u potpunosti zaobiđena, iako je opozicija po svom nahođenju glasala jednu kandidatkinju, čak i u prvom krugu, koja nije prošla zato što je nije glasao dovoljan broj poslanika vladajuće većine, jer je, kako ističe, Andrija Mandić promijenio redoslijed glasanja.
– Tu se radi o raznim vidovima političkih marifetluka, čemu je gospodin Mandić sklon i to radi uspješno. On se poigrava sa ostalim činiocima parlamentarne većine, posebno sa poslanicima PES-a, poigrava se, čak ih u pojedinim trenucima ismijava… Vidjeli ste kada je rekao na potpuno opravdanu primjedbu gospodina Mugoše zbog čega je promijenio redoslijed glasanja, jer je potpuno normalno i logično da se glasa za kandidata koji je prvi predložen, ali on je to uradio sa jasnom političkom kalkulacijom da se prvo glasa za kandidata koji mu je bliži, a za ove ostale apsolutno nije važno i kao epilog imamo jedan fijasko, neuspjeh i pored zahtjeva i upornih insistiranja Evropske komisije da izaberemo sve sudije Ustavnog suda mi smo od troje izabrali jednog – zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtNQJl2C8fVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Neizbor svih sudija Ustavnog suda je blamaža parlamentarne većine

Produkcijska kuća „Džep sa tajnama“ predstavila je filmski triptih „Dukljanski knjaz“, koji čine kratki filmovi „Jedne dukljanske noći“,„Rastanak“ i „Smrt“. Projekat donosi savremenu interpretaciju jedne od najpoznatijih priča drevne Duklje, kroz spoj istorijske drame i vizuelno snažnog izraza.
Uloge nose Milo Perović, koji tumači lik Vladimira, i Iskra Zeković, koja igra Kosaru. Kreativni tim predvodi Momčilo Zeković Zeko, autor teksta, muzike i produkcije.
Montažu i kolorizaciju potpisuje Gojko Brkuljan, dok je za kameru, snimanje i fotografiju zadužen Miodrag Mika Marković. Na projektu su radili i Marko Vuković kao gafer, Luka Cvijović kao rasvjetljivač, te Boban Radojević kao snimatelj tona. Za šminku i frizure pobrinula se Milka Stojanović, dok je kostimografiju potpisala Lina Leković. Muzički aranžman djelo je Senada Dreševića.
Autentična vizuelna komponenta dodatno je oblikovana originalnim kostimima Muzeja srednjovjekovnih avantura iz Kotora/Krsca i saradnjom sa Dragicom Filipović iz CNP-a. Projekat je sniman u junu na lokaciji OJ Zavičajnog muzeja JU Kulturni centar Bar, čime je Stari Bar još jednom dobio značajno mjesto u filmskim projektima posvećenim crnogorskoj istoriji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXYLdKOqFVkk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Projekat je realizovan uz podrškuTurističke organizacije Bar, restorana „Taraca“ iz Kotora, kompanije Artikulacija DOO iz Podgorice i Opštine Bar. Prevod na makedonski jezik uradili su Aleksandar i Zagorka Donski, što projektu otvara prostor za regionalnu dostupnost.

(VIDEO) Pogledajte filmski triptih "Dukljanski knjaz" Momčila Zekovića Zeka

Reakcija zaista pravih navijača, koji nijesu skupina za realizaciju određenih politika, crnogorskih navijača, je bila na svom mjestu i u pravom momentu i na najbolji mogući način odgovorila na provokacije, sve drugo bi bilo pogrešno – rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, pravnik i novinar Nebojša Vučinić.
Utakmicu Crna Gora – Hrvatska, osim dobre igre i sportskog i fer ponašanja igrača obje reprezentacije, obilježile su i poruke hrvatskih navijača – ubij Srbina i za dom spremni.
Nije siguran, kaže Vučinić, da su to navijači, jer su prestali to da budu početkom devedesetih godina prošlog vijeka, kada su, kako kaže, iskorišteni u političke svrhe.
– Od tada su sredstvo realizacije nekih politika, nažalost onih pravih navijača kojih je sve manje na sportskim borilištima, iako sport u stvari i postoji zbog njih. Meni to prilično zaista liči na devedesete kada je sve počelo i ja se još sjećam onih scena sa Maksimira, pamtim to i mnogo, mnogo sličnih scena sa drugih sportskih borilišta na prostorima bivše Jugoslavije. Po meni to nijesu navijači, oni su samo skupine ljudi koji predstavljaju sredstvo realizacije određenih politika – rekao je Vučinić.
Kaže da mu je žao što su utakmice između reprezentacija država koje su nekad dijelile istu državu proglašene utakmicama visokog rizika, ali ako su postojala operativna saznanja, dodaje on, da može doći do incidenata, onda je policija zatajila jer su hrvatski navijači napadnuti noć prije utakmice.
Ističe da su brojni komentatori i analitičari iz Hrvatske oduševljeni crnogorskim navijačima, dok se veliki broj njegovih prijatelja iz Hrvatske, kako kaže, stidi zbog postupka hrvatskih navijača.
– Nijesu oni to slučajno uradili, jer kad su u pitanju dvije skupine tih mangupa sa tribina, rado koristim onu Krležinu sentencu koju ne bih ponavljao u programu jer sadrži termine koji nijesu za program, ali reakcija zaista pravih navijača je bila na svom mjestu i u pravom momentu i na najbolji mogući način odgovorila na provokacije, sve drugo bi bilo pogrešno – zaključio je Vučinić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBOQwqvF4c8E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vučinić: Današnji navijači su obično sredstvo realizacije nekih politika

Ko zna šta se u pozadini valja, a to što se valja može da izrodi deficit od pola milijarde, jer su nezvanične informacije veoma zabrinjavajuće – rekla je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
Za 2026. godinu je, po riječima ministra Vukovića, predložen nešto niži budžet, sa naglaskom na kapitalne izdatke, a Kasalica smatra da to nijesu konačne projekcije i da treba sačekati kakva će projekcija stići pred Vladu Crne Gore.
Podsjeća da se nedostajuća sredstva od oko 700 miliona ne mogu popuniti drugačije osim zaduživanjem – mora se izaći na inostrano tržište i pažljivo odraditi budžet da ne bi, kako kaže, upalio crvene lampice inostranim povjeriocima.
„Ne trebamo da se bojimo duga, pogotovu duga koji treba da polako restruktuira ono što treba da se radi u Crnoj Gori, crnogorskoj ekonomiji sljedećih 5, 10 ili 15 godina. Moramo da budemo svjesni da su mnoge crvene lampice već upaljene i to da se ko zna šta u pozadini valja, a to što se valja može da izrodi deficit od pola milijarde, jer su nezvanične informacije veoma zabrinjavajuće, bez obzira što je crnogorska privreda najkonzistentniji, najdosljedniji i najrezistentniji segment ukupne crnogorske ekonomije i to potvrđuje zadnjih 15 godina. Da bi se ispunilo stupidno izborno obećanje od 1.000 eura prosječne plate, razmatra se scenario uvećanja minimalne zarade na 1.000 eura đuture, odokativno i bez ikakvih umanjenja bilo kakvih poreskih prinadležnosti, a da crnogorska privreda to plati“ – rekla je Kasalica.
Podsjeća da je samo Fond PIO do devetog mjeseca ove godine uskraćen za 150 miliona eura, što je, kaže, odgovornost svih građana Crne Gore, jer su morali biti svjesni da to rade na sopstvenu štetu.
„Uradili smo i na sopstvenu štetu, kako onoga što je nekvalitet u zdravstvenom sistemu, tako i onoga na šta ćemo se naći u sljedećih od pet pa nadalje godina kada se susretnemo sa minimalnom penzijom. Sprema se jedan program, nadam se da on još uvijek ne može proći saglasnost Evropske komisije i tima delegacije EU, međutim moramo građanski – iako to ne mogu da odobrim – ali građanski ne mogu da ne razumijem. Mi se uguravamo u EU i sad je njihova pozicija veoma specifična i osjetljiva, a u trenutku kad bi se takav program eventualno objelodanio, takav program bi išao na štetu crnogorske privrede. Uvećavale bi se zarade bez ikakve produktivnosti i minusa produktivnosti javnog sektora, i uvećavale bi se zarade da privreda iznese promet koji bi trebalo da bude 30 posto veći u sljedećoj godini u odnosu na ovu godinu, ili 2027. u odnosu na 2026. To su nemogući zadaci, osim ako se ne povećaju cijene, a uvećanje cijena znači jednostavnu inflaciju“ – zaključila je Kasalica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Djc28z3P2olE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kasalica: Moramo da budemo svjesni da su mnoge crvene lampice već upaljene

U večerašnjoj emisiji ''Na kraju dana'' pogledajte razgovor sa Mirzom Muleškovićem, ekonomskim analitičarem.
''Na kraju dana'' emituje se u 20 sati na Televiziji E.

''Na kraju dana'' na TV E: Gost Mirza Mulešković

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: na-kraju-dana