Američki predsjednik Donald Tramp odobrio je slanje 300 pripadnika Nacionalne garde u Čikago kako bi se suprotstavili, kako on kaže, nekontrolisanom kriminalu.
Ovaj potez uslijedio je nekoliko sati nakon što su migracijske vlasti saopštile da su se suočile s demonstrantima u gradu kojim upravljaju demokrate.
Zvaničnici su rekli da je "naoružana žena" upucana nakon što je tvrdila da su ona i drugi automobilima udarili u vozila policije.
Državni i lokalni lideri sedmicama su kritikovali Trampove planove raspoređivanja vojnika i nazivali ih zloupotrebom moći.
Guverner Ilinoja DžejBi Pricker rekao je da Tramp "pokušava izazvati krizu".
Objava je uslijedila nakon što je savezni sudija u Portlandu privremeno spriječio Trampovu administraciju da tamo rasporedi 200 vojnika.
Sutkinja Karin Imergut nazvala je Trampove izjave o uslovima u Portlandu neutemeljenim na činjenicama i rekla da je taj potez prekršio Ustav.
Iako nije jasno da li su trupe stigle u Čikago, svako takvo raspoređivanje vjerovatno bi se suočilo s pravnim izazovima.
Raspoređivanje vojnika pokrenulo je i pravna i ustavna pitanja, budući da trupe Nacionalne garde obično raspoređuje guverner države, a stoljetni zakoni ograničavaju upotrebu vojske.
U Čikagu se povećao broj protesta zbog provođenja migracijskih zakona u gradu, a mnogi od njih održavaju se ispred objekata američke migracijske i carinske službe.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp odobrio slanje 300 pripadnika Nacionalne garde u Čikago

&nbsp;U Vašingtonu je sinoć uhapšeno 45 osoba, uključujući 29 ljudi koji se sumnjiče da ilegalno borave u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), saopštila je Bijela kuća.
Ta akcija uslijedila je nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio da će njegova administracija preuzeti kontrolu nad Policijskom upravom Vašingtona i poslati Nacionalnu gardu u grad na najmanje mjesec, prenio je AP.
Bijela kuća je potvrdila da će u gradu biti prisutni lokalni i savezni policajci koji će raditi 24 sata dnevno, a u operaciji sada učestvuje više od 1.650 pripadnika bezbjednosnih službi.
Portparol Pentagona Kingsli Vilson precizirao je da će Nacionalna garda imati ovlašćenja da privremeno zadržava osobe, ali neće imati pravo hapšenja, koje ostaje u nadležnosti policije, prenosi Tanjug.
Pored toga, plan federalizacije uključuje i čišćenje kampova za beskućnike i njihovo preseljenje iz centra grada, iako detalji te akcije još nijesu poznati.
Zvaničnici Vašingtona su prije Trampove najave već započeli zatvaranje kampova i pokušavaju da obezbijede dodatne socijalne usluge za raseljene osobe.

Desetine uhapšenih nakon Trampove odluke o slanju Nacionalne garde

Napetosti su u nedjelju eskalirale u Los Anđelesu kada su hiljade demonstranata izašle na ulice reagujući na vanredno raspoređivanje pripadnika Nacionalne garde od strane predsjednika Donalda Trampa. Demonstranti su blokirali ključni auto-put i zapalili više autonomnih vozila, dok su pripadnici snaga bezbjednosti koristili suzavac, gumene metke i šok bombe kako bi obuzdali masu. Dio policije patrolirao je ulicama na konjima, dok su drugi, u opremi za razbijanje demonstracija, bili raspoređeni iza vojnika garde koji su čuvali federalne zgrade, uključujući pritvorski centar u koji su prethodnih dana dovedeni neki migranti. Policija je proglasila okupljanje nezakonitim, a do večeri je većina demonstranata napustila centar grada. Međutim, oni koji su ostali, uzimali su stolice iz obližnjeg parka kako bi napravili improvizovanu barikadu, gađajući policiju s druge strane. Drugi su sa nadvožnjaka iznad zatvorene južne trake autoputa 101 bacali komade betona, kamenje, električne trotinete i vatromet na pripadnike kalifornijske saobraćajne patrole i njihova vozila. Policajci su se sklonili ispod nadvožnjaka kako bi se zaštitili. Ovo je bio treći dan protesta protiv Trampovog pooštravanja imigracione politike u regionu, a dolazak oko 300 saveznih trupa izazvao je bijes i strah kod dijela građana. Nedjeljni protesti u Los Anđelesu, gradu sa oko četiri miliona stanovnika, bili su skoncentrisani u nekoliko blokova centra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609060628_9281f2f284eb098cfa6c3732df52e8d21bf6bf223d14f702d07c4cbea8b02bbd.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250609060628_9281f2f284eb098cfa6c3732df52e8d21bf6bf223d14f702d07c4cbea8b02bbd" data-rendition-name="original" width="2880" height="1920" loading="lazy" alt="Protest LA Nacionalna garda"> <figcaption>Demonstrant ispred korodnoa pripadnika Nacionalne garde ispred Metropolitanskog pritvorskog centra u centru Los Anđelesa, u nedjelju, 8. juna 2025, (Photo: AP foto/Eric Tajer)</figcaption> </figure>  Od ranog jutra, vojnici Nacionalne garde stajali su rame uz rame, sa dugim cijevima i štitovima za razbijanje demonstracija, ispred Metropolitanskog pritvorskog centra. Demonstranti su uzvikivali „sram vas bilo“ i „idite kući“. Kada su se neki približili pripadnicima garde, dodatne policijske snage krenule su naprijed, ispaljujući kanistere ispunjene dimom na ulicu. Nekoliko minuta kasnije, policija Los Anđelesa ispalila je projektile za kontrolu mase, tvrdeći da su demonstranti okupljeni nezakonito. Veći dio mase tada se preselio na autoput 101, blokirajući saobraćaj sve dok ih saobraćajna patrola nije rastjerala kasno popodne. Južna traka je ostala zatvorena. U blizini su zapaljena najmanje četiri autonomna vozila kompanije „Waymo“, a gust crni dim uzdizao se u nebo dok su električna vozila povremeno eksplodirala. Do večeri je policija izdala naređenje o nezakonitom okupljanju i blokirala nekoliko gradskih blokova u centru. Šok bombe su odjekivale svakih nekoliko sekundi. Demokratski guverner Gavin Njusom zatražio je u pismu u nedjelju popodne od Trampa da povuče pripadnike garde, nazvavši njihovo raspoređivanje „ozbiljnim kršenjem državnog suvereniteta“.&nbsp; Njusom se u tom trenutku nalazio u Los Anđelesu, gdje se sastajao sa lokalnim zvaničnicima i policijom. Nije bilo jasno da li je od petka razgovarao sa Trampom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609060636_eb10d3b2702ef2babde88ab02382f0da5699376b0dcfafb1e6c8d27533c7ee91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250609060636_eb10d3b2702ef2babde88ab02382f0da5699376b0dcfafb1e6c8d27533c7ee91" data-rendition-name="original" width="960" height="651" loading="lazy" alt="Protesti LA Nacionalna garda"> <figcaption>Pripadnici Nacionalne garde Kalifornije stoje ispred federalne zgrade Edvard R. Roјbal u Los Anđelesu, Kalifornija, SAD, 8. juna 2025. (Photo: REUTERS/Majk Blejk)</figcaption> </figure>  Raspoređivanje garde zabiježeno je kao prvi slučaj u posljednjih nekoliko decenija da je Nacionalna garda aktivirana bez zahtjeva guvernera, što predstavlja ozbiljnu eskalaciju protiv onih koji se protive masovnim deportacijama koje sprovodi administracija. Gradonačelnica Los Anđelesa, Karen Bas, podržala je Njusomove navode. - Ono što vidimo u Los Anđelesu jeste haos koji je izazvala ova administracija. Ovdje nije riječ o javnoj bezbjednosti, već o nečijoj agendi - rekla je Bas na popodnevnoj konferenciji za medije.&nbsp; Uprkos njihovim kritikama, administracija nije odustajala. - Njusom bezočno laže kada tvrdi da u Los Anđelesu nije bilo problema prije nego što je predsjednik Tramp reagovao - izjavila je portparolka Bijele kuće Ebigejl Džekson. <h2>Raspoređivanje nakon dana protesta</h2> Dolazak Nacionalne garde uslijedio je nakon dva dana protesta koji su počeli u petak u centru Los Anđelesa, a potom se proširili u subotu na grad Paramount, većinsku latino zajednicu južno od grada, kao i na susjedni Kompton. Federalni agenti su hapsili migrante u modnoj četvrti Los Anđelesa, na parkingu „Home Depota“ i na još nekoliko lokacija u petak. Dan kasnije, raspoređivali su se kod kancelarije Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost u Paramountu, u blizini drugog „Home Depota“, što je izazvalo dodatne proteste zbog straha od nove racije. Savezne vlasti kasnije su saopštile da na toj lokaciji nije bilo sprovođenja akcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609060632_68636a2ea8fa6acf95f0f8d99a5f23065e9385a008e3209a687bc29b24d56812.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250609060632_68636a2ea8fa6acf95f0f8d99a5f23065e9385a008e3209a687bc29b24d56812" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Protest LA"> <figcaption>Demonstrantkinja privedena u centru Los Anđelesa, u nedjelju, 8. juna 2025, (Photo: AP foto/Eric Tajer)</figcaption> </figure>  Demonstranti su pokušali da blokiraju vozila Granične patrole bacajući kamenje i komade betona. U odgovoru, federalni agenti u opremi za razbijanje demonstracija koristili su suzavac, šok bombe i boce sa biber sprejom. Broj uhapšenih migranata u širem području Los Anđelesa tokom protekle sedmice premašio je 100, navode savezne vlasti. Mnogi su uhapšeni i tokom protesta, uključujući i jednog poznatog sindikalnog lidera, optuženog za ometanje rada policije. Ovi protesti nisu dostigli razmjere onih iz prošlosti kada je Nacionalna garda raspoređena u Los Anđelesu, poput pobune u Votsu, nereda nakon presude u slučaju Rodnija Kinga ili protesta 2020. godine protiv policijskog nasilja, kada je Njusom tada sam zatražio pomoć federalnih trupa. Posljednji poznati slučaj kada je Nacionalna garda raspoređena bez saglasnosti guvernera bio je 1965. godine, kada je predsjednik Lindon B. Džonson poslao trupe da obezbijede marš za građanska prava u Alabami, navodi se u izvještaju Centra za pravdu „Brenan“. <h2>Tramp najavljuje ‘snažan zakon i red’</h2> U subotu je Tramp izdao naredbu pozivajući se na zakonsku odredbu koja mu omogućava da angažuje federalne vojne snage „u slučaju pobune ili opasnosti od pobune protiv vlasti Sjedinjenih Američkih Država“. Rekao je da je odobrio raspoređivanje 2.000 pripadnika Nacionalne garde. - U Los Anđelesu ima nasilnih ljudi i neće proći nekažnjeno - rekao je Tramp novinarima dok se spremao da se ukrca u predsjednički avion „Air Force One“ u Moristaunu, Nju Džerzi. Na pitanje da li planira da pošalje američke vojnike u Los Anđeles, Tramp je odgovorio da će imati trupe svuda.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da se ovo desi našoj zemlji. Nećemo dopustiti da nam zemlja bude rastrgana kao pod Bajdenom – kazao je on, no nije pojasnio na šta konkretno misli. Oko 500 marinaca stacioniranih u Twentynine Palmsu, oko 200 kilometara istočno od Los Anđelesa, bilo je u statusu „spremni za raspoređivanje“ u nedjelju popodne, prema podacima Komande Sjeverne Amerike. Bivša potpredsjednica Kamala Haris, koja živi u Los Anđelesu, izjavila je da su hapšenja migranata i raspoređivanje garde dio „okrutne, smišljene agende za širenje panike i podjela“. Dodala je da podržava one koji „ustaju u odbranu naših osnovnih prava i sloboda“. &nbsp;

Haos u Los Anđelesu nakon što je Tramp poslao stotine pripadnika Nacionalne garde

Američki Predsjednik Donald Tramp raspoređuje 2.000 pripadnika Nacionalne garde Kalifornije u Los Anđeles, uprkos protivljenju guvernera Gevina Njusoma, nakon drugog dana sukoba između stotina demonstranata i saveznih imigracionih vlasti u opremi za razbijanje demonstracija. Sukobi su izbili u subotu u blizini prodavnice Home Depot u pretežno latinoameričkom gradu Paramount, južno od Los Anđelesa, gdje su se savezni agenti okupljali u kancelariji Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost. Agenti su upotrijebili suzavac, šok bombe i gumene metke sa biberom, dok su demonstranti bacali kamenje i komade betona na vozila granične patrole. Dim se širio ulicama iz manjih gomila zapaljenog otpada. Tenzičnost je bila visoka nakon niza racija koje su prethodnog dana sprovele imigracione vlasti, uključujući i modne četvrti u LA-u i jednu prodavnicu Home Depota, dok je broj uhapšenih migranata u tom gradu tokom sedmice premašio 100. Jedan istaknuti sindikalni lider uhapšen je dok je protestovao, pod optužbom da je ometao rad policije. Bijela kuća je saopštila da će Tramp poslati Gardu da „adresira bezakonje koje je pušteno da metastazira“. Nije precizirano kada će trupe stići. Njusom, demokrata, napisao je na društvenoj mreži X da je to „namjerno zapaljivo i da će samo dodatno podići tenzije“. Kasnije je izjavio da savezna vlada „želi spektakl“ i apelovao na građane da ne nasijedaju i ne odgovore nasiljem. U znaku agresivnog pristupa administracije, ministar odbrane Pit Hegset zaprijetio je slanjem američke vojske. - Ako nasilje potraje, marinci iz baze Kamp Pendleton će takođe biti mobilisani – već su u visokom stepenu pripravnosti - rekao je Hegset na mreži X. Trampova naredba uslijedila je nakon sukoba u Paramountu i susjednom Komptonu, gdje je zapaljen jedan automobil. Protesti su se nastavili i uveče u Paramountu, gdje se nekoliko stotina demonstranata okupilo u blizini prodavnice krofni, dok su vlasti podigle bodljikavu žicu kako bi ih zadržale. Mase su se ponovo okupile i ispred saveznih zgrada u centru Los Anđelesa, uključujući i pritvorski centar, gdje je lokalna policija proglasila okupljanje nezakonitim i započela hapšenja. <h2>Sukob u Paramountu</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250608080656_d28432a3910fa7c8430d80ac71059b97c66639940470428f2c8a5da90fcd3def.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250608080656_d28432a3910fa7c8430d80ac71059b97c66639940470428f2c8a5da90fcd3def" data-rendition-name="original" width="2880" height="1920" loading="lazy" alt="Pripadnici Granične patrole ispaljuju suzavac tokom demonstracija zbog desetina privedenih u akciji saveznih imigracionih vlasti u Paramountu, Kalifornija, subota, 7. jun 2025."> <figcaption>Pripadnici Granične patrole ispaljuju suzavac tokom demonstracija zbog desetina privedenih u akciji saveznih imigracionih vlasti u Paramountu, Kalifornija, subota, 7. jun 2025. (Photo: AP foto/Eric Thayer)</figcaption> </figure>  Ranije u Paramountu, imigracioni agenti su se sukobili s demonstrantima na ulazu u poslovni kompleks, nasuprot zadnje strane prodavnice Home Depot. Demonstranti su palili vatromet, iznosili kolica na ulicu, razbijali betonske blokove i gađali kolonu vozila granične patrole dok su se udaljavala niz bulevar. Američki državni tužilac Bil Esajli rekao je da su federalni agenti u subotu izvršili dodatna hapšenja osoba s nalozima za deportaciju, ali da se nijedno nije dogodilo kod Home Depota. Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost ima objekat pored te lokacije i agenti su se tamo pripremali za operaciju, kazao je Esajli za Fox11 Los Angeles. Nije naveo koliko je ljudi uhapšeno niti gdje tačno. Gradonačelnica Paramounta Pegi Lemons izjavila je više medijima da su se članovi zajednice okupili jer se boje aktivnosti imigracionih vlasti. - Kada se stvari rješavaju ovako kako su očigledno rješavane, ne čudi što haos slijedi - rekla je Lemons. Neki demonstranti su vrijeđali agente dok su snimali događaj mobilnim telefonima. - ICE napolje iz Paramounta. Vidimo vas onakvima kakvi jeste. Niste dobrodošli ovdje &nbsp;- vikala je jedna žena u megafon.&nbsp; Više od deset ljudi je uhapšeno i optuženo za ometanje rada imigracionih agenata, objavio je Esajli na X-u, uz imena i fotografije nekih uhapšenih. Nije naveo gdje su protestovali. <h2>Tramp poziva Gardu</h2> Tramp je federalizovao dio kalifornijske Nacionalne garde na osnovu tzv. nadležnosti prema članu 10, čime se lanac komandovanja prebacuje s guvernera na predsjednika, navodi kabinet Njusoma. Sekretarka za štampu Bijele kuće Karolin Levit saopštila je da je posao koji su obavljale imigracione vlasti u trenutku izbijanja protesta „od suštinske važnosti za zaustavljanje i preokretanje invazije ilegalnih kriminalaca u Sjedinjene Države“.&nbsp; Dodala je da su „nesposobni demokratski lideri Kalifornije potpuno napustili odgovornost da zaštite svoje građane“. Predsjednikova odluka uslijedila je ubrzo nakon što je na svojoj društvenoj mreži zaprijetio da će, ukoliko Njusom i gradonačelnica Los Anđelesa Karen Bas ne „odrade svoj posao“, „savezna vlada preuzeti stvar u svoje ruke i riješiti problem kako treba!!!“ Tramp je potpisao naredbu neposredno prije odlaska na UFC borbu u Nju Džerziju, gdje je sjedio pored ringa sa bokserom Majkom Tajsonom. Njusom je u svom saopštenju istakao da lokalne vlasti „mogu u svakom trenutku da pristupe pomoći u sprovođenju zakona“ i da „trenutno ne postoji nijedna potreba koja nije ispunjena“. Kalifornijska saobraćajna policija je saopštila da je Njusom naredio raspoređivanje dodatnih službenika radi „održavanja javne bezbjednosti“. U 2020. godini, Tramp je tražio od guvernera više saveznih država da pošalju pripadnike Nacionalne garde u Vašington, radi suzbijanja protesta nakon ubistva Džordža Flojda od strane policije u Mineapolisu. Mnogi su pristali i poslali trupe. Tada je Tramp takođe prijetio da će aktivirati Zakon o pobuni – mjeru koja se rijetko koristi u savremenoj američkoj istoriji. Međutim, tadašnji ministar odbrane Mark Esper usprotivio se toj ideji, navodeći da se zakon treba primjenjivati „samo u najhitnijim i najtežim situacijama“. Tramp nije aktivirao zakon tokom svog prvog mandata, a nije to učinio ni ove subote, navode Levit i Njusom. <h2>Hapšenja u Los Anđelesu</h2> Protesti su počeli dan ranije u Los Anđelesu, nakon što su savezne vlasti u petak uhapsile 44 osobe zbog kršenja imigracionih zakona. Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost kasnije je saopštio da su nedavne akcije ICE-a u Los Anđelesu rezultirale hapšenjem 118 migranata, uključujući pet osoba povezanih s kriminalnim organizacijama i osoba s prethodnim krivičnim dosijeima. Dejvid Huerta, regionalni predsjednik Sindikata zaposlenih u javnim službama (SEIU), takođe je uhapšen u petak dok je protestovao. Ministarstvo pravde je potvrdilo da je u subotu bio zadržan u Metropolitanskom pritvorskom centru u Los Anđelesu, uoči zakazanog saslušanja u ponedjeljak. Vođa demokrata u Senatu, Čak Šumer, pozvao je na njegovo hitno puštanje, upozoravajući na „uznemirujući obrazac hapšenja i pritvaranja američkih građana zbog izražavanja slobodnog govora“.

Duško Mihailović

Tramp šalje Nacionalnu gardu u Los Anđeles uprkos protivljenju guvernera Njusoma

Uoči predsjedničkih izbora koji se održavaju 5. novembra, Nacionalna garda je iz predostrožnosti zbog eventualnih nemira stavljena u pripravnost u nekoliko američkih država, uključujući Vašington i Oregon, gdje su stotine glasačkih listića oštećene ili uništene nakon što su najmanje tri kutije za glasanje nedavno zapaljene, saopštili su danas izborni zvaničnici.
Guverner države Vašington Džej Insli nije u saopštenju otkrio koliko će vojnika biti aktivirano na dan održavanja izbora, ali je rekao da će biti na raspolaganju za podršku policiji od ponedjeljka do četvrtka, prenio je danas SiEnEn (CNN).
Insli je rekao da je Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost SAD upozorilo da su prijetnje „izbornoj infrastrukturi“ i dalje visoke.
- Na osnovu opštih i specifičnih informacija i zabrinutosti u vezi sa potencijalnim nasiljem ili drugim nezakonitim aktivnostima u vezi sa opštim izborima 2024, želim da istaknem da smo u potpunosti spremni da odgovorimo na sve potencijalne građanske nemire - rekao je Insli.
Šefica policije te države Pamela Smit je ranije navela da će više od 3.000 policajaca raditi u smjenama po 12 sati.
Guvernerka Oregona Tina Kotek rekla je u saopštenju da je i u toj državi Nacionalna garda.
- Kancelarija guvernera pomno prati i koordinira sa lokalnim, državnim i saveznim agencijama kako bi se osiguralo da birači Oregona mogu bezbjedno da glasaju - kazala je ona.
U saopštenju za javnost je navedeno i da ujedinjena komanda u najvećem gradu te države Portlandu, koja uključuje i gradsku policiju, povećava broj zaposlenih na dan izbora u utorak „iz predostrožnosti“.
Guverner Nevade Džo Lombardo je takođe objavio da je 60 vojnika Nacionalne garde u pripravnosti da bi obezbijedili „bezbjedan i nesmetan dan izbora“.
Da bi osigurali bezbjednost, šefovi policije širom Sjedinjenih Država prave planove bez presedana za dan izbora i nedjelje koje slijede.
Ovo pitanje je postalo urgentno za organe za sprovođenje zakona nakon nemira i incedenata od 6. januara 2021. godine na američkom Kapitolu, koje su organizovale pristalice Donalda Trampa, koji su odložili potvrđivanje rezultata posljednjih predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Džozef Bajden.

Nacionalna garda pred izbore u pripravnosti u Vašingtonu, Oregonu i Nevadi

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Uvaženi uslovno osuđeni,
Dakle, da vidimo šta smo sve imali ovih dana. Kratko da Vam prepričam, pa da se fokusiramo na pitanje svih pitanja – đe ste Vi i šta je s Vama?
Da krenemo od najvažnijeg – bezbjednosna situacija. Odlična, kaže Bečić. Kako je čuo, Alabar je neđe rekao da niđe tako slobodno ne može da šeta sa rolex satom kao po Portu! i nema tu ni zarez da se doda. Dalje, mag bezbjednosti smatra da ova ubistva, u kojima stradaju mladi ljudi, zapravo su izazov jer je došlo do usložnjavanja odnosa među klanovima! Uglavnom, to što ubistava ima “malo” više zapravo je, kaže Bečić, zbog strateških razlika između kriminalnih klanova. Nešto je sporno oko strategija, vizija i usmjerenja, ali to nijesam baš najbolje ukačila. I sve što se dešava je periodično i povremeno. E da, rekao je još i da su predsjednika Amerike dva puta pokušali da ubiju, pa bi valjda bilo logično da zaključimo – ako su mogli njega, mogu vala i nas. Tako da obrni–okreni, po novoj bezbjednosnoj strategiji, ako nas neko ubije, nije to ništa strašno. Uglavnom, ako ko zna da podastre presjek situacije i umiri, to je Bečić. Pretpostavljam da će u spotu, koji režira Bogdanović, sve to malo detaljnije da razradi.
Pošto, obično, uz analizu ide i sinteza, da vidimo šta smo sintetizovali u oblasti bezbjednosti? Privođenja i hapšenja. Uobičajeno, reklo bi se?! Ali, ne... Sad tu nastupa jedan twist. Ništa ovo OKG i slično, nova vrsta problema, pardon “bezbjednosnog izazova”, su mimeri, novinari i neka glasila. Oni nijesu baš simpatični “demokratski moćnim rendžerima” iz sektora bezbjednosti i našoj Upravi za ljudske resurse (čitaj Crkvi), pa je strateški gledano mudro izbrljat i popljuvat te medijske poslenike. Koliko se može i koliko dozvoljava takozvana presumpcija nevinosti. Koju, by the way, niko ne zarezuje dva posto. Ali pomenimo je, valja se zbog ovog zbrzanog puta u EU.
Pošto nas iz Javnog servisa još nema u toj inkrimisanoj grupi, šta nas briga. Ipak, mi pripadamo ovoj drugoj “struji” koja njeguje nekakvu “pravoslavnu školu novinarstva sa elementima SKY-a”, tako da nas ovaj galimatijas zapravo ne zanima. Imamo mi dosta svog posla sa sudstvom i tužilaštvom da nam tuđe muke ne trebaju. Pa, ne no je li?
E, sad da priupitam šta ima kod Vas? Ja sam čula, a nije mi milo, da Vas Boris ignoriše i da mu je sad najbolji drug i savjetodavac profesor Drekalović. Ma, je li to moguće?!
Bogami, izgleda da jeste. Evo i potvrde. Ono što se juče dogodilo u programu RTCG čvrsta je potvrda da Vi više nemate uticaja na nezakonitog Borisa. Pa, đe bi Vama palo na pamet da se od velike legende bivše nam domovine, Halida Bešlića, RTCG oprosti tako što će da dopusti Draganu Koprivici da otpjeva Halidovu pjesmu? Ono jeste Koprivica istaknuti kulturni stvaralac, dobitnik Trinaestojulske nagrade i baš lijepe ode piše Raoniću, ali đe Halidovu pjesmu? Stvarno ne ide. To je skoro kao da ste zamolili Milutina Mićovića da otpjeva nešto od Severine. Ako me razumijete šta hoću da kažem!?
Evo, iskreno, dok sam slušala Koprivicu, na mah mi se učinilo da Ivica Dačić pjeva u studiju RTCG. Je li kažnjivo ako priznam da sam pomislila – okle Ivica i što je ovako propao? A, još sam i ovo čula – kompletna smjena, svi koji su juče dežurali u studiju RTCG, završili u ORL ambulanti u KCCG. Upala srednjeg uha i probijene bubne opne. Otkud znam, tako sam čula.
Mada… Kad bolje razmislim, nije loše što Raonić forsira Koprivicu. To je zapravo način da vidimo kako malo nam za sreću treba – samo pritisneš mute i ima bog da te vidi. To je jedno tumačenje, ali ima i drugo. Grdna je to asocijacija. Svi znamo da profesor Koprivica uglavnom gostuje u ustanovama zatvorenog tipa. Tu je publika zagarantovana. Nema mrdanja. Ali, što je onda tako često kod nas? Mislim na RTCG. Po toj logici… Neću dalje. Ne mogu ni da razmišljam o tome.
I još jedna grdna asocijacija. Raonić ugradio preko sto kamera za nadzor! Kažu ljudi, koji se razumiju, više kamera za nadzor ima RTCG nego što ima UIKS!
Čula sam, a otkud znam je li tačno, naš generalni tokom radnog vremena samo sjedi i promatra djelatnike. Ne trepće! Usput ponešto i zabilježi. I, priča se, namjerno je pobrkao šifre, pa sad niko osim njega nema pristup snimljenom materijalu. Čula sam još i da Raonić dok gleda u monitore, istovremeno prati displej dva telefona i čeka poruku na kojoj bi trebalo da piše – Argentina i ono jedno srce. Kao neki lajk. U prevodu, to bi trebalo da znači – Ambasada, Argentina.
Ali, znate šta je problem. Istu poruku čeka i jedan Raonićev “drug i prijatelj” sa Fejsbuka.
Evo, svi čekamo ishod. Ko bude imao bolju telefonsku konekciju, tome će prije i poruka stići. Razumijete šta hoću da kažem?!
Neka Vam bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim!
Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa

Raonić ugradio preko sto kamera za nadzor! Kažu ljudi, koji se razumiju, više kamera za nadzor ima RTCG nego što ima UIKS

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša komentarisao je izjavu poslanice Pokreta Evropa sad Jelene Nedović koja je na jučerašnoj sjednici Ustavnog odbora komentarisala jednog od predloženih kandidata za sudiju Ustavnog suda.
- Albanac islamske vjeroispovojesti - 2 u 1… To je nažalost realnost crnogorske političke scene… Suština koja ispliva ispod EU retoričkih akrobacija i floskula o građanskom karakteru određenih partija…- napisao je Mugoša na mreži X.
Mugoša je dodao kako norme u zakonima koje definišu da su predlagači dužni da vode računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i o rodno balansiranoj zastupljenosti ne smijemo tumačiti niti nacionalistički niti antigradjanski nego civilizacijski.&nbsp;
- To znači da ako imamo kandidate istih ili sličnih referenci a u instituciji nemamo adekvatnu zastupljenost manjinskih naroda ili rodnu izbalansiranost onda princip afirmativne akcije ima prednost. Samo je važno da postoji dobra namjera odnosno demokratska i politička zrelost kod onih koji odlučuju- istakao je Mugoša.
Smatra da u slučaju kandidata za Ustavni sud, oni koji pripadaju manjinskim narodima imaju zavidne reference i kvalitetni su kandidati ne zbog, kako je rekao, nacionalne pripadnosti nego zbog profesionalnog integriteta.
- Suština problema je poriv da svako imenovanje bude proizvod međupartijskih trgovina što je nekorektno prema svim kandidatima koji su se prijavili na konkurs ali i krajnje destimulativno za sve one koji žele da se prijavljuju na buduće pozive i da svojim ličnim i profesionanim integritetom doprinesu profesionalizaciji i depolitizaciji institucija- zaključio je Mugoša. 
&nbsp;

Mugoša o izjavi Nedović: Suština ispliva ispod EU retoričkih akrobacija o građanskom karakteru određenih partija

Poslovna politika koju je gradska uprava Prijestonice Cetinje sprovodila u protekle tri godine, u kombinaciji sa stimulativnim mjerama za razvoj privrede i privlačenje novih investicija, već daje vidljive rezultate.
Na prostoru kompleksa nekadašnjeg „Oboda“ i „Košute“ otvoreno je oko 100 novih radnih mjesta, dok se uskoro očekuju i dodatna zaposlenja. Ovaj uspjeh predstavlja važan korak ka jačanju lokalne ekonomije i stvaranju kvalitetnijih uslova za život građana Cetinja.
Na posljednjoj sjednici Skupštine Prijestonice, održanoj 29. septembra, usvojene su odluke kojima će se dodatno podstaći nova investiciona ulaganja. Cilj mjera je da se privrednim subjektima obezbijede povoljniji uslovi poslovanja, čime se otvara prostor za nova zapošljavanja i stabilan ekonomski razvoj.
Već sada, zahvaljujući ovakvom pristupu, na Cetinju posluju firme poput Sferihome, specijalizovane za proizvodnju montažnih eko kućica i krovnih sistema, kao i hipermarket Hard Discount Laković. Uskoro će početi sa radom i supermarket Aroma, što će dodatno obogatiti maloprodajnu ponudu i otvoriti nova radna mjesta za građane Cetinja.
Pored toga, kompanija Dukley zakupiće jednu od hala na prostoru nekadašnjeg „Oboda“, gdje planira investiciju vrijednu najmanje 150.000 eura i otvaranje 10 novih radnih mjesta.
Gradska uprava Prijestonice Cetinje poručuje da će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem politike koja podstiče privredne aktivnosti, unapređuje poslovni ambijent i privlači investitore, kako bi Prijestonica postala još atraktivnije mjesto za ulaganja i otvaranje radnih mjesta.

Nova radna mjesta i investicije jačaju privredu Prijestonice Cetinje

Američko Ministarstvo finansija uvelo je 10. januara 2025. godine paket sankcija energetskom sektoru Ruske Federacije zbog vojnog djelovanja Ruske Federacije na području Ukrajine, a koji je usmjeren na dalje ograničavanje poslovanja i prihoda ruskih energetskih kompanija. Puna primjena paketa sankcija stupila je na snagu 27. februara 2025. godine.
Sankcijama je obuhvaćeno i društvo NIS a.d., sa kojim JANAF d.d. ima zaključen Ugovor o transportu sirove nafte za period od 1. januara 2024. godine do 31. decembra 2026. godine. Navedenim Ugovorom rezervisani su transportni kapaciteti JANAF-a po načelu „puno za prazno“ u ukupnoj količini od 10 miliona tona nafte za ugovoreni period.
Društvo je, posredstvom američke advokatske firme i uz punu podršku Vlade Republike Hrvatske, ishodovalo nekoliko uzastopnih licenci od OFAC-a, kojima su se društvu izdavale dozvole za nastavak izvršavanja Ugovora o transportu sirove nafte zaključenog sa NIS a.d., u kontinuitetu i nakon stupanja na snagu paketa sankcija 27. februara 2025. godine. Posljednja dobijena licenca omogućila je nastavak izvršavanja navedenog ugovora o transportu sirove nafte do 8. oktobra 2025. godine.
Društvo je 7. oktobra 2025. godine ishodovalo licencu kojom se odobrava učešće u aktivnostima koje su uobičajene i neophodne za transport nafte, a u cilju završetka svih aktivnosti preuzetih u okviru ranije pomenutog ugovora o transportu sirove nafte, do 15. oktobra 2025. godine. Trenutno JANAF ne raspolaže zvaničnim informacijama o tome da li je za to razdoblje izdata licenca i društvu NIS a.d.
U ovom trenutku nije moguće predvidjeti trajanje sankcija Američkog Ministarstva finansija društvu NIS a.d., uzimajući u obzir aktivnosti koje je moguće preduzeti pred nadležnim organima, kao ni eventualne dalje odluke nadležnih organa za donošenje i primjenu sankcija, usljed čega nije moguće procijeniti tačan efekat predmetnih sankcija na poslovanje društva JANAF d.d.
Društvo će i dalje ažurno pratiti razvoj događaja i ostati u stalnom kontaktu sa korisnikom sistema i ostalim ključnim učesnicima.&nbsp;
Takođe, nastaviće sa preduzimanjem svih raspoloživih aktivnosti prema nadležnim organima, kao i sa razradom poslovnih modela radi obezbjeđenja stabilnog poslovanja društva, kako bi se i u budućem periodu održalo poslovanje na nivou koji garantuje zadovoljstvo akcionara, poslovnih partnera i zaposlenih.

Janaf dobio dozvolu da i u narednih sedam dana isporučuje naftu NIS-u

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: nacionalna-garda