Predstavnici Nacionalnog udruženja proizvođača ribe sastaće se u ponedjeljak sa predstavnicima ambasade Evropske unije u Crnoj Gori. &nbsp;Od ambasade očekuju da utiče na resorno ministarstvo i Vladu kako bi što prije bila oformljena radna grupa za ribarstvo. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković u novembru 2025. je kazao da radna grupa neće biti formirana do Nove godine.
Predsjednik nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore Marko Kise naveo je da hoće da sa ministarstvom poljoprivrede i Vladom započnu rješavanje višegodišnjih problema u ribarstvu. Prema njegovim riječima, Udruženju se pridružilo još 70 ribara.
- Ribari iz Ulcinja, koji nas nisu podržali prvi put, iz njima poznatih razloga, pozvali su nas i sa nama potpisali memorandum prije neki dan u Budvi, gdje su bili naši i njihovi predstavnici. Sa svih 70 ribara su nas podržali i sada nas ima 189 - navodi on.
Kise kaže da će na sastanak sa Delegacijom EU &nbsp;ići devet predstavnika Nacionalnog udruženja proizvođača ribe.
- Ne čekamo mi da nam Evropska unija to rješava. Mi očekujemo da predstavnici ambasade Evropske unije na neki način uslove ministra Jokovića i predsjednika Vlade Spajića da ispoštuju radu grupu, koja mora biti formirana za 10 dana. Odluka Vlade je od 11. seprembra, a dan danas, poslije pet mjeseci, radne grupe i dalje nema - kazao je Kise.
Formiranje radne grupe, kako podsjeća Kise, dogovoreno je na sastanku sa Ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, nakon što su ribari prijetili blokadama na moru.
- Mi samo tražimo da ih na neki način uslove Poglavljem 13, koje je zatvoreno, a ništa ribarima nije riješeno, da počni riješavati probleme, da ne bi u Evropsku uniju ulazili bosi, goli, gladni, žedni, bez osnovnih uslova, koje imaju evropski ribari. Naravno, mi u toj situaciji ne možemo voditi jaku ribarsku utakmicu sa Evropom - smatra Kise.
Predstavnici ribara u novembru su akcentovali proble koji se gomilaju godinama. Istakli su da ni aktuelna Vlada nije ponudila nova rješenja. Ključni problemi za koje se traži hitno rješavanje su:
Vezovi i pristaništa: Ovo je označen kao najveći problem. Ne postoji dovoljan broj bezbjednih vezova za ribarske brodove u Boki, Budvi i &nbsp;Baru. U Budvi praktično ne postoje namjenski vezovi, a u Baru su vezovi privremeni.
Logistika i remont: Nema mjesta za remont brodova, niti majstora i materijala, što ribarima onemogućava održavanje flote. Prodajom brodogradilišta nisu stvoreni uslovi za povlašćene cijene za ribarske brodove.
Gorivo i akcize: Iako postoji priča o povraćaju akciza, ribari moraju kupovati gorivo po punoj cijeni, kreditirajući državu po nekoliko mjeseci, što je praksa koja ne postoji u razvijenim EU zemljama.
Prebacivanje odgovornosti: Ministar Joković tvrdi da problemi poput vezova (Ministarstvo pomorstva) ili akciza (Ministarstvo finansija) nisu u njegovom resoru. Ribari naglašavaju da Ministarstvo poljoprivrede mora biti resorna adresa za sve zahtjeve, te da ono ima obavezu koordinacije sa drugim ministarstvima.
Strategija bez ribara: Kise ističe da su Strategija razvoja i Zakon o ribarstvu rađeni bez učešća predstavnika ribara, čime su stvoreni uslovi koji ne odgovaraju stvarnim potrebama.
Ribari ističu da je njihova flota zastarjela, a obučene posade nedovoljne. Zbog svih problema, mladi ne vide budućnost u ovom poslu.
Marko Kise zaključuje da se nada da će Ambasada EU pokazati ingerenciju i zaštititi crnogorske ribare.
Udruženje je krajem jula prošle godine predalo Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvu pomorstva, Ministarstvu ekonomskog razvoja, Ministarstvu finansija, Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, predsjedniku Vlade i svim partijama u Skupštini Crne Gore, dopis kojim su nastojali da skrenu pažnju na probleme u crnogorskom ribarstvu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Predstavnici 189 ribara preko delegacije EU traže da sjednu za sto sa Jokovićem

Mještani Botuna i Zete danas su blokirali most na Sitnici prema Cetinju i put kod restorana "Jezero" u Vranjini u znak protesta zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju. Kao i pretdhodnih dana, građani su se u 14 sati okupili u Botunu, odakle su automobilima pošli na lokacje gdje su prekinuli saobraćaj. Kako je najavljeno, blokade će trajati do 18 sati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140152_7dce6b9f58cd6676b5fcce5651bdafa696925a124b780f6882818b6b9b3435dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260117140152_7dce6b9f58cd6676b5fcce5651bdafa696925a124b780f6882818b6b9b3435dd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokada mosta na Sitnici"><figcaption>Blokada mosta na Sitnici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption></figure>  Protest prati i policija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140152_b1a66f8821f0a1c064c77c54b2452a8ac4c95c69c5f72066782270afc29a030b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260117140152_b1a66f8821f0a1c064c77c54b2452a8ac4c95c69c5f72066782270afc29a030b" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Policija na blokadi"><figcaption>Policija na blokadi(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140152_19645fcd5fdab3936557c6b5ba47c9c86beefe4cb9fa9492051efff36e3e2185.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260117140152_19645fcd5fdab3936557c6b5ba47c9c86beefe4cb9fa9492051efff36e3e2185" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Blokada mosta na Sitnici"><figcaption>Blokada mosta na Sitnici(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption></figure>  Prethodna tri dana Zećani su blokirali kružne tokove na Zabjelu, Donjoj Gorici i prema Nikšiću i Cetinju, kao i put Podgorica-Bar u mjestu Bistrice, nezadovoljni zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. U četvrtak je na nekoliko sati bio obustavljen i željeznički saobraćaj između Bara i Podgorice. Poručili su da neće odstupiti, dok se ne povuku mašine sa lokacije na kojoj treba da se gradi kolektor. Insistiraju i da premijer Milojko Spajić dođe u Botun na razgovore. Međutim, on se prethodnih dana povodom blokada nije oglašavao. Policija je juče identifikovala osamnaest osoba koje će biti procesuirane u skladu sa zakonom zbog neprijavljenog okupljanja i blokiranja saobraćajnica na putu Nikšić-Cetinje i u Bistrici. Takođe su nakon verbalnog i fizičkog kontakta na kružnom toku u Gornoj Gorici priveli više osoba u cilju prikupljanja obavještenja i rasvjetljavanja događaja. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna. Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table. Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine. Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić. Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.

(FOTO) Botunjani blokirali most na Sitnici i put u Vranjini

U emisiji Vikend popodne Televizije E, &nbsp;donosimo raznovrstan i sadržajan program.&nbsp;
U prvom dijelu govorimo o književnosti i savremenom stvaralaštvu sa piscem, kao i šta su inspiracije i izazovi pisanja danas. Zatim se selimo u svijet tehnologije: razgovaramo sa profesorom informatike i njegovim učenikom o bavljenju robotikom, timskom radu i učešću na prestižnom takmičenju u borbi robota održanom u Abu Dabiju.&nbsp;
U završnici emisije otvaramo važnu društvenu temu sa psihološkinjom koja ima iskustvo u liječenju zavisnosti.&nbsp;
Govorimo o strahu od stigmatizacije i o tome da li se ljudi u našem društvu teže odlučuju da potraže pomoć.Naravno za kraj, pravimo ukusne i jednostavne recepte za opušteno vikend popodne sa Sandrom Manojlović!
Emisiju uređuje i vodi Luka Piperović.
Pratite nas od 17 sati na Televiziji E!

Vikend popodne na TV E: O savršemenom stvarlaštu, robotici, strahu od stigmatizacije...

Cijena rekonstrukcije magistrale od Lepenca ka Beranama, čiji je završetak obilježen proteklog mjeseca, narasla je sa početno ugovorenih 35,7 miliona na nestvarnih 56,7 miliona eura, odnosno 37 odsto više, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
- Početna cijena od 35,7 miliona nije uključivala porez na dodatu vrijednost (PDV), jer se posao finansirao kreditnim sredstvima Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD), dok se u odnosu na ukupnu uvećanu cijenu posla od 56,7 miliona na PDV odnosi oko 3,6 miliona - navodi se u saopštenju te nevladine organizacije.&nbsp;
Vlada je, kako se dodaje, dala zeleno svijetlo za uvećanje cijene i zaključenje novog aneksa, a uvećanje se obrazlaže nizom razloga, poput korekcija cijena građevinskog materijala i proizvoda, ali i dodatnih radova usljed promjene tehničkih rješenja zbog prilagođavanja stvarnom geološkom stanju na terenu i geometriji postojećeg stanja, pa je ovo još jedan posao u koji se, kako smatraju u ASP-u, ušlo na bazi faličnog i lošeg projektnog rješenja.&nbsp;
- Nije poznato da li je bilo ko od članova Vlade postavio pitanje ovolikog uvećanja, dok paralelno u javnosti postoji ozbiljna sumnja da su falični projekti postali svojevrsni „koruptivni kanal“, koji bezmalo u svakom kapitalnom projektu dovede do ogromnih kašnjenja za završetak posla, ali i uvećanja cijena i to u višemilionskim iznosima. Namjerno se rade navodna „falična“ projektna rješenja kako bi to kasnije bio osnov za uvećanja cijena - rekli su iz ASP-a.&nbsp;
U toj NVO su naveli da nije poznato ni da li je bilo ko od članova Vlade o ovim poslovima obavijestio Specijalno državno tužilaštvo (SDT), kao što je bio slučaj 2021. godine kada je tadašnji ministar kapitalnih investicija obavijestio SDT o izgradnji puta od Lubnica ka Jezerinama, sa tunelom Klisura, koji je ugovoren za 34,6 miliona, do jeseni prošle godine plaćen 62,3 miliona ili 28 miliona više.
- Ugovor za rekonstrukciju puta Lepenac – Ribarevine – Poda – Berane zaključen je oktobra 2020. godine između Uprave za saobraćaj i konzorcijuma Štrabag i Bemaks. Rok za završetak posla bio je dvije godine, ali u tom roku posao nije bio ni počet. Radovi su finalizovani tek krajem prošle godine i sa kašnjenjem od pune tri godine, a što je omogućeno aneksiranjem ugovora - navodi se u saopštenju.
Već prvim aneksom ugovora paralelno je omogućeno produženje roka izgradnje i ostavljen prostor za uvećanje cijene posla, da bi kasnije po osnovu stavke za naknadne radove, većinski zbog lošeg projektnog rješenja, posao poskupio 7,7 miliona eura plus 1,6 miliona PDV-a, a po osnovu stavke za korekciju cijena 9,6 miliona eura, plus dva miliona PDV-a.
- Stavka korekcija cijena omogućena je na osnovu kontroverznog zaključka vlade iz 2022. godine, a Akcija za socijalnu pravdu je ranije objavila da su u očiglednom konfliktu interesa menadžeri građevinskih kompanija, poput Bemaksa, Štrabaga, Tehnoputa Mne, Mehanizacije i programata, koji su prethodno od države dobili milionske poslove za kapitalne projekte, učestvovali u izradi smjernica za obračun razlike cijena zbog rasta inflacije - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su kazali da uz otvoreno zaobilaženje Zakona o javnim nabavkama i Fidic procedura, za one poslove zaključene na osnovu Fidic ugovora, a na osnovu tog i kasnijih zaključaka vlade, otvoren je put da se iz državne kase dodatno odliju, ali i dalje odlivaju, desetine miliona eura.&nbsp;
- Put od Lepenca ka Beranama jedan je od tri veća na sjeveru, koji su proteklih godina građeni ili rekonstruisani, a čije su cijene višestruko premašile početno ugovorene iznose. Tako je i cijena puta Rožaje Špiljani narasla sa 19,1 miliona, što je bila osnovna cijena ugovora, uz isključeni PDV, na 29,5 miliona eura. Kroz naknadna uvećanja na PDV od ove sume otpada 3,5 miliona - precizirali su iz ASP-a.
U toj NVO su kazali da je za tri najveća magistralna saobraćajna projekta na sjeveru države u proteklom periodu, realizovani od 2017. Do prošle godine, odnosno Lubnice Berane, Lepenac Poda i Rožaje Špiljani izdvojeno 59 miliona više od početno ugovorenih cijena tih poslova, pa bi to, kako su zaključili, morao da bude „crveni alarm“, naročito za tužilačke organe ove države.

Cijena rekonstrukcije magistrale od Lepenca ka Beranama porasla 37 odsto od prvobitne

Ministarka turizma Simonida Kordić posjetila je skijalište Kolašin 1600, koje već na početku ovogodišnje zimske sezone bilježi izuzetnu posjećenost i veoma dobre rezultate. Tokom posjete istaknuto je da je interesovanje turista za Kolašin ove zime izuzetno veliko, što potvrđuju i podaci ski-centra. - Ova zimska sezona počela je veoma dobro. Na Ski-centru Kolašin 1600 bilježi se velika posjećenost. Do sada je prodato preko 5.500 ski-karata, a u taj broj nijesu uključeni sezonski ski-pasovi, niti gosti koji dolaze, a ne skijaju. Takođe, i prvi dio godine na primorju bio je izuzetno dobar zahvaljujući novogodišnjim programima. Kada je riječ o boravišnoj taksi, zabilježeno je povećanje naplate od oko 26 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Za sada imamo sve razloge da budemo zadovoljni i nadam se da će se ovakav trend nastaviti - istakla je Kordić. Kordić je naglasila da Ministarstvo turizma intenzivno radi na uspostavljanju sistema vještačkog osnježavanja, kako bi skijališta bila manje zavisna od vremenskih prilika.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140124_d091401a76aba0974e8e9351fd9a359ac8b8f66ff1246d3616fa709aef226d8e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260117140124_d091401a76aba0974e8e9351fd9a359ac8b8f66ff1246d3616fa709aef226d8e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Simonida Kordić"><figcaption>Simonida Kordić(Photo: Media biro)</figcaption></figure>  - Ne oslanjamo se isključivo na meteorološke uslove. Tokom prethodne godine izradili smo hidrološku studiju, elaborat geodetske situacije, kao i glavni projekat za prvu fazu sistema vještačkog osnježavanja u Kolašinu, koristeći postojeću infrastrukturu uz dodatna ulaganja u još jednu kaptažu i manju akumulaciju mogao bi se uspostaviti prvi operativan sistem na ovoj stazi. Od početka rada Ministarstva radili smo na omogućavanju primjene prvih sistema ove vrste, pa su tako već instalirani topovi za vještačko osnježavanje i na Žabljaku - dodala je Kordić. Direktor Skijališta Crne Gore, Bojan Medenica, zahvalio je ministarki na posjeti i kontinuiranoj podršci Ministarstva turizma, koja je, kako je naveo, doprinijela uspješnom početku sezone.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140124_e21550c5cfabb67aef2bcfcc39d00d712d5840fa1bb4df8d652f617b1b94c6b0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260117140124_e21550c5cfabb67aef2bcfcc39d00d712d5840fa1bb4df8d652f617b1b94c6b0" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Kolašin 1600"><figcaption>Kolašin 1600(Photo: Media biro)</figcaption></figure>  - Prema našim procjenama, do sada smo imali oko 12.000 posjetilaca. Najveći broj gostiju dolazi iz Crne Gore i Albanije, kao i iz zemalja regiona. U februaru očekujemo veći broj gostiju iz Srbije i Hrvatske. Najavljene padavine početkom narednog mjeseca garantuju da će sezona trajati najmanje do kraja februara. Očekujemo jednu od najuspješnijih sezona do sada - kazao je Medenica. Zahvaljujući radu skijališta i bogatoj turističkoj ponudi, cijeli Kolašin bilježi odličnu posjećenost. Direktorica Turističke organizacije Kolašin, Zorica Milašinović, istakla je da je popunjenost hotelskog smještaja u gradu trenutno 100 odsto. - Izuzetno smo zadovoljni popunjenošću, kako hotelskog, tako i privatnog smještaja. Najveći broj gostiju dolazi iz Albanije, sa Kosova, iz regiona, ali i iz Crne Gore - kazala je Milašinović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117140124_373cbd6c6aabaf445274ccf58f4929b58e51066870a5496ed65654730c0a6fef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260117140124_373cbd6c6aabaf445274ccf58f4929b58e51066870a5496ed65654730c0a6fef" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Kolašin 1600"><figcaption>Kolašin 1600(Photo: Media biro)</figcaption></figure>  Osim skijanja, posjetioci Kolašina mogu uživati i u bogatom pratećem programu. Od 12. do 18. januara održava se peti Winter Art festival, dok će sjutra u 19 časova u Centru za kulturu nastupiti Damir Urban. Na Trgu boraca otvoreno je klizalište, a u okviru prazničnog bazara svakog vikenda organizuje se muzičko-zabavni program.

Tag: nacionalno-udruzenje-proizvodaca-ribe

Predstavnici 189 ribara preko delegacije EU traže da sjednu za sto sa Jokovićem

(FOTO) Botunjani blokirali most na Sitnici i put u Vranjini

Vikend popodne na TV E: O savršemenom stvarlaštu, robotici, strahu od stigmatizacije...

Cijena rekonstrukcije magistrale od Lepenca ka Beranama porasla 37 odsto od prvobitne

Gužve na skijalištu Kolašin 1600: Prodato više od 5.500 ski-karata

PRATITE TVe UŽIVO