Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović pozvao je nadležne organe da rasvijetle slučaj ispisivanja poruka mržnje na Ambasadi Bosne i Hercegovine u Podgorici.
Na betonskoj ogradi sjedišta Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici tokom protekle noći ispisana je skandalozna poruka „Generale, hvala ti za Srebrenicu“, kojom se otvoreno veliča genocid počinjen u julu 1995. godine i ratni zločinac Ratko Mladić, pravosnažno osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-sramne-poruke-na-ambasadi-bih-u-podgorici-generale-hvala-ti-za-srebrenicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Svjedoci smo da je jutros na Ambasadi BiH osvanuo u najmanju ruku neprimjeren natpis koji slavi genocid. Pozivam nadležne, da kao što su nedavno navijače albanske nacionalnosti zaustavili u Herceg Novom i procesuirali, jednako tako postupe i u ovom slučaju - poručio je Vuksanović u Skupštini.
Kako je nezvanično rečeno Portalu ETV iz policije, preduzimaju se mjere i radnje na pronalasku kreatora grafita.
T.K.

Vuksanović: Kao što su procesuirali albanske navijače, nadležni da riješe slučaj ispisivanja poruka mržnje na Ambasadi BiH

Poslanica Bošnjačke stranke (BSCG) i predsjednica Opštinskog odbora te partije u Baru, Edina Dešić reagovala je povodom efikasne reakcije policije u Baru, nakon što je pričinjena šteta turskim državljanima koji posluju u tom gradu podmetanjem požara na ugostiteljskim objektima u njihovom zakupu.
- Veoma je važno da se efikasnim istragama pronađu svi vinovnici nedjela počinjenih na štetu turskih državljana u nekoliko dana antiturske histerije u Crnoj Gori kako bi krivica bila individualizovana, poslata poruka da je takva vrsta odmazde neprihvatljiva za moderno i uređeno društvo, a vinovnici kažnjeni - navela je Dešić u objavi na Fejsbuku.
Takođe je važno, dodaje ona, da nadležni do kraja rasvijetle i sve okolnosti u vezi sa stvaranjem atmosfere u kojoj je bilo moguće da se krene u napade na objekte u vlasništvu ljudi koji pripadaju nekoj zajednici samo zbog pripadnosti toj zajednici, ali i činjenice u vezi sa "podgrijavanjem" atmosfere o kojem su govorili predstavnici bezbjednosnog sektora.
- Veoma sam ponosna na moj Bar koji je pomažući oštećenima u ovim nedjelima pokazao da humanost i solidarnost nisu izuzetak već pravilo, te da će se glas razuma i dobrote uvijek čuti glasnije od onih koji šire mržnju - navela je Dešić na svom profilu.

1250x600

Dešić: Važno da se efikasnim istragama pronađu svi vinovnici nedjela na štetu turskih državljana

Brojni građani Tivta, kao i turisti koji borave u našem gradu su prekjuče bili svjedoci totalnog kolapsa u svakom pogledu zbog vremenskih neprilika, duž cijele teritorije naše opštine. Mnogobrojni građani su bili pod velikom količinom vode tj. poplavljeni su bili u svojim stambenim objektima, vožnja magistralom je bila skoro pa nemoguća, čak na više mjesta izuzetno i rizična, kazali su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Tivat.
U toj partiji kažu da je vjerovatno obilna kiša, koja je danima unazad bila najavljivana, alarmi raznih boja o kojima su brujali svi mediji, iznenadila sve nadležne službe u našem gradu.
- Ovo je isto kao kad snijeg “iznenadi” Crnagoraput u sred decembra ili januara, pa budu blokirane brojne saobraćajnice duž cijele države zbog prvog snijega - navode u tivatskom DPS-u.
Ističu da je D.O.O. Komunalno Tivat, i pored velikog broja zapošljenih, a posebno u posljednje četiri godine, pokazalo sve svoje anomalije proistekle iz, kako su rekli, klasičnog partijskog zapošljavanja po principu jedan zapošljeni jednako jedan glas.&nbsp;
- Gužva u kancelarijama, ali ne od stranaka nego od zapošljenih, ovog preduzeća je kao na nekom velikom koncertu ili sportskom događaju – narodski rečeno ,,ni šibica ne može da stane”, a što tek reći za manjak broja stolica neophodnih zaposlenima. Bukvalno svaki radnik koji čisti teren od Krtola do Lepetana ima svog šefa, koji ga konstantno nadgleda i stoji mu iznad glave, dok bi mnogo efikasnije svakako bilo da imamo više radnika na pomenutom terenu, a mnogo manje partijskih šefova iz vladajuće koalicije – nažalost, ovako su se jedino mogli zadovoljiti apetiti svih konstituenata lokalne vlasti - naglašeno je u saopštenju OO DPS Tivat.
Košenje kanala pored aerodroma je, ističu u toj partiji, počelo tek prošle sedmice što je svakako kasno, "dok se veći broj kanala nije ni sređivao. Rešetka pored aerodroma za prihvat atmosferskih voda je neočišćena, što je i uzrok raznih nezgoda".&nbsp;
- Potok kod Ina pumpe u Dumidranu je neočišćen u potpunosti, što su nažalost najbolje i osjetili učesnici u saobraćaju prekjuče. Kompletan vozni park za odvoz smeća je neuredan i prljav. Pored velikog broja zapošljenih i mehanizacije koju posjeduje ovo preduzeće, zašto je angažovana eksterna (privatna) firma za čišćenje samo dba potoka i to po izuzetno visokoj cijeni? Ovaj posao je uvijek radilo D.O.O. Komunalno, što je svakako u njihovoj nadležnosti. Iz svega navedenog proističe da je ovo lokalno preduzeće u potpunosti nespremno za velike količine padavina, što smo sigurni da građani nijesu htjeli da dožive sa onom čuvenom predizbornom parolom od prije dvije godine da zapečatimo - zaključeno je u saopštenju.

DPS Tivat: Kiša iznenadila nadležne, isplivale sve anomalije Komunalnog

Info dan posvećen mogućnostima finansiranja u okviru Klastera 6 – Hrana, bioekonomija, prirodni resursi, poljoprivreda i životna sredina programa Horizont Evropa biće održan 23. februara, u MVP sali Naučno-tehnološkog parka Crne Gore, sa početkom u 10 sati, a u organizaciji Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Događaj je namijenjen svim zainteresovanim akterima koji žele da se detaljnije upoznaju sa novim pozivima i mogućnostima finansiranja, kao i sa prioritetima Radnog programa za Klaster 6, koji potvrđuje snažnu posvećenost Evropske unije rješavanju izazova u oblastima hrane, bioekonomije, prirodnih resursa, poljoprivrede i zaštite životne sredine.
O konkretnim prilikama i temama u okviru aktuelnih i predstojećih poziva govoriće nacionalne kontakt osobe za Klaster 6, mr Martina Lukić i mr Amil Orahovac.
Iz ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pozivaju sve zainteresovane da se registruju putem <a href="https://forms.gle/Z2cL9bh7KMnDHSxs6">OVOG LINKA</a>.
- Pridružite nam se i saznajte kako možete unaprijediti svoje istraživačke i inovacione projekte kroz jedan od najznačajnijih programa Evropske unije - poručuju u MPNI.

Info dan o Klasteru 6: Hrana, bioekonomija, prirodni resursi, poljoprivreda i životna sredina u okviru programa Horizont Evropa

The behavioral history of Miloš Medenica, son of former Supreme Court President Vesna Medenica, given that he had already once been unavailable to Montenegrin authorities - when he was in Serbia for medical treatment - strongly supports the hypothesis of a planned escape Professor Dr. Darko Marinković, a criminologist from the University of Criminal Investigation and Police Studies in Belgrade, assessed for ETV Portal.
He recalled that Medenica was released from detention in October 2025 because a first-instance verdict had not been delivered within three years, and in his opinion, the biggest problem in this case is the poor assessment of the risk of escape. Miloš Medenica was sentenced on January 28 to ten years and two months in prison and has since been unavailable to Montenegrin authorities. National and international arrest warrants have been issued for him.
- A professional mistake - the police found him at his address on the night before the verdict, but as soon as the 10-year sentence was pronounced, he disappeared. In criminalistics, it is known that the moment a severe prison sentence is pronounced is a „critical point“ when suspects most often decide to flee. Surveillance should have been intensified in real time before the very pronouncement of the verdict - Professor Marinković was categorical.
He recalled a statement by Montenegrin Prime Minister Milojko Spajić, who said that Medenica’s escape was „unacceptable“. From a security perspective, Marinković warns that this is a huge minus for the police – „allowing the main convicted person in the 'case of the decade' to disappear at the moment when he was under a measure prohibiting him from leaving his residence, i.e. under house arrest“.
- We have a verdict that has legally „won“ because a severe sentence was imposed, but operationally „lost“ because the convict is on the run - Marinković said.
He explains that from a criminalistics perspective, there can be two hypotheses - either Medenica planned the escape and secured logistics, or the escape was ad hoc, making it harder for him to hide.
These two hypotheses, as Marinković emphasizes, dictate different directions of police action. Considering the personality profile of the convicted individual and the severity of the crime, he believes the hypothesis of a planned escape is more likely, which implies that logistics were prepared in advance.
- In this case, the escape occurred at an „ideal“ moment - immediately after the verdict, but before the police managed to carry out the detention order. This suggests that there was a plan for an „escape strategy“, which includes pre-arranged forged documents, „safe houses“ for hiding, a pre-planned escape route, probably via illegal border crossings, and significant financial resources - Marinković emphasizes.
If the escape was planned, the convicted person, as he says, is most likely already outside the borders of Montenegro. The search must focus on international cooperation - Interpol - and analysis of communications of his accomplices prior to the verdict.
The second hypothesis of an ad hoc - spontaneous - escape implies, according to our interlocutor, that the convicted person believed until the very last moment in an acquittal or a lesser sentence, and reacted in panic upon hearing the sentence of ten years and two months in prison.
- If it turns out that the escape was unprepared, he will make mistakes. He will use familiar contacts, leave digital traces, or hide with close relatives. In that case, he is probably still on the territory of Montenegro or in the immediate border area. The police should then conduct intensive raids, road blockades, and surveillance of his closest circle of friends - Marinković said.
Nevertheless, Professor Marinković believes that this is a „hybrid model“ and that Medenica likely had a „Plan B“ ready for months, which included finances and contacts, and that he activated it once he realized the verdict would not be favorable for him.

Inexcusable police error, Medenica most likely planned his escape

U trenutku kada se Crna Gora nalazi u završnoj fazi pregovora sa Evropskom unijom, pravo na privatnu imovinu, kao jedno od temeljnih prava u okviru Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava, suočeno je sa ozbiljnim prijetnjama, upozorili su iz nevladinog udruženja (NVU) Restitucija.
Predstavnica NVU Restitucija Ambra Deklić Grandi ocijenila je Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i najavljeni Zakon o strateškim investicijama dovode u pitanje evropske standarde zaštite imovinskih prava.
Podsjetila je da je NVU Restitucija organizacija koja djeluje kao osmatračnica u oblasti prava na imovinu u okviru Poglavlja 23 i prati proces restitucije imovine oduzete tokom komunističkog režima, restitucije priobalne imovine oduzete krajem devedesetih godina, kao i nove prijetnje imovinskim pravima koje su intenzivirane tokom 2025. godine.
- 2025. godina obilježena je teškim udarom na pravo na imovinu kroz Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE. Iako je postojeća regulativa trenutno teorijska, njena potencijalna primjena mogla bi imati katastrofalne posljedice po privatnu imovinu, posebno u kontekstu mogućnosti eksproprijacije predviđene i nacrtom Zakona o strateškim investicijama - upozorila je Deklić Grandi u saopštenju.
Ona smatra da je riječ o modelu „nepromišljenih poslovnih operacija prikrivenih pravnim okvirom posebno dizajniranim za otuđivanje privatne imovine po bescijenju, pri čemu su ogromni profiti namijenjeni investitorima i lokalnim akterima, dok su vlasnici imovine dovedeni u podređen položaj“.
- Oduzimanje imovine uokvireno je kao razvoj turizma, dok je nadoknada virtuelna, a pravna zaštita svedena na dugotrajne sudske postupke - rekla je Deklić Grandi.
Podsjetila je da ideja legalizacije ovakvog modela postoji još od 2015. godine, ali da je realizovana tek 2025. godine usvajanjem Sporazuma sa UAE.
- Ovakva rješenja predstavljaju drastično kršenje osnovnih ljudskih prava i u potpunoj su suprotnosti sa principima na kojima počiva članstvo u Evropskoj uniji - kazala je Deklić Grandi.
Kada je riječ o restituciji imovine nacionalizovane tokom komunizma, NVU Restitucija ocijenjuje da je napredak u 2025. godini bio izuzetno skroman.
- Proces je obilježen haotičnim potraživanjima, nedostatkom resursa, monopolom izvršne vlasti, velikim brojem sudskih instanci i potpunom kontrolom državnih organa, zbog čega ni nakon dvije decenije restitucija nije privedena kraju - kazala je Deklić Grandi.
Ukazala je da je prema rezultatima ankete NVU Restitucija, tokom dvadeset godina prihvaćeno svega 2,91 odsto zahtjeva, uglavnom primjenom taktike odlaganja i odbacivanja dokaza.
- Kao tri ključna faktora koji ometaju restituciju navode se loš zakon, sukob interesa i privatizacija imovine koja je predmet restitucije - dodala je Deklić Grandi.
Smatra da je divlja privatizacija prouzrokovala nepovratnu štetu i onemogućila fizičku restituciju brojnih objekata, dok su mnogi zahtjevi trajno ugroženi.
- Profit ostvaren prodajom imovine trećim licima nikada nije podijeljen sa vlasnicima, dok korisnici privatizacije ostaju nepoznati, a ova oblast nikada nije temeljno istražena - kazala je Deklić Grandi.
Podsjetila je da je NVU Restitucija autor predloga reforme Zakona o restituciji, kojim se uvodi sistematizovan, pravičan, nezavisan i profesionalan proces u održivom vremenskom okviru.
- Predlog reforme, s obzirom na to da je restitucija referentna tačka za zatvaranje Poglavlja 23, dostavljen je Premijeru, Skupštini, Ministarstvu za urbanizam i državnu imovinu i Ministarstvu evropskih poslova, ali do danas nije dobijen nikakav odgovor - navela je Deklić Grandi.
Ona je upozorila na problem neadekvatnog urbanističkog planiranja koje ograničavanjem korišćenja zemljišta direktno ugrožava imovinska prava.
- Isto ministarstvo upravlja urbanizacijom, prostornim planiranjem, legalizacijom, morskim dobrom, državnom imovinom i restitucijom, različitim intenzitetom i bez potrebne usklađenosti, što dovodi do sistemskog kršenja ljudskih prava - kazala je Deklić Grandi.
Poručila je da Crna Gora mora prevazići svoje komunističko nasljeđe nepovratnim priznanjem punih prava na imovinu, „kako one koja treba da se vrati, tako i one koja se mora sačuvati za budućnost“.
- NVU Restitucija izražava očekivanje da će tokom 2026. godine doći do značajnog napretka u oblasti imovinskih prava - zaključila je Deklić Grandi.

NVU Restitucija: Imovinska prava ugrožena u završnoj fazi evropskih integracija

Ilon Mask i njegova kompanija "SpaceX" zatražili su izgradnju konstelacije koja je 100 puta veća od broja satelita koji su trenutno u orbiti.
"SpaceX" je podnio zahtjev Federalnoj komisiji za komunikacije (FCC) za lansiranje milion satelita namijenjenih stvaranju "orbitalnog podatkovnog centra". Ovo nije prvi put da su se pojavile informacije o Maskovim planovima za izgradnju orbitalnog podatkovnog centra, kako su to naveli izvori iz kompanije nakon vijesti da se izvršni direktor navodno priprema za javno predstavljanje SpaceX-a.
Prema podnesku koji je uočio PCMag, ovaj podatkovni centar bi radio na solarnu energiju i pružao računarski kapacitet za potrebe vještačke inteligencije.
"SpaceX" traži "raspoređivanje sistema do milion satelita, koji bi radili unutar uskih orbitalnih ljuski koje se protežu do 50 km svaka", kako je detaljno navedeno u podnesku. Prema SpaceX-ovom podnesku, "orbitalni podatkovni centri su najefikasniji način za zadovoljavanje rastuće potražnje za računarskom snagom vještačke inteligencije", jer koriste "solarnu energiju uz male operativne troškove i troškove održavanja".
Da bi se stekla predstava o astronomskom broju satelita za koje SpaceX traži dozvolu, recimo da je kompanija nedavno dostigla prekretnicu lansiranja 11.000 Starlink satelita. Međutim, u orbiti ih nema toliko jer se sa satelitima mogu pojaviti problemi, ali neslužbena veb stranica koja prati Starlink statistiku, tvrdi da je u orbiti od 30. januara 2026. godine bilo više od 9.600 satelita.
FCC će vjerovatno smanjiti broj koji SpaceX traži u svom podnesku, kao što je savezna agencija učinila i u prošlosti. Ranije ovog mjeseca, FCC je odobrio SpaceX-ov zahtjev za raspoređivanje još 7.500 Starlink satelita, nakon 7.500 lansiranih 2022. godine, eđutim, to je mnogo manje od skoro 30.000, koliko je SpaceX prvi put tražio 2020. godine.

Tag: nadlezni