Crna Gora do kraja 2025. godine planira da uloži 11 miliona eura u formiranje državnih rezervi naftnih derivata. Na računu Uprave za ugljovodonike već je prikupljeno oko 9 miliona eura kroz naknadu od 3 eurocenta po litru goriva, uvedenu u februaru. Nabavkom između 15.000 i 20.000 m³ derivata, država će do kraja godine ispuniti skoro 2/3 zakonski propisane obaveze, što je dovoljno za oko mjesec i po urednog snabdijevanja u slučaju krize.
Kako je saopšteno iz Ministarstva energetike za Portal ETV, nakon obezbjeđenja skladištnog prostora za potrebe čuvanja obaveznih rezervi, sljedeći korak je objava otvorenog postupka javne nabavke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, za potrebe kupovine prvih količina obaveznih rezervi naftnih derivata Uprave za ugljovodonike.
Do sada je na namjenskom računu Uprave za ugljovodonike, pri budžetu Crne Gore, prikupljeno oko 9 miliona eura na ime naknade za obavezne rezerve, koja je uvedena u februaru ove godine u iznosu od 3 eurocenta po litru benzina i dizela, odnosno po kilogramu tečnog naftnog gasa.
&nbsp;- Vlada Crne Gore je dala saglasnost na nabavku rezerve u iznosu od 11 miliona eura, odnosno u visini sredstava koja su projektovana da će biti prikupljena na ime naknade za obavezne rezerve do kraja godine. Za navedeni iznos, Uprava za ugljovodonike kupiće od 15.000 do 20.000 m³ naftnih derivata, što će zavisiti od tržišnih uslova u trenutku objave poziva, imajući u vidu da je u pitanju berzanska roba &nbsp;- kažu u resoru Admira Šahmanovića za Portal ETV.&nbsp;
Napominju da su, osim Uprave za ugljovodonike, obveznici formiranja rezervi i tri najveće naftne kompanije (Jugopetrol AD, Ina CG, Petrol CG) koje su svoju obavezu već ispunile i formirale 40% ukupno propisane obaveze za Crnu Goru.&nbsp;
- Sa rezervama koje formira Uprava do kraja godine, Crna Gora će ispuniti gotovo 2/3 ukupno propisane obaveze, što je dovoljno za mjesec i po dana normalnog funkcionisanja u slučaju poremećaja u snabdijevanju &nbsp;- &nbsp;poručuju iz Ministarstva energetike.
JAVNI POZIV
Uprava za ugljovodonike Crne Gore raspisuje Javni poziv za prikupljanje ponuda za skladištenje obaveznih rezervi naftnog derivata Eurodizel MEST EN 590 u količini od 15.000 m³ do 20.000 m³ po principu “puno za prazno”.
Obaveze ponuđača:
Obezbijediti puni skladišni kapacitet za traženu količinu.
Upravljati rezervama (održavanje kvaliteta i količine).
Osigurati robu od uobičajenih rizika tokom trajanja ugovora.
Ugovor se zaključuje na 3 godine, nakon završetka javne nabavke Eurodizela.
Uslovi učešća: Pravno lice koje ispunjava uslove Javnog poziva i dostavi kompletnu dokumentaciju.
Kriterijumi za izbor ponude je najniža ponuđena cijena za skladištenje dijela obaveznih rezervi naftnih derivata Uprave, u skladu sa ovim Javnim pozivom.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora do kraja godine ulaže 11 miliona eura za obavezne rezerve goriva: Biće kupljeno do 20.000 m³ naftnih derivata

Zbog ozbiljnog kašnjenja Crne Gore u formiranju obaveznih rezervi nafte, koje bi trebalo da dostignu oko 112 hiljada tona, u najskorijem roku biće objavljen javni poziv na procijenjeni iznos od 11 miliona eura za ovu godinu.
To je navedeno u Informaciji o pokretanju postupka javne nabavke eurodizela za potrebe formiranja obaveznih naftnih derivata u 2025, koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
Na osnovu saglasnosti Vlade, Uprava za ugljovodonike moći će da sprovede javnu nabavku eurodizela i izmijeni Plan javnih nabavki za 2025. godinu, u skladu sa očekivanim prihodima od naknade za obavezne rezerve.
<h2>Zakon i procedure</h2>
Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima utvrđeno je da Uprava za ugljovodonike i najveći uvoznici naftnih derivata formiraju obavezne rezerve naftnih derivata Crne Gore.
Tim aktom je predviđeno da Uprava za ugljovodonike formira minimum 50 odsto ukupno obračunate količine koju je Crna Gora dužna ima i čuva, u gotovom proizvodu.
Sa druge strane, tri najveća uvoznika - Jugopetrol AD, INA Crna Gora i Petrol Crna Gora u obavezi su da formiraju svoj dio obaveze. &nbsp;
Dva su, kako je navedeno u Vladinoj informaciji, obavili svoj dio posla, a za trećeg se očekuje realizacija do kraja mjeseca.&nbsp;
U skladu sa Akcionim planom formiranja obaveznih rezervi naftnih derivata i Godišnjim planom formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata za 2025, Uprava za ugljovodonike predvidjela je kupovinu od 14.000 do 17.000 od eurodizela u ovoj godini, zavisno od tržišnih uslova, raspoloživih skladišnih kapaciteta te raspoloživih finansijskih sredstava za obavezne rezerve.
<h2>Još se čekaju sredstva EK</h2>
Kroz podršku Evropske komisije za prevazilađenje energetske krize Crnoj Gori je za sigurno snabdijevanje naftnim derivatima namijenjeno tri miliona eura, koja, kako se ističe u informaciji Vlade, još nijesu uplaćena.
- Sredstva za realizaciju kupovine naftnih derivata za potrebe formiranja obaveznih rezervi obezbjeđuju se kroz naknadu koja je sastavni dio prodajne cijene naftnih derivata. Sredstva prikupljena od naknade su namjenski prihod Uprave za ugljovodonike i uplaćuju se na prihodni račun budžeta Crne Gore kod Centralne banke Crne Gore - objašnjeno je u dokumentu.
Naknada za formiranje obaveznih rezervi je uvedena Zakonom i primjenjuje se od 11. februara 2025. godine, u iznosu od 0,03 eura po litru benzina i gasnih ulja odnosno, 0,03 eur/kg tečnog naftnog gasa.&nbsp;
Do 16. septembra 2025. godine obračunata je naknada u iznosu od 8.451.071,95 eura.&nbsp;
Uzimajući u obzir naknadu obračunatu do 16. septembra, te pretpostavke da će uvoznici formirati svoje rezerve do 1. oktobra i iznos i raspodjela naknade ostati nepromijenjeni do 31. decembra, Godišnjim planom formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata za 2025. godinu planirano je da će do 20. decembra na prihodni račun biti uplaćeno oko 11 miliona eura.
<h2>Hitnost</h2>
U Vladinoj informaciji se ističe da je Uprava za ugljovodonike dužna da do kraja godine realizuje kupovinu naftnih derivata za potrebe obaveznih rezervi postupajući u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.
- Imajući u vidu ozbiljnost kašnjenja države Crne Gore sa realizacijom aktivnosti formiranja obaveznih rezervi, čija ukupna količina treba da iznosi oko 112.000 tona, za uspješnu realizaciju ove obaveze neophodna je kupovina što veće količine naftnih derivata u 2025. godini. Iz navedenog razloga neophodno što prije objaviti javni poziv na ukupno procijenjena sredstava po osnovu prikupljene naknade za 2025. godinu - ističe se u dokumentu.
Da bi Uprava za ugljovodonike sprovela postupak javne nabavke eurodizela za potrebe formiranja obaveznih rezervi, Vlada odobrava tender na procijenjeni iznos od 11 miliona.&nbsp;
- Na osnovu saglasnosti Vlade Crne Gore, Uprava za ugljovodonike će izmijeniti postojeći Plan javnih nabavki za 2025. godinu, u skladu sa procjenom da će uplaćena namjenska sredstava prikupljena od naknade za obavezne rezerve u 2025. godini iznositi 11 miliona eura - navedeno je u usvojenoj informaciji.
Podsjeća se da je formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata ključno mjerilo za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15 – Energetika, i dio prioritetne agende Ministarstva energetike i rudarstva.

Tamara Klikovac

Crna Gora kasni sa formiranjem obaveznih rezervi nafte, potrebno 11 miliona eura za nabavku u 2025.

Od sjutra, 23. septembra 2025. godine, na snagu stupaju nove cijene goriva, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Kako se navodi, cijena Euro Super 98 ostaje nepromijenjena i iznosi 1,47 eura po litru. Euro Super 95 poskupiće jedan cent, te će nova cijena iznositi 1,44 eura po litru.
Eurodizel zadržava svoju trenutnu cijenu od 1,34 eura po litru, dok se cijena lož ulja neće mijenjati i iznosi 1,28 eura po litru.
- Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun biće obavljen 6. oktobra 2025. godine, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 7. oktobra 2025. godine - navode iz Ministarstva.

Portal ETV

Nove cijene goriva: Od ponoći skuplji samo EUROSUPER 95

Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa, objavilo je javni poziv za izbor izvođača radova na adaptaciji i modernizaciji državnih rezervoara za skladištenje naftnih derivata.
Otvoreni postupak javne nabavke za izvođenje radova na adaptaciji i modernizaciji rezervoara naftnih derivata oznake R-11, R-12 i R-18 na terminalu u Luci Bar sa opremanjem, objavljen je u četvrtak.
Ministarstvo je pozvalo sve kvalifikovane kompanije da se prijave na javni poziv i time doprinesu realizaciji tog značajnog projekta, koji ima ključnu ulogu u unapređenju energetske sigurnosti i razvoja zemlje.
Rezervoari su ukupnog kapaciteta 17,6 hiljada metara kubnih i namijenjeni su skladištenju obaveznih rezervi naftnih derivata.
Planirani period za izvođenje radova je devet mjeseci.
Ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 1,8 miliona eura, a finansiraće se sredstvima direktne budžetske podrške Evropske komisije (EK) Crnoj Gori, usmjerene na prevazilaženje energetske krize.
- Ova aktivnost predstavlja dio obaveza koje proizilaze iz pregovaračkog poglavlja 15 - Energetika, s ciljem osiguranja stabilnog i sigurnog snabdijevanja naftom i naftnim derivatima - rekli su iz Ministarstva.
Iz tog resora su podsjetili da je Skupština nedavno ponovo usvojila Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, kojim se definiše obaveza formiranja rezervi naftnih derivata u količini koja pokriva tromjesečnu potrošnju, kao i postupci za rješavanje poremećaja u snabdijevanju.
U skladu s tim, tokom naredne godine planirano je formiranje gotovo dvije trećine propisanih strateških rezervi, čime Crna Gora dodatno jača svoj energetski sektor i osigurava potrebnu infrastrukturu za stabilno snabdijevanje naftnim derivatima u skladu sa standardima Evropske unije (EU).
- Ovaj projekat ima ključnu ulogu u jačanju energetske stabilnosti, sigurnosti i nezavisnosti Crne Gore. Njegova realizacija doprinosi otpornosti zemlje na energetske krize i osigurava stabilno funkcionisanje privrede i zaštitu interesa građana. Jačanjem energetske infrastrukture, Crna Gora gradi temelje za sigurnu i održivu budućnost u skladu sa evropskim standardima - zaključili su iz Ministarstva.

Poziv za modernizaciju rezervoara za skladištenje naftnih derivata

Sistem usklađivanja penzija 1. januara vratio se na redovna pravila, što znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju. U kolikom procentu će biti uvećane penzije znaće se krajem mjeseca kada podatke o inflaciji i rastu zarada saopšti Monstat, kaže vd direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
U protekle dvije godine, a u skladu sa posebnim zakonskim rješenjima i privremenim &nbsp;mjerama, minimalna penzija bila je fiksirana na iznos od 450 eura i nije se usklađivala sa rastom cijena i zarada. Međutim, kako su te odredbe prestale da važe 1. januara 2026. sistem usklađivanja penzija vraća se na redovna pravila, što znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju.
- O procentima, za prvo januarsko usklađivanje, je rano govoriti - kaže Drobnjak.
A podaci za prvo od tri usklađivanja biće poznati krajem januara. Sredstva su planirana i obezbijeđena, kaže Drobnjak, i pored evidentnog deficita, kojeg je uostalom uvijek i bilo.
Projekcije se, kad je priliv u pitanju ostvaruju, ali ne i projektovani deficit od oko 50 odsto, jer trenutno je veći i iznosi 57,9 odsto.
Drobnjak je kazao da je mjesečni izdatak za novembarske penzije isplaćene u decembru bio 67,9 miliona eura, što će zaključno sa decembarskom &nbsp;penzijom iznositi 801 milion eura na godišnjem nivou.&nbsp;
- Računajući na tri usklađivanja u godini pred nama budžet je veći za 60 miliona eura. S obzirom na to da se prema važećim propisima, penzije u Crnoj Gori usklađuju na osnovu rasta prosječnih zarada i inflacije, a da više od polovine penzionera u Crnoj Gori prima upravo minimalnu penziju, neozbiljno je i nezahvalno govoriti o iznosu sredstava koja će biti potrebna za isplatu penzija u 2026, ali je svakako sigurno i jasno da će biti isplaćivane redovno - zaključuje Drobnjak.

Drobnjak: Podaci za prvo od tri usklađivanja penzija biće poznati krajem januara

Iranske vlasti danas su ograničile pristup internetu u Teheranu i pojedinim drugim regionima, 12. dana masovnih protesta protiv vlade, javlja CBS njuz pozivajući se na izvore u Teheranu.
Dva izvora potvrdila su da je internet u prestonici bio u prekidu, dok je organizacija NetBlocks, koja prati dostupnost mreže, saopštila da njeni podaci pokazuju da Teheran i drugi djelovi Irana ulaze u "digitalni mrak", uz pad povezanosti kod više provajdera.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFaytuksNetwork%2Fstatus%2F2009322978065174889%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009322978065174889%7Ctwgr%5Edfc79bb6d0437cb717112451e2352ba0ba1b5d53%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Izvor CBS njuza naveo je da su na ulicama Teherana "ogromne, do sada neviđene mase ljudi", dodajući da većina građana nema pristup internetu, dok je manjem broju korisnika sa stabilnijim poslovnim nalozima veza i dalje dostupna.
NetBlocks je ranije saopštio da njegovi podaci ukazuju i na gubitak konekcije kod glavnog iranskog internet provajdera u gradu Kermanšahu, uz naznake prekida u više regiona zemlje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnetblocks%2Fstatus%2F2009313506726957230%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009313506726957230%7Ctwgr%5Edfc79bb6d0437cb717112451e2352ba0ba1b5d53%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Do prekida interneta došlo je u trenutku kada su Iranci počeli da uzvikuju parole protiv vlasti sa prozora svojih domova, nakon poziva iranskog prestolonasljednika u egzilu Reze Pahlavija da se građani oglase.
Analitičari ocjenjuju da bi obim tog odziva mogao da odredi da li će protesti, koji traju 12 dana, splasnuti kao raniji talasi nezadovoljstva ili prerasti u ozbiljan izazov za vlast, uz mogućnost šire represije.
Prema podacima američke Agencije za vesti o aktivistima za ljudska prava, u dosadašnjim nemirima poginulo je najmanje 39 ljudi, uključujući četiri pripadnika snaga bezbednosti, dok je više od 2.260 osoba privedeno.
Iranske vlasti često pribjegavaju ograničavanju ili gašenju interneta uoči ili tokom većih protesta i drugih događaja koje smatraju destabilizujućim.
Predsjednik Irana Masud Pezeškijan, koji se uoči izbora 2024. godine predstavljao kao reformista, nagovještavao je liberalizaciju pristupa internetu, ali on ostaje strogo kontrolisan, prenosi Tanjug.
Društvene mreže poput TikToka, Fejsbuka i mreže X zvanično su zabranjene, kao i pristup američkim i evropskim informativnim sajtovima.
Najmanje 38 ljudi ubijeno je u sukobima s vlastima od izbijanja masovnih protesta, saopštila je američka mreža za ljudska prava HRANA.

(VIDEO) Masovni protesti u Iranu, srušen internet

U Budilniku na Televiziji &nbsp;donosimo informacije o tome kako je protekla noć u područjima koja su pogođena poplavama, te koliko je bilo poziva građana u prethodna 24 sata.
Dok se saniraju posljedice elementarnih nepogoda, otvaraju se i pitanja odgovornosti - ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?
Osvrćemo se i na rad Glavnog grada u protekloj godini: koje su ključne odluke donesene na sjednicama lokalne vlasti i kako će se one odraziti na svakodnevni život građana?
Na kraju, govorimo o zdravlju - zašto je sezonski grip ove godine počeo ranije, zbog čega je intenzitet virusa jači nego prethodnih sezona i kako se zaštititi?

Budilnik na TV E: Ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?

Mir i sloboda su najskuplje vrijednosti koje imamo, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povodom 110 godina od Mojkovačke bitke.
Milatović je na Fejsbuku objavio da za njega taj datum ima i duboko lično značenje.&nbsp;
- Moj pradjed bio je učesnik Mojkovačke bitke, jedan od onih ljudi koji su, u snijegu i studeni, stali u odbranu časti, slobode i savezništva - naveo je Milatović.
Zato, kako je kazao, Mojkovačka bitka za njega nije samo dio istorijskog, već i porodičnog sjećanja.&nbsp;
- Ta žrtva nas danas obavezuje da pamtimo bez podjela, sa pijetetom i odgovornošću, svjesni da su mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo - poručio je Milatović.

Tag: naftni-derivati