Predsjednica Skupštine Glavnog grada Podgorica Jelena Borovinić Bojović osim plate od 1700 eura koju prima za profesionalno obavljanje funkcije na koju je izabrana, ubuduće će primati još 250 eura odborničke nadoknade. Takođe će joj biti isplaćene i sve odborničke nadoknade od 13. aprila 2023. do 28. novembra 2024. godine, kada je prvi put obavljala funkciju predsjednice Skupštine Glavnog grada, kao i za period od 28. decembra 2024, kada joj je započeo novi mandat, do prvog juna 2025. godine. To se vidi iz dopisa koji je Borovinić Bojović poslala predsjednici Odbora za izbor i imenovanja Anđeli Mićović, a kao prilog je poslato mišljenje Agencije za antikorupciju. Po ovom osnovu Borovinić Bojović Skupština Glavnog grada treba da isplati preko 6000 eura, a od prvog juna ove godine odbornička nadoknada će joj biti isplaćivana mjesečno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061614068_7563474cbaf02eaf558ef4bbf184f81dee1207c992ecde2f7997d28be40084ae.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025061614068_7563474cbaf02eaf558ef4bbf184f81dee1207c992ecde2f7997d28be40084ae" data-rendition-name="original" width="790" height="863" loading="lazy" alt="dopis"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061614068_a4b489c9af888798b12da9d2db4a7ba779ef04f2d6106797b7d5b8e67e79f704.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025061614068_a4b489c9af888798b12da9d2db4a7ba779ef04f2d6106797b7d5b8e67e79f704" data-rendition-name="original" width="697" height="862" loading="lazy" alt="dopis"></figure>  Borovinić Bojović se obratila za mišljenje ASK-u 9. aprila ove godine, a Drakić je dokument potpisao 16. maja. Predsjednica Skupštine Glavnog grada je 3. juna od predsjednice Odbora za izbor i imenovanja Anđele Mićović zatražila isplatu zaostalih odborničkih nadoknada. ASK, odnosno njen direktor u statusu vršioca dužnosti Dušan Drakić koji je potpisao ovakvo mišljenje, ne vidi ništa sporno u tome da Borovinić Bojović prima profesionalnu platu i odborničku nadoknadu za isti posao koji obavlja u Skupštini Glavnog grada. U mišljenju ASK doslovno piše da se predsjednik Skupštine Glavnog grada bira iz redova odbornika i da funkciju obavlja profesionalno, ali Drakić ne vidi ništa sporno u tome da Borovinić Bojović prima i odborničku naknadu. Prema informacijama do kojih je M portal došao, ni jedan dosadašnji predsjednik Skupštine Glavnog grada nije uz platu primao i odborničku nadoknadu. Jelena Borovinić Bojović je u svom imovinskom kartonu za 2024. godinu prijavila platu od 1.700 eura koju prima za profesionalno obavljanje funkcije predsjednice Skupštine Glavnog grada, 425 eura od članstva u više gradskih odbora, između 557 i 824 eura mjesečno koje je primala za dopunski rad kao ljekarka u Kliničkom centru Crne Gore i 250 eura koje je primala kao konsultantkinja u privatnoj poliklinici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616140612_a4a13fafbca2ee6d65b931b668a1e45a41a94a53f5388fcc621acae33badfe41.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250616140612_a4a13fafbca2ee6d65b931b668a1e45a41a94a53f5388fcc621acae33badfe41" data-rendition-name="original" width="436" height="542" loading="lazy" alt="dopis"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616140612_00d0c48cc51782969294cb80bed2b35de842e5fd95badd09e6c58f350bf80c72.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250616140612_00d0c48cc51782969294cb80bed2b35de842e5fd95badd09e6c58f350bf80c72" data-rendition-name="original" width="872" height="656" loading="lazy" alt="dopis"></figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Borovinić Bojović će primati i platu i odborničku nadoknadu, Drakić ne vidi ništa sporno

Bivši sudija Apelacionog suda, a sada advokat, Dragoje Jović uputio je Sudskom savjetu otvoreno pismo jer jer odbijen njegov zahtjev za naknadu zarade.
On se, u tom kontekstu, pozvao na članu 17 stav 1 Zakona o PIO i član 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru - iako mu je, kako je sam naglasio, sudijska funkcija prestala usljed ispunjenja ustavno-zakonskih uslova za starosnu penziju.
- Posebno zabrinjava što je Administrativni odbor Skupštine Crne Gore, kao nadležni skupstinški odbor i svojevrsni tumač volje zakonodavca, samo mjesec dana ranije, što je Vama moralo biti poznato, usvojio zahtjev sutkinje Ustavnog suda - Dragane Đuranovic i prije toga bivšeg predsjednika tog suda, kojima je funkcija prestala iz istog razloga. Ovakva očigledna neujednačenost u primjeni zakona, u okviru istog pravnog sistema, dodatno potvrđuje da se u mom slučaju radi o selektivnoj primjeni prava i diskriminaciji, čime se grubo povrjeđuju osnovna načela pravne sigurnosti, jednakosti i pravičnosti – ocijenio je Jović.
Pravo, poručuje on, nije instrument povremenog moralnog oportunizma - već dosljedne pravne zaštite svakog pojedinca bez obzira na njegovu funkciju ili fazu karijere.
- Pa ova praksa nije samo pravno neutemeljena, nego otvara prostor za diskriminaciju ne samo na osnovu funkcionalnog statusa, nego potencijalno i starosne dobi. Uostalom, pravo na penziju i pravo na funkcionersku naknadu su pravno različite kategorije – naveo je Jović.
Penzija je, ističe on, pravo iz obaveznog osiguranja, dok je funkcionerska naknada privremeno pravo, koje obezbjeđuje kontinuitet prihoda nakon prestanka javne funkcije.
- Dakle, pravo na naknadu je zakonom zagarantovano pravo koje nastaje ex lege i ne radi se o pravu koje se ostvaruje na osnovu Vaše diskrecione ocjene. Podsjećam Vas da Ustav Crne Gore, međunarodni standardi i EU pravna tekovina jasno garantuju: jednakost pred zakonom (čl. 19 Ustava); zabranu diskriminacije po bilo kom osnovu (čl. 8 Ustava i čl. 2 Zakona o zabrani diskriminacije); pravo na pravnu sigurnost i jednaki tretman u uživanju prava koja proizilaze iz odnosa u kome su se nalazile sudije redovnih sudova - poručio je Jović.
On smatra da zabrinjava i selektivna praksa i u odnosu na raniji sastav Sudskog savjeta, koji je dugo primjenjivao praksu kao u slučaju sudija Ustavnog suda i ostalih funkcionera iz drugih državnih organa.
- Koju ste najednom promijenili, iako bi po svojoj ulozi Sudski savjet trebalo da bude uzor zakonitosti i institucionalne dosljednosti - naveo je on.
Sudski savjet, podvlači Jović, ne smije postati simbol arbitrernosti i neujednačene primjene zakona.&nbsp;
- Vaše odluke moraju biti mjerilo povjerenja u pravosuđe i zakonitost. Ako se bavite fiskalnim uticajem i održivošću odredbe iz čl. 36 citiranog zakona, nemojte to činiti na štetu nosilaca sudijske funkcije, nego inicirajte izmjenu te odredbe, koja se primjenjuje na mnogo veći broj funkcionera iz druge dvije vlasti - naglasio je Jović.
Zato je pozvao Sudski savjet da: preispita svoju praksu u ovakvim slučajevima, u svjetlu principa jednakosti i vladavine prava, uspostavi jasne i transparentne kriterijume koji neće diskriminisati pojedine kategorije pravosudnih funkcionera, te da obavijesti javnost o razlozima zbog kojih je promijenio sopstvenu praksu i pravne posljedice, uspostavljanjem dvostrukih standarda, koji su jednima donijeli ,,korist”, a drugima nanijeli štetu.
- Pored toga, morate imati u vidu da ove slučajeve pažljivo prate i delegacije iz EU i OEBS-a, kao i javnost čije povjerenje u pravosuđe počiva na principima dosljednosti, nepristrasnosti i zakonitosti. U suprotnom, ukoliko i dalje budete insistirali na nedosljednosti, otvaraju se vrata samovolji, koja po prirodi stvari, upravo i predstavlja najveću prijetnju vladavini prava - zaključio je Jović.

Jović pisao Sudskom savjetu: Pravo na naknadu je zagarantovano, ne ostvaruje se Vašom diskrecionom ocjenom

Upravni sud prihvatio je tužbu bivše vršiteljke dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesne Vučković i odredio joj pravo na naknadu po prestanku funkcije u trajanju od jedne godine. Sud je time preinačio odluku Sudskom savjeta od 26. februara kojom je odbijen zahtjev Vučković.
Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Tužbu je predala 12. marta Upravnom sudu, ističući da je Sudski savjet, uprkos presudi Upravnog suda, odbio da prihvati njen zahtjev da prima naknadu po prestanku funkcije, u skladu sa zakonom.
- Upravni sud je usvojio zahtjev tužilje dr Vesne Vučković, ranije sudije Vrhovnog suda Crne Gore, za utvrđivanje prava na naknadu u visini zarade koju je primala u poslednjem mjesecu prije prestanka funkcije, u trajanju od jedne godine, počev od 4. decembra 2024.godine kao dana prestanka sudijske funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje - navedeno je u odluci Upravnog suda.
Podsjećaju da je Sudski savjet odlukom od 4. decembra 2024. godine konstatovao prestanak sudijske funkcije Vučević na lični zahtjev. Upravni sud je početkom februara poništio odluku SS kojom je odbije zahtjev Vučković i konstatovao da ona u zakonskom roku podnijela zahtjev za utvrđivanje prava na naknadu u visini zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije uz odgovarajuće usklađivanje. Međutim, Sudski savjet je na sjednici 25. i 26. februara opet odbio njen zahtjev.
- U izvršenju navedene presude tuženi je donio osporenu odluku kojom ponovo odbija zahtjev tužilje pri čemu ni u ponovljenoj odluci nije dao valjane razloge već se pozvao na pravno neutemeljeno tumačenje odredbe člana 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, suprotno pravno obavezujućim pravnom shvatanju i primjedbama presude ovog Suda, nalazeći opravdanje za teleološku redukciju u tumačenju zakonske odredbe člana 36 u nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama u javnom sektoru kojim se predviđa da se ovo pravo ne može ostvariti u slučaju prestanka funkcije na lični zahtjev, a koja izmjena zakona nije stupila na snagu,kako se navodi u obrazloženju presude - naveli su u Upravnom sudu.
Navedenim postupanjem, po nalaženju suda, Sudski savjet nije postupio u skladu sa obavezom propisanom Zakonom o upravnom sporu. 
Postupak ide na realizaciju u Vrhovni sud, a ukoliko ne ispoštuju presudu, Vučković će se naplatiti preko Izvršitelja.
Podsjećamo, Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Kao sudija Vrhovnog suda na sjednici Sudskog savjeta 2021. izabrana je da u v.d. mandatu rukovodi tom granom vlasti.
Ona je 2017. izabrana za sudiju Vrhovnog suda. Prije toga bila je sudija Upravnog suda Crne Gore i sudija Osnovnog suda u Kotoru.

1250x600

1084x550

Upravni sud odlučio: Vesna Vučković ima pravo na naknadu po prestanku funkcije

Pripadnici Vojske Crne Gore dnevno će za učešće u NATO i EU misijama primati 115 eura, dok će oni u UN misijama primati između 70 i 115 eura, zavisno od dužnosti koju obavljaju.
To je navedeno u Odluci o utvrđivanju visine novčane naknade pripadniku/ci Vojske Crne Gore za vrijeme učešća u međunarodnim snagama u okviru misija, operacija i drugih aktivnosti Sjevernoatlantskog saveza, Evropske unije i Ujedinjenih nacija, koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
Visina novčane naknade pripadniku Vojske Crne Gore za vrijeme učešća u međunarodnim snagama, trenutno je propisana posebnim odlukama za svaku misiju pojedinačno.
Kako je pojašnjeno iz Vlade, ovakav pristup nije u cjelosti uzimao u obzir sličnost dužnosti i uslova pod kojim se te dužnosti vrše u misijama, što je dovelo do nepotrebno velikog broja propisa koji uređuju istu oblast. 
Takođe, kako kažu, bilo je neophodno unificirati visinu novčane naknade, uzimajući u obzir sličnost dužnosti i uslova pod kojim se one vrše.
- Uzimajući u obzir navedeno, činjenicu da je u posljednjih nekoliko godina došlo do povećanja troškova života u državama gdje se pripadnici Vojske upućuju u sastav međunarodnih snaga, kao i bezbjednosne i geografske uslove u kojima se sprovode ove aktivnosti, predloženo je da novčana naknada za učešće u NATO i EU misijama bude neto 115 eura dnevno, a u UN misijama neto 70 eura dnevno za dužnost vojnog posmatrača, odnosno neto 115 eura dnevno za dužnost štabnog oficira/podoficira - ističe se u saopštenju Vlade.
Sredstva za sprovođenje ove odluke planirana su budžetom za 2025. godinu.

Pripadnicima Vojske dnevno 115 eura za NATO i EU misije

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša je na mreži X istakao da su u Hrvatskoj na javnoj raspravi izmjene zakona prema kojima kreditna institucija ne smije potrošaču kojem vodi osnovni račun naplatiti naknadu.
To se odnosi na naknadu za uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja osnovnog računa, za uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva, za uslugu koja omogućuje polaganje novčanih sredstava na osnovni račun, izuzev obrade kovanog novca, za priliv nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, za uslugu izdavanja i korištenja debitne kartice, za uslugu izvršenja plaćanja debitnom karticom.
Takođe, Mugoša navodi da je predloženo i da je kreditna institucija dužna potrošaču omogućiti da bez naknade pet puta u mjesecu podigne gotov novac s računa za plaćanje na bankomatu bilo koje druge kreditne institucije koja nije kreditna institucija u kojoj potrošač ima račun za plaćanje.
Mugoša je naveo da su u pitanju dobre ideje o kojima treba povesti ozbiljnu diskusiju.
On je na kraju podsjetio da je njegovu inicjativu prošle godine održano skupštinsko saslušanje bankarskog sektora na temu visine kamata i naknada.

Mugoša: U Hrvatskoj Vlada predlaže da računi na koje građani primaju platu ili penziju budu oslobodjeni plaćanja bilo kakvih naknada

Specijalni dodatak za „specijalni zadatak“ - rušenje Ustava Crne Gore vrijedi 60 odsto zarade - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Branislav Nenezić nakon što je Administrativni odbor danas potvrdio odluku Vlade Crne Gore o isplati specijanog dodatka za sudije i predsjednika Ustavnog suda u iznosu od 60 odsto osnovne zarade.
On je aludirao na neustavnu smjenu doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović koja je razriješena na sjednici Ustavnog odbora - pošto im je za to dopis <a href="https://etv.me/politika/skandalozno-dokumenta-otkrivaju-laznu-objavu-snezane-armenko">poslala</a> predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko.&nbsp;
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.&nbsp;
Nenezić ističe i da ne čudi ni ažurnost predsjednice Odbora Jelene Nedović da se u dva dana zakaže sjednica.
- Jer ne smije ljutiti vođu parlamentarne većine Andriju Mandiću, dok sjednica o skidanju imuniteta Marku Kovačeviću već četiri mjeseca nije ni sazvana - ukazao je Nenezić.
Parlamentarna opozicija je blokirala, odnosno nije dozvoljavala rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi neustavna odluka kojom je smijenjena Đuranović, a Mandić im je 3. januara izrekao mjeru kojom ih je udaljio sa narednih 15 zasijedanja.

Specijalni dodatak za „specijalni zadatak“: Rušenje Ustava vrijedi 60 odsto zarade

Skoro 60 saradnika u nastavi i stručnih saradnika Medicinskog fakulteta uputilo je otvoreno pismo članovima Vlade i nadležnih institucija tražeći da im se isplate zagarantovane naknade, te da Univerzitet Crne Gore "poštuje ugovorne obaveze potpisane u skladu sa zakonima".
Kako navode u pismu, koje je upućeno premijeru Milojku Spajiću, potpredsjedniku Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimiru Aleksiću, ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić Stojanović, ministru zdravlja Vojislavu Šimunu, direktoru Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja Goranu Daniloviću, predsjedniku Nacionalnog savjeta za obrazovanje Saši Raičeviću, predsjedniku Savjeta za visoko obrazovanje Srđanu Stankoviću, predsjedniku Odbora za medicinu Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Goranu Nikoliću, glavnoj prosvjetnoj inspektorki, Luciji Adžić, predsjednici Ljekarske komore Crne Gore Žanki Cerović, predsjedniku Stomatološke komore Crne Gore Vladimiru Jovetiću, predsjednici Farmaceutske komore Crne Gore Milanki Žugić i predsjedniku Komore fizioterapeuta Crne Gore Krstu Kovačeviću, obaviješteni su od Univerziteta Crne Gore da da im se naknade više neće isplaćivati za pet mjeseci u semestru.
- Obraćamo Vam se povodom problema sa kojim se susrećemo kao saradnici u nastavi i stručni saradnici angažovani u studijskoj 2024/25. godini na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Kao i prethodnih godina, Medicinski fakultet je početkom septembra 2024. godine raspisao Konkurs za izbor saradnika u nastavi i stručnih saradnika kojim je, između ostalog, definisano da će se sa izabranim saradnicima zaključiti ugovor na određeno vrijeme za studijsku 2024/2025. godinu - honorarni angažman. Po isteku vremena predviđenom za prijavljivanje na Konkurs uslijedila je uobičajena i pravnim propisima predviđena procedura (imenovanje komisija, izbor saradnika, odluka Vijeća Medicinskog fakulteta), a nakon čega smo i potpisali pomenute ugovore o honorarnom angažmanu. Ugovori, u bitnome, predviđaju da će se rad vrednovati po metodologiji propisanoj Kolektivnim ugovorom za Univerzitet Crne Gore - istaknuto je u pismu 58 saradnika u nastavi i stručnih saradnika.&nbsp;
Kolektivni ugovor u članu 25, kako su precizirali, predviđa da se naknada za održanu nastavu angažovanom osoblju koje nije u radnom odnosu na Univerzitetu isplaćuje pet mjeseci u semestru (dakle, 10 mjeseci godišnje).&nbsp;
- Nakon što smo započeli nastavu, sredinom oktobra 2024. godine sa Univerziteta Crne Gore smo obaviješteni da će se, zbog racionalizacije trošenja budžetskih sredstava Univerziteta Crne Gore, honorar isplaćivati za 3,5 mjeseca u semestru (odnosno sedam mjeseci godišnje). Iznenađeni takvom odlukom, nenajavljenom i neusaglašenom sa prethodno potpisanim ugovorima, odlučili smo da reagujemo na više nivoa - kazali su stručni saradnici i saradnici u nastavi.&nbsp;
Najprije su, kako navode, uputili dopis upravi Medicinskog fakulteta, tražeći objašnjenje i ukazujući na nesklad između važećih ugovornih obaveza i novonametnute odluke.&nbsp;
- Ukazali smo i na to da ovakvo postupanje urušava povjerenje u akademsku zajednicu i stvara pravnu nesigurnost za sve saradnike u nastavi i stručne saradnike. Kako nam je objašnjeno da odluku o ovome ne donosi uprava Medicinskog fakulteta, obratili smo se i upravi Univerziteta Crne Gore. Tom prilikom smo detaljno obrazložili obim naših aktivnosti, koje daleko prevazilaze samo izvođenje praktične nastave, uključujući konsultacije sa studentima, organizaciju predispitnih vježbi, pomoć profesorima u realizaciji kolokvijuma i ispita, kao i administrativne obaveze - rekli su u pismu.&nbsp;
Sve ove aktivnosti, kako su dodali, doprinose kvalitetu nastave i obrazovanju studenata, a istovremeno predstavljaju važan dio njihovog profesionalnog razvoja kao budućih nastavnika i istraživača.&nbsp;
- Posebno ističemo da smo, svjesni činjenice da je potrebno pristupiti rješavanju ovog problema zajedničkim dijalogom na relaciji saradnici - Medicinski fakultet - Univerzitet Crne Gore predložili da se trenutni model isplate zadrži za ovu akademsku godinu (jer je u skladu sa pravnim propisima i potpisanim ugovorima), dok bi se za narednu godinu formirala radna grupa koja bi izradila jasne kriterijume i rješenja koja su održiva na duže staze - objasnili su u pismu.&nbsp;
Uprkos njihovim argumentima i dobronamjernom pristupu naišli su, kako ističu, na negativan odgovor Univerziteta, "koji je odlučio da izdvajanje poveća za polovinu mjesečne naknade više po semestru u odnosu na prvobitnu odluku (četiri mjeseca u semestru)".
- Bez jasnog pravnog obrazloženja na kojem se sve njihove odluke temelje. Kao rezultat toga, saradnici u nastavi sada se nalaze u situaciji koja je finansijski problematična, ali prije svega demotivišuća, jer implicira umanjivanje značaja našeg rada i doprinosa akademskoj zajednici. Ovakav tretman saradnika u nastavi i stručnih saradnika Medicinskog fakulteta šalje lošu poruku ne samo nama, već i svim budućim generacijama koje razmatraju akademsku karijeru na Medicinskom fakultetu - ocijenili su u pismu.&nbsp;
Vjeruju da Univerzitet treba da bude primjer poštovanja ugovornih obaveza i podrške mladim stručnjacima koji ulažu svoje vrijeme, znanje i trud u razvoj budućih profesionalaca, upravo onih koji trenutno nedostaju crnogorskom zdravstvenom sistemu.&nbsp;
- Radi adekvatnog informisanja i sticanja uvida u to o kojim mjesečnim iznosima nadoknade se radi informišemo Vas da većina saradnika u nastavi na Medicinskom fakultetu prima mjesečnu nadoknadu koja jedva da prelazi polovinu minimalne zarade za visokoškolce u Crnoj Gori - naglasili su u pismu.&nbsp;
Zato pozivaju primaoce pisma svojim autoritetom da utiču na upravu Univerziteta Crne Gore da poštuje ugovorne obaveze potpisane u skladu sa zakonima Crne Gore, te da osiguraju da se saradnicima u nastavi i stručnim saradnicima Medicinskog fakulteta isplate zagarantovane naknade.
- Kao i da se kroz otvoreni dijalog iznađu trajna i pravedna rješenja za definisanje uslova angažmana u budućnosti, na dobrobit cjelokupne akademske zajednice, a prije svega studenata Medicinskog fakulteta kojima smo maksimalno posvećeni - poručili su u pismu.
U nastavku je spisak saradnika u nastavi i stručnih saradnika Medicinskog fakulteta koji su potpisali pismo, po abecednom redu prezimena, a istaknuto je da ovaj spisak nije konačan:
Abramović Marija, dr med.&nbsp;
Babić Blagoje, dr med.&nbsp;
Bakić Mirjana, dr sc. med.&nbsp;
Banjac Boban, dr med.&nbsp;
Bojović Marija, dr med.&nbsp;
Boljević Jelena, dr med.&nbsp;
Boljević Stanojević Gordana, dr sci. med. dr pharm.&nbsp;
Borozan Sanja, dr med.&nbsp;
Božović Aleksandra, dr med. spec.&nbsp;
Bubanja Jovan, dr med.&nbsp;
Ćaćić Božidar, dr med.&nbsp;
Dizdarević Sehija, dr pharm.&nbsp;
Dupanović Brankica, mr sci. med.&nbsp;
Đuričković Aleksa, dr stom.&nbsp;
Fatić Nikola, dr sci. med.&nbsp;
Hadžibeti Đulija, mr ph. spec.&nbsp;
Ivanović Radović Nelica, dr sci. med.&nbsp;
Jaćimović Marina, dr med.&nbsp;
Jakšić Marina, dr sci. med.&nbsp;
Jauković Valentina, dr pharm. spec.&nbsp;
Jovanović Jelena, dr med.&nbsp;
Jovićević Tamara, dr med.&nbsp;
Kaluđerović Ljiljana, mr zdravstvene njege&nbsp;
Knežević Danica, dr med.&nbsp;
Knežević Tara, dr med.&nbsp;
Kozica Dino, dr med.&nbsp;
Labudović Uroš, dr stom.&nbsp;
Lalatović Ninoslava, dr pharm.&nbsp;
Lukač Džana, spec. dr pharm.&nbsp;
Lukić Miloš, dr med.&nbsp;
Marojević Slobodanka, dr med.&nbsp;
Mimović Marijana, dr med. spec.&nbsp;
Muhović Damir, dr med.&nbsp;
Natalić Danko, prim. dr med.&nbsp;
Orović Popović Jadranka, dr pharm.&nbsp;
Popivoda Milan, dr med.&nbsp;
Popović Zorica, dr stom.&nbsp;
Pot Danilo, dr med.&nbsp;
Račić Bogdan, dr med.&nbsp;
Radivojević Ljudmila, dr pharm.&nbsp;
Radulović Milica, dr stom.&nbsp;
Radulović Ljiljana, dr med.&nbsp;
Raičević Maja, dr sci. med.&nbsp;
Rogač Željka, dr sci. med.&nbsp;
Roganović Milovan, dr med.&nbsp;
Šahmanović Amina, dr med.&nbsp;
Sošić Sandra, spec. prim. fiz.&nbsp;
Stamatović Miloš, dr med.&nbsp;
Stanković Maja, dr pharm. spec.&nbsp;
Stojanović Gordana, dr med.&nbsp;
Stojanović Vukašin, dr med.&nbsp;
Tapušković Tamara, dr med.&nbsp;
Vujović Balša, mr sci med.&nbsp;
Vukadinović Tijana, dr med.&nbsp;
Vukčević Gordana, prim. dr sci. med.&nbsp;
Vuković Marko, dr med.&nbsp;
Vuković Mladen, dr sci. stom

Skoro 60 saradnika u nastavi i stručnih saradnika Medicinskog fakulteta traže da im se isplate zagarantovane naknade

Za članove beranskog Odbora povjerenika predložena je visina naknade u neto iznosu od 400 eura, na mjesečnom nivou.
Zakonom o lokalnoj samoupravi propisano je da u slučaju raspuštanja Skupštine, funkciju Skupštine do konstituisanja nove Skupštine vrši odbor povjerenika, koji imenuje Vlada.
Odlukom o raspuštanju Skupštine Opštine Berane imenovan je Odbor povjerenika u Opštini Berane, koji ima sedam članova.
Imajući u vidu da rad Odbora, kao i nadoknade članovima za rad u Odboru ocijenjeno je opravdanim utvrditi visinu naknade za rad članovima odbora i način njene isplate.
Stoga je Ministarstvo javne uprave od Ministarstva finansija zatražilo izdavanje potvrde o obezbijeđenim finansijskim sredstvima za isplatu naknade članovima Odbora povjerenika u Opštini Berane u iznosu od ukupno 15.600 eura za pet mjeseci njihovog rada. 
Podsjetimo, Odbor povjerenika Opštine Berane usvojio je nedavno rebalans Budžeta opštine Berane za 2024. godinu.
Odbor povjerenika imenovan je 4. oktobra, nakon što je Vlada raspustila Skupštinu opštine (SO) Berane i funkciju lokalnog parlamenta vršiće do konstituisanja nove Skupštine.
Vanredni lokalni izbori u Beranama biće održani 8. decembra.
Ovaj odbor je takođe izabrao Boža Premovića za predsjednika opštine Berane. 
Premović će, kako je saopšteno, tu funkciju obavljati do izbora novog predsjednika Opštine, nakon konstituisanja novog saziva Skupštine.

Članovima beranskog Odbora povjerenika po 400 eura mjesečno

Posljednji aplauzi glumcu Momčilu Momu Pićuriću upućeni su na današnjoj komemoraciji u Crnogorskom narodnom pozorištu. Od Momčila su se oprostile kolege i koleginice s kojima je sarađivao tokom duge i uspješne karijere.
Umjetnička direktorica Vesna Vujošević Labović u ime kolektiva Crnogorskog narodnog pozorišta iskazala je zahvalnost prisutnima zbog prilike da odamo počast našem dragom glumcu, doživotnom članu nacionalnog teatra.
- Brojne su uloge koje je Momo ispisao svojim autentičnim rukopisom u pozorištu, na filmu i televiziji, ali je očigledno najdragocjenija ona koju je on vješto, neprimjetno, toplo i plemenito utkao u sve naše živote. Niko tako nije tiho koračao pozorištem, a ostavljao iza sebe neizbrisiv trag. Kolege ga opisuju: “Sjajan glumac, dobar čovjek, tih i nenametljiv, divan prijatelj, najbolji drug, pozorišni striko, zagrljaj podrške, scenski otac, veličanstven čovjek, divan, neponovljiv, ljudina, bard crnogorskog glumišta, onaj kojega iz srca, bez prepreke, baš voliš - kazala je Vujošević-Labović, saopšteno je iz CNP-a.
U ime Udruženja filmskih producenata i reditelja Crne Gore, prisutnima se obratio reditelj Ivan Marinović.
- Njegova pojava bila je jedinstveno filmska. Svi su ga htjeli u svom kadru. Njegovo lice, njegov izraz oplemenili su mnoge filmove. Mnogo je stranih produkcija snimao. I holivudskih, što je krajnji cilj gotovo svakom glumcu, a nikad o tome nije govorio. Momo Pićurić bio je veliki glumac, ali ono u čemu je bio najveći od svih koje sam sreo su dobrotа i ljudskost - rekao je Marinović.
Prisutnima su se obratile i Momčilove kolege iz nacionalnog teatra, Slobodan Marunović i Jadranka Mamić.
- Njegova posebna pojava, sa arhetipskim licem Crne Gore iz prošlosti, stamena i visoka kao Lovćen, ozbiljna i nježna u isti mah, mudra, ćutljiva, harizmatična. U njegovim borama bila je neka istorija. U pogledu dubina. U držanju - dostojanstvo. Njegova gluma bila je ogoljena, bez dodvoravanja i bez viška. Njegov odlazak je gubitak koji se ne može zamijeniti - ni u pozorištu, ni u srcu. Bio je patriota u punom smislu te riječi - ne po “mahanju zastavama” nego po vrijednostima koje je živio. Zagovornik građanske Crne Gore, vjerovao je u zemlju gdje raličitosti nijesu prijetnja, već bogatstvo. To je bilo u skladu sa njegovim karakterom i dubokom vjerom u čovjeka, što je bila njegova jedina religija - kazao je Marunović.
Jadranka Mamić je kazala da je imala sreću da ga poznaje duže od 40 godina, da radi i druži se sa njim.
- Kad sam ga upoznala, onako visokog, zamišljenog, surog pogleda – ličio mi je na znamenite crnogorske junake sa slika, a radeći predstave u tada Dječijem, a sada Gradskom pozorištu, otkrila sam Momovu nevjerovatnu duhovitost i toplinu, koja se skrivala iza tog surog pogleda. Ta toplina, jednostavnost i skromnost su osobine koje ću na pomen Moma Pićurića pamiti do kraja života - rekla je Mamić.
Od Moma Pićurića se oprostio i glumac Simo Trebješanin.&nbsp;
- Privilegija je bila biti u tvojoj blizini i imati te za prijatelja. Hvala za svaku šetnju, svaki razgovor, svaki trenutak sa tobom. Puno smo radili zajedno, na probe sam išao da bih se družio sa tobom. U vremenu kad se ljudi trude i sve rade da budu voljeni, ti si radio iz kontre - ništa po tom pitanju nijesi radio, a svi su te voljeli. Neka ti je vječna slava i hvala. Ljudino - rekao je Trebješanin.
U ime porodice, govorio je Ratko Pićurić, dok su na komemoraciji pročitane poruke koje su povodom smrti Moma Pićurića uputili predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović, Kraljevsko pozorište „Zetski dom“, Udruženje glumaca Crne Gore, Crnogorska kinoteka, Filmski centar Crne Gore i reditelj Boris Liješević.
Glumac Momčilo Momo Pićurić preminuo je 11. juna u 79. godini.&nbsp;

Posljednji aplauzi glumcu

Suština perspektive Crne Gore je u neraskidivoj povezanosti između regionalne saradnje i integracije u Evropsku uniju, kao i njenoj ključnoj ulozi u transformaciji regiona, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na plenarnoj sjednici Samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) u Tirani. &nbsp;
- U savremenim uslovima nestabilnosti na geopolitičkoj sceni, ovakav dvostrani pristup omogućava da se naš region čvrsto integriše u evropsku zajednicu vrijednosti, i time da istinski doprinos jačanju uloge i konkurentnosti same Evrope - poručio je predsjednik Milatović, saopšteno je iz njegovog kabineta.
Dodaje se da je Milatović kazao da ambicija zemalja regiona da u narednim godinama pristupe Evropskoj uniji zahtijeva nepokolebljivu regionalnu posvećenost sprovođenju neophodnih reformi.
- Vladavina prava, borba protiv korupcije, unapređenje ljudskih prava i jačanje demokratskih institucija ostaju osnova izgradnje otpornijih demokratija i prosperitetnih društava. Isto tako, zajednički infrastrukturni i projekti koji nas povezuju imaće odlučujući i višedimenzionalni uticaj, podstičući time rastuću ekonomsku aktivnost i čineći našu infrastrukturu ključnim elementom ekonomske i ukupne bezbjednosti. Zato je ovo trenutak da osnažimo političke i ekonomske institucije koje predstavljaju sve građane, i kroz blisku saradnju pretvorimo naš region u prostor blagostanja i prilika za sve naše građane - kazao je Milatović.
Samit SEECP je, kako navode iz Milatovičevog kabineta, najviši politički format regionalne saradnje zemalja Jugoistočne Evrope, koji okuplja 13 zemalja, sa ciljem promovisanja i jačanja dobrosusjedskih odnosa, dijaloga, političke, bezbjednosne i ekonomske saradnje.

Milatović u Tirani: Region čvrsto integrisati u evropsku zajednicu vrijednosti

Neefikasne institucije, slaba participacija građana, površne reforme i politička instrumentalizacija javnog sektora među glavnim su uzrocima demokratske stagnacije, ocijenjeno je na okruglom stolu Otpornost demokratije u vremenu polarizacije i populizma: od izbora do građanske participacije koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore.
Profesorica Olivera Komar sa Fakulteta političkih nauka ocijenila je da crnogorska demokratija ne uspijeva da razvije snažno civilno društvo.&nbsp;
- To što postoji par nevladinih organizacija koje su prilično aktivne i bučne, to ne znači da mi imamo civilno društvo. Ako pogledate bilo koju definiciju političke kulture, mi tu padamo odmah – kazala je ona.
Komar upozorava da društvu nedostaje i minimalni konsenzus.
- Jedini konsenzus koji mi imamo, jeste da želimo u Evropsku uniju, ali kad malo čačnete šta to za ljude znači, onda vidite zapravo da ljudi na drugačiji način doživljavaju šta je to. Dakle, koji god da uzmete parametar, mi po tim parametrima zapravo doživljavamo ponovo jednu vrstu krize demokratije – kazala je ona.
Politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring Zlatko Vujović smatra da je percepcija o višem stepenu demokratije varljiva jer su politički akteri slabi, ali moćni u blokadama.
- Sada imamo veći broj slabih aktera, ali i slabi akteri veoma često imaju veto moć. Moji strahovi govore da sve ono što je obećavano u izbornoj reformi se neće desiti – kazao je on.
Ističe i da institucije nisu razvijene niti otporne na politički uticaj.
- I tužilaštvo i sudstvo usaglašavaju svoje stavove sa onim što je volja vladajuće većine, čak i bez većeg pritiska. Oni moraju da pokažu da su otporni na one koji vladaju – kazao je Vujović.
Komunikolog i psiholog Radoje Cerović ocijenio je da se Crna Gora iz plemenskog modela preselila u partitokratski, bez stvarnog zajedničkog interesa.
- Političke partije se ponašaju na način na koji se ponašaju plemenske starješine. Ta vrsta pomirenja sa činjenicom da ne postoji res publica stvorila je prepreke da se izgradi ono što su preduslovi za pridruživanje EU – ocijenio je Cerović
Dodao je da emocionalni mehanizmi kontrole stvaraju dodatne društvene pukotine.
- Sva ta dugmad su vrlo jako pritisnuta da bi se dovelo do što većeg cijepanja društvenog tkiva... postoji duboka rezignacija, osjećaj da je prljav teren baviti se politikom – kazao je on.
Direktorica Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić ukazala je na problem političkog miješanja u medijski prostor.
- Uoči sjednice Parlamenta Vlada je na brzinu promijenila određene medijske zakone, konkretno način i uslove za izbor generalnog direktora Javnog servisa, jedne od najznačajnijih institucija u država. To je ogolilo tendenciju ovih vlasti za političkom kontrolom ključnih medijskih institucija u zemlji – kazala je ona.
Nikolić upozorava da i pored solidnog zakonodavnog okvira, nepoštovanje zakona i sudskih odluka ugrožava medijske slobode.
- &nbsp;U ovih godinu imamo jednu bahatost na čelnoj funkciji koja se ogleda u tome da se ne poštuju sudovi i odluke sudova ove države. Mi na djelu imamo nepoštovanje zakona od ključnih medijskih institucija u državi. Imamo uporno odlaganje izbora članova Savjeta RTCG. To važno tijelo je u riziku da ne može da obavlja svoj posao jer je mandat dvojici članova u Savjetu istekao. Mi imamo vrlo solidan zakonodavni okvir što se tiče medijske scene, ali nemamo primjenu zakona, a tu su i opstrukcije i politička kontrola, te tendencija da se tako i nastavi - kazala je Nikolić.&nbsp;

Institucije slabe, reforme površne, demokratija u stagnaciji

Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Glavnog grada saopštio je da Direkcija za imovinu, na čijem je čelu Milica Kadović, gotovo ne funkcioniše i da je to jedan od ključnih razloga za izuzetno lošu realizaciju kapitalnog budžeta iz godine u godinu.
Kako navode, ova služba, koja je nadležna za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u vezi sa izgradnjom saobraćajnica, radi samo od 8 do 14 časova – po odluci direktorice Kadović – što, prema DPS-u, ozbiljno ugrožava funkcionisanje gradske uprave, ali i dokazuje da se Saša Mujović kao gradonačelnik Podgorice ne pita ništa.
Iz DPS- navode da je Mujović povjerio upravo Milici Kadović, Gojku Peroviću (zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Glavnog grada) i Snežani Raičević (zamjenica direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice) izradu nacrta programa uređenja prostora za tekuću godinu, te da nakon pola godine kašnjenja isti „kadrovi od povjerenja gradonačelnika“ ne prisustvuju javnoj raspravi.&nbsp;
- Šamar gradonačelniku i svim zainteresovanim građanima Glavnog grada, koji ostaju uskraćeni za odgovore od strane lica koji su pripremali nacrt programa – navode iz odborničkog kluba DPS-a
Oni se pitaju da li kadrovi koje je delegirao DF podnose bilo kakav izvještaj o svom radu, te da li gradonačelnik Mujović „smije da stane na put neradu, ili čak lošoj namjeri direktorice Milice Kadović“.

DPS: Direkcija za imovinu koči projekte, Mujović bez autoriteta

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Nekadašnji čuveni trener FK Budućnost Brano Milačić večeras se nije dugo zadžao na svečanoj akademiji kojom je obilježen vijek postojanja ovog fudbalskog kluba.
Kako je objavila večeras kćerka proslavljenog trenera i legende podgoričkog sporta Julija Milačić Petrović-Njegoš, uz opasku da to radi bez očeve dozvole i sa rizikom da će se "žestoko naljutiti", on je napustio proslavu zbog neprijatnosti koju je doživio prilikom dolaska na Trg nezavisnosti gdje je organizovan događaj.
- Došao sam i sjeo u drugom redu. U prvom su bili neki privrednici, pomislih da se ne gužvam... Prilazi mi djevojka i kaže: "Ne možete tu da sjedite", ja joj kažem da sam pozvan i kažem joj ime. Ona gleda u papire i odgovara mi: "A evo Vas, Vi ste od petog reda pa na gore". Ustao sam i pošao doma - napisala je na društvenoj mreži Milačić riječi svoga oca.
Poručila je organizatorima: "Sram vas bilo".
Podgorički klub obilježio je večeras vijek postojanja svečanom akademijom i koncertom na podgoričkom Trgu nezavisnosti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FjulijaMPNj%2Fstatus%2F1933253539020820983%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1933253539020820983%7Ctwgr%5Ea85ccb951b8b6d693dc74741b52b571efb72ca40%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako Vijesti pišu, Milačić je bio trener Budućnosti od 2003. do 2006. godine, potom kratko i 2007. - niko se nakon njega nije zadržao toliko u kontinuitetu (tri i po sezone).
Bio je trener u jednoj od najvećih evropskih pobjeda podgoričkog tima ikada, protiv Deportiva iz La Korunje (2:1) 2005. godine, samo sezonu nakon što je španski klub igrao polufinale Lige šampiona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fponosna-proslost-jedna-je-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Milačić je krajem 80-ih i početkom 90-ih obavljaio funkciju sportskog direktora Budućnosti, a danas je uoči proslave, na Fejsbuku, čestitao voljenom klubu veliki jubilej.
- Zadovoljstvo mi je čestitati stoti rođendan našem klubu. Kada se njemu čestita osjećam kao da je čestitka upućena svima nama koji klub neizmjerno volimo. Želim da Budućnost uvijek ostane perjanica crnogorskog fudbala i da doživi mnogo bolje dane od dosadašnjih - poručio je Milačić.

Tag: naknada