Predsjednica Skupštine Glavnog grada Podgorica Jelena Borovinić Bojović osim plate od 1700 eura koju prima za profesionalno obavljanje funkcije na koju je izabrana, ubuduće će primati još 250 eura odborničke nadoknade. Takođe će joj biti isplaćene i sve odborničke nadoknade od 13. aprila 2023. do 28. novembra 2024. godine, kada je prvi put obavljala funkciju predsjednice Skupštine Glavnog grada, kao i za period od 28. decembra 2024, kada joj je započeo novi mandat, do prvog juna 2025. godine. To se vidi iz dopisa koji je Borovinić Bojović poslala predsjednici Odbora za izbor i imenovanja Anđeli Mićović, a kao prilog je poslato mišljenje Agencije za antikorupciju. Po ovom osnovu Borovinić Bojović Skupština Glavnog grada treba da isplati preko 6000 eura, a od prvog juna ove godine odbornička nadoknada će joj biti isplaćivana mjesečno.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061614068_7563474cbaf02eaf558ef4bbf184f81dee1207c992ecde2f7997d28be40084ae.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025061614068_7563474cbaf02eaf558ef4bbf184f81dee1207c992ecde2f7997d28be40084ae" data-rendition-name="original" width="790" height="863" loading="lazy" alt="dopis"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061614068_a4b489c9af888798b12da9d2db4a7ba779ef04f2d6106797b7d5b8e67e79f704.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025061614068_a4b489c9af888798b12da9d2db4a7ba779ef04f2d6106797b7d5b8e67e79f704" data-rendition-name="original" width="697" height="862" loading="lazy" alt="dopis"></figure>  Borovinić Bojović se obratila za mišljenje ASK-u 9. aprila ove godine, a Drakić je dokument potpisao 16. maja. Predsjednica Skupštine Glavnog grada je 3. juna od predsjednice Odbora za izbor i imenovanja Anđele Mićović zatražila isplatu zaostalih odborničkih nadoknada. ASK, odnosno njen direktor u statusu vršioca dužnosti Dušan Drakić koji je potpisao ovakvo mišljenje, ne vidi ništa sporno u tome da Borovinić Bojović prima profesionalnu platu i odborničku nadoknadu za isti posao koji obavlja u Skupštini Glavnog grada. U mišljenju ASK doslovno piše da se predsjednik Skupštine Glavnog grada bira iz redova odbornika i da funkciju obavlja profesionalno, ali Drakić ne vidi ništa sporno u tome da Borovinić Bojović prima i odborničku naknadu. Prema informacijama do kojih je M portal došao, ni jedan dosadašnji predsjednik Skupštine Glavnog grada nije uz platu primao i odborničku nadoknadu. Jelena Borovinić Bojović je u svom imovinskom kartonu za 2024. godinu prijavila platu od 1.700 eura koju prima za profesionalno obavljanje funkcije predsjednice Skupštine Glavnog grada, 425 eura od članstva u više gradskih odbora, između 557 i 824 eura mjesečno koje je primala za dopunski rad kao ljekarka u Kliničkom centru Crne Gore i 250 eura koje je primala kao konsultantkinja u privatnoj poliklinici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616140612_a4a13fafbca2ee6d65b931b668a1e45a41a94a53f5388fcc621acae33badfe41.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250616140612_a4a13fafbca2ee6d65b931b668a1e45a41a94a53f5388fcc621acae33badfe41" data-rendition-name="original" width="436" height="542" loading="lazy" alt="dopis"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616140612_00d0c48cc51782969294cb80bed2b35de842e5fd95badd09e6c58f350bf80c72.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250616140612_00d0c48cc51782969294cb80bed2b35de842e5fd95badd09e6c58f350bf80c72" data-rendition-name="original" width="872" height="656" loading="lazy" alt="dopis"></figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Borovinić Bojović će primati i platu i odborničku nadoknadu, Drakić ne vidi ništa sporno

Bivši sudija Apelacionog suda, a sada advokat, Dragoje Jović uputio je Sudskom savjetu otvoreno pismo jer jer odbijen njegov zahtjev za naknadu zarade.
On se, u tom kontekstu, pozvao na članu 17 stav 1 Zakona o PIO i član 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru - iako mu je, kako je sam naglasio, sudijska funkcija prestala usljed ispunjenja ustavno-zakonskih uslova za starosnu penziju.
- Posebno zabrinjava što je Administrativni odbor Skupštine Crne Gore, kao nadležni skupstinški odbor i svojevrsni tumač volje zakonodavca, samo mjesec dana ranije, što je Vama moralo biti poznato, usvojio zahtjev sutkinje Ustavnog suda - Dragane Đuranovic i prije toga bivšeg predsjednika tog suda, kojima je funkcija prestala iz istog razloga. Ovakva očigledna neujednačenost u primjeni zakona, u okviru istog pravnog sistema, dodatno potvrđuje da se u mom slučaju radi o selektivnoj primjeni prava i diskriminaciji, čime se grubo povrjeđuju osnovna načela pravne sigurnosti, jednakosti i pravičnosti – ocijenio je Jović.
Pravo, poručuje on, nije instrument povremenog moralnog oportunizma - već dosljedne pravne zaštite svakog pojedinca bez obzira na njegovu funkciju ili fazu karijere.
- Pa ova praksa nije samo pravno neutemeljena, nego otvara prostor za diskriminaciju ne samo na osnovu funkcionalnog statusa, nego potencijalno i starosne dobi. Uostalom, pravo na penziju i pravo na funkcionersku naknadu su pravno različite kategorije – naveo je Jović.
Penzija je, ističe on, pravo iz obaveznog osiguranja, dok je funkcionerska naknada privremeno pravo, koje obezbjeđuje kontinuitet prihoda nakon prestanka javne funkcije.
- Dakle, pravo na naknadu je zakonom zagarantovano pravo koje nastaje ex lege i ne radi se o pravu koje se ostvaruje na osnovu Vaše diskrecione ocjene. Podsjećam Vas da Ustav Crne Gore, međunarodni standardi i EU pravna tekovina jasno garantuju: jednakost pred zakonom (čl. 19 Ustava); zabranu diskriminacije po bilo kom osnovu (čl. 8 Ustava i čl. 2 Zakona o zabrani diskriminacije); pravo na pravnu sigurnost i jednaki tretman u uživanju prava koja proizilaze iz odnosa u kome su se nalazile sudije redovnih sudova - poručio je Jović.
On smatra da zabrinjava i selektivna praksa i u odnosu na raniji sastav Sudskog savjeta, koji je dugo primjenjivao praksu kao u slučaju sudija Ustavnog suda i ostalih funkcionera iz drugih državnih organa.
- Koju ste najednom promijenili, iako bi po svojoj ulozi Sudski savjet trebalo da bude uzor zakonitosti i institucionalne dosljednosti - naveo je on.
Sudski savjet, podvlači Jović, ne smije postati simbol arbitrernosti i neujednačene primjene zakona.&nbsp;
- Vaše odluke moraju biti mjerilo povjerenja u pravosuđe i zakonitost. Ako se bavite fiskalnim uticajem i održivošću odredbe iz čl. 36 citiranog zakona, nemojte to činiti na štetu nosilaca sudijske funkcije, nego inicirajte izmjenu te odredbe, koja se primjenjuje na mnogo veći broj funkcionera iz druge dvije vlasti - naglasio je Jović.
Zato je pozvao Sudski savjet da: preispita svoju praksu u ovakvim slučajevima, u svjetlu principa jednakosti i vladavine prava, uspostavi jasne i transparentne kriterijume koji neće diskriminisati pojedine kategorije pravosudnih funkcionera, te da obavijesti javnost o razlozima zbog kojih je promijenio sopstvenu praksu i pravne posljedice, uspostavljanjem dvostrukih standarda, koji su jednima donijeli ,,korist”, a drugima nanijeli štetu.
- Pored toga, morate imati u vidu da ove slučajeve pažljivo prate i delegacije iz EU i OEBS-a, kao i javnost čije povjerenje u pravosuđe počiva na principima dosljednosti, nepristrasnosti i zakonitosti. U suprotnom, ukoliko i dalje budete insistirali na nedosljednosti, otvaraju se vrata samovolji, koja po prirodi stvari, upravo i predstavlja najveću prijetnju vladavini prava - zaključio je Jović.

Jović pisao Sudskom savjetu: Pravo na naknadu je zagarantovano, ne ostvaruje se Vašom diskrecionom ocjenom

Upravni sud prihvatio je tužbu bivše vršiteljke dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesne Vučković i odredio joj pravo na naknadu po prestanku funkcije u trajanju od jedne godine. Sud je time preinačio odluku Sudskom savjeta od 26. februara kojom je odbijen zahtjev Vučković.
Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Tužbu je predala 12. marta Upravnom sudu, ističući da je Sudski savjet, uprkos presudi Upravnog suda, odbio da prihvati njen zahtjev da prima naknadu po prestanku funkcije, u skladu sa zakonom.
- Upravni sud je usvojio zahtjev tužilje dr Vesne Vučković, ranije sudije Vrhovnog suda Crne Gore, za utvrđivanje prava na naknadu u visini zarade koju je primala u poslednjem mjesecu prije prestanka funkcije, u trajanju od jedne godine, počev od 4. decembra 2024.godine kao dana prestanka sudijske funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje - navedeno je u odluci Upravnog suda.
Podsjećaju da je Sudski savjet odlukom od 4. decembra 2024. godine konstatovao prestanak sudijske funkcije Vučević na lični zahtjev. Upravni sud je početkom februara poništio odluku SS kojom je odbije zahtjev Vučković i konstatovao da ona u zakonskom roku podnijela zahtjev za utvrđivanje prava na naknadu u visini zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije uz odgovarajuće usklađivanje. Međutim, Sudski savjet je na sjednici 25. i 26. februara opet odbio njen zahtjev.
- U izvršenju navedene presude tuženi je donio osporenu odluku kojom ponovo odbija zahtjev tužilje pri čemu ni u ponovljenoj odluci nije dao valjane razloge već se pozvao na pravno neutemeljeno tumačenje odredbe člana 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, suprotno pravno obavezujućim pravnom shvatanju i primjedbama presude ovog Suda, nalazeći opravdanje za teleološku redukciju u tumačenju zakonske odredbe člana 36 u nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama u javnom sektoru kojim se predviđa da se ovo pravo ne može ostvariti u slučaju prestanka funkcije na lični zahtjev, a koja izmjena zakona nije stupila na snagu,kako se navodi u obrazloženju presude - naveli su u Upravnom sudu.
Navedenim postupanjem, po nalaženju suda, Sudski savjet nije postupio u skladu sa obavezom propisanom Zakonom o upravnom sporu. 
Postupak ide na realizaciju u Vrhovni sud, a ukoliko ne ispoštuju presudu, Vučković će se naplatiti preko Izvršitelja.
Podsjećamo, Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Kao sudija Vrhovnog suda na sjednici Sudskog savjeta 2021. izabrana je da u v.d. mandatu rukovodi tom granom vlasti.
Ona je 2017. izabrana za sudiju Vrhovnog suda. Prije toga bila je sudija Upravnog suda Crne Gore i sudija Osnovnog suda u Kotoru.

1250x600

1084x550

Upravni sud odlučio: Vesna Vučković ima pravo na naknadu po prestanku funkcije

Pripadnici Vojske Crne Gore dnevno će za učešće u NATO i EU misijama primati 115 eura, dok će oni u UN misijama primati između 70 i 115 eura, zavisno od dužnosti koju obavljaju.
To je navedeno u Odluci o utvrđivanju visine novčane naknade pripadniku/ci Vojske Crne Gore za vrijeme učešća u međunarodnim snagama u okviru misija, operacija i drugih aktivnosti Sjevernoatlantskog saveza, Evropske unije i Ujedinjenih nacija, koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
Visina novčane naknade pripadniku Vojske Crne Gore za vrijeme učešća u međunarodnim snagama, trenutno je propisana posebnim odlukama za svaku misiju pojedinačno.
Kako je pojašnjeno iz Vlade, ovakav pristup nije u cjelosti uzimao u obzir sličnost dužnosti i uslova pod kojim se te dužnosti vrše u misijama, što je dovelo do nepotrebno velikog broja propisa koji uređuju istu oblast. 
Takođe, kako kažu, bilo je neophodno unificirati visinu novčane naknade, uzimajući u obzir sličnost dužnosti i uslova pod kojim se one vrše.
- Uzimajući u obzir navedeno, činjenicu da je u posljednjih nekoliko godina došlo do povećanja troškova života u državama gdje se pripadnici Vojske upućuju u sastav međunarodnih snaga, kao i bezbjednosne i geografske uslove u kojima se sprovode ove aktivnosti, predloženo je da novčana naknada za učešće u NATO i EU misijama bude neto 115 eura dnevno, a u UN misijama neto 70 eura dnevno za dužnost vojnog posmatrača, odnosno neto 115 eura dnevno za dužnost štabnog oficira/podoficira - ističe se u saopštenju Vlade.
Sredstva za sprovođenje ove odluke planirana su budžetom za 2025. godinu.

Pripadnicima Vojske dnevno 115 eura za NATO i EU misije

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša je na mreži X istakao da su u Hrvatskoj na javnoj raspravi izmjene zakona prema kojima kreditna institucija ne smije potrošaču kojem vodi osnovni račun naplatiti naknadu.
To se odnosi na naknadu za uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja osnovnog računa, za uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva, za uslugu koja omogućuje polaganje novčanih sredstava na osnovni račun, izuzev obrade kovanog novca, za priliv nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, za uslugu izdavanja i korištenja debitne kartice, za uslugu izvršenja plaćanja debitnom karticom.
Takođe, Mugoša navodi da je predloženo i da je kreditna institucija dužna potrošaču omogućiti da bez naknade pet puta u mjesecu podigne gotov novac s računa za plaćanje na bankomatu bilo koje druge kreditne institucije koja nije kreditna institucija u kojoj potrošač ima račun za plaćanje.
Mugoša je naveo da su u pitanju dobre ideje o kojima treba povesti ozbiljnu diskusiju.
On je na kraju podsjetio da je njegovu inicjativu prošle godine održano skupštinsko saslušanje bankarskog sektora na temu visine kamata i naknada.

Mugoša: U Hrvatskoj Vlada predlaže da računi na koje građani primaju platu ili penziju budu oslobodjeni plaćanja bilo kakvih naknada

Specijalni dodatak za „specijalni zadatak“ - rušenje Ustava Crne Gore vrijedi 60 odsto zarade - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Branislav Nenezić nakon što je Administrativni odbor danas potvrdio odluku Vlade Crne Gore o isplati specijanog dodatka za sudije i predsjednika Ustavnog suda u iznosu od 60 odsto osnovne zarade.
On je aludirao na neustavnu smjenu doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović koja je razriješena na sjednici Ustavnog odbora - pošto im je za to dopis <a href="https://etv.me/politika/skandalozno-dokumenta-otkrivaju-laznu-objavu-snezane-armenko">poslala</a> predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko.&nbsp;
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.&nbsp;
Nenezić ističe i da ne čudi ni ažurnost predsjednice Odbora Jelene Nedović da se u dva dana zakaže sjednica.
- Jer ne smije ljutiti vođu parlamentarne većine Andriju Mandiću, dok sjednica o skidanju imuniteta Marku Kovačeviću već četiri mjeseca nije ni sazvana - ukazao je Nenezić.
Parlamentarna opozicija je blokirala, odnosno nije dozvoljavala rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi neustavna odluka kojom je smijenjena Đuranović, a Mandić im je 3. januara izrekao mjeru kojom ih je udaljio sa narednih 15 zasijedanja.

Specijalni dodatak za „specijalni zadatak“: Rušenje Ustava vrijedi 60 odsto zarade

Skoro 60 saradnika u nastavi i stručnih saradnika Medicinskog fakulteta uputilo je otvoreno pismo članovima Vlade i nadležnih institucija tražeći da im se isplate zagarantovane naknade, te da Univerzitet Crne Gore "poštuje ugovorne obaveze potpisane u skladu sa zakonima".
Kako navode u pismu, koje je upućeno premijeru Milojku Spajiću, potpredsjedniku Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimiru Aleksiću, ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić Stojanović, ministru zdravlja Vojislavu Šimunu, direktoru Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja Goranu Daniloviću, predsjedniku Nacionalnog savjeta za obrazovanje Saši Raičeviću, predsjedniku Savjeta za visoko obrazovanje Srđanu Stankoviću, predsjedniku Odbora za medicinu Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Goranu Nikoliću, glavnoj prosvjetnoj inspektorki, Luciji Adžić, predsjednici Ljekarske komore Crne Gore Žanki Cerović, predsjedniku Stomatološke komore Crne Gore Vladimiru Jovetiću, predsjednici Farmaceutske komore Crne Gore Milanki Žugić i predsjedniku Komore fizioterapeuta Crne Gore Krstu Kovačeviću, obaviješteni su od Univerziteta Crne Gore da da im se naknade više neće isplaćivati za pet mjeseci u semestru.
- Obraćamo Vam se povodom problema sa kojim se susrećemo kao saradnici u nastavi i stručni saradnici angažovani u studijskoj 2024/25. godini na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Kao i prethodnih godina, Medicinski fakultet je početkom septembra 2024. godine raspisao Konkurs za izbor saradnika u nastavi i stručnih saradnika kojim je, između ostalog, definisano da će se sa izabranim saradnicima zaključiti ugovor na određeno vrijeme za studijsku 2024/2025. godinu - honorarni angažman. Po isteku vremena predviđenom za prijavljivanje na Konkurs uslijedila je uobičajena i pravnim propisima predviđena procedura (imenovanje komisija, izbor saradnika, odluka Vijeća Medicinskog fakulteta), a nakon čega smo i potpisali pomenute ugovore o honorarnom angažmanu. Ugovori, u bitnome, predviđaju da će se rad vrednovati po metodologiji propisanoj Kolektivnim ugovorom za Univerzitet Crne Gore - istaknuto je u pismu 58 saradnika u nastavi i stručnih saradnika.&nbsp;
Kolektivni ugovor u članu 25, kako su precizirali, predviđa da se naknada za održanu nastavu angažovanom osoblju koje nije u radnom odnosu na Univerzitetu isplaćuje pet mjeseci u semestru (dakle, 10 mjeseci godišnje).&nbsp;
- Nakon što smo započeli nastavu, sredinom oktobra 2024. godine sa Univerziteta Crne Gore smo obaviješteni da će se, zbog racionalizacije trošenja budžetskih sredstava Univerziteta Crne Gore, honorar isplaćivati za 3,5 mjeseca u semestru (odnosno sedam mjeseci godišnje). Iznenađeni takvom odlukom, nenajavljenom i neusaglašenom sa prethodno potpisanim ugovorima, odlučili smo da reagujemo na više nivoa - kazali su stručni saradnici i saradnici u nastavi.&nbsp;
Najprije su, kako navode, uputili dopis upravi Medicinskog fakulteta, tražeći objašnjenje i ukazujući na nesklad između važećih ugovornih obaveza i novonametnute odluke.&nbsp;
- Ukazali smo i na to da ovakvo postupanje urušava povjerenje u akademsku zajednicu i stvara pravnu nesigurnost za sve saradnike u nastavi i stručne saradnike. Kako nam je objašnjeno da odluku o ovome ne donosi uprava Medicinskog fakulteta, obratili smo se i upravi Univerziteta Crne Gore. Tom prilikom smo detaljno obrazložili obim naših aktivnosti, koje daleko prevazilaze samo izvođenje praktične nastave, uključujući konsultacije sa studentima, organizaciju predispitnih vježbi, pomoć profesorima u realizaciji kolokvijuma i ispita, kao i administrativne obaveze - rekli su u pismu.&nbsp;
Sve ove aktivnosti, kako su dodali, doprinose kvalitetu nastave i obrazovanju studenata, a istovremeno predstavljaju važan dio njihovog profesionalnog razvoja kao budućih nastavnika i istraživača.&nbsp;
- Posebno ističemo da smo, svjesni činjenice da je potrebno pristupiti rješavanju ovog problema zajedničkim dijalogom na relaciji saradnici - Medicinski fakultet - Univerzitet Crne Gore predložili da se trenutni model isplate zadrži za ovu akademsku godinu (jer je u skladu sa pravnim propisima i potpisanim ugovorima), dok bi se za narednu godinu formirala radna grupa koja bi izradila jasne kriterijume i rješenja koja su održiva na duže staze - objasnili su u pismu.&nbsp;
Uprkos njihovim argumentima i dobronamjernom pristupu naišli su, kako ističu, na negativan odgovor Univerziteta, "koji je odlučio da izdvajanje poveća za polovinu mjesečne naknade više po semestru u odnosu na prvobitnu odluku (četiri mjeseca u semestru)".
- Bez jasnog pravnog obrazloženja na kojem se sve njihove odluke temelje. Kao rezultat toga, saradnici u nastavi sada se nalaze u situaciji koja je finansijski problematična, ali prije svega demotivišuća, jer implicira umanjivanje značaja našeg rada i doprinosa akademskoj zajednici. Ovakav tretman saradnika u nastavi i stručnih saradnika Medicinskog fakulteta šalje lošu poruku ne samo nama, već i svim budućim generacijama koje razmatraju akademsku karijeru na Medicinskom fakultetu - ocijenili su u pismu.&nbsp;
Vjeruju da Univerzitet treba da bude primjer poštovanja ugovornih obaveza i podrške mladim stručnjacima koji ulažu svoje vrijeme, znanje i trud u razvoj budućih profesionalaca, upravo onih koji trenutno nedostaju crnogorskom zdravstvenom sistemu.&nbsp;
- Radi adekvatnog informisanja i sticanja uvida u to o kojim mjesečnim iznosima nadoknade se radi informišemo Vas da većina saradnika u nastavi na Medicinskom fakultetu prima mjesečnu nadoknadu koja jedva da prelazi polovinu minimalne zarade za visokoškolce u Crnoj Gori - naglasili su u pismu.&nbsp;
Zato pozivaju primaoce pisma svojim autoritetom da utiču na upravu Univerziteta Crne Gore da poštuje ugovorne obaveze potpisane u skladu sa zakonima Crne Gore, te da osiguraju da se saradnicima u nastavi i stručnim saradnicima Medicinskog fakulteta isplate zagarantovane naknade.
- Kao i da se kroz otvoreni dijalog iznađu trajna i pravedna rješenja za definisanje uslova angažmana u budućnosti, na dobrobit cjelokupne akademske zajednice, a prije svega studenata Medicinskog fakulteta kojima smo maksimalno posvećeni - poručili su u pismu.
U nastavku je spisak saradnika u nastavi i stručnih saradnika Medicinskog fakulteta koji su potpisali pismo, po abecednom redu prezimena, a istaknuto je da ovaj spisak nije konačan:
Abramović Marija, dr med.&nbsp;
Babić Blagoje, dr med.&nbsp;
Bakić Mirjana, dr sc. med.&nbsp;
Banjac Boban, dr med.&nbsp;
Bojović Marija, dr med.&nbsp;
Boljević Jelena, dr med.&nbsp;
Boljević Stanojević Gordana, dr sci. med. dr pharm.&nbsp;
Borozan Sanja, dr med.&nbsp;
Božović Aleksandra, dr med. spec.&nbsp;
Bubanja Jovan, dr med.&nbsp;
Ćaćić Božidar, dr med.&nbsp;
Dizdarević Sehija, dr pharm.&nbsp;
Dupanović Brankica, mr sci. med.&nbsp;
Đuričković Aleksa, dr stom.&nbsp;
Fatić Nikola, dr sci. med.&nbsp;
Hadžibeti Đulija, mr ph. spec.&nbsp;
Ivanović Radović Nelica, dr sci. med.&nbsp;
Jaćimović Marina, dr med.&nbsp;
Jakšić Marina, dr sci. med.&nbsp;
Jauković Valentina, dr pharm. spec.&nbsp;
Jovanović Jelena, dr med.&nbsp;
Jovićević Tamara, dr med.&nbsp;
Kaluđerović Ljiljana, mr zdravstvene njege&nbsp;
Knežević Danica, dr med.&nbsp;
Knežević Tara, dr med.&nbsp;
Kozica Dino, dr med.&nbsp;
Labudović Uroš, dr stom.&nbsp;
Lalatović Ninoslava, dr pharm.&nbsp;
Lukač Džana, spec. dr pharm.&nbsp;
Lukić Miloš, dr med.&nbsp;
Marojević Slobodanka, dr med.&nbsp;
Mimović Marijana, dr med. spec.&nbsp;
Muhović Damir, dr med.&nbsp;
Natalić Danko, prim. dr med.&nbsp;
Orović Popović Jadranka, dr pharm.&nbsp;
Popivoda Milan, dr med.&nbsp;
Popović Zorica, dr stom.&nbsp;
Pot Danilo, dr med.&nbsp;
Račić Bogdan, dr med.&nbsp;
Radivojević Ljudmila, dr pharm.&nbsp;
Radulović Milica, dr stom.&nbsp;
Radulović Ljiljana, dr med.&nbsp;
Raičević Maja, dr sci. med.&nbsp;
Rogač Željka, dr sci. med.&nbsp;
Roganović Milovan, dr med.&nbsp;
Šahmanović Amina, dr med.&nbsp;
Sošić Sandra, spec. prim. fiz.&nbsp;
Stamatović Miloš, dr med.&nbsp;
Stanković Maja, dr pharm. spec.&nbsp;
Stojanović Gordana, dr med.&nbsp;
Stojanović Vukašin, dr med.&nbsp;
Tapušković Tamara, dr med.&nbsp;
Vujović Balša, mr sci med.&nbsp;
Vukadinović Tijana, dr med.&nbsp;
Vukčević Gordana, prim. dr sci. med.&nbsp;
Vuković Marko, dr med.&nbsp;
Vuković Mladen, dr sci. stom

Skoro 60 saradnika u nastavi i stručnih saradnika Medicinskog fakulteta traže da im se isplate zagarantovane naknade

Za članove beranskog Odbora povjerenika predložena je visina naknade u neto iznosu od 400 eura, na mjesečnom nivou.
Zakonom o lokalnoj samoupravi propisano je da u slučaju raspuštanja Skupštine, funkciju Skupštine do konstituisanja nove Skupštine vrši odbor povjerenika, koji imenuje Vlada.
Odlukom o raspuštanju Skupštine Opštine Berane imenovan je Odbor povjerenika u Opštini Berane, koji ima sedam članova.
Imajući u vidu da rad Odbora, kao i nadoknade članovima za rad u Odboru ocijenjeno je opravdanim utvrditi visinu naknade za rad članovima odbora i način njene isplate.
Stoga je Ministarstvo javne uprave od Ministarstva finansija zatražilo izdavanje potvrde o obezbijeđenim finansijskim sredstvima za isplatu naknade članovima Odbora povjerenika u Opštini Berane u iznosu od ukupno 15.600 eura za pet mjeseci njihovog rada. 
Podsjetimo, Odbor povjerenika Opštine Berane usvojio je nedavno rebalans Budžeta opštine Berane za 2024. godinu.
Odbor povjerenika imenovan je 4. oktobra, nakon što je Vlada raspustila Skupštinu opštine (SO) Berane i funkciju lokalnog parlamenta vršiće do konstituisanja nove Skupštine.
Vanredni lokalni izbori u Beranama biće održani 8. decembra.
Ovaj odbor je takođe izabrao Boža Premovića za predsjednika opštine Berane. 
Premović će, kako je saopšteno, tu funkciju obavljati do izbora novog predsjednika Opštine, nakon konstituisanja novog saziva Skupštine.

Članovima beranskog Odbora povjerenika po 400 eura mjesečno

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Tag: naknada