Proizvođač pilotskih sunčanih naočara koje je francuski predsjednik Emanuel Makron nosio na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu zabilježio je snažan rast vrijednosti dionica, nakon što su njegove naočare izazvale lavinu sarkastičnih šala i mimova na društvenim mrežama.
Italijanska kompanija iVision Tech, koja je 2023. godine preuzela renomirani francuski brend naočara Henry Jullien, u četvrtak je zabilježila rast vrijednosti dionica od 28 odsto. Tržišna kapitalizacija kompanije porasla je za oko 4,1 milion dolara, nakon što je Makron u Davosu, u Švajcarskoj, nosio njihove naočare tokom javnog nastupa.
Naočare koje je Makron nosio su model Pacific S 01 Double Gold, čija maloprodajna cijena iznosi 659 eura, odnosno oko 775 dolara, prenosi Forbes.
Predsjednik kompanije, Stefano Fulhir, rekao je za The Guardian da Makron posjeduje ove naočare još od 2024. godine, kada ih je kupio kao diplomatski poklon tokom samita G20, te da je tom prilikom kupio i dodatni par za ličnu upotrebu.
<h2>Viralni fenomen</h2>
Makron je naočare nosio kako bi prikrio subkonjunktivalno krvarenje, odnosno pucanje kapilara u desnom oku, koje je sam opisao kao „potpuno bezazleno“.
Njegov izgled ubrzo je postao viralni fenomen, a društvene mreže preplavile su fotografije na kojima je Makron montiran na filmske plakate poput Top Gun, Kobra i Terminator.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp takođe se našalio na račun Makronovog izgleda, ironično komentarišući: „Gledao sam ga juče s onim prelijepim naočarama. Šta se, dođavola, desilo?“
Nakon što se proširila informacija da Makron nosi naočare brenda Henry Jullien, zvanična internet-stranica kompanije bila je van funkcije veći dio dana, izvijestio je Guardian.
<h2>Ključna pozadina</h2>
Kompanija Henry Jullien proizvodi sunčane naočare još od 1921. godine, a godišnje izrađuje oko 1.000 pari modela kakav je nosio Makron, naveo je Fulhir. Proizvodnja se odvija u fabrici sjeverno od Ženeve, u kojoj je zaposleno svega deset radnika.
Sve naočare se ručno sklapaju i izrađuju korišćenjem, kako navodi iVision Tech, „drevne tehnike“ pozlaćivanja zlatnim listićima, za razliku od znatno rasprostranjenije i jeftinije tehnike zlatnog premaza.
Brend je u središte pažnje dospio i prošle godine, kada je glumica Sigurni Viver nosila njihov model Melrose 15 na dodjeli nagrada Goya Awards u Španiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Makronove naočare izazvale rast vrijednosti dionica proizvođača

Način na koji je Specijalno državno tužilaštvo pokušalo da diskredituje više medijskih kuća, uključujući i Antenu M, predstavlja prvi primjer podmuklog institucionalnog obračuna sa medijima u Crnoj Gori. To može biti uvertira za svirep način obračuna sa njima nepoćudnim medijima, ocijenio je glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković u emisiji „24 sata“ na Televiziji E.
Podaci o broju napada na novinare, kaže Šuković, govore sami za sebe, "jer sloboda ne umije da pjeva kao što predstavljaju oni koji smatraju da su je donijeli".&nbsp;
- Statistika je užasna i bilo bi fenomalno da je to jedini, pa čak i najveći problem crnogorskog novinarstva. To je problem jedne vrste koji je, ja vjerujem, lakše riješiti, nego oni problemi druge vrste koji dovode u istu ravan po težini i koji ukupno stvaraju jako lošu sliku o crnogorskom novinarstvu. To je generalno loš kvalitet novinarstva, iako je grehota u ovom poslu bilo šta generalizovati, jer i te kako postoje izuzeci od te generalne ocjene. Taj loš kvalitet novinarstva opet je rezultat nekih drugih problema, od ekonomske situacije do vlasničke strukture, ambijenta i nečega što je strašno važno a to je nezrelo javno mnijenje - rekao je Šuković.
<h2>Napadi i reakcije</h2>
Podsjećajući na napad na novinare u Gornjem Zaostru, tokom postavljanja spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, Šuković je kazao da sama lakoća napada pokazuje uvjerenje napadača da im takvo ponašanje neće donijeti posljedice.
- Ne vjerujem ja u njihovo junaštvo, pogotovo ne na junaštvo 100 na 1, to rade samo bijednici i kukavice. Ti se usuđuju da napadnu kad vjeruju da ne rizikuju, oni intuitivno šestim, ili ne znam kojim čulom, osjećaju da u onom ambijentu okupljeni povodom kojim su se okupili mogu sebi da priušte i to da nekoga ko im nije simpatičan, koga prepoznaju kao možda nekoga iz neke medijske kuće koja piše i obavještava mimo njihove volje, ne dijeli njihove vrijednosti, da ga maltretiraju, da ga vrijeđaju, da ga fizički ugroze. Inertnost države ohrabruje takve - istakao je Šuković.
On smatra da je, s druge strane, proaktivnost države u pojedinim slučajevima zapravo izraz neprijateljstva prema malom broju medija koji su, kako kaže, ostali lojalni novinarskoj profesiji i državi Crnoj Gori.
- Ne želim da kažem da su to medijske kuće koje njeguju patriotsko novinarstvo kojem se izruguju posljednjih godina, pa i decenija oni koji misle da riječ patriotizam zapravo i spada u red uvreda, psovki i o njima to najviše govori. Govorim o medijskim kućama koje su ostale vjerne novinarskim postulatima i koje interes svoje države i ovoga društva, a pogotovu jednog naroda koji je posljednjih šest godina očigledno na različite načine ugrožen, pokušavaju da štite i istinitom i tačnom informacijom u svojim glasilima - naglasio je Šuković.
Prema njegovim riječima, zakonski okvir koji reguliše napade na novinare je jasan, ali se ne primjenjuje zbog nedostatka političke volje.
- Ako se zakon ne sprovodi, znači da za to nema političke volje, a mnogo se ažurnije sprovode zakoni prema onima sa kojima nadležni dijele iste vrijednosti - rekao je Šuković.
Kao primjer naveo je postupanje policije tokom protesta u Botunu, ocjenjujući da je reakcija bila suzdržana i profesionalna, onako kako bi, prema njegovim riječima, policija uvijek trebalo da postupa.
- Samo bolestan čovjek bi bio tužan zbog toga što nije bilo primjene sile, što zaista tamo nije bilo krvi i krvavih ruku kao što se potpuno prenaglašeno definiše to što se tamo desilo. Prisjetimo se kako je ta ista policija reagovala na Belvederu, kako je reagovala u Nikšiću, kako je reagovala ispred Vile Gorica prije nekoliko mjeseci. To je ta selektivnost i ona je toliko očigledna, do te mjere je sramotna da možete komotno da je proširite i na slučaj napada na novinare i prljavu igru odnosa prema medijima - rekao je Šuković.
Posebno je kritikovao način na koji je, kako tvrdi, Specijalno državno tužilaštvo pokušalo da diskredituje više medijskih kuća.
- Način na koji je Specijalno tužilaštvo pokušalo da diskredituje nekoliko medijskih kuća, uključujući i Antenu M, prvi je takav slučaj institucionalnog obračuna na jedan podmukao, a možda je to uvertira za svirep način sa njima nepoćudnim medijima - naveo je Šuković.
Govoreći o međunarodnoj podršci, Šuković je kazao da ona uglavnom ostaje na verbalnom i principijelnom nivou.
- U slučaju prljave igre tužilaštva protiv grupe medija koje kritikuju i rad tužilaštva i aktuelne vlasti reakcija gospodina Johana Satlera i ambasade Evropske komisije u Podgorici je bila korektna i ja vjerujem da je imala nekog efekta, ali je daleko od toga što oni mogu i što bi morali - istakao je on.
<h2>"Napadi na novinarke posljedica promjene sistema vrijednost"</h2>
Na regionalnoj konferenciji održanoj krajem prošle godine u Beogradu usvojena je Deklaracija o poboljšanju bezbjednosti novinarki na Zapadnom Balkanu, a Šuković je ukazao na značaj podrške matičnih medijskih kuća.
Smatra da su napadi na novinarke posljedica promjene sistema vrijednosti i gubitka tradicionalnog morala u regionu.
- Muškarac koji je fizički u stanju da napadne ženu mislim da ne zaslužuje da ga drže upisanog u mušku vrstu, pa čak i ljudsku vrstu. Grdno je napadnuti i drugoga muškarca, pogotovo ako je slabiji od vas, ali fizički ugroziti ženu je odvratno i ogavno - poručio je Šuković.
On je podsjetio i na istorijski uticaj Beograda na crnogorsko novinarstvo, navodeći primjer lista Glas Crnogorca.
- Počelo je od toga što je od 17 ljudi, njih 14 iz Srbije uređivalo Glas Crnogorca, pa do toga što danas imamo ogromnu većinu, pogotovo elektronskih glasila, u rukama raznih vlasnika iz Srbije i to je jedan dodatni kanal koji omogućava da se ti maniri i taj model novinarstva, pa onda i te vrijednosne komponente transferišu u Crnu Goru - naglasio je on.
<h2>DNP manipuliše Botunjanima</h2>
Osvrćući se na aktuelna politička dešavanja i proteste u Botunu, Šuković je kazao da razumije strah mještana, iako smatra da je izgradnja kolektora u interesu zaštite životne sredine i zdravlja ljudi.
- Mogu reći da razumijem i to njihovo potpadanje pod uticaj raznih manipulacija, ispiranja mozga prepadanjem, davanjem analiza i podataka sa nekih adresa koje su slične. To je jedna dimenzija priče. Međutim, način na koji je Demokratska narodna partija upakovala te zahtjeve i uz priču o Botunu, odnosno prije nje, ubacila tri identitetska, čisto politička zahtjeva, pokazuje otvorenu namjeru da ona tim ljudima manipuliše - zaključio je Šuković.

Šuković: Način SDT-ovog pokušaja diskreditaciej moguća uvertira za svirep obračun sa njima nepoćudnim medijima

Tri osobe povrijeđene su u saobraćajnoj nezgodi koja se večeras dogodila na putu Bijelo Polje-Ribarevine u mjestu Kruševo, prenose Vijesti iz Bijelog Polja.
U nezgodi, koja se dogodila oko 17 sati kod Ogiške pijace, učestvovala su dva vozila. Nije poznat stepen povreda učesnika nezgode.
Saobraćaj se odvija jednom trakom, naizmjenično.

Udes na putu Bijelo Polje-Ribarevine, povrijeđene tri osobe

Platforma TikTok oformila je danas svoj američki entitet "TikTok U.S." nakon višegodišnjih pregovora sa kineskim vlasnikom te društvene mreže, kompanijom BajtDens (ByteDance), čiju aplikaciju koristi više od 200 miliona Amerikanaca.
Kompanija je potpisala sporazume sa američkim firmama "Orakl" (Oracle), "Silver Lejk" (Silver Lake), kao i investicionom firmom "MGX" iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) o formiranju nove zajedničke kompanije - TikTok U.S, koja će raditi pod "definisanim zaštitnim mjerama koje štite nacionalnu bezbjednost kroz sveobuhvatnu zaštitu podataka, bezbjednost algoritama, moderiranje sadržaja i softverske garancije za korisnike u SAD", navodi se u saopštenju.
Sporazumom se pohvalio i predsjednik SAD Donald Tramp, koji je na svojoj društvenoj mreži Trut Soušal (Truth Social) zahvalio predsjedniku Kine Si Đinpingu "što je sarađivao sa nama i, na kraju, odobrio sporazum".
Tramp je dodao da se nada da će ga "dugo u budućnosti pamtiti oni koji koriste i vole TikTok".
Novi izvršni direktor američkog dijela kompanije će biti Adam Preser, a on će sarađivati sa sedmočlanim, većinski američkim odborom direktora, u kom je i izvršni direktor TikToka Šu Ču.
Sporazum okončava višegodišnju neizvjesnost oko sudbine popularne platforme u SAD, imajući u vidu da je Kongres ranije usvojio zakon kojim bi se aplikacija zabranila američkim korisnicima ukoliko se ne pronađu američki vlasnici.
Tramp je na početku svog drugog mandata potpisao izvršnu naredbu kojom kompanija ipak nastavlja sa radom.
Pored naglaska na zaštiti podataka, gdje se podaci američkih korisnika čuvaju lokalno u sistemu kojim upravlja "Orakl", zajedničko preduzeće će se fokusirati i na algoritam aplikacije, koji korisnicima preporučuje sadržaj, a koji će se testirati i ažurirati na podacima američkih korisnika, saopštila je kompanija.
Kompanije "Orakl", "Silver Lejk" i "MGX" sada imaju po 15 odsto udijela u vlasništvu, dok kineskom Bajtdensu ostaje 19,9 odsto zajedničkog udijela.
Neki korisnici TikToka u SAD su zbog novog vlasništva najavili da će prestati da koriste aplikaciju i deinstalirali je pod obrazloženjem da nove zaštitne mjere mogu da uključuju praćenje korisnika i saradnju sa Imigracionom i carinskom službom (ICE), koja u posljednje vrijeme sprovodi intenzivne racije u brojnim gradovima i deportuje imigrante.

TikTok: Novi američki entitet, zaštita podataka i kontrola algoritama za 200 miliona korisnika

Iranski vjerski lider Mohamed Džavad Haj Ali Akbari izjavio je danas da bi Iran mogao ciljati investicije povezane sa Sjedinjenim Američkim Državama u regionu, kao odgovor na bilo kakav američki napad na Iran.
Donald Tramp je ranije izjavio da SAD imaju „armadu“ koja ide prema Iranu, ali se nada da je neće morati upotrijebiti. Tramp je ponovio upozorenja Teheranu da ne ubijaju demonstrante i da ne pokreću ponovo svoj nuklearni program.
- Bilion dolara koje ste uložili u region je pod dometom naših raketa - rekao je iranski vjerski vođa, ne precizirajući na koje tačno investicije misli.
Takođe, glavni iranski tužilac Mohamed Movahedi danas je negirao tvrdnje Trampa da je Iran otkazao pogubljenja 800 osoba uhapšenih tokom nedavnih nacionalnih protesta.
- Ova tvrdnja je potpuno lažna. Takav broj ne postoji, niti je pravosuđe donijelo takvu odluku - izjavio je Movahedi.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči prošle sedmice rekao je za Fox News da „Iran uopšte nema plan za vješanje“, odgovarajući na pitanje o antivladinim protestima.
Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava održaće hitnu sjednicu danas kako bi raspravljao o „alarmantnom nasilju“ koje se u Iranu koristi protiv demonstranata.
Grupe za ljudska prava navode da su hiljade ljudi, uključujući i prolaznike, ubijeni tokom nemira koji predstavljaju najveći izazov za iransku klerikalnu vlast od 2022. godine.

Iran prijeti ciljanjem američkih investicija kao odgovor na moguće napade

Društvo

Vukšić saslušan u Kotoru nakon tri prijave Pajković, još se čeka potez tužilaštva

Hronika

PERUNIČIĆ: Djecu i porodicu bih i danas povjerio na čuvanje Zoranu Lazoviću

Asanović: Pogledajte što je izjavljivao Momo Koprivica pred lokalne izbore u Botunu

PIPEROVIĆ: Ovo je jedina optužnica gdje je tužilac prigovarao dokazima koje je on predložio!

Tag: naocari

Makronove naočare izazvale rast vrijednosti dionica proizvođača

Šuković: Način SDT-ovog pokušaja diskreditaciej moguća uvertira za svirep obračun sa njima nepoćudnim medijima

Udes na putu Bijelo Polje-Ribarevine, povrijeđene tri osobe

TikTok: Novi američki entitet, zaštita podataka i kontrola algoritama za 200 miliona korisnika

Iran prijeti ciljanjem američkih investicija kao odgovor na moguće napade

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO