Takođe, Francuski nuklearni arsenal mogao bi pomoći u zaštiti Poljske, rekao je poljski predsjednik Andžej Duda u izjavi objavljenoj u petak.
Duda, koji je pozvao Poljsku da na svom tlu smjesti dio nuklearnog oružja Sjedinjenih Američkih Država kako bi odvratila rusku agresiju, rekao je da bi francuske bojeve glave takođe mogle ojačati poljsku odbranu.
- Vjerujem da možemo prihvatiti oba rješenja. Ove dvije ideje nisu niti proturječne niti se međusobno isključuju - kazao je predsjednik Poljske.
<h2>Proširenje "nuklearnog kišobrana"</h2>
Francuski predsjednik Emanuel Makron predložio je proširenje takozvanog nuklearnog kišobrana Francuske na njene evropske saveznike, usred straha da bi agresivna Rusija jednog dana mogla okrenuti svoje poglede s Ukrajine, koju je napala 2014. i ponovno 2022., na istočno krilo Evropske unije.
S oko 300 nuklearnih bojevih glava, Francuska je jedina članica EU koja posjeduje takvo oružje i jedna od tri članice NATO-a uz SAD i Veliku Britaniju.
<h2>Ozbiljni razgovori</h2>
Poljska i Danska ranije su izrazile otvorenost prema ideji skloništa pod nuklearnu zaštitu Francuske. U martu je poljski premijer Donald Tusk, koji dolazi iz stranke suparničke Dudi, rekao da Poljska "ozbiljno razgovara" s Francuskom o toj mogućnosti, koja je dobila na snazi ​​nakon upozorenja iz SAD da Bijela kuća Donalda Trampa možda neće pružiti sigurnosne garancije Evropi u budućnosti.
Varšava je posljednjih godina dramatično povećala svoju konvencionalnu vojsku, sa svojim borbenim snagama od 200.000 sada najvećim u EU - i nada se da će u nadolazećim godinama izgraditi vojsku od pola miliona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Evropa bi mogla dobiti još jednu državu sa nuklearnim naoružanjem: Zatraženo raspoređivanje francuskog arsenala oružja

Vojne kompanije iz SAD-a, Velike Britanije i Turske biće isključene iz novog programa Evropske unije &nbsp;za finansiranje odbrane, vrijednog 150 milijardi eura, odlučili su ćelnici EU, &nbsp;s stim što su ostavili mogućnost da se potpišu posebni odbrambeni i sigurnosni sporazumi između Brisela i ovih zemalja.
Prema prijedlogu Evropske komisije, planirani fond za kapitalne troškove za oružje bio bi otvoren samo za odbrambene kompanije EU i one iz trećih zemalja koje su potpisale sporazume o odbrani sa Unijom.
- Takođe bi isključio sve napredne sisteme naoružanja na koje treća zemlja ima potpunu kontrolu nad proizvodnim procesom. To bi isključilo američku platformu za vazdušnu i protivraketnu odbranu Patriot, koju proizvodi odbrambeni izvođač RTX, ali i druge američke sisteme naoružanja za koje Vašington ima ograničenja u pogledu toga gdje se mogu koristiti- prenose agencije.
Ovakva odluka EU zapravo je podsticana od strane Francuske i drugih zemalja koje su zahtijevale pristup "kupuj evropsko" za investicije u odbranu kontinenta, uslijed straha od dugoročne pouzdanosti SAD-a kao odbrambenog partnera i dobavljača koji je podstakao predsjednik Donald Tramp.
Najmanje 65 odsto troškova proizvoda trebalo bi da se potroši u EU, Norveškoj i Ukrajini. Ostatak bi se mogao potrošiti na proizvode iz trećih zemalja koje su potpisale sigurnosni pakt.
- Imamo ovu priliku da zaista izgradimo evropsku odbrambenu industriju- rekla je Kaja Kalas, šef diplomatije EU, dodajući da je rat u Ukrajini pokazao važnost posjedovanja oružja bez vanjskih ograničenja. "U krizi, vaša vojska zaista treba da ima slobodne ruke.", dodala je.
Velika Britanija, ako država koja više nije članica EU, je lobirala da bude uključena u inicijativu, posebno s obzirom na njenu ključnu ulogu u evropskoj "koaliciji voljnih" koja ima za cilj jačanje odbrambenih sposobnosti kontinenta. Britanske odbrambene kompanije, uključujući BAE Systems i Babcock International, duboko su integrisane u odbrambenu industriju zemalja EU kao što su Italija i Švedska.
Ako treće zemlje kao što su SAD, UK i Turska žele da učestvuju u inicijativi, trebale bi da potpišu odbrambeno i sigurnosno partnerstvo sa EU.
- Radimo na uspostavljanju ovog odbrambenog i sigurnosnog partnerstva sa Ujedinjenim Kraljevstvom. Zaista se nadam da ćemo za samit EU-UK u maju moći imati rezultate da moramo učiniti više i učiniti to zajedno postoji- rekla je Kalas.
Isključivanje Velike Britanije i Turske stvoriće velike glavobolje velikim evropskim odbrambenim kompanijama koje su bliske s proizvođačima ili dobavljačima na tim tržištima.

EU isključuje SAD, Veliku Britaniju i Tursku iz programa naoružanja

Vrijeme iluzija je prošlo i Evropa mora znatno da poveća svoje troškove za naoružanje, izjavila je danas u Strazburu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Potrebno je jako brzo povećanje evropskih kapaciteta odbrane. I to treba da se uradi odmah - izjavila je Fon der Lajen pred Evropskim parlamentom.
Došao je, prema njenim riječima, trenutak za stvaranje zajedničke odbrane.
Fon der Lajen je pozdravila konsenzus zemalja EU o potrebi jačanja odbrambenih kapaciteta EU i rekla da je to „bilo apsolutno nezamislivo prije nekoliko nedjelja“.
Dovođenje u pitanje američkog angažovanja u Evropi i posebno u Ukrajini poslije povratka Donalda Trampa na mjesto presjednika SAD, djelovalo je kao elektrošok, piše agencija Frans pres.
- Evropski bezbjednosni poredak je poremećen i naše brojne iluzije su srušene - rekla je predsjednica Evropske komisije.
U tom kontekstu Evropa je pozvana da na sebe više preuzme sopstvenu odbranu, dodala je ona.
Evropska komisija predstavila je plan za ponovno naoružavanje Evrope koji treba da omogući mobilisanje oko 800 milijardi eura tokom četiri godine, od kojih 150 milijardi eura zajmova stavljenih na raspolaganje dvadesetsedmorice od Evropske komisije.
Vođe 27 zemalja EU dale su zeleno svjetlo za taj plan i Evropska komisija će sada predstaviti konkretne prijedloge prije narednog samita EU predviđenog iduće nedjelje.
Tom prilikom evropske vođe će nastaviti da rade na izgradnji evropskog odvraćanja da bi se ojačala bezbjednost evropskog kontinenta, rekao je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
U raspravi koja je uslijedila poslanici su tražili da se ide dalje po pitanju finansijskih uslova pokretanjem velikog evropskog zajma. To sredstvo već je upotrijebljeno tokom pandemije kovida, rekla je francuska evroposlanica Valeri Ajer, šefica centrisstičke grupe u EP Obnovimo Evropu.
Predsjednica Evropske komisije do sada je bila uzdržana oko te inicijative.

Fon der Lajen: Evropa treba znatno da poveća troškove za naoružanje

Evropa hitno mora da se ponovo naoruža, a državama članicama mora biti omogućeno više fiskalnog prostora za značajan porast potrošnje na odbranu - izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nakon sastanka evropskih lidera o podršci Ukrajini, a javila agencija <a href="https://www.reuters.com/world/europe/europe-must-urgently-rearm-eus-von-der-leyen-says-2025-03-02/">Rojters</a>.
London je domaćin ključnog samita evropskih lidera na kojem se razgovara o zaštiti i podršci Ukrajini u borbi protiv ruske invazije.
Fon der Lajen je dodala da je Evropa takođe trebalo da pokaže Sjedinjenim Državama da su spremne da brane demokratiju.
- Nakon dugog perioda nedovoljnih ulaganja, sada je od najveće važnosti da značajno povećamo investicije u odbranu tokom dužeg vremenskog perioda - rekla je ona novinarima nakon sastanka u Londonu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsukob-bijele-kuce-sa-ukrajinom-podigao-uloge-za-danasnji-evropski-samit-u-londonu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fon der Lajen: Evropa hitno mora da se ponovo naoruža

Policija u Rumuniji privela je nekoliko ljudi dok su išli ka Bukureštu noseći oružje, mačete i noževe.
Bezbjednosne službe ispitale su najmanje 13 osoba pošto su njihova vozila tokom noći zaustavljena u okrugu Ilfov, rekli su policijski izvori za Rumunski servis RSE.
Vlasti nijesu objavile imena pritvorenih, ali je, prema izvorima u pravosuđu, među njima Horatiu Potra, vođa kontingenta rumunskih plaćenika koji se bore u afričkoj državi Kongo.
Kako prenose rumunski mediji, Potra je 2011. osuđen na dvije godine zatvora uz uslovnu kaznu pošto je proglašen krivim za osnivanje paravojne grupe.
Državna novinska agencija Agerpres objavila je fotografiju na kojoj Potra prati nekoliko naoružanih policajaca dok ga vode na ispitivanje.
Do hapšenja je došlo dok su se desetine pristalica rumunskog krajnje desničarskog, proruskog predsjedničkog kandidata Kalina Đorđeskua (Calin Georgescu) spremale da organizuju protest u Bukureštu pošto je Ustavni sud poništio rezultate prvog kruga glasanja, zbog čega u neđelju nema drugog kruga.
Skup je protekao bez incidenata uz prisustvo Đorđeskua.

Rumunska policija privela nekoliko naoružanih osoba koje su naoružane krenule na protest u Bukureštu

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je često na meti kritika zbog svojih stavova o nabavci naoružanja i opreme za Hrvatsku vojsku.
Obraćajući se Hrvatskoj vojsci Milanović je oštro kritikovao nedavno zaključeni sporazum o nabavci njemačkih tenkova Leopard.
Prema dogovorenom sporazumu, Hrvatska će Ukrajini poslati 30 svojih tenkova M84 i 30 borbenih vozila pješaštva M80, uključujući rezervne djelove i municija.
Hrvatska namjerava da nabavi 50 novih njemačkih Leoparda po cijeni od 25 miliona eura po komadu.
- Da tenk košta 25 miliona eura. Taj tenk, jedino što bi trebalo letjeti da bi to bila realna cijena tog tenka, ali ona jeste realna, i taj novac je realan, pitanje je samo od koga ima i u kojem iznosu - izjavio je Milanović.
Hrvatski predsjednik vodi politički rat sa premijerom Vlade Andrejem Plenkovićem oko brojnih pitanja iz oblasti sigurnosti i odbrane zemlje.
S druge strane, Plenković optužuje Milanovića za proruske stavove, ali i sabotiranje vlade u održavanju partnerstva s NATO strukturama po pitanju Ukrajine.

Milanović nezadovoljan nabavkom njemačkih tenkova: Za 30 miliona bi trebalo da lete

Najviše novca za odbranu Evropska unija troši kupovinom u Sjedinjenim Američkim Državama, a umjesto toga, njene članice trebalo bi da favorizuju sopstvenu industriju naoružanja kada kupuju oružje, naveo je bivši predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi u svom izvještaju o konkurentnosti EU.
Mnoge članice EU se ubrzano naoružavaju nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali 78 odsto od 75 milijardi eura, koliko su članice EU potrošile na odbranu između juna 2022. i juna 2023, otišlo je van bloka, a 63 odsto je otišlo u SAD, naveo je Dragi, prenosi Politiko.
Kupovina iz SAD „u nekim slučajevima može biti opravdana, jer EU nema neke proizvode u svom katalogu“, istakao je Dragi, ali je dodao da „u mnogim slučajevima postoji evropski ekvivalent ili bi mogao brzo da bude dostupan“.
Iako Evropa pravi sopstvenu opremu, kao što su avioni „Eurofajter“ i „Rafal“ ili borbeni tenk „Leopard 2 A7+“, mnoge zemlje to kupuju iz inostranstva. Zemlje od Holandije do Njemačke, Poljske, Rumunije, Belgije, Danske, Češke i druge planiraju da kupe stelt lovac „Lokid Martin F-35“.
Poljska je od Seula kupila raketne artiljerijske sisteme „Čunomo“, lake borbene avione FA-50, tenkove K2 „Blek panter“, K9 Tander 155 mm samohodne haubice i još mnogo toga, a sada je i Rumunija na tržištu sličnih sistema, dok južnokorejske kompanije imaju velike planove za ostatak Evrope, naveo je Dragi.
On je ukazao da evropske kompanije za proizvodnju oružja imaju problema sa povećanjem proizvodnje oružja i municije kako bi zadovoljile potražnju iz nacionalnih programa i za snabdijevanje Ukrajine, a odgovor je bolje usmjeravanje toka gotovine.
Dragi je pozvao na „značajne mehanizme podsticaja“ kako bi podstakli vlade da kupuju evropsko naoružanje. Jedan pristup mogao bi biti da se finansiranje poveže sa mehanizmima kriterijuma podobnosti, kao što su oni koji već postoje u Evropskom odbrambenom fondu (EDF) i u predloženom programu Evropske odbrambene industrije (EDIP).
Izvještaj je, takođe, pozvao zemlje da urade bolji posao u zajedničkoj potrošnji i zajedničkim nabavkama, kako bi se prevazišlo malo i fragmentirano odbrambeno tržište Evrope. Zato je Dragi rekao da bi blok trebalo da poveća obim svojih kompanija za proizvodnju oružja tako što će dozvoliti „konsolidaciju namjenske industrijske, tamo gdje je to potrebno“.
Kao primjer, naveo je da se od 1990. odbrambena industrijska baza SAD smanjila sa 51 vodeće kompanije na samo pet.
Odbrambena industrija bloka takođe bi trebalo da dobije bolji pristup finansijama EU „kako bi mobilisala privatni kapital“, rekao je Dragi. Na primjer, kreditne politike Evropske investicione banke trebalo bi da podržavaju odbrambene investicije.

1250x600

1084x550

Bivši predsjednik Evropske centralne banke: Evropa treba da favorizuje sopstvenu industriju naoružanja

Predsjednik SAD Donald Tramp je danas potpisao izvršno naređenje koje svrstava marihuanu iz "klase jedan" u "klasu tri" manje opasnih droga i dopušta njenu "legalnu medicinsku upotrebu" naglašavajući da se time "ne legalizuje njena opšta upotreba".
To otvara nove pristupe medicinskom istraživanju i predstavlja veliku promjenu savezne politike SAD prema marihuani koja se približava onome što su mnoge pojedinačne savezne države SAD već uradile legalizujući je.
Ovom promjenom marihuana više nije klasifikovana kao "droga prvog reda", uz heroin i LSD, već je "drugog reda", kao ketamin i neki anabolički steoridi.
Promjena klasifikacije u Upravi za borbu protiv droga (DEA) ne znači da je legalno da odrasli koriste marihuanu u SAD, ali bi mogla da promijeni kako se zakonski gleda na nju i da se smanji veliki porez na industriju kanabisa.
Republikanski predsjednik je rekao da je dobio poplavu telefonskih poziva u podršku tompotezu kojima mu je ukazivano na potencijal marihuane da pomogne pacijentima.
- Ima ljudi koji su me molili da to uradim, ljudi koji trpe velike bolove - rekao je on.
Slično tome, Ministarstvo pravde pod Trampovim demokratskim prethodnikom Džoom Bajdenom je predložilo da se promijeni klasifikacija marihuane u supstancu "kategorije tri". Za razliku od Bajdena Tramp nije imao otvoreno ohrabrenje unutar svoje republikanske partije za taj potez. Neki republikanci izjasnili su se protiv bilo kakvih promjena i pozivali Trampa da zadrži dosadašnje standarde.
Takva promjena podrazumijeva zahtevan proces uključujući period za javnu raspravu koji obično izaziva desetine hiljada reakcija širom SAD. DEA je još razmatrala taj proces kada je Tramp preuzeo dužnost u januaru, a njegovo izvršno naređenje će kako se očekuje to ubrzati, ali nije još jasno koliko bi moglo da traje.
Mnoge pojedinačne američke države su legalizovale rekreativnu upotrebu marihuane za odrasle ili su dozvolile njenu upotrebu za medicinske svrhe. Ali savezni zakoni su ostali stroži, što potencijalno ostavlja ljude izložene mogućnosti sudskog gonjenja.
Anketa Galupa pokazuje da više Amerikanaca podržava manje restriktivan pristup. Podrška za legalizaciju marihuane znatno je porasla od samo 36 odsto 2005. na 68 odsto prošle godine.
U Trampovom naređenju se takođe poziva na prošireno istraživanje i pristup CBD-u, sve popularnijem proizvodom dobijenim od kanabisa o čijoj koristi stručnjaci raspravljaju.
Kao predsjednik u drugom mandatu, on s druge strane vodi borbu protiv drugih droga, posebno fentanila. Naredio je vojne napade na brodove Venecuela i druge za koje smatra da prevoze drogu. On je u drugom izvršnom naređenju proglasio fentanil "oružjem za masovno uništenje".

Tramp dopustio medicinsku upotrebu marihuane

Više osoba je poginulo nakon što se privatni avion Cessna Citation C550, koji se dovodi u vezu sa vozačem Gregom Biflom, srušio u blizini piste u američkoj saveznoj državi Sjeverna Karolina i zapalio, prenosi Dejli Mejl.
Nesreća se dogodila oko 10:15 časova po lokalnom vremenu, kada se avion srušio pored piste regionalnog aerodroma Stejtsvil. Na snimcima sa mjesta nesreće vidi se gust crni dim koji se uzdiže iz olupine aviona, zahvaćene vatrom.
Iz kancelarije šerifa okruga Aredel potvrdili su da u nesreći ima više poginulih, ali tačan broj žrtava za sada nije saopšten. Naveli su da će dodatne informacije o poginulima objaviti Saobraćajna policija Sjeverne Karoline.
Za sada nije poznato koliko se osoba nalazilo u avionu, koji inače ima kapacitet od osam do deset putnika.

Avion vozača NASCAR-a se srušio u SAD, nije poznato koliko se osoba nalazilo u avionu

Odbojkaši Budućnosti poraženi su večeras u Blajburgu od austrijske Zadruge 3:0 (25:22, 25:16, 25:23) i završila nastup u regularnom dijelu sezone MEVZA lige.
Tim porazom podgorički odbojkaši propustili su priliku da osiguraju nastavak takmičenja i sada od ostalih rezultata zavise da li će plasirati na fajnl-for.
Budućnost je završila ligaški dio sa dvije pobjede, četiri poraza i sedam osvojenih bodova.
Trenutno je treća – u “plavoj” zoni, ali Budva ima da odigra dvije, a MAV Elore tri utakmice.
Podgoričani treba da budu bolji od oba rivala i ostaje im da se nadaju njihovim porazima.
Zadruga, koja je još aktivna na evropskojsceni, ušla je u utakmicu kao veliki favorit, pa je nakon Budve maksimalnim rezultatom savladala i drugog crnogorskog predstavnika.
Budućnost je u prvom setu imala neriješen rezultat (22:22) i u trećem (23:23), ali su u oba navrata Austrijanci mini-serijama (3:0 i 2:0) priveli setove kraju.
U podgoričkom timu najbolji je bio Marko Sinđelić sa 12, dok Marko Vukašinović i Jovan Delić dodali po šest poena.
U austrijskom sastavu najbolji je bio Jan Jirašek sa 11 poena.

Budućnost u Blajburgu izgubila od Zadruge

Američki ministar odbrane Pit Hegset u četvrtak je naveo istorijski visoke brojke vojne regrutacije, ali je priznao da i dalje postoje prepreke za stupanje u vojsku, uključujući gojaznost i krivične dosijee.
Govoreći na Forumu izvrsnosti u regrutaciji u Pentagonu, Hegset se pozvao na ono što je opisao kao „istorijske brojke regrutacije“ tokom administracije Donalda Trampa, ali je ukazao na stalne izazove.
- Znam da osnovni uslovi za regrutaciju nijesu laki. Previše naših mladih ljudi je predebelo ili neobrazovano. Ne glupo — to je pogrešno reći. Jednostavno ih ne obrazujemo kako treba ili imaju krivične dosijee. Sve te druge stvari doprinose tome da li neko može ili ne može ispuniti uslove za stupanje u vojsku - kazao je Hegset.
Hegset je ohrabrio regrutere da vojnu službu učine privlačnijom i da se prema pripadnicima vojske odnose onako kako bi željeli da se odnosi prema njihovoj sopstvenoj djeci.

Američki ministar odbrane: Previše mladih je debelo i glupo da bi se pridružili vojsci

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru u Spužu, podnio je 17. decembra 2025. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv „NN službenog lica“ i više osoba, tvrdeći da je organizovano „kriminalno udruženje“ sa ciljem da se otuđi i zloupotrijebi njegovo pismo namijenjeno advokatu.
U prijavi se, između ostalog, navodi da su kao članovi tog navodnog udruženja označeni voditelji emisije „Kontroverza“ na RTV Podgorica, Mladen Stojović i Ana Pešukić, kao i „još za sada nepoznata lica“.
ŠTA KATNIĆ TVRDI DA SE DOGODILO
Katnić u prijavi tvrdi da je „neutvrđenog dana u decembru 2024. godine iz pritvorske ćelije u Spužu 1L otuđeno pismo, privatno vlasništvo optuženog Milivoja Katnića, namijenjeno za njegovog advokata Spasoja Kovačevića“.
Prema prijavi, to pismo je potom dospjelo do Ane Pešukić, a zatim, kako piše, i do javnosti. Pismo je „objavila u emisiji ‘Kontroverza’ dana 22. oktobra 2025. godine“, zajedno sa Mladenom Stojovićem.
U dokumentu se dalje tvrdi da je sadržaj pisma u emisiji tumačen „lažno i netačno“, uz ocjenu da je cilj bio da se Katniću nanese šteta i utiče na odluke o pritvoru.
SPOR OKO „TIMOŠENKA“ I REČENICE „DA NE MIJENJA IZJAVU“
U prijavi je posebno sporno tumačenje pojedinih riječi iz pisma. Katnić tvrdi da je u emisiji iznesena neistina „posebno kroz lažno prikazivanje da je ime Timošenko koje je navedeno u pismu pseudonim optuženog Saše Čađenovića“.
On, međutim, navodi suprotno.
„Istina sasvim druga… a to je da je ime Timošenko iz pismena lično ime svjedoka Timošenka Miladinovića, rođenog 1946. godine na Kosovu“, piše u prijavi.
Takođe osporava i interpretaciju jedne rečenice. U prijavi piše da je u emisiji tumačeno da je sklop riječi „da ne mijenja izjavu“ instrukcija Saši Čađenoviću, dok Katnić tvrdi da se „instrukcija… odnosila na sasvim drugi krivični predmet i saslušanje ovog svjedoka pred sudijom za istragu“.
KATNIĆ: „SVE SE RADI NAMJERNO I SVJESNO“
U obrazloženju prijave Katnić navodi da je u emisiji prikazana kopija pisma „nakon skoro deset mjeseci od otuđenja“ i da je, kako tvrdi, Ana Pešukić govorila „da je original dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
„Sve se radi namjerno i svjesno od strane ovog kriminalnog udruženja, čiji članovi preduzimaju unaprijed određene i dogovorene radnje“, tvrdi Katnić.
On navodi i da se sve dešava „u vrijeme kada se odlučuje o daljem trajanju pritvora protiv njega i Saše Čađenovića“.
KOJA KRIVIČNA DJELA SE SPOMINJU
U prijavi se kao cilj navodnog udruživanja pominju krivična djela – „povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki“, „lažno prijavljivanje“ i „zloupotreba službenog položaja“, a u kvalifikaciji i „kriminalno udruživanje“.
Katnić navodi da je pismo, po prijavi, dostavljano i Specijalnom državnom tužilaštvu „lažno prikazujući da je Milivoje Katnić na ovaj način počinio krivično djelo“.
ŠTA KATNIĆ TRAŽI OD TUŽILAŠTVA
Katnić predlaže ODT Podgorica da preduzme više radnji.
„Da ovo tužilaštvo pozove osumnjičene i sasluša ih”, da „pribavi audiovizuelni snimak emisije ‘Kontroverza’ od 22. oktobra 2025. godine“ i da se „uloži original pomenutog pisma za koje Ana Pešukić tvrdi da ga je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
U prijavi se pominje i mogućnost saslušanja svjedoka pred sudijom za istragu, uz pozivanje na „član 276 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku“.

Katnić podnio krivičnu prijavu protiv Stojovića i Pešukić: Iz ćelije u Spužu otuđeno pismo i pogrešno interpretirano u emisiji „Kontroverza“?

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Tag: naoruzanje