Takođe, Francuski nuklearni arsenal mogao bi pomoći u zaštiti Poljske, rekao je poljski predsjednik Andžej Duda u izjavi objavljenoj u petak.
Duda, koji je pozvao Poljsku da na svom tlu smjesti dio nuklearnog oružja Sjedinjenih Američkih Država kako bi odvratila rusku agresiju, rekao je da bi francuske bojeve glave takođe mogle ojačati poljsku odbranu.
- Vjerujem da možemo prihvatiti oba rješenja. Ove dvije ideje nisu niti proturječne niti se međusobno isključuju - kazao je predsjednik Poljske.
<h2>Proširenje "nuklearnog kišobrana"</h2>
Francuski predsjednik Emanuel Makron predložio je proširenje takozvanog nuklearnog kišobrana Francuske na njene evropske saveznike, usred straha da bi agresivna Rusija jednog dana mogla okrenuti svoje poglede s Ukrajine, koju je napala 2014. i ponovno 2022., na istočno krilo Evropske unije.
S oko 300 nuklearnih bojevih glava, Francuska je jedina članica EU koja posjeduje takvo oružje i jedna od tri članice NATO-a uz SAD i Veliku Britaniju.
<h2>Ozbiljni razgovori</h2>
Poljska i Danska ranije su izrazile otvorenost prema ideji skloništa pod nuklearnu zaštitu Francuske. U martu je poljski premijer Donald Tusk, koji dolazi iz stranke suparničke Dudi, rekao da Poljska "ozbiljno razgovara" s Francuskom o toj mogućnosti, koja je dobila na snazi ​​nakon upozorenja iz SAD da Bijela kuća Donalda Trampa možda neće pružiti sigurnosne garancije Evropi u budućnosti.
Varšava je posljednjih godina dramatično povećala svoju konvencionalnu vojsku, sa svojim borbenim snagama od 200.000 sada najvećim u EU - i nada se da će u nadolazećim godinama izgraditi vojsku od pola miliona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Evropa bi mogla dobiti još jednu državu sa nuklearnim naoružanjem: Zatraženo raspoređivanje francuskog arsenala oružja

Vojne kompanije iz SAD-a, Velike Britanije i Turske biće isključene iz novog programa Evropske unije &nbsp;za finansiranje odbrane, vrijednog 150 milijardi eura, odlučili su ćelnici EU, &nbsp;s stim što su ostavili mogućnost da se potpišu posebni odbrambeni i sigurnosni sporazumi između Brisela i ovih zemalja.
Prema prijedlogu Evropske komisije, planirani fond za kapitalne troškove za oružje bio bi otvoren samo za odbrambene kompanije EU i one iz trećih zemalja koje su potpisale sporazume o odbrani sa Unijom.
- Takođe bi isključio sve napredne sisteme naoružanja na koje treća zemlja ima potpunu kontrolu nad proizvodnim procesom. To bi isključilo američku platformu za vazdušnu i protivraketnu odbranu Patriot, koju proizvodi odbrambeni izvođač RTX, ali i druge američke sisteme naoružanja za koje Vašington ima ograničenja u pogledu toga gdje se mogu koristiti- prenose agencije.
Ovakva odluka EU zapravo je podsticana od strane Francuske i drugih zemalja koje su zahtijevale pristup "kupuj evropsko" za investicije u odbranu kontinenta, uslijed straha od dugoročne pouzdanosti SAD-a kao odbrambenog partnera i dobavljača koji je podstakao predsjednik Donald Tramp.
Najmanje 65 odsto troškova proizvoda trebalo bi da se potroši u EU, Norveškoj i Ukrajini. Ostatak bi se mogao potrošiti na proizvode iz trećih zemalja koje su potpisale sigurnosni pakt.
- Imamo ovu priliku da zaista izgradimo evropsku odbrambenu industriju- rekla je Kaja Kalas, šef diplomatije EU, dodajući da je rat u Ukrajini pokazao važnost posjedovanja oružja bez vanjskih ograničenja. "U krizi, vaša vojska zaista treba da ima slobodne ruke.", dodala je.
Velika Britanija, ako država koja više nije članica EU, je lobirala da bude uključena u inicijativu, posebno s obzirom na njenu ključnu ulogu u evropskoj "koaliciji voljnih" koja ima za cilj jačanje odbrambenih sposobnosti kontinenta. Britanske odbrambene kompanije, uključujući BAE Systems i Babcock International, duboko su integrisane u odbrambenu industriju zemalja EU kao što su Italija i Švedska.
Ako treće zemlje kao što su SAD, UK i Turska žele da učestvuju u inicijativi, trebale bi da potpišu odbrambeno i sigurnosno partnerstvo sa EU.
- Radimo na uspostavljanju ovog odbrambenog i sigurnosnog partnerstva sa Ujedinjenim Kraljevstvom. Zaista se nadam da ćemo za samit EU-UK u maju moći imati rezultate da moramo učiniti više i učiniti to zajedno postoji- rekla je Kalas.
Isključivanje Velike Britanije i Turske stvoriće velike glavobolje velikim evropskim odbrambenim kompanijama koje su bliske s proizvođačima ili dobavljačima na tim tržištima.

EU isključuje SAD, Veliku Britaniju i Tursku iz programa naoružanja

Vrijeme iluzija je prošlo i Evropa mora znatno da poveća svoje troškove za naoružanje, izjavila je danas u Strazburu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Potrebno je jako brzo povećanje evropskih kapaciteta odbrane. I to treba da se uradi odmah - izjavila je Fon der Lajen pred Evropskim parlamentom.
Došao je, prema njenim riječima, trenutak za stvaranje zajedničke odbrane.
Fon der Lajen je pozdravila konsenzus zemalja EU o potrebi jačanja odbrambenih kapaciteta EU i rekla da je to „bilo apsolutno nezamislivo prije nekoliko nedjelja“.
Dovođenje u pitanje američkog angažovanja u Evropi i posebno u Ukrajini poslije povratka Donalda Trampa na mjesto presjednika SAD, djelovalo je kao elektrošok, piše agencija Frans pres.
- Evropski bezbjednosni poredak je poremećen i naše brojne iluzije su srušene - rekla je predsjednica Evropske komisije.
U tom kontekstu Evropa je pozvana da na sebe više preuzme sopstvenu odbranu, dodala je ona.
Evropska komisija predstavila je plan za ponovno naoružavanje Evrope koji treba da omogući mobilisanje oko 800 milijardi eura tokom četiri godine, od kojih 150 milijardi eura zajmova stavljenih na raspolaganje dvadesetsedmorice od Evropske komisije.
Vođe 27 zemalja EU dale su zeleno svjetlo za taj plan i Evropska komisija će sada predstaviti konkretne prijedloge prije narednog samita EU predviđenog iduće nedjelje.
Tom prilikom evropske vođe će nastaviti da rade na izgradnji evropskog odvraćanja da bi se ojačala bezbjednost evropskog kontinenta, rekao je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
U raspravi koja je uslijedila poslanici su tražili da se ide dalje po pitanju finansijskih uslova pokretanjem velikog evropskog zajma. To sredstvo već je upotrijebljeno tokom pandemije kovida, rekla je francuska evroposlanica Valeri Ajer, šefica centrisstičke grupe u EP Obnovimo Evropu.
Predsjednica Evropske komisije do sada je bila uzdržana oko te inicijative.

Fon der Lajen: Evropa treba znatno da poveća troškove za naoružanje

Evropa hitno mora da se ponovo naoruža, a državama članicama mora biti omogućeno više fiskalnog prostora za značajan porast potrošnje na odbranu - izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nakon sastanka evropskih lidera o podršci Ukrajini, a javila agencija <a href="https://www.reuters.com/world/europe/europe-must-urgently-rearm-eus-von-der-leyen-says-2025-03-02/">Rojters</a>.
London je domaćin ključnog samita evropskih lidera na kojem se razgovara o zaštiti i podršci Ukrajini u borbi protiv ruske invazije.
Fon der Lajen je dodala da je Evropa takođe trebalo da pokaže Sjedinjenim Državama da su spremne da brane demokratiju.
- Nakon dugog perioda nedovoljnih ulaganja, sada je od najveće važnosti da značajno povećamo investicije u odbranu tokom dužeg vremenskog perioda - rekla je ona novinarima nakon sastanka u Londonu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsukob-bijele-kuce-sa-ukrajinom-podigao-uloge-za-danasnji-evropski-samit-u-londonu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fon der Lajen: Evropa hitno mora da se ponovo naoruža

Policija u Rumuniji privela je nekoliko ljudi dok su išli ka Bukureštu noseći oružje, mačete i noževe.
Bezbjednosne službe ispitale su najmanje 13 osoba pošto su njihova vozila tokom noći zaustavljena u okrugu Ilfov, rekli su policijski izvori za Rumunski servis RSE.
Vlasti nijesu objavile imena pritvorenih, ali je, prema izvorima u pravosuđu, među njima Horatiu Potra, vođa kontingenta rumunskih plaćenika koji se bore u afričkoj državi Kongo.
Kako prenose rumunski mediji, Potra je 2011. osuđen na dvije godine zatvora uz uslovnu kaznu pošto je proglašen krivim za osnivanje paravojne grupe.
Državna novinska agencija Agerpres objavila je fotografiju na kojoj Potra prati nekoliko naoružanih policajaca dok ga vode na ispitivanje.
Do hapšenja je došlo dok su se desetine pristalica rumunskog krajnje desničarskog, proruskog predsjedničkog kandidata Kalina Đorđeskua (Calin Georgescu) spremale da organizuju protest u Bukureštu pošto je Ustavni sud poništio rezultate prvog kruga glasanja, zbog čega u neđelju nema drugog kruga.
Skup je protekao bez incidenata uz prisustvo Đorđeskua.

Rumunska policija privela nekoliko naoružanih osoba koje su naoružane krenule na protest u Bukureštu

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je često na meti kritika zbog svojih stavova o nabavci naoružanja i opreme za Hrvatsku vojsku.
Obraćajući se Hrvatskoj vojsci Milanović je oštro kritikovao nedavno zaključeni sporazum o nabavci njemačkih tenkova Leopard.
Prema dogovorenom sporazumu, Hrvatska će Ukrajini poslati 30 svojih tenkova M84 i 30 borbenih vozila pješaštva M80, uključujući rezervne djelove i municija.
Hrvatska namjerava da nabavi 50 novih njemačkih Leoparda po cijeni od 25 miliona eura po komadu.
- Da tenk košta 25 miliona eura. Taj tenk, jedino što bi trebalo letjeti da bi to bila realna cijena tog tenka, ali ona jeste realna, i taj novac je realan, pitanje je samo od koga ima i u kojem iznosu - izjavio je Milanović.
Hrvatski predsjednik vodi politički rat sa premijerom Vlade Andrejem Plenkovićem oko brojnih pitanja iz oblasti sigurnosti i odbrane zemlje.
S druge strane, Plenković optužuje Milanovića za proruske stavove, ali i sabotiranje vlade u održavanju partnerstva s NATO strukturama po pitanju Ukrajine.

Milanović nezadovoljan nabavkom njemačkih tenkova: Za 30 miliona bi trebalo da lete

Najviše novca za odbranu Evropska unija troši kupovinom u Sjedinjenim Američkim Državama, a umjesto toga, njene članice trebalo bi da favorizuju sopstvenu industriju naoružanja kada kupuju oružje, naveo je bivši predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi u svom izvještaju o konkurentnosti EU.
Mnoge članice EU se ubrzano naoružavaju nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali 78 odsto od 75 milijardi eura, koliko su članice EU potrošile na odbranu između juna 2022. i juna 2023, otišlo je van bloka, a 63 odsto je otišlo u SAD, naveo je Dragi, prenosi Politiko.
Kupovina iz SAD „u nekim slučajevima može biti opravdana, jer EU nema neke proizvode u svom katalogu“, istakao je Dragi, ali je dodao da „u mnogim slučajevima postoji evropski ekvivalent ili bi mogao brzo da bude dostupan“.
Iako Evropa pravi sopstvenu opremu, kao što su avioni „Eurofajter“ i „Rafal“ ili borbeni tenk „Leopard 2 A7+“, mnoge zemlje to kupuju iz inostranstva. Zemlje od Holandije do Njemačke, Poljske, Rumunije, Belgije, Danske, Češke i druge planiraju da kupe stelt lovac „Lokid Martin F-35“.
Poljska je od Seula kupila raketne artiljerijske sisteme „Čunomo“, lake borbene avione FA-50, tenkove K2 „Blek panter“, K9 Tander 155 mm samohodne haubice i još mnogo toga, a sada je i Rumunija na tržištu sličnih sistema, dok južnokorejske kompanije imaju velike planove za ostatak Evrope, naveo je Dragi.
On je ukazao da evropske kompanije za proizvodnju oružja imaju problema sa povećanjem proizvodnje oružja i municije kako bi zadovoljile potražnju iz nacionalnih programa i za snabdijevanje Ukrajine, a odgovor je bolje usmjeravanje toka gotovine.
Dragi je pozvao na „značajne mehanizme podsticaja“ kako bi podstakli vlade da kupuju evropsko naoružanje. Jedan pristup mogao bi biti da se finansiranje poveže sa mehanizmima kriterijuma podobnosti, kao što su oni koji već postoje u Evropskom odbrambenom fondu (EDF) i u predloženom programu Evropske odbrambene industrije (EDIP).
Izvještaj je, takođe, pozvao zemlje da urade bolji posao u zajedničkoj potrošnji i zajedničkim nabavkama, kako bi se prevazišlo malo i fragmentirano odbrambeno tržište Evrope. Zato je Dragi rekao da bi blok trebalo da poveća obim svojih kompanija za proizvodnju oružja tako što će dozvoliti „konsolidaciju namjenske industrijske, tamo gdje je to potrebno“.
Kao primjer, naveo je da se od 1990. odbrambena industrijska baza SAD smanjila sa 51 vodeće kompanije na samo pet.
Odbrambena industrija bloka takođe bi trebalo da dobije bolji pristup finansijama EU „kako bi mobilisala privatni kapital“, rekao je Dragi. Na primjer, kreditne politike Evropske investicione banke trebalo bi da podržavaju odbrambene investicije.

1250x600

1084x550

Bivši predsjednik Evropske centralne banke: Evropa treba da favorizuje sopstvenu industriju naoružanja

Studenti u blokadi danas u Novom Sadu organizuju komemorativni skup za 16 žrtava nastradalih tačno prije godinu dana kada je pala nadstrešnica na zgradi Željezničke stanice u ovom gradu. Jedna osoba je preživjela, ali sa teškim povredama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101101156_610b7e554f15f6af7dfabd6d82d300f65278024ea7620f4ae365979caccff30e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101101156_610b7e554f15f6af7dfabd6d82d300f65278024ea7620f4ae365979caccff30e" data-rendition-name="original" width="1000" height="560" loading="lazy" alt="Novi Sad"> </figure>  U Srbiji je danas proglašen Dan žalosti, a poglavar Srpske pravolavne crkve patrijarh Porfirije danas će u 11 sati u Hramu Svetog Save na Vračaru služiti godišnji parastos žrtvama u tragičnoj nesreći. Prema objavljenom programu današnjeg skupa, polazak sa 16 zbornih mjesta u Novom Sadu predviđen je u 10 i 30. Građani se uveliko u tišini skupljaju na zbornim mjestima i idu ka Željezničkoj stanici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101101152_619fd46e93a97529b283e499b0866d14636612269a48c40bc13cdcd9d8d6517c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251101101152_619fd46e93a97529b283e499b0866d14636612269a48c40bc13cdcd9d8d6517c" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="Novi Sad"> </figure>  U međuvremenu, veliki dio Novog Sada ostao je bez vode, a nije bilo obavještenja od Vodovoda da će biti isključenja.

Novi Sad: Kolone građana krenule ka Željezničkoj stanici

Crna Gora je od danas punopravna članica Konvencije o zajedničkom tranzitnom postupku, što znači da će se tranzit robe sa ostalim članicama obavljati brže, jeftinije i sigurnije uz pomoć Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS).&nbsp;
- Pristupanjem Konvenciji, Crna Gora postaje dio velike evropske mreže za kontrolu i praćenje tranzita, što jača konkurentnost crnogorskih privrednih i logističkih tokova i dodatno povezuje zemlju sa evropskim tržištem- navodi se u saopštenju Evropske kuće.
&nbsp;Među ostalim stranama ugovornicama su, kako je objašnjeno, članice Evropske unije i Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu (EFTA), kao i Gruzija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajina.
&nbsp;Direktorica Uprave carina, Maja Vučinić, kazala je da ulazak Crne Gore u NCTS predstavlja ključni korak ka digitalizaciji carinskih procedura, efikasnijem protoku robe i smanjenju troškova za preduzeća.
&nbsp;- Na taj način postajemo dio velikog evropskog sistema, što doprinosi sigurnijem i bržem kretanju robe- rekla je Vučinić.
&nbsp;Šef Sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori, Bernar Brune, rekao je da to značajno za ispunjavanje kriterijuma iz Poglavlja 29 - Carinska unija, ali i rezultat strateškog partnerstva.&nbsp;
&nbsp;- Kroz Instrument za pretpristupnu podršku, EU je obezbijedila tri miliona EUR za modernizaciju carinske administracije, a država dodatnih deset odsto. EU će nastaviti da pruža podršku kroz projekte unapređenja IT sistema za poslovanje i uvozno-izvozne procedure, kako bi Crna Gora bila u potpunosti spremna za buduće članstvo u Uniji- naveo je Brune.
&nbsp;Predstavnik špeditersko-brodarske agencije MSC, Dalibor Pelević, rekao je da će implementacija NCTS-a omogućiti kraće vrijeme transporta, te da bi, uz unapređenje povezanosti sa zaleđem i dalji razvoj koridora Bar–Beograd–Budimpešta, Crna Gora u narednoj deceniji mogla ostvariti značajne ekonomske benefite.
&nbsp;Šef carinske ispostave Slobodna zona Bar, Mašan Lekić,naveo je da na evropskom putu, Uprava carina aktivno digitalizuje procese i uvodi moderne mehanizme kontrole, čime se smanjuje vrijeme zadržavanja robe na granici i povećava efikasnost transporta,&nbsp;
&nbsp;EU je od 2007. godine, kroz nacionalne, regionalne i višekorisničke IPA programe, obezbijedila više od 18 miliona EUR podrške modernizaciji crnogorskog carinskog sistema – od unapređenja IT infrastrukture i digitalizacije procedura, do jačanja administrativnih kapaciteta i kontrole granica.&nbsp;

Crna Gora se integriše u NCTS

U zemlji u kojoj istina više nije vijest, a laž postaje alat politike, građani su ponovo svjedoci opasne manipulacije bezbjednosnih struktura i režimskih medija, saopšteno je iz SEP-a.
- Bez dokaza, ali sa jasnom političkom režijom, turski državljani su proglašeni napadačima u incidentu u kojem je jedan Podgoričanin zadobio povrede. Na toj manipulaciji izgrađena je čitava ksenofobna kampanja: nevini ljudi su uhapšeni, jedan narod je postao meta, dok su mediji danima raspirivali mržnju i netrpeljivost prema turskim državljanima i njihovoj imovini- navode u saopštenju.
Država je, kažu, potom, u očajničkom pokušaju da prikrije sopstvenu nesposobnost, uvela vizni režim prema državi od 90 miliona stanovnika čiji građani sa incidentom, kako je saopštila Uprava policije, nijesu imali nikakve veze.
- Takav potez bio je iskra koja je, da li planirano, zapalila talas nasilja širom Crne Gore: paljeni su lokali, automobili, plovila i imovina turskih državljana a ljudi su progonjeni i stigmatizovani samo zbog imena i porijekla- kazali su iz SEP-a.
U trenucima kada su se društvene mreže, ističu iz SEP-a, punile snimcima govora mržnje, kada su se fašističke parole orile ulicama, premijer je ćutao i ubjeđivao nas da bezbjednosni sektor završava svoj posao efikasno i bez greške.
- Premijerovo i ćutanje nadležnih resora neki su shvatili kao poruku. Poruku da je nasilje nad strancima dozvoljeno. Da je ksenofobija preko noći postala državna politika- navode u saopštenju.
I dok su, kako kažu, nevini hapšeni i postrojavani uza zid pred kamerama, policija je, kako sada priznaje, znala da trag ne vodi ka turskim državljanima.
- To je suština gebelsovske propagande: prvo stvori neprijatelja, raspali mržnju, a kad se istina pojavi, prebaci pažnju na nešto drugo i kreni dalje, kao da se ništa nije desilo. Ovo nije samo kolaps i greška bezbjednosnog sektora i onih koji njime upravljaju bezgranično, ovo je sistemska sramota. To je dokaz da u Crnoj Gori danas institucije služe kao političko oružje i sredstvo manipulacije a ne kao čuvari zakona i sigurnosti. Ukazivali smo na to prethodno više puta- kazali su iz SEP-a.
U svakoj ozbiljnoj državi, zaključuju, &nbsp;ovakav lanac manipulacija, zataškavanja i širenja mržnje bio bi dovoljan da padne vlada.

SEP: Ovo nije samo krah bezbjednosnog sektora ovo je sramota vlasti

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 16 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a četiri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su u Podgorici evidentirane četiri saobraćajne nezgode, u Kotoru tri, a u Baru i Nikšiću po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je na Cetinju, u Ulcinju, Herceg Novom, Budvi i Bijelom Polju.
Izdato je 456 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 50 prekršajnih prijava.
&nbsp;Policija je oduzela 11 pari registarskih tablica.

UP: Za 24 sata 16 saobraćajnih nezgoda

Mašina političkog vetinga u policiji je – zaribala. Brojna saopštenja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kao i politički ostrašćeni nastupi Borisa Bogdanovića, šefa poslaničkog kluba Demokrata, smišljeni su kao pokušaj da se političkom bukom sakrije istina - projekat progona neistomišljenika u policiji ne ide dinamikom koja je planirana.&nbsp; U tom cilju je bila i akcija Specijalnog državnog tužilaštva kojom je, između ostalog, targetiran, pa na kraju i uhapšen Milovan Pavićević, bivši, nagrađivani, policijski oficir... Prema informacijama Televizije E, od kraja septembra i tokom oktobra održano je više ročišta u sklopu disciplinskih postupaka protiv bivših policijskih rukovodilaca: Predraga Kukalja, Danka Gogića, Raduna Stojanovića, Radovana Tončića… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031181052_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova "> <figcaption>KAKO IZAĆI IZ PROBLEMA: Ministarstvo unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PROBLEMI VOĐENJA DISCIPLINSKIH POSTUPAKA Upravo su se u tim slučajevima vidjele sve proceduralne manjkavosti i razotkrile namjere vrha policije da se obračuna sa politički nepodobnim. Zloupotreba insttucionalne moći razotkrila se kroz ogrješenja o zakonom propisane procedure. &nbsp; - U najvećem broju pokrenutih disciplinskih postupaka, Agencija za nacionalnu bezbjednost ili nije Upravi policije dostavila svoje mišljenje u zakonom propisanom roku od 90 dana ili je dostavljeno mišljenje da ne postoje bezbjednosne smetnje. Istovremeno, pokazalo se i da Komisija MUP-a za bezbjednosne provjere nije dostavila potrebne dokaze niti je disciplisnka tužiteljka Milena Pajović uopšte ponudila dokaze iako je ovlašćena da vodi postupke- objašnjava za Televiziju E i Portal ETV izvor iz vrha Ministaarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, disciplinski postupak se vodi i protiv Marjana Račića, policijskog funkcionera iz Bijelog Polja. Račić je svojevremeno, kao komandant policijskog odreda na terenu u Beranama, u doba litija krajem januara 2020. godine, postao šire popularan. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031181056_756a0f46e8fa5d0f8dcc9aec6ed3a3e6c86fb1c919701ced37718e3be6980632" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt='NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,AVGUSTOVSKE ODMAZDE": Bivši policijski funkcioner Marjan Račić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RAČIĆEV POTEZ I ,,AVGUSTOVSKA ODMAZDA” Bilo je to vrijeme velikih tenzija, a bila je i uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći. Litijaši su tražili da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. &nbsp; Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt... Policijski oficir Račić je tada pokazao i dokazao da nijesu tačne optužbe da vlast šalje maskirane izgrednike koji se presvlače u policijske uniforme. &nbsp; &nbsp;No, taj hrabar potez nijesu cijenili u novom, postavgustovskom vrhu Uprave policije: Račić je kasnije suspendovan a danas je na meti vetinga koji su osmislili i sprovode ministar Šaranović i čelnik Uprave policie Šćepanović. &nbsp; Nije Račićev slučaj izuzetak. I u disciplinskim postupcima protiv drugih policajaca sa sjevera - Gogića, Kukalja, Tončića i Stojanovića - konstatovano je kršenje više &nbsp;procedura koje regulišu pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv policijskih službenika. &nbsp; ĆUTANJE TUŽITELJKE PAJOVIĆ &nbsp; Dok disciplinska tužiteljka Milena Pajović, kao i Disciplinska komisija ćute, ne iznose dokaze i ne postavljaju pitanja, optuženi policajci se ne brane, već su pokrenuli proceduru prikupljanja dokaza i u svoje ime i u ime disciplinske tuziteljke i u ime komisije koja je radila provjere – kaže izvor naše medijske kuće iz MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031181056_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović "> <figcaption>KAO ISPUNITI POLITIČKE ZAHTJEVE: Disciplinska tužiteljka Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Napominje da su na tim ročištima su policijski službenici dostavljali konkretne dokaze, koji u potpunosti opovrgavaju tvrdnje u operativnim izvještajima Komisije za bezbjednosne provjere MUP-a. . &nbsp; Sve te informacije potvrđuju teze targetiranih policijskih službenika da se protiv njih vodi politički motivisana hajka i da se u namjeri čišćenja politički nepodobnih u policiji ne poštuju ni procedure ni Zakon o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Da li zbog unaprijed pripremljene osude ili iz nekog drugog razloga, na ročištima tužitelji nijesu ponudili dokaze koji bi trebalo da potvrde negativan izvještaj Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; I ne samo to: u procesima protiv pet policijskih službenika, disciplinska tužiteljka Milena Pajović, predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, ali i svih pet članova disciplinske komisije - nijesu imali pitanja za policijske službenike?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031181056_ae60d056c1cb2f7a3dd50ddcc01549597240b7f38c9df32eb231c9f5be7886ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a"> <figcaption>MNOGO MUKE, BEZ REZULTATA: Tabla MUP-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” BEZ REZULTATA Godinu od pokrenutih disciplinskih postupaka, uz konstantno odgađanje ročišta i odsustva prikazivanja dokaza, jedina radnja koju sada disciplinska tužiteljka Pajovoć preduzima jeste - zapisničko konstatovanje na ročištu da je neophodno da komisija za bezbjednosne provjere dostavi objašnjenje kako su obavljane provjere, gdje su dokazi koji potvrđuju takve provjere... Zbog ovako loše vođenih akcija targetiranja policijskih službenika bez dokaza, što se najbolje uočava tokom sprovođenja akcije ,,Značka”, iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova naređeno je da se ne pokreću novi disciplinski postupci. Naloženo je i da se, kada mogu, disciplinski tužioci izuzimaju iz predmeta kako bi se slučajevi pasivizirali. &nbsp; Istovremeno, kao u doba staljiističkih čistki, naređeno je svim starješinama i operativnim radnicima u policijskom sistemu da nikako ne komuniciraju sa targetiranim kolegama kako bi na taj način spriječili odliv informacija koje ukazuju na veće &nbsp;anomalije, odnosno politički motivisani progon nepodobnih za rad u policiji. &nbsp;&nbsp; A u slučaju i da dođe do kontakta i komunikacije sa targetiranim kolegama, policijski službenici su dužni da o tome informišu svoje šefove. &nbsp; Sve su to signali da ekipa Demokrata, koja je zadužena za bezbjednosni sektor, ne namjerava da zastane sa akcijom obračuna sa politički nepodobnima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke Šaranovića i Šćepanovića: Kad ,,zakoči” politički veting!

Petorica javnosti poznatih aktivista i političara učestvovali su na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore, u centru Podgorice, 28. oktobra. "Turci napolje", "Ko ne skače taj je Turčin", "Nećemo migrante", "Turčin gradom neće hodati", neke su od poruka skandiranih na skupu. Učesnici su bili uglavnom u tamnoj odjeći, sa maskama, neki sa fantomkama i kapuljačama. Radio Slobodna Evropa (RSE) je na snimcima identifikovao Gorana Milića i Zorana Ušćumlića funkcionere Nove srpske demokratije, partije koju vodi predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Mandićeva partija se do ovog trenutka nije ogradila ili oglasila o učešću svojih članova na spornom skupu. Na protestu je bio i Milivoje Brdža Brković iz Ujedinjene Crne Gore konzervativne partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam. Od aktivista RSE je identifikovala i Predraga Lazarevića jednog od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", i kandidata za poslanika na izborima 2023, na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve", advokata Miomira Joksimovića. Identifikovani su analizom snimaka RSE sa lica mjesta, snimcima u drugim medijima i na društvenim mrežama. Protest je okupio i pripadnike navijačke grupe "Varvari" koji se povezuje sa sportskim klubom Budućnost iz Podgorice. <h2>Kako se stiglo dovde?</h2> Okidač za proteste je bila tuča u kojoj su 25-ogodišnjem Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanijete lakše povrede od strane državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni. Uslijedili su protesti, tokom kojih su tri noći zaredom grupe mladića pozivale na linč i proterivanje državljana Turske. Prve noći su protesti održani u kvartu gdje se dogodila tuča, druge u kvartovima u kojima žive turski državljani, a treće ispred zgrade Vlade Crne Gore. Protest uz baklje, pirotehniku i zapaljive poruke nastavak je niza incidenata, prema turskim državljanima - od demoliranja lokala u više crnogorskih gradova, paljenja automobila do fizičkih napada. Na slikama koje su pripadnici navijačke grupe Varvari podijelili na društvenoj mreži Fejsbuk vide se grupe mladića pod kapuljačama i maskama sa zamagljenim licima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f" data-rendition-name="original" width="601" height="897" loading="lazy" alt="objava"> <figcaption>Funkcioneri Nove srpske demokratije Zoran Ušćumlić i Goran Milić na protestu u Podgorici, 28. oktobra 2025.(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  <h2>Koju poruku šalju političari?</h2> Na snicima smo identifikovali dvojicu funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) - Gorana Milića i Zorana Ušćumlića. Lider partije je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, koji se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova, protiv je NATO-a. Na otvorenom profilu na društvenoj mreži Fejsbuk Zoran Ušćumlić često dijeli fotografije sa stranačkih skupova. Objavljivao je slike Mandićem i poslanicom NSD u državnom parlamentu Jelenom Božović. Podijelio je i fotografije sa Vladislavom Dajkovićem, predsjednikom proruske stranke "Slobodna" koji je, kao dio vladajuće većine u opštini Podgorici, rukovodilac Službe za građane. Dajković je 4. aprila 2019. prisustvovao paljenju NATO zastave na centralnom podgoričkom trgu. Zoran Ušćumlić u razgovoru za RSE kaže da su se na protestu pojavili kao "prijatelji, komšije, drugovi". Na pitanje kakav je stav vladajuće Nove srpske partije prema njegovom prisustvu na protestima kaže da partija sa tim nema veze. - Ovo nije ništa politički, ništa stranka, ništa predsjednik (Andrija Mandić). Izašli smo kao građani, patriote; ne damo našu djecu, naše žene, ne damo da Crnu Goru preplave imigranti, ni Turci, ni drugi - kaže Ušćmulić za RSE. Na pitanje da li svjestan da je širenje nacionalne vjerske i rasne mržnje krivično djelo, Ušćumlić kaže: "Ja ne znam; to se ne odnosi na nas. Mi nikoga nismo vrijeđali". Na njegovom profilu mogu se vidjeti podijeljene poruke predsjednika Rusije Vladimira Putina, ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova, objave ruske vojske, kao i izjave predstavnika Srpske pravoslavne crkve. Ušćumlić je dijelio i snimke provladinih protesta u Srbiji koje posljednjih mjeseci organizuje vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i nastupe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na stranačkim SNS skupovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c" data-rendition-name="original" width="818" height="676" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Zorana Ušćumlića iz februara 2024.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Odbornika lokalnog podgoričkog parlamenta iz Nove srpske demokratije Gorana Milića, RSE nije uspeo da kontaktira. <h2>Srpsko-crnogorski unionizam na protestu</h2> Milivoje Brdža Brković "navijačkim povicima", naziva antimigrantsko skandiranje na protestu kome je prisustvovao. Odbornik je Ujedinjene Crne Gore konzervativne političke partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam u Skupštini Podgorice. - Navijačkim grupama u Crnoj Gori ne treba previše da se bavimo, to je jedan drugačiji kodeks, mislim da nije zlonameran, da je to zapravo strast. Isto tako mislim da i naše institucije treba mnogo bolje da se pozabave imigracionom politikom u Crnoj Gori - kaže Brković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498" data-rendition-name="original" width="801" height="716" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Milivoja Brkovića od 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Brković se na skupu u Podgorici pojavio u dukserici sa znakom nevladine organizacije "Srpska nit" čiji je osnivač. - "Srpska nit" nastaje iz potrebe očuvanja i promovisanja srpskog nacionalnog, duhovnog i kulturnog identiteta - navodi se na sajtu organizacije. Njihovi članovi na zvaničnim objavama nose oznake "1389", godine Kosovskog boja, koje se između ostalog povezuju sa ekstremnim desničarskim organizacijama u Srbiji. <h2>Udruženje pozdravljaju poruku "Turci napolje"</h2> U izjavi za RSE, učesnik protesta Predrag Lazarević i jedan od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", kaže da nije tačno da se ovakvim skupovima širi mržnja. Navodi da je protiv ulaska stranih državljana bez kontrole. Koristi glagol "uvoz" u kontekstu migranata koji dolaze u Crnu Goru. - Znači to se traži. I da se oni koji su kriminogene prošlosti, provjeravaju na granicama. I da se takvima zabrani ulazak - kaže Lazarević. Lazarević je sa protesta 28. oktobra delio snimke kako grupa ljudi oko njega pozdravlja navijače Varvara. I povike "Turci napolje".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4" data-rendition-name="original" width="811" height="452" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević na protestu u Podgorici, 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Udruženje "Srpska kraljevska vojska u otadžbini" je registrovana u aprilu ove godine u Budvi. Oktobra prošle godine, pojavili su se pred Cetinjskim manastirom u četničkim uniformama i oznakama. Srpsku kraljevsku vojsku u otadžbini činile su četničke formacije pod vođstvom Draže Mihajlovića, koji je osuđen za ratne zločine po okončanju Drugog svjetskog rata, i ubijen od strane tadašnjih vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422" data-rendition-name="original" width="831" height="762" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević u uniformi sa obeležjima "Srpske kraljevske vojske u otadžbini".(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Lazarević na svom Fejsbuk profilu dijeli snimke govora Vladimira Putina, četničke simbole, brojne viralne dezinformacije o ratu na prostorima bivše Jugoslavije. <h2>Gdje je granica nacionalne, rasne, vjerske mržnje i netrpeljivosti</h2> Kandidat za poslanika na izborima u Crnoj Gori 2023. godine na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve" i advokat Miomir Joksimović je više puta javno pozivao na proteste, a njegove izjave u vezi sa migrantima postale su viralne na društvenim mrežama. Joksimović je nakon prvih nenajavljenih protesta 26. oktobra u Podgorici, na kojima su se čula skandiranja "Ubij Turčina", nudio besplatnu pravnu pomoć onima koji budu uhapšeni. Dan nakon protesta policija je saopštila da je privela više osoba zbog sumnje da su planirali napad na strane državljane. Upitan kako kao pravnik vidi ksenofobične izjave na skupu, navodi da "Vlada dugo nije htjela da čije umjerene stavove, pa su sada navijači iznijeli ekstremne". - Ono što je evidentno je da je na skupovima došlo i do, da kažemo, ekstremnih izjava koje su tipa "Turci napolju" - kaže Joksimović. Priznaje da je "došlo je do prilično oštrih poruka koje nisu poželjne, nijesu srećne, ali ih je nemoguće kontrolisati (u takvim okolnostima)". - Da li su one dobre – nisu, slažem se i pozivam da se svaki građanski revolt i bunt izražava u okvirima zakona bez ispoljavanja nasilja ili napada i oštećenja tijela i imovine drugih lica - navodi Joksimović. <h2>Šta kaže Zakon o širenju mržnje?</h2> Ustav Crne Gore zabranjuje svako podsticanje mržnje i netrpeljivosti po osnovu nacionalne, rasne, vjerske ili druge lične pripadnosti. Krivični zakonik, član 370, predviđa kazne za javno izazivanje mržnje. Najblaža je novčana kazna ili zakon do dvije godine, a najstroža je 10 godina ako je delo učinjeno nasiljem, prijetnjom, ili ako je izazvalo ozbiljne posljedice po život i zdravlje ljudi ili imovinu.

Ko su bili političari i aktivisti uz maskirane navijače na antiturskom skupu u Podgorici?

Grupa crnogorskih iseljenika koji decenijama žive i rade u Njemačkoj dostavila je Portalu ETV saopštenje u kojem iskazuju duboku zabrinutost zbog, kako su istakli, ozbiljnog urušavanja državnog, društvenog i moralnog tkiva Crne Gore, koje se posljednjih godina sprovodi planski i ciljano.
- U trenutku kada svjedočimo opasnom rastu govora mržnje, nasilja i progona neistomišljenika, te napadima na pripadnike drugih vjera i naroda u Crnoj Gori, crnogorska dijaspora sa svih pet kontinenata odlučno je ustala u odbranu svoje domovine. Nakon inicijative roditelja iz Crne Gore, za održavanje velikog skupa u decembru mjesecu odazvale su se desetine udruženja iz Evrope, Amerike, Australije i Latinske Amerike - potvrđujući time da Crna Gora nije sama i da ima djecu koja je neće napustiti - saopštili su oni.
Poručuju da „ono što gledamo posljednjih godina nije spontani društveni poremećaj, već rezultat dugogodišnjeg sijanja mržnje i ideološkog trovanja društva od strane onih koji Crnu Goru ne podnose ni kao državu, ni kao zajednicu slobodnih i ravnopravnih ljudi“.
- Danas, kada se na ulicama Podgorice napadaju ljudi samo zato što su „drugačiji“, kada se ruši imovina, prijeti i poziva na istrjebljenje „neprijatelja“, svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu. To nijesu djela Crnogoraca. To nijesu djela ljudi koji imaju Hrista u srcu. To su djela onih koji rade protiv Crne Gore - protiv njenog ustavnog poretka, protiv njene multietničke, građanske i slobodarske prirode. Oni koji danas napadaju i šire mržnju žele da posvađaju Crnu Goru sa njenim komšijama, partnerima i prijateljima, žele da je oslabe iznutra, da je podijele i učine ranjivom - poručili su oni.
Kategorični su da „im to neće uspjeti“.
- Naša borba nikada nije bila borba protiv drugih, već za sebe - za čast, slobodu i dostojanstvo Crne Gore. Naša domovina je zajednica svih njenih ljudi, bez obzira na vjeru i porijeklo, i upravo u toj različitosti leži njena snaga - naglasili su u saopštenju.
Ponovili su poziv roditelja crnogorskih iseljenika da, „ma gdje bili, u decembru dođu u domovinu - da zajedno stanemo u odbranu naše države, njenog mira, njenog građanskog bića i njenog imena“.
- Crna Gora je bila i ostaće domovina slobodnih, pravednih i hrabrih ljudi - zaključili su u saopštenju.
Više porodica crnogorskih iseljenika, saopštile su Portalu ETV 25. septembra, da pripremaju skup na koji će pozvati dijasporu, s pozivom da se ujedini i podrži ovaj protest koji organizuju zbog, kako kažu, „staljinističkog djelovanja aktuelne vlasti, koja metodama 'očerupane kokoši' ponižava i građane i samu državu Crnu Goru, kontinuirano i umišljajno, bez srama i obzira“.
- Najnovijim planskim djelovanjem, pojedinci iz vlasti uz podršku i aminovanje određenih manjinskih partija pokušavaju da istrgnu državne temelje Crne Gore, čime se direktno atakuje na njen ustavno-pravni poredak. Ovakvo djelovanje podsjeća na scenarije unuka Ravnogorskog pokreta iz 1941. godine, kao i na aktivnosti ubačenih stranih struktura kojima je cilj destabilizacija države. Svjesni istine da je istorija učiteljica života, civilizovanim putem, uz korišćenje svih zakonom dozvoljenih radnji organizovaćemo se da štitimo prava i interese naše kuće - poručili su oni tada.
Rekli su da će protestni skup koji planiraju da organizuju biti poziv za „sveopšti, veliki savez za odbranu autohtonog građanstva, ali i svih onih koji časno žive u Crnoj Gori“.

Svjedočimo sramoti koja ne pripada Crnoj Gori ni njenom narodu

Advokat Zoran Piperović podnio je žalbu na odluku suda kojom je biznismenima Ranku Uboviću i Veselinu Kovačeviću određen jednomjesečni pritvor. O žalbi treba da odluči krivično vijeće, a Piperović u izjavi za Televiziju E navodi da ne postoji nijedan dokaz da su Ubović i Kovačević počinili krivično djelo za koje se terete – pranje novca.
<h2>„Dokumentacija o izgradnji zgrade Perla potpuno je jasna“</h2>
Pravni zastupnik biznismena Ranka Ubovića i Veselina Kovačevića očekuje da krivično vijeće Višeg suda sagleda sve činjenice i materijalne dokaze iz žalbe na odluku o pritvoru. Kaže da se pred sutkinjom Suzanom Mugošom nalazi kompletna dokumentacija koja se odnosi na izgradnju zgrade Perla u Budvi, koju tužilaštvo dovodi u vezu sa pranjem novca.
- Bemax je bio podizvođač. Za uloženi trošak na ime grubih građevinskih radova dobio je u kompenzaciju pet stanova. Dostavio sam ugovor o gradnji, aneks ugovora o gradnji, kompletnu finansijsku situaciju između Modene i Bemaxa, ugovor o kompenzaciji i notarske zapise za te stanove, koje je radila notarka Irena Polović. To je, očigledno, u ovoj fazi, kod određivanja pritvora zanemareno - navodi Piperović.
<h2>"Pretpostavka ne znači ništa"</h2>
Pored ignorisanja kompenzacionog ugovora, Piperović ističe da je tužilaštvo u naredbu za sprovođenje istrage nelogično ubacilo skaj poruku vođe kavačkog klana Radoja Zvicera, koji, navodno, tvrdi da se kasni sa izgradnjom njegovih stanova u Podgorici i da mu treba isplatiti penale.
- Pitao sam ko treba da plati penale? Da li on kaže ko treba da plati? U krivičnom pravu nema pretpostavke, već samo tačan fakat. Pretpostavka ne znači ništa. Jer, niko ne može da kaže sjutra na suđenju – mislio je na Pera i Đura. To ne postoji - naglašava advokat.
<h2>„Nelogičnosti u tvrdnjama tužilaštva“</h2>
Piperović, kao pravni zastupnik Vladana Ivanovića i Ranka Ubovića, naglašava da tužilaštvo obojicu tereti da su uzeli isti novac od Radoja Zvicera, iako to, kako kaže, nije logično niti postoje indicije.
- Zamolio sam sudiju da pita tužioce koji su bili prisutni – ko uzima novac, da li Ubović ili Ivanović? Jer, Ivanović je u pritvoru po osnovu navoda da je uzeo keš. Tužioci su kazali da to ne piše. Ako ga on nije uzeo, zašto je onda u pritvoru? - pita se advokat.
<h2>„Pritvor zbog istih svjedoka – još jedna nelogičnost“</h2>
Piperović ukazuje i na, kako kaže, apsurdnost odluke o pritvoru.
- Apsurdnost se ogleda u tome što je Ranku Uboviću određen pritvor zbog uticaja na svjedoke, a i Ivanoviću iz istog razloga. Svjedoci su potpuno isti. Zamjereno mi je, a nisam mislio ništa ružno kada sam rekao da su u pitanju parketari, keramičari… - objašnjava advokat.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDQfIIv3DOFz%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: naoruzanje