<p>Nema sumnje da je Anketni odbor platforma sa koje se želi naškoditi imidžu DPS-a i našem narastajućem rejtingu. Zašto? Da bi se nastavilo kastiganje i kriminalizacija referenduma 2006, sa ciljem da se u finalu kriminalizuje projekat obnove crnogorske nezavisnosti, kazao je za Pobjedu <b>Andrija Nikolić</b> (DPS), predsjednik Anketnog odbora za postupanja državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje „crnih trojki“.</p>
<p>Kako ocjenjujete izjave svjedoka na Anketnom odboru o tzv. crnim trojkama, kao i to što stižu demantiji i prije nego se završi sjednica? Da li demantovanje datih izjava narušava kredibilitet Odboru?</p>
<p>NIKOLIĆ: Anketni odbor je formiran u nedostatku suvisle politike aktuelne parlamentarne većine, koja zarad opstanka na vlasti pokušava da reciklira stare i konstruiše nove optužnice protiv političkih protivnika, preciznije Demokratske partije socijalista. Kako drugačije cijeniti osnivanje skupštinskog odbora za rasvjetljavanje „političkih ubistava“ za vrijeme „bivše vlasti“ nego kao oksimoron, jer je aktuelna vlast ta koja raspolaže svim instrumentima da u institucijama rasvijetli sve što treba.</p>
<p>Sve upućuje na to da je idejnim tvorcima Anketnog odbora politika ispred prava, otuda i u prvim izjavama svjedoka možete jasno prepoznati kuhinju njihovih političkih pokrovitelja. Jedan je čitao pripremljene zabilješke pod vidljivom tremom i govorio o svojoj komunikaciji sa ljudima koji više nijesu među živima, dok je drugi svojim nastupom više uveseljavao javnost nego što je doprinio utvrđivanju određenih činjenica. Zasad, sve to izgleda bez koristi, loše režirano i, kao što sam rekao u uvodu, jasno je da se radi o političkoj kampanji.</p>
<p>Tužilaštvo je saopštilo da se neće baviti slučajevima „crnih trojki“ zbog zastare tih djela. Koja je onda svrha rada Anketnog odbora?</p>
<p>NIKOLIĆ: Portparol SDT-a i specijalni tužilac Vukas Radonjić dao je pravni odgovor u odnosu na takozvane crne trojke, objašnjavajući da postoji zastara ili procesna nemogućnost. Dakle, što je cilj ako nije pravo?! Cilj je politika, odnosno da se izravnaju računi sa DPS-om i Milom Đukanovićem, zbog poraza koji su pretrpjeli kada su krajem devedesetih služili režimu Slobodana Miloševića, te zbog teške frustracije iz 2006, kada je njihova politika poražena na referendumu o nezavisnosti Crne Gore.</p>
<p>Nikad ne treba zaboraviti da je najveći dio današnje parlamentarne većine zajedno sa Andrijom Mandićem ostao do kraja sa Slobodanom Miloševićem i sa onima koji su u ime te politike naručivali ubistva. Nikad se nijesu odrekli tog dijela svoje političke prošlosti. Naprotiv. I sad hoće da retuširaju istoriju, da takozvanom Sedmom upravom operu djelovanje Sedmog bataljona. Nema to puno veze sa takozvanim crnim trojkama i neriješenim ubistvima koliko sa politikom. Zato se za učešće na Anketnom odboru predlažu oni koji su godinama bili u funkciji te politike.</p>
<p>No, takvih epizodista BIA je imala puno u godinama za nama. Ono što, ipak, ne smijemo dozvoliti je da takve predstave, zasnovane na obavještajnim bilješkama i kafanskim pričama, ostanu bez pravosudnog epiloga. Svako ko tokom ovog političkog performansa bude predmet lažnih optužni, ili mu se pokuša narušiti ugled, ne treba da se krije iza procesne nemogućnosti da se sa tim u vezi ne može pokretati postupak kod nadležnog tužilaštva.</p>
<p>Kako komentarišete ocjene pojedinih analitičara da je Odbor formiran da bi se srušio rejting DPS-u? Može li Anketni odbor i sve što čujemo na tim sjednicama uticati na rejting Vaše partije?</p>
<p>NIKOLIĆ: Citirali ste ocjenu koju sam dao na nekoj od sjednica Anketnog odbora. Kasnije su je razrađivali i pojedini analitičari. Naime, Anketnom odboru je na prijedlog parlamentarne većine produžen rok rada sve do 2027. godine, što se poklapa sa datumom redovnih parlamentarnih izbora. Nema sumnje da je to platforma sa koje se želi naškoditi imidžu DPS-a i našem narastajućem rejtingu. Zašto? Da bi se nastavilo kastiganje i kriminalizacija referenduma 2006, sa ciljem da se u finalu kriminalizuje projekat obnove crnogorske nezavisnosti.</p>
<p>Demokratska partija socijalista učestvuje u radu Anketnog odbora da bi pokazala svoj odnos prema institucijama i vladavini prava, ali i da bi osigurala da se svaki pokušaj manipulacije i skretanja pažnje sa suštine pravovremeno razotkrije. U tom smislu, nemamo razloga da strahujemo za svoj rejting.</p>
<p>Jedna od ocjena koja se mogla čuti na Anketnom odboru je i ona da je Crna Gora bila umiješana u ubistvo Zorana Đinđića?</p>
<p>NIKOLIĆ: Čuo sam tu bezočnu konstrukciju Milana Kneževića. Toliko su se zanijeli u zadacima koji su im povjereni da su pomislili da mogu sami da kreiraju istinu. Zamislite, Crna Gora koja je pružala utočište Zoranu Đinđiću i srpskoj opoziciji istovremeno je htjela da ubije te ljude. Dokle to ide. I onda preko svojih obavještajno-propagandnih glasila u Crnoj Gori ispiraju mozak ljudima.</p>
<p>Vjerovatno ima onih koji na kraju i povjeruju u tu sramnu verziju postistine. Iako se zna, na osnovu utvrđenih činjenica, da je pripadnik Jedinice za specijalne operacije DB-a Srbije Zvezdan Jovanović izvršio atentat na premijera Đinđića, i to ne zato što je neko naredio JSO i Jovanoviću da to urade, već zbog toga što je vojna služba na čelu sa Acom Tomićem pojedinim pripadnicima JSO objasnila da će nakon Slobodana Miloševića oni biti sljedeći na listi za hapšenje i izručenje Hagu.</p>
<p>Smatrate li da je važno doći do istine o svim temama koje su otvorene i može li se uopšte na Anketnom odboru doći do te istine bez političkih zloupotreba?</p>
<p>NIKOLIĆ: Ukoliko postoji politička volja da se ubrza postupak dolaženja do pune istine, onda su pravi mehanizmi za to institucije sistema – od tužilaštva, preko Vijeća za nacionalnu bezbjednost, do sudova, a ne odbori koji treba da posluže pojedinim strankama i političarima za političku kampanju. Pozdravljamo potrebu da se ubrzaju određene tužilačke istrage, jednako kao što se zalažemo za efikasnije djelovanje bezbjednosnog sektora u odnosu na otkrivanje i procesuiranje počinilaca najtežih krivičnih djela, međutim, nećemo dozvoliti parlamentarnoj većini zloupotrebu žrtava, niti preuzimanje nadležnosti tužilaštva i sudova, da bi na taj način skrivali svoju institucionalnu nemoć i vodili bitku za spas političkog rejtinga.</p>
<p>Kakav je plan daljeg rada, čija svjedočenja ćemo još slušati na Odboru?</p>
<p>NIKOLIĆ: Što se tiče budućih svjedočenja, izvjesno je da će na narednoj sjednici Anketnog odbora, koja je zakazana za 8. jul, na prijedlog poslanika iz koalicije ZBCG biti saslušan Vojo Laković. Zasad smo prepustili parlamentarnoj većini da budu inicijativni u pogledu predlaganja kandidata za saslušanja pred Anketnim odborom. Svakako, i mi razmišljamo o tome da u nekom trenutku predložimo određene sagovornike koji mogu dati na ozbiljnosti Anketnom odboru. No, o tom – potom. Vidjećemo hoće li to, uopšte, imati nekog smisla.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikolić: Cilj da se kriminalizuje projekat obnove crnogorske nezavisnosti

<p>Nevjerovatna je lakoća sa kojom pojedini javni funkcioneri posežu za najtežim optužbama, bez ijednog dokaza, bez imalo odgovornosti i sa očiglednom namjerom da diskredituju, ućutkaju i zastraše - poručili su u NVO „35mm“ nakon što se poslanik i generalni sekretar Demokrata <b>Boris Bogdanović</b> u parlamentu <a href="https://etv.me/politika/bogdanovic-targetirao-novinare-televizije-e-m-portala-i-portala-analitika-tvrdi-da-kriminalni-klanovi-placaju-po-tekstu-i-do-8-000-eura">beskrupulozno i bez jednog jedinog valjanog argumenta obrušio</a> na novinare Televizije E, M portala i Portala Analitika optužujući ih da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njegovoj političkoj frakciji ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura. </p>
<p>Ovakve tvrdnje, ocjenjuju oni, predstavljaju opasan i nedopustiv pokušaj da se profesionalni novinari kriminalizuju, a mediji koji ne pristaju na političko dirigovanje proglase za neprijatelje države. </p>
<p>- Ovo nije politička neodgovornost - ovo je direktna prijetnja po bezbjednost novinara i redakcija, kao i brutalni napad na osnovne temelje slobodnog društva. Optužiti novinare da su "na platnom spisku kriminalnih klanova" bez ijednog jedinog dokaza, nije samo bestidna kleveta. To je pokušaj da se novinarima na čelo nacrta meta. To je poziv na linč, verbalni barut koji neko drugi lako može da upali - decidni su oni.</p>
<p>NVO 35mm najoštrije osuđuje ovakav govor koji, kako su kazali, više podsjeća na metode autokratskih režima nego na standarde jedne evropske demokratije. </p>
<p>- Gospodin Bogdanović je, kao izabrani predstavnik građana, u obavezi da čuva dostojanstvo javne riječi, a ne da je koristi kao sredstvo za širenje neutemeljenih optužbi i politički obračun sa neistomišljenicima. U zemlji sa već ozbiljno narušenim medijskim ambijentom, u kojoj su novinari godinama meta pritisaka, prijetnji i nasilja - svaka ovakva izjava dodatno podstiče atmosferu linča. Umjesto da radi na jačanju vladavine prava i zaštiti slobode izražavanja, Bogdanović svojim riječima direktno doprinosi njenom urušavanju - istakli su u NVO 35mm.</p>
<p>Oni izražavaju punu solidarnost sa kolegama iz pomenutih medija i poručuju da novinarstvo nije, i nikada neće biti, kriminal. </p>
<p>- Ako gospodin Bogdanović posjeduje bilo kakve dokaze za svoje tvrdnje, neka ih hitno dostavi nadležnim organima. Ukoliko ne posjeduje - minimum političke i moralne odgovornosti zahtijeva da se javno izvini - dodali su oni.</p>
<p>NVO „35mm“ poziva i Ministarstvo kulture i medija, kao i sve relevantne domaće i međunarodne institucije, da zaštite slobodu medija i jasno osude ovakve pokušaje targetiranja novinara.</p>
<p>- Za kraj: podsjećamo da je kritički i nezavisni medij temelj svakog demokratskog društva. U svakom pokušaju da se ta sloboda uguši - NVO 35mm će biti uz kolege, novinare i sve koji 'nerviraju' vlastodršce - zaključili su u NVO 35mm.</p>

NVO 35mm: Optužiti novinare da su na platnom spisku klanova je bestidna kleveta i pokušaj da im se na čelo nacrta meta, Bogdanović poziva na linč

<p>Uprava policije dodijelila je policijsku zaštitu novinarki <i>Pobjede</i> i saradnici <i>Televizije E</i> <b>Ani Raičković</b>, pet mjeseci nakon što su je 10. novembra ispred restorana „Gurman“ u Bloku pet, brutalno napali biznismen <b>Zoran Bećirović</b>, njegov sin <b>Luka</b> i tjelohranitelji <b>Mladen Mijatović</b> i <b>Ljubiša Dukić</b>.</p>
<p>Raičković je dodijeljen jedan policajac koji je zadužen za njenu bezbjednost.</p>
<p>Kako je pojašnjeno, prema procjenama nadležnih Raičković bi trebalo da obezbjeđuju dva policajca, ali da tako nešto trenutno nije moguće zbog kadrovskog deficita.</p>
<p>Ovu odluku donio je Biro za operativnu koordinaciju kojim predsjedava potpredsjednik Vlade <b>Aleksa Bečić</b>, a Vlada ju je usvojila na prethodnoj sjednici.</p>
<p>Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) utvrdila je još početkom marta ove godine da je Raičković ugrožena bezbjednost i da je neophodno da joj se dodijeli dvadesetčetvoročasovno policijsko obezbjeđenje.</p>
<p>I pored toga što je Raičković još u noći napada saopšteno da će odmah biti urađena procjena ugroženosti bezbjednosti i da će dobiti obezbjeđenje, na reakciju Uprave policije čekalo se dugo, a novinarka<i> </i>je tek juče dobila status štićene ličnosti.</p>
<p>Da je Ani Raičković bila neophodna policijska zaštita odmah nakon napada smatrali su iz brojnih nevladinih organizacija i stručnjaci iz oblasti bezbjednosti koji su u više navrata apelovali na Upravu policije da postupi prema mišljenju ANB-a i odmah joj dodijeli policijsku pratnju.</p>
<h2>Višemjesečna ćutnja</h2>
<p><i>Pobjeda</i> se više puta obraćala Upravi policije i Ministarstvu unutrašnjih poslova kako bi dobila odgovor zbog čega se odugovlači proces dodjeljivanja policijskog obezbjeđenja, kada je Agencija za nacionalnu bezbjednost već uradila procjenu stepena ugroženosti Raičković i utvrdila da joj je neophodna zaštita.</p>
<p>Tim povodom, uputili su pitanja na adrese ovih državnih institucija 22. januara, a tek devet dana kasnije Uprava policije je saopštila da je dostavila zahtjev ANB-u za izradu bezbjednosne procjene stepena ugroženosti novinarke Raičković.</p>
<p>– Kada procjena bude sačinjena i dostavljena Upravi policije i ako njena sadržina bude ukazivala da je bezbjednost imenovane ugrožena, u smislu člana 10 stav 1 Vladine Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, postupiće se na način propisan navedenim podzakonskim aktom, koji, između ostalog, reguliše i pitanje obezbjeđivanja drugih ličnosti i objekata koje obezbjeđuje Uprava policije – naveli su iz policije 31. januara.</p>
<p><i>Pobjedini</i> izvori tada su kazali da ovakav stav policije nije praksa, jer su u proteklom periodu mnogo efikasnije reagovali kada je novinarima ugrožena bezbjednost i odmah im dodjeljivali policijsku pratnju.</p>
<h2>Danas presuda napadačima</h2>
<p>Novinarka Ana Raičković napadnuta je 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ zajedno sa sinom <b>Urošem Gagovićem</b> i vjerenikom <b>Tomom Arapovićem</b>.</p>
<p>Raičković su vrijeđali, prijetili joj, a na kraju izvukli iz auta, davili, čupali za kosu i slomili joj staklo na automobilu.</p>
<p>Okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao.</p>
<p>Sve ove navode optuženih opovrgao je snimak iz njenog telefona, koji je pregledan na jednom od prethodnih suđenja, gdje su se jasno čule najgnusnije uvrede koje su joj uputili biznismen Zoran Bećirović i njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvideo-pogledajte-snimak-na-kojem-becirovic-vrijeda-novinarku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/>
Tokom postupka pregledan je snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, dok je nalazom vještaka medicinske struke <b>Krsta Nikolića</b> utvrđeno da je novinarka zadobila povrede u predjelu vrata i šake.</p>
<p>Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, koja su kazala da nijesu čuli i vidjeli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju.</p>
<p>Presuda napadačima biće izrečena danas, a tužiteljka <b>Romina Vlahović</b> u završnim riječima zatražila je da se Zoran Bećirović, njegov sin Luka i Mladen Mijatović kazne po godinu i po zatvora, dok je za Ljubišu Dukića zatražila da se kazni zatvorom od dvije i po godine, pojašnjavajući da se radi o povratniku.</p>
<p>Sa druge strane, Raičković i njen pravni zastupnik, advokat <b>Miloš Vuksanović</b>, zatražili su od suda da se Dukić oslobodi jer se u konkretnoj situaciji ponio „kao pravi muškarac i nije dozvolio gori epilog od onog koji se dogodio“.</p>
<h2>Povrijeđena prava Raičković</h2>
<p>Služba za kontrolu kvaliteta Kliničkog centra (Zaštitnika prava pacijenata) utvrdila je da je došlo do povrede prava pacijenta Ane Raičković kada je na ročištu pred Osnovnim sudom advokat <b>Danilo Mićović</b>, koji inače zastupa okrivljene, dostavio njenu ljekarsku dokumentaciju, koja je nezakonito pribavljena.</p>
<p>– U vezi sa vašim dopisom od 2. aprila 2025. godine, obavještavam vas da je od strane Službe za kontrolu kvaliteta Kliničkog centra (Zaštitnika prava pacijenata) sprovedena procedura dobijanja svih potrebnih informacija, te da je utvrđeno da je došlo do povrede prava pacijenta. Takođe vas obavještavam da je sve prikupljeno proslijeđeno pomoćniku Direktora za pravne i kadrovske poslove ustanove (pravna služba Kliničkog centra) na dalje postupanje – navodi se u odgovoru Sindikatu medija, koji potpisuje punomoćnik direktora za kontrolu kvaliteta dr <b>Ivana Čurović-Šoškić</b>.</p>
<p>Odbrana okrivljenih – Zorana i Luke Bećirovića, Mladena Mijatovića i Ljubiše Dukića – advokati Danilo Mićović i <b>Marta Šćepanović</b>, zloupotrijebili su njene lične podatke i povrijedili pravo pacijenta time što su sudiji Iliji Raduloviću, na ročištu održanom 28. marta, priložili izvještaj ljekara specijaliste iz Kliničkog centra i zatražili da se sprovede kao dokaz.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkccg-priznao-gresku-povrijedeno-pravo-novinarke-raickovic-na-zastitu-medicinskih-podataka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/>
Podsjećamo, zbog ovog poteza odbrane okrivljenih, Osnovno državno tužilaštvo formiralo je predmet zbog zloupotrebe lične, zaštićene dokumentacije.</p>
<p>Advokat Mićović predložio je tada da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.</p>
<p>Međutim, već tada bilo je u potpunosti jasno da je prekršen Zakon o zaštiti podataka ličnosti, a sudija <b>Radulović</b> je nakon konstatacije punomoćnika oštećene da se radi o nezakonito pribavljenom dokazu i dokumentu koji je zaštićen, odbio prijedlog da se sporni izvještaj uvrsti kao dokaz.</p>
<h2>Popović „slučajno“ fotografisao Raičković</h2>
<p>Kolašinac <b>Vukota Popović</b> saslušan je po nalogu tužioca zbog toga što je uoči početka ročišta 28. marta mobilnim telefonom krišom fotografisao novinarku Anu Raičković u zgradi Osnovnog suda u Podgorici.</p>
<p>Popović je, inače, blizak prijatelj biznismena Zorana Bećirovića, a tog dana prisustvovao je glavnom pretresu.</p>
<p>Raičković je sjutradan, 29. marta, Popovića prijavila policiji, objasnivši da je zbog ovakvog postupka doživjela neprijatnost, ali da nije htjela da to saopštava u sudu, kako ne bi remetila suđenje.</p>
<p>Fotografisanje u prostorijama sudova strogo je zabranjeno, što znači da je Popović svjesno i namjerno prekršio zakon, s njemu poznatim razlogom.</p>
<p>Osnovno tužilaštvo u Podgorici utvrđuje s kojom namjerom je Popović to uradio i da li je fotografiju Raičković slao nekome i zbog čega.</p>
<h2>Prijava protiv portala <i>Aktuelno</i></h2>
<p>Raičković je podnijela i prijavu policiji zbog komentara koji je objavljen na portalu <i>Aktuelno</i>, čiji je suvlasnik biznismen Zoran Bećirović.</p>
<p>Raičković je podnijela dvije prijave zbog targetiranja od strane nepoznatih lica i uvredljivih komentara koje ovaj portal objavljuje, a koji, kako je ranije kazala, imaju isti narativ koji i sam Bećirović iznosi na suđenjima pred Osnovnim sudom u Podgorici.</p>
<p>U prijavi je navela da je ispod neptpisanog teksta, koji obiluje neistinama, pod naslovom „Sumnjivi motivi i propusti tužilaštva: Bećiroviću i Mijatoviću pritvor se pretvorio u kaznu prije presude“, objavljen sadržaj u kojem se navodi da je ona „specijalac“ organizovane kriminalne vlasti, koja ima zadatak eliminisanja Bećirovića iz poslovnog, pa i života uopšte.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fraickovic-podnijela-prijavu-zbog-targetiranja-i-prijetnji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ani Raičković dodijeljena policijska zaštita dan pred izricanje presude napadačima

<p>Organizacija ,,Safety of journalists platform" je <a href="https://fom.coe.int/en/alerte/detail/107641732">u izvještaju o napadu na novinarku Pobjede i saradnicu TVE <b>Anu Raičković</b></a><b> </b>ovaj nemili događaj svrstala u kategoriju ,,napada na fizičku bezbjednost i integritet novinara", drugog nivoa upozorenja.</p>
<p>Prema njihovim mjerilima, Nivo 2 obuhvata sve druge ozbiljne prijetnje slobodi medija, uključujući, ali ne ograničavajući se na fizičke napade koji izazivaju stvarne tjelesne povrede, djela zastrašivanja i uznemiravanja. Navodi se da je izvor prijetnje u slučaju ovog napada ,,nedržavni".</p>
<p>Organizacija je na svom sajtu objavila da su, u noći 10. novembra, lokalni biznismen i njegovo obezbjeđenje fizički i verbalno napali Anu Raičković, urednicu Crne honike u listu Pobjeda, u Podgorici.</p>
<p>- Raičković je prvo verbalno uznemiravana od strane trojice muškaraca u restoranu, koji su je označili kao „smrdljivu” novinarku i „plaćenika smrdljivog ETV-a”, u vezi sa gostovanjem u emisiji na ETV.me. Verbalni napadi su nastavljeni nakon dolaska novinarkinog vjerenika i sina i prerasli u fizičko nasilje. Počinioci su potom novinarku i njenu porodicu pratili do automobila ispred restorana, gdje je jedan muškarac zgrabio Raičković za vrat i prijetio njoj i njenoj porodici nasiljem i smrću. Drugi muškarac ju je zgrabio za kosu i udario glavom o vrata automobila. Još jedan je razbio zadnje staklo automobila - navedeno je u saopštenju Organizacije ,,Safety of journalists platform"</p>
<p>Raičković je u Urgentnom centru zbrinuta zbog modrica na vratu, razderotina na glavi i otečene ruke. Podsjećaju da je podnijela prijavu policiji koja je uhapsila trojicu osumnjičenih.</p>
<p>- Kako prenosi Pobjeda, napad je povezan sa Raičkovićevim izvještavanjem i TV nastupima o poslovima vlasnika preduzeća i sudskim sporovima. Sindikat medija Crne Gore (TUMM) je u saopštenju naveo da je vlasnik preduzeća imao „istoriju agresije prema novinarima“ i da je okončana istraga o prethodnim prijetnjama koje je član njegovog bezbjednosnog tima uputio novinaru 2019. bez utvrđenja "krivične ili prekršajne odgovornosti” - zaključeno je u saopštenju.</p>

Safety of journalists platform: Napad na Anu Raičković ozbiljna prijetnja slobodi medija

<p>Crna Gora ima veliki broj izuzetnih &nbsp;pravnika, međutim, da fizičar, prof. dr <b>Dragan Hajduković</b> nije skrenuo &nbsp;pažnju javnosti na ovogodišnje kršenje Zakona o državnim nagradama &nbsp;vjerovatno ne bismo ni ove, sedme godine zaredom, bili informisani o &nbsp;ponovnoj zloupotrebi državnih resursa.</p>
<p>Naime, dr Hajduković je u svom autorskom članku citirao stav 3 člana 17 Zakona o državnim nagradama, u kom &nbsp;nedvosmisleno piše: ,,U jednoj oblasti se može dodijeliti samo jedna &nbsp;godišnja Trinaestojulska nagrada”.</p>
<p>Šta smo imali svih prethodnih godina?</p>
<p>Zakon o državnim nagradama je stupio na &nbsp;snagu marta 2019. godine. U Izvještaju o sprovedenoj analizi procjene &nbsp;uticaja, koji je objavilo Ministarstvo kulture povodom Nacrta Zakona o &nbsp;državnim nagradama (godinu dana prije donošenja pomenutog zakona), &nbsp;navedeno je da se, cit. ,,Trinaestojulska nagrada pretvorila u nagradu &nbsp;iz oblasti kulture i umjetnosti, zanemarujući u &nbsp;potpunosti sve druge &nbsp;oblasti društvenog djelovanja’’. Gore pomenuti stav 3 iz člana 17 je &nbsp;stoga osmišljen kako bi se zakonski definisala diversifikacija ovog &nbsp;značajnog društvenog odlikovanja. Nažalost, otkako je Zakon donešen, &nbsp;nijedne godine u praksi nije sproveden.</p>
<p>&nbsp;Već iste godine, 2019e, &nbsp;Trinaestojulsku nagradu su dobili Dragan B. Perović, književni istoričar &nbsp;i &nbsp;publicista, prof. dr<b> Božidar Šekularac</b>, za knjigu „Crna Gora u doba Crnojevića“ i<b> Pavle Goranoviću</b>, &nbsp;književnik, za knjigu „Poezija“.</p>
<p>&nbsp;Dakle, dvije nagrade su bile, protivno &nbsp;čl. 17, iz iste oblasti. Sljedeće, 2020. godine, nagradu su dobili &nbsp;Institut za javno zdravlje, prof. dr <b>Ranko Lazović</b>, ljekar i prof. dr &nbsp;<b>Živko Andrijašević</b>, istoričar. U ovom slučaju su dodijeljene dvije &nbsp;Trinaestojulske nagrade iz iste oblasti – zdravstva.</p>
<p>&nbsp;Godinu kasnije, &nbsp;2021e, žiri se vratio na staru praksu i nagradu su dobili <b>Tomo Pavićević</b>, slikar, i gitarski duo <b>Srđan Bulatović</b> i <b>Darko Nikčević</b>. Isti običaj, dodjele nagrade isključivo u oblasti kulture i umjetnosti, ponovljen je i 2022. godine kada su mr <b>Jeleni Tomašević</b>, vizuelnoj umjetnici, prof. mr <b>Senadu Gačeviću</b>, kompozitoru i <b>Andreju Nikolaidisu</b>, &nbsp;književniku, dodijeljene nagrade.&nbsp;</p>
<p>Žiri je jednoglasno odlučio da se &nbsp;Trinaestojulska nagrada za 2023. godinu dodijeli <b>Romanu Simoviću</b>, &nbsp;violinisti, za koncertnu turneju tokom 2022. godine, <b>Naodu Zoriću</b>, slikaru, za likovnu izložbu <i>„Slike i crteži“</i> i <b>Predragu Uljareviću</b>, &nbsp;dipl. pravniku, za ukupnu godišnju aktivnost na razvoju kulture. &nbsp;</p>
<p>Prošlogodišnja dodjela Trinaestojulske nagrade nastavljena je po istom &nbsp;šablonu kršenja Zakona. Književnik <b>Andrija Radulović</b> dobio je nagradu za knjigu poezije „Otkup“, akademski slikar mr<b> Branislav Bane Sekulić</b>, redovni profesor u penziji, za izložbu u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore praćenu monografijom i <b>Nikola Marojević</b>, &nbsp;doktor bogoslovskih nauka za ukupnu godišnju aktivnost na razvoju &nbsp;kulture. Da ironija bude veća, Ministarstvo kulture, objavljuje &nbsp;26.6.2024. Listu kandidata za Trinaestojulsku nagradu u kojoj piše: ,,U &nbsp;jednoj oblasti može se dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska &nbsp;nagrada’’.</p>
<p>I ove, 2025. godine, žiri je ponovo odlučio da sve tri &nbsp;nagrade budu iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva i za laurete &nbsp;su imenovani gitarista <b>Miloš Karadaglić</b>, za svjetsku turneju povodom promocije albuma ,<i>,Barok’</i>’, <b>Bećir Vuković</b>, za knjigu ,,Kuće beskućnika’’ i grafičar <b>Veljo Stanišić</b>, za autorsku izložbu ,<i>,Evolucija’’</i>.</p>
<p>Postavlja se pitanje: po kom kriterijumu se biraju članovi žirija, u čijem su sastavu prof. <b>Nikola Rakočević</b>, <b>Želidrag Nikčević</b>, prof. dr <b>David Kaljaj</b>, doc. dr<b> Radoslav T. Stanišić</b>, dipl. ing. el.<b> Miodrag Živković</b>, reditelj <b>Danilo Marunović</b> i prof. dr <b>Dragan Koprivica</b>, &nbsp;koji nijesu u stanju ni da pročitaju Zakon o dodjeli državnih nagrada? &nbsp;</p>
<p>Administrativni odbor Skupštine donosi odluku o imenovanju predsjednika i &nbsp;članova žirija u skladu sa željama poslanika. U prevodu, odlučujuću &nbsp;ulogu u izboru predsjednika i članova žirija igra podrška koju te osobe &nbsp;daju političkim partijama.</p>
<p>Dodjela ovogodišnje Trinaestojulske &nbsp;nagrade, međutim, biće drugačija od svih prethodnih godina jer je &nbsp;Ministarstvo kulture objavilo da dodjeljuje nagradu za knjigu ,,Kuće &nbsp;beskućnika’’ koja ne postoji u bazi podataka COBISS, ni u Crnoj Gori, ni &nbsp;u Srbiji i BiH. Redakcija Zrcala je pozvala Ministarstvo kulture da se &nbsp;raspita o pomenutoj knjizi, tražeći podatke o katalogizaciji u &nbsp;publikaciji, kako bi pronašli pomenutu knjigu. Sekretarka za dodjelu &nbsp;Trinaestojulske nagrade nam je rekla da se obratimo mejlom sa zahtjevom &nbsp;navodeći da će ona preispitati da li nam uopšte može dati te podatke. &nbsp;Pomenula je i mogućnost da ćemo morati možda i da predamo zahtjev za &nbsp;slobodni pristup informacijama.</p>
<p>Postavlja se pitanje: kako se uopšte može razmatrati knjiga koja se &nbsp;ne nalazi u bazi podataka, kamo li dodijeliti najveća državna nagrada za &nbsp;istu?</p>
<p>Takođe, ko će snositi odgovornost za &nbsp;dugogodišnje kontinuirano kršenje Zakona o dodjeli državnih nagrada? Da &nbsp;li će ministri/ke kulture od 2019e do danas i ostali nadležni biti &nbsp;pozvani na odgovornost? Da li će žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade &nbsp;dati ostavku nakon ove sramote ili će primiti naknadu kao da su uradili &nbsp;posao po zakonu? Da li je prirodno da samo jedna žena u sedam godina &nbsp;bude imenovana za Trinaestojulsku nagradu?</p>
<p>Na kraju i najvažnije: do kada će &nbsp;stanovnici Crne Gore dozvoljavati da političari i njihovi kadrovi vrše &nbsp;nekažnjeno bezakonje i pritom finansirati nagradu za možda nepostojeću &nbsp;knjigu?</p>

Nagrada za nepoznatu knjigu i dugogodišnje kršenje zakona

<p>U vremenu kada tehnologija nezaustavljivo napreduje, pitanje granice između bezbjednosti i nadzora postaje ključno za zaštitu osnovnih prava građana – posebno prava na privatnost, upozorava Centar za demokratsku tranziciju (CDT).</p>
<p>Kako navode iz CDT-a, često se čuje fraza „Neka snimaju, nemam šta da krijem“, ali upravo ona predstavlja jednu od najvećih zabluda savremenog društva. Privatnost nije privilegija niti znak skrivanja, već osnovno ljudsko pravo koje omogućava slobodu izražavanja i djelovanja.</p>
<p><b>Pravo na privatnost pod pritiskom</b></p>
<p>- Kada znamo da nas neko posmatra – bilo kamera na ulici ili algoritam na društvenoj mreži – naše ponašanje se mijenja. I već tada, nijesmo potpuno slobodni - poručuju iz CDT-a.</p>
<p>Iako se video nadzor u Crnoj Gori koristi kao sredstvo za jačanje javne bezbjednosti, njegova primjena, posebno u pravno neregulisanom okruženju, otvara ozbiljan prostor za zloupotrebe.</p>
<p><b>Zastarjeli propisi, ograničena zaštita</b></p>
<p>Crna Gora ima pravni okvir kroz Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i Zakon o unutrašnjim poslovima, ali on, kako ocjenjuje CDT, ne odgovara tempu tehnološkog razvoja. Iako je planirano usklađivanje sa Opštom uredbom EU o zaštiti podataka (GDPR), ono još nije završeno.</p>
<p>Podsjećaju na slučaj iz 2017. godine kada je Evropski sud za ljudska prava presudio protiv Crne Gore zbog nezakonitog video nadzora na Univerzitetu Crne Gore, kao i na slučaj nezakonitog nadzora zaposlenih u lokalnom javnom servisu RTV Podgorica.</p>
<p><b>Nacrt novog zakona i izazovi</b></p>
<p>Prema nacrtu novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, video nadzor na javnim površinama biće moguć samo uz jasnu zakonsku osnovu i saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka. Biće zabranjena upotreba biometrijskih tehnologija i automatske identifikacije bez posebnog zakona.</p>
<p><b>Sporni primjeri i manipulacija snimcima</b></p>
<p>CDT upozorava i na sve češću upotrebu video nadzora kao sredstva manipulacije, uključujući slučajeve iz Crne Gore, Srbije i Irana, gdje su video snimci korišćeni za širenje dezinformacija ili politički pritisak.</p>
<p><b>Građani moraju znati – ko ih snima i zašto</b></p>
<p>Zaključuju da video nadzor neće nestati, ali bez jasnih zakonskih ograničenja, lako može postati alat represije. „Usvajanje novog zakona nije samo tehnički korak – to je pitanje slobode, dostojanstva i sigurnosti svih nas“, ističe Jovana Đurišić iz CDT-a.</p>

CDT: Gdje prestaje bezbjednost, a počinje nadzor?

<p>Evropski savez kao nadstranačka politička platforma postavljena od strane Socijaldemokrata (SD), Socijaldemokratske partije (SDP) i Liberalne partije (LP), uz podršku brojnih nestranačkih ličnosti, nezavisnih intelektualaca i društvenih aktivista danas obilježava prvu godinu djelovanja, podsjetili su iz ovog saveza.</p>
<p>&nbsp;- Naša prva godina nam daje za pravo da sa dodatnim entuzijazmom i još čvršćim uvjerenjem nastavimo ispunjavanje misije i put prema ostvarivanju ciljeva zbog kojih smo se okupili – izgradnju države znanja, pravde, slobode i razvoja- navodi se u saopštenju povodom prve godišnjice.</p>
<p>&nbsp;Iz ES ističu da njihov potencijal i spremnost da crnogorsko društvo mijenjaju na bolje su prepoznali oni kojima je to najvažnije – građani Crne Gore.</p>
<p>&nbsp;- Sa uspjehom smo prošli seriju veoma važnih i izazovnih lokalnih izbora, od Budve do Nikšića. U svim gradovima smo afirmisali nestranačke ličnosti, istaknute društvene aktiviste, mlade partijske kolege, istinske lokalpatriote, koji u sebi nose bezgraničnu i bezinteresnu ljubav prema svom gradu i državi- poručuju iz ES.</p>
<p>Najvažnije, &nbsp;posebno su istakli iz Evropskog saveza, dokazali smo da Crna Gora na političkoj sceni ima zdravu, emancipatorsku i progresivnu alternativu koja je spremna stati u odbranu onog najboljeg što je ova zemlja iznjedrila: slobodoumlje, solidarnost, jednakost i antifašizam.</p>
<p>&nbsp;- Značajna podrška koju smo dobili u sedam lokalnih sredina daje nam za pravo da se nadamo da će Evropski savez biti kičma nove građanske, slobodne i progresivne vlasti koju svi naši građani zaslužuju- kazali su iz ES.</p>
<p>&nbsp;Iz Evropskog saveza osvrnuli su se na poziciju u kojoj se Crna Gora trenutno nalazi.&nbsp;</p>
<p>- Umjesto potpunog fokusa na učlanjenje u EU, razvoja ekonomije i poboljšanje životnog standarda na bazi savremenih digitalnih tehnologija, izgradnju društva socijalne pravde i zdravog i konkurentnog preduzetništva, koje će prije svega mlade ljude motivisati za pokretanje biznisa i pripremiti ih za stalnu utakmicu na evropskom tržištu od 500 miliona potrošača, Crna Gora se u trećoj deceniji 21. vijeka ponovo suočava sa probuđenim avetima iz mračnih devedesetih godina prošlog vijeka i opasnom promocijom fašizma i šovinizma- upozoravaju iz ES.</p>
<p>&nbsp;Poručuju da se bore u vremenu u kojem državom rukovode oni koji za cilj imaju da je ugase ili učine ljušturom bez smisla, sadržaja i identiteta.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;- Zato Evropski savez nema pravo da stane. Za dan osnivanja smo izabrali upravo Dan borca, jer imamo obavezu da branimo antifašističku, građansku i evropsku Crnu Goru. Želimo Crnu Goru što prije kao članicu EU, sa svojim imenom i prezimenom i istinskim evropskim duhom. Nastavljamo našu borbu do pobjede, zbog svih nas koji znamo kakva Crna Gora može i mora da bude- poruka je Evropskog saveza.</p>

ES: Kičma smo građanske, slobodne i progresivne Crne Gore

<p>Prvu nagradu za najljepšu fotografiju na temu masline osvojio je rad pod šifrom „Milenijumski park“, autora <b>Senada Petovića</b> iz Bara, za fotografiju starog maslinjaka na području lokaliteta Ravanj, sa stadom ovaca na ispaši u maslinjaku.<br/>
<br/>
Kako se navodi u saopštenju Kuće maslina Bar, komisija za odabir nagrađenih fotografija po Javnom konkursu Kuće maslina za najljepšu fotografiju na temu masline zasijedala je u dva navrata, i to 17. juna i 1. jula 2025.</p>
<p>Nakon prvog sastanka Komisije, donesen je zaključak o produženju trajanja konkursa, s obzirom da prijavljene fotografije nijesu ispunjavale konkursom predočene ciljeve, a takođe je i zaključeno da je određen broj kandidata prethodno objavljivao prijavljene fotografije u medijima, te da su određene prijavljene fotografije nastale korištenjem alata vještačke inteligencije.</p>
<p>- Nakon drugog zasijedanja Komisije, 1. jula 2025, donešeno je jednoglasno mišljenje da je jedina fotografija koja je zavrijedila nagradu po predmetnom konkursu fotografija Kandidata pod šifrom „Milenijumski park“ – stari maslinjak na području lokaliteta Ravanj u Baru, sa stadom ovaca na ispaši u maslinjaku, koja oslikava važnost povratka stočarstvu, tj. ovčarstvu kao višestruko važnoj i povezanoj djelatnosti za maslinarsku proizvodnju- navodi se u saopštenju.</p>

Vrijedna nagrada: Baranin Senad Petović uslikao najljepšu fotografiju- stado ovaca na ispaši u maslinjaku

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: napad-na-novinare