U Dablinuje je danas u napadu nožem povrijeđeno nekoliko ljudi. Nakon toga je, kako su javili lokalni mediji, uhapšen jedan muškarac.
Pozivajući se na „ozbiljan incident“, irska policija je ukazala da je uhapšeni muškarac trenutno „u pritvoru u policijskoj stanici na sjeveru grada“ i da „više nema nikakvog rizika za stanovništvo“.
Policijski kordon je postavljen oko mjesta napada, a na licu mjesta su bila vidljiva policija i vozila hitne pomoći, prenijeli su irski mediji.
Prema pisanju lista Ajriš tajms (Irish Times), osumnjičeni je koristio „standardni kućni“ nož i povrijedio „do četiri osobe“, uključujući jednu koja mu je bila na kućnom pragu, dok list Indipendent (The Independent) navodi da ima „nekoliko“ žrtava.
Napad se dogodio na istoku grada i policija u ovoj fazi ne vjeruje da je u pitanju teroristički napad, prenijeli su tamošnji mediji i dodali da životi povrijeđenih nijesu ugroženi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nekoliko ljudi izbodeno nožem u Dablinu, uhapšen muškarac

Više ljudi je povrijeđeno kada ih je nožem napao muškarac u Tel Avivu u ulici Levontin - izvijestile su dnevne novine "Yedioth Ahronoth".
Policija kaže da je naoružani civil pucao i ubio Palestinca koji je teško ranio čovjeka u napadu nožem.
U međuvremenu je izraelska televizijska agencija KAN objavila da je nekoliko žrtava u kritičnom stanju.

Napad nožem u Tel Avivu: Više ljudi povrijeđeno

Nekoliko ljudi je povrijeđeno u napadu vjerovatno nožem u zapadnom Berlinu, objavila je njemačka policija u utorak.
Muška osoba je napala nekoliko ljudi na ulici zapadnog okruga Šarlotenburg, objavila je portparolka policije, dodajući da je dvoje žrtava hospitalizovano.
Hitne službe obaviještene su o napadu nedugo prije podneva na Staru godinu. Osumnjičeni je uhapšen i odveden u pritvor.
Novine B.Z. pišu kako je nekoliko prolaznika savladalo napadača nakon što je krenuo s napadom. Taj medij piše da zasad nema naznaka o terorističkom motivu.
Policija nije objavila detalje o incidentu ili žrtvama, a istraga je u toku, uzimaju se izjave od svjedoka, piše agencija DPA.

500x500

Napad nožem u Berlinu: Ima povrijeđenih, prolaznici savladali napadača

Otac dječaka, kojeg je sedamnaestogodišnji Baranin A.K. u dvorištu gimnazije „Niko Rolović“ ranio nožem i nanio povrede opasne po život, saopštio je Portalu ETV da su angažovali advokata nakon što je osumnjičeni za pokušaj ubistva njihovog sina pušten na slobodu poslije devet dana - iako mu je Viši sud odredio pritvor punih mjesec.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8824%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnakon-devet-dana-iz-pritvora-pusten-sedmnaestogodisnjak-koji-je-nozem-ranio-ucenika-barske-gimnazije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Njihov advokat će, kako nam je saopštio Cano Mujić, biti Stefan Jovanović iz Podgorice.
- Što se tiče odluke suda: ukoliko je ona tačna, a izgleda da jeste - izražavamo ogorčenje. Ja kao otac, sa svojom suprugom, želim da se borim za svoje dijete. Posvetićemo se njegovom oporavku, a što se tiče sudskog postupka - angažovao sam advokata Stefana Jovanovića iz Podgorice i on će se baviti tim djelom - poručio je Mujić u izjavi za Portal i Televiziju E.
On je podvukao da im je najvažnije da njihov sin iz svega izađe kao pobjednik - stabilno i da se oporavi.
- To je broj jedan - poručio je Mujić.
Otac povrijeđenog dječaka je naglasio da ne želi da se ikome na svijetu dogodi to što se desilo njegovom djetetu.
- Poštujem pretpostavku nevinosti, ali da sam ogorčen ovakvom odlukom suda jer je moj sin već nekoliko puta reanimiran, primio je 60 jedinica derivata krvi, odstranjena mu je slezina, sanirano smrtno unutrašnje krvarenje grudne i stomačne aorte.. A sa druge strane okrivljeni se nalazi na slobodi - ukazao je Mujović.
Zbog toga se pita kakva se poruka šalje njihovoj porodici - ali i cijelom društvu.
Ranije je saopšteno da će Mujići i prijatelji njihovog sina sjutra u 13 sati organizovati protest ispred Robne kuće u Baru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8824%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrad-uz-darisa-porodica-i-prijatelji-ranjenog-djecaka-sjutra-u-13-sati-organizuju-protest-u-baru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Porodica povrijeđenog Darisa poziva sve građane Bara da se pridruže protestu protiv nasilja i za izmjene zakona - stoji u pozivu za protest.

1250x600

1084x550

Porodica ranjenog dječaka angažovala advokata: Naš sin je nekoliko puta reanimiran - a okrivljeni je na slobodi

U napadu nožem koji je izvršio državljanin Kine u Cirihu ranjeno je troje djece, saopštila je švajcarska policija. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, povrijeđeni su petogodišnji dječaci. 
 
Navodi se da je jedan od dječaka teže povrijeđen. 
 
Švajcarske vlasti objavile su da je napadač uhapšen i da se za sada ne zna motiv napada koji se dogodio dok su djeca išla u dnevni boravak.

Cirih: Troje djece ranjeno u napadu nožem

Sjednica Odbora na kojoj će se odlučivati da li će vjeronauka biti predmet u školama održava se danas. Mislim da to uliva strah da imamo neku namjeru - i ne bi nas iznenadilo da Odbor da zeleno svjetlo za tu peticiju i da na taj način uvede vjeronauku u formalni obrazovni sistem - kazao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović.
Ova peticija se našla na dnevnom redu Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport pošto je više od 6.111 građana potpisalo.
CGO je reagovao na prijedlog uvođenja vjeronauke u škole, kaže Đukanović, jer postoji mnogo razloga zašto ona ne bi trebalo da bude dio formalnog obrazovanje, a kao najznačajnije ističe očuvanje svjetovnog karaktera obrazovnog sistema.
- Čitavo društvo je ustroje ustavno tako da su vjerske zajednice odvojene od države, pa bi tako trebalo da bude i u formalnom obrazovnom sistemu. Sa druge strane, vjersko obrazovanje i sloboda vjeroispovijesti je zagarantovana &nbsp;svakome, znači svaki roditelj koji želi da njegova djeca pohađaju vjeronauku to može da ostvari van onoga što je nastavni proces u okviru vjerskih zajednica, koje svakako organizuju te neke različite oblike vjerskog obrazovanja. Ministarstvo prosvjete je u prethodnom periodu u nekoliko navrata sa različitim ministrima, i ministarka Jakšić Stojanović, ali i njen prethodnik su takođe naglasili da uvođenje vjeronauke kao takve u obrazovni sistem nije neophodno, to je bio stav i Zavoda za školstvo, i to je nešto sa čim smo mi saglasni - rekao je Đukanović.
Zabrinjavajuća je, poručuje Đukanović, hitna reakcija Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, koji je peticiju čije potpisivanje traje do sredine maja uvrstio na razmatranje.
- Danas se održava ta sjednica Odbora na kojoj će se odlučivati da li će vjeronauka biti predmet u školama. Mislim da to uliva strah da imamo neku namjeru, i ne bi nas iznenadilo, da Odbor da zeleno svjetlo za tu peticiju i da na taj način uvede vjeronauku u formalni obrazovni sistem - istako je Đukanović.
Formalni obrazovni sistem, objašnjava Đukanović, bi trebalo da bude oslobođen uticaja religije i vjere, što je prepoznato u Ustavu i zakonima.
- U Zakonu o slobodi vjeroispovjesti se takođe kaže da bi vjeronauka kao pouka vjeri trebalo da bude nešto što bi trebalo da se odvija isključivo u vjerskim objektima, vjerskim institucijama i zajednicama, i van onog vremena koje učenici provode u redovnoj školskoj nastavi - naveo je on.
Misli da nema nikakvog temeljitijeg obrazloženja zašto bi vjeronauka u ovom trenutku trebala da uđe u obrazovni sistem.
- Ono što je naš stav jeste da ona svakako treba da bude dio te slobode vjeroispovijesti koju građani mogu upražnjavati u okviru svojih vjerskih zajednica, a da se o religiji ili vjeri, u formalnom obrazovnom sistemu uči sa nekog naučnog, drugačijeg, kritičkog stanovišta, jer religija jeste važan fenomen koja obilježava na posredan, ili neposredan način živote svih nas, ali bi mladima trebalo pružiti mogućnost da se oni kroz formalni obrazovni sistem više upoznaju sa tim koje religije postoje u Crnoj Gori, religijske vjerske zajednice, kako god ih nazvali, šta religija kao fenomen znači uopšte za čovjeka, ali sa nekog kritičkog stanovišta, jer prosto mislimo da mladi ljudi treba da razmišljaju i da propituju taj uticaj religije koji postoji, nesporno, u društvu - naglasio je Đukanović.
Opasnost uvođenja vjeronauke je, objašnjava Đukanović, potencijalna indoktrinacija đaka, a kao kontra tom stavu potežu se argumenti da vjeronauka postoji u nekim razvijenim društvima.
- Mislim da uvođenje vjeronauke kao pouke o vjeri može definitivno da doprinese tome da dođe do indoktrinacije. Kad hoćemo da uvodimo neku javnu politiku, a ovo je uvođenje jedne promjene u javnu politiku obrazovnu, moramo da razmišljamo o tome u kakvom kontekstu mi živimo i kako zapravo izgleda taj religijski život - istakao je Đukanović.
Svjedoci smo, ustvrdio je on, da su ovdje religija i vjera osnova nekih podjela.
- Nego što zbližavaju ljude, da su dosta kontaminirane tim neprimjerenim bliskim odnosom između religije i politike i slično, i u tom smislu bi trebalo da budemo jako oprezni. Osjetljiva je tema, postoji mnogo stvari sa kojima bi se moglo manipulisati i koji bi mogli da budu osnova za neku vrstu indoktrinacije mladih, što nije interes svih nas, ukoliko želimo da nastavimo da se ovo društvo demokratski razvija - zaključio je Đukanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Đukanović: Zabrinjava hitna reakcija Odbora koji je uvrstio peticiju za uvođenje vjeronauke u škole - iako potpisivanje traje do sredine maja

Policijski službenici su podnijeli krivičnu prijavu protiv crnogorskog državljanina O.Đ. (43), državljanina Bosne i Hercegovine S.S. (44) i turskog državljanina S.M.A. (46), zbog sumnje da su izvršili krivično djelo trgovina ljudima na štetu sedam turskih državljana, u cilju radne eksploatacije, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Kako se sumnja, a kako su kazali iz UP, imenovani su krivično djelo koje im se stavlja na teret izvršili na način što su, putem društvenih mreža, vrbovali pomenute turske državljane te, koristeći njihove teške materijalne prilike i obećavajući im savršene uslove rada na jednom stambenom objektu u Podgorici, koji su uključivali potpisivanje ugovora o radu, dobijanje dozvole za privremeni boravak i rad u Crnoj Gori, plaćen smještaj i ishranu, osiguranje, kao i mjesečnu zaradu u visini od 1.800 eura.&nbsp;
Osumnjičeni su potom, kako dodaju, u periodu od februara do 23. maja 2024. godine, dovođenjem u zabludu, držanjem u zabludi, zloupotrebom povjerenja i teških prilika drugog, a u cilju eksploatacije njihovog rada na završnim molersko-fasadnim radovima pomenutog stambenog objekta, organizovali prevoz sedam turskih državljana u Crnu Goru i iste smjestili u neuslovne stambene objekte u Podgorici, a zatim ih, pod izgovorom da će na taj način dobiti dogovoreni novac, svakodnevno radno eksploatisali primoravajući ih da neprekidno i bez odmora rade duže radno vrijeme od dogovorenog, bez adekvatne ishrane i zaštitne opreme, kao i bez isplate zarađenog novca.
- Tokom prva tri mjeseca 2025. godine, službenici Sektora za borbu protiv kriminala zaduženi za suzbijanje krivičnih djela krijumčarenja i trgovine ljudima su, nadležnim tužilaštvima, procesuirali ukupno 10 osoba zbog počinjenih devet krivičnih djela trgovine ljudima, i to: pet krivičnih djela za oblik prinudni rad i prosjačenje, jedno krivično djelo za oblik seksualna eksploatacija i tri krivična djela za oblik radna eksploatacija - ističe se u saopštenju Uprave policije.&nbsp;
Navedena krivična djela su, kako navode, počinjena na štetu ukupno 14 osoba, žrtava trgovine ljudima – sedam stranih državljana i sedam crnogorskih državljana (od kojih je šest lica maloljetno).
- Službenici Uprave policije ostaju posvećeni borbi protiv svih oblika trgovine ljudima i aktivnostima na identifikaciji i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela kojima se narušava, ugrožava ili unižava ljudsko dostojanstvo i osnovna ljudska prava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

UP: Krivična prijava protiv tri osobe, radno eksploatisali strane državljane

Predstava „Naličje“, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, iz najnovije produkcije Crnogorskog narodnog pozorišta, selektovana je za učešće u takmičarskom programu predstojećeg 27. Teatar festa „Petar Kočić“, koji se od 3. do 9. juna ove godine održava u Narodnom pozorištu Republike Srpske u Banja Luci pod motom „Ispod površine“, saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
Selektorka festivala, glumica Nataša Ivančević navela je da se predstava „Naličje“ bavi izuzetno važnom temom koja, naizgled, govori o lokalnom problemu, „a zapravo jako dobro prepoznajemo identične situacije u našem društvu i ono što čuvamo ispod površine“.
- Izuzetno hrabra predstava, ne samo po temi kojom se bavi, nego i po načinu na koji je nastala. Duhovito, razigrano, sa brzim izmjenama scena, predstavu gledamo bez daha. Stičemo utisak da ne postoji osoba koja nije povezana u kriminalni lanac opstanka. Zanimljivo je da se na lak, duhovit način igraju i najbolnije scene. Duhovitost služi da bolje upijemo bolne teme - navela je, između ostalog, u obrazloženju selektorka Ivančević.
Pored Crnogorskog narodnog pozorišta u takmičarskom programu biće izvedene predstave Hrvatskog narodnog kazališta Varaždin i Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb, Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad i Narodnog pozorišta Beograd.
Kako je podsjetila Ivančević, Teatar fest „Petar Kočić“ vrednuje i promoviše dostignuća u pozorišnoj umjetnosti, s akcentom na autore koji stvaraju na jezicima južnoslovenskih naroda. Selekciju čine i predstave nastale po motivima romana svjetskih i domaćih pisaca, kao i autorski projekti, odnosno komadi nastali kao rezultat zajedničkog rada reditelja, glumaca i drugih saradnika.
Predstava „Naličje“ premijerno je izvedena u novembru prošle godine, dok uloge tumače: Aleksandar Radulović, Lazar Đurđević, Kristina Obradović, Žana Gardašević-Bulatović, Nada Vukčević, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Nada Vukčević, Gorana Dragašević, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Branka Otašević, Julija Milačić Petrović Njegoš, Radmila Božović, Jovan Dabović, Jovana Brnović i Anđela Marunović.
Dramaturzi su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević-Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spajić, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović.
Iz CNP-a podsjećaju da će predstava „Naličje“ biti izvedena i u okviru takmičarskog programa jubilarnog 70. Sterijinog pozorja u Novom Sadu početkom juna.
Ponosni prijatelj CNP-a u 2025. godini je Crnogorska komercijalna banka.

CNP: Nakon Sterijinog pozorja „Naličje“ i na Teatar festu „Petar Kočić“ u Banja Luci

U okviru festivala „Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori“, u četvrtak, 17. aprila, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ biće održano predavanje „Džez i Orijent“, koje će sa početkom u 19 časova održati ugledni rumunski pisac, muzikolog i džez kritičar Viržil Mihaju (Virgil Mihaiu).
Tema predavanja je prožimanje džeza sa muzičkim i kulturološkim elementima Istoka, u skladu sa ovogodišnjom temom festivala „Jazz East &amp; West“. Profesor Mihaju će govoriti o višedecenijskom širenju džez umjetnosti i njenim uzajamnim uticajima sa tradicijama Bliskog i Dalekog istoka, uz audio i video primjere. Predavanje će biti na engleskom jeziku.
Gostovanje profesora Mihajua, koji je čest učesnik festivala JAM, podržala je Ambasada Rumunije u Crnoj Gori.
Viržil Mihaju je profesor estetike džeza na Muzičkoj akademiji „G. Dima“ u Klužu, autor više knjiga o džezu, producent radijskih i televizijskih emisija, te priznati član međunarodnih džez udruženja i uredničkih timova. Tokom bogate karijere bio je i kulturni diplomata, a dobitnik je brojnih priznanja, uključujući nagradu za knjigu godine Udruženja rumunskih pisaca za djelo „Moj džez kontekst“.
&nbsp;

Predavanje „Džez i Orijent“ sjutra u KIC-u

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, jedan od ključnih ljudi u akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih starješina, poslovao je prošle godine sa preduzećem ,,Marsin”, čiji je osnivač i izvršni direktor Viktor Siništaj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c" data-rendition-name="original" width="1169" height="998" loading="lazy" alt="DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u"> <figcaption>DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U vanrednom izvještaju predatom Agenciji za sprječavanje korupcije, Šuković je prijavio ugovor o komisionoj prodaji od 7. maja 2024. godine u iznosu od 23.500 eura. Kupovina džipa reno ,,kadjar”, prijavljena je shodno zakonu. &nbsp; Ipak, činjenica je da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja poslovao sa osobom koja je svojevremeno bila osuđena - za pripremu oružane pobune u slučaju poznatom kao ,,Orlov let”. &nbsp; SUDSKI POSTUPCI Upravo je vlasnik kompanije ,,Marsin” Viktor Siništaj 2008. godine odlukom Višeg suda u Podgorici osuđen kao član sedamnaestočlane grupe. &nbsp; Siništaj je odslužio kaznu, a kasnije se žalio Evropskom sudu u Strazburu. &nbsp; Septembra 2021. godine Anton Siništaj je dobio spor sa državom Crnom Gorom, o čemu je javnost obavijestila tadašnja zastupnica Crne Gore Valentina Pavličić. &nbsp; &nbsp;Iako nije poništena osnovna presuda, Anton Siništaj je danas slobodan čovjek i njegova kompanija legalno posluje. I nije bila, koliko je poznato, predmet bilo kakve istraga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAČELNIK POD SPECIJALNOM ZAŠTITOM No, Predrag Šuković se nalazi na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja koje djeluje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. U nadležnosti SDT-a je, između ostalog, je i gonjenje učilaca za krivična djela – terorizma. Tu bi činjenicu morao da Šuković ima na umu i kada privatno posluje. &nbsp;Izvjesno je, međutim, da se Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović neće baviti poslovnim kontaktima Šukovića. Jer je čelnik SDT-a Vladimir Novović već više puta demonstrirao selektivno djelovanje, obojeno dnevnom politikom. To je posredno dokazano i koliko juče. Portparol SDT-a Vukas Radonjić, na upit ETV, zvanično je obavijestio da je specijalno tužilaštvo - nakon samo devet dana istrage februara 2024. godine - odbacilo krivičnu prijavu protiv Predraga Šukovića za famoznu kupovinu stana u Budvi. &nbsp;&nbsp; &nbsp;BIZNIS - BEZ KAZNE &nbsp;Da podsjetimo: bračni par Šuković je 2020. godine kupio za 60.000 eura stan u Budvi - plaćajući gotovinom. Dvije godine kasnije, isti stan je prodat za 140.000 eura - opet u kešu. &nbsp; &nbsp;Odakle toliko gotovine kada Predrag Šuković te godine prijavljuje mjesečnu platu od oko 1.500 eura? Da li je poslovanje sa kumom - kasnije uhapšenim zbog šverca narkotika – dostojno funkcije načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja? Da li je Šukovićevo savjetovanje Mila Božovića, optuženog za šverc kokaina, službena obaveza Šukovića ili pak klasična zloupotreba položaja? Na kraju: je li Predrag Šuović platio 15 odsto poreza na 80.000 eura kapitalne dobiti za prodaju nekretnine? &nbsp; &nbsp;Sva ta pitanja, očito, nijesu interesovala Specijalno tužilaštvo. Ostala je misterija i kako je to izviđaj tužilaštva u slučaju Predraga Šukovića završen za devet dana, kada je ministar pravde Milović saslušan tek nakon 18. februara... &nbsp; Ipak, jedno, nakon svega, nije misterija. Jasno je da je aktuelni načelnik Specijalnog policisjkog odjeljenja pod specijalnom zaštitom. Zato nije čudo što su baš Predraga Šukovića upravo Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović izabrali da bude koordinator akcije političkih čistki u crnogorskoj policiji. &nbsp; Specijalni zadatak za specijalnog načelnika koji se očito specijalno trudi da opravda povjerenje.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fspecijalni-poslovi-specijalnog-nacelnika-sukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šuković poslovao sa osuđenikom za pripremu oružane pobune?!

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: napad-nozem