Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je, od 2021. do ove godine, registrovao 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke, dok je samo u 2024. zabilježeno 11 napada na medijske radnice.
Na konferenciji za novinare povodom predstavljanja istraživanje SMCG o bezbjednosti novinarki, saopšteno je da je u istom četvorogodišnjem periodu napadnuto 36 novinara - dok je još 28 napada bilo usmjereno na grupe medija, pa je ukupan broj napada iznosio 96.&nbsp;
Samo u 2024. žrtve napada u pet slučajeva bili su muškarci, u 11 žene a u osam grupe medija.
Autorka istraživanja i potpredsjednica SMCG Marijana Camović-Veličković rekla je da je riječ o prvom istraživanju ove vrste, dodajući da se analiza oslanja na statističke podatke iz baze napada SMCG - Safe Journalists.
Ona je kazala da su od 2021. do ove godine, novinarke u Crnoj Gori doživjele razne oblike napada.&nbsp;
- Bilo je slučajeva ozbiljnih fizičkih napada, kao i prijetnji po život, ali ubjedljivo najučestaliji obilk napada na novinarke u protekle četiri godine su uznemiravanje i ostali oblici prijetnji - rekla je Camović-Veličković.
Prema njenim riječima, napadnute su novinarke većih medija čije je sjedište u Glavnom gradu, ali i u manjim sredinama i iz manjih medija.&nbsp;
- Tokom istraživanog perioda zabilježena su 32 incidenta u kojima su žene bile žrtve i to je cifra koja je registrovana u Safejournalists.net bazi napada. Iz sumiranih podataka za ove četiri godine može se vidjeti da je u posljednje dvije godine, odnosno 2023. i 2024, nasilje prema novinarkama povećano u odnosu na novinare - rekla je Camović-Veličković.
Ona je navela da su tokom prošle godine u SafeJournalist bazi zabilježena ukupno 24 incidenta, od kojih su u pet slučajeva žrtve bili muškarci, a u 11 žene, dok su u preostalih osam slučajeva napadnute novinarske ekipe ili mediji.
- Opšte je mišljenje među intervjuisanim i novinarkama koje su učestvovale u fokus grupama da su najranjivija kategorija novinarke koje žive i rade u manjim sredinama i one koje se bave temama iz crne hronike - rekla je Camović-Veličković.&nbsp;
Kako je kazala, nakon njih isticane su mlađe novinarke, samohrane majke, a i generalno žene jer su „lakša meta“ u odnosu na muškarce i lakše ih je diskreditovati kroz mizogine i seksističke napade i omalovažavanje pomoću rodnih stereotipa.
Ona je kazala da su trenutno tri novinarke pod stalnom policijskom zaštitom, te da više od 60 odsto zaposlenih u medijima čine žene.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Za četiri godine 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke

Prve prijetnje stigle su urednici M portala Danici Nikolić na službeni mejl prije tri godine, septembra 2022. - U tom mejlu mi je prijećeno ubistvom, tačnije vješanjem... istog dana podnijela sam krivičnu prijavu u policiji - kaže Nikolić za Radio Slobodna Evropa. Prijetnje iste osobe su se nastavile. Sa njima i odlasci Nikolić u policiju i u tužilaštvo. - Nakon svake prijetnje sam davala izjave tužilaštvu. Uvijek je drugi tužilac bio u pitanju, a izjave iste. Prije par mjeseci sam rekla da više neću podnijeti ni jednu prijavu, te da će policija i tužilaštvo biti odgovorni za sve što se dalje bude dešavalo - kaže Nikolić. Crnogorska policija je potom, septembra 2025. godine, saopštila da je utvrdila identitet osumnjičenog i da će podgoričko tužilaštvo protiv njega podnijeti prijavu za ugrožavanje sigurnosti. Međutim, sagovornica RSE ističe da je identitet osumnjičenog, crnogorskim institucijama poznat još od 2022. Riječ je o srpsko-australijaskom državljaninu B.U. nastanjenom u Australiji. Iz Osnovnog tužilaštva u Podgorici nisu odgovorili na upit RSE šta je preduzeto povodom upućenih prijetnji. Iz Sindikata medija Crne Gore ističu da su institucije u slučaju Danice Nikolić "zakazale". Takođe, Indeks bezbjednosti novinara - istraživanje koje se od 2020. sprovodi u zemljama regiona - pokazuje da crnogorski novinari rade u sve nesigurnijim uslovima. <h2>Suđenje počelo sedam godina nakon napada</h2> Potpredsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković za RSE pojašnjava da indikatori Indeksa bezbjednosti novinara precizno mjere sve - od onoga što se desilo (npr. napadi) do onoga što se nije desilo a moralo je - poput reakcija nadležnih. Crna Gora godinama, ističe ona, ostvaruje najlošije rezultate u oblasti koja se tiče stvarne bezbjednosti novinara. U prilog tome je podatak da je do sredine septembra ove godine zabilježeno 19 napada na novinare, više nego, na primjer, cijele 2020. ili 2023. Tako su prošlog mjeseca napadnuti fotoreporteri "Pobjede" i "Vijesti" dok su pratili premještanje spomenika ratnom zločincu iz Drugo svjetskog rata Pavlu Đurišiću u crkvu Srpske pravoslavne crkve u blizini Berana, na sjeveru zemlje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930090916_4385149e5ada72ce00bc30f7c127628afa6b2c3aa0c45aba1d79f7b90cbad1af.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250930090916_4385149e5ada72ce00bc30f7c127628afa6b2c3aa0c45aba1d79f7b90cbad1af" data-rendition-name="original" width="853" height="436" loading="lazy" alt="Napadi na novinare"> </figure>  Jedna od oblasti koju obuhvata Indeks bezbjednosti novinara su pravosudni procesi. Tako je tek sredinom ove godine počelo suđenje u slučaju ranjavanja istraživačke novinarke Olivere Lakić, koja je napadnuta 2018. godine. Camović Veličković upozorava na česta odlaganja u ovom procesu. - Posebno nas zabrinjava što 2028. nastupa apsolutna zastara u tom slučaju, pa postoji realna opasnost da pravda neće biti zadovoljena... a nasilnicima će se poslati poruka da najbrutalniji napadi na novinare mogu proći bez posljedica - navodi ona. Kao najdrastičniji primjer neefikasnosti institucija ističe slučaj ubistva glavnog urednika lista "Dan" Duška Jovanovića 2004. Jedna osoba osuđena je za saučesništvo, dok direktni izvršioci i nalogodavci nisu utvrđeni. Ove godine donijeta je presuda kojom su tri osobe osuđene zbog prošlogodišnjeg fizičkog napada na urednicu "Pobjede" Anu Raičković i njenu porodicu. - I pored povremenih pozitivnih pomaka, Crna Gora i dalje nema sistem koji bi garantovao sigurnost novinara i brzu reakciju u slučajevima kada se napadi dese -- kaže potpredsjednica Sindikata medija, dodajući da je "sve to znak za alarm". Iz Ministarstva kulture i medija nisu odgovorili na upit RSE o Indeksu bezbjednosti novinara. <h2>Neriješeni napadi doprinijeli atmosferi zastrašivanja</h2> Na rješavanje, pogotovo starih slučajeva od Crne Gore pozivaju i Evropska unija i Sjedinjene Američke Države. U tom kontekstu, Evropska komisija u godišnjem izvještaju konstatuje da je Vrhovno tužilaštvo prošle godine izdalo obavezujuće uputstvo svim tužilaštvima da hitno intenziviraju istrage slučajeva nasilja i napada na novinare i imovinu medija. U izvještaju se konstatuje "brz i efikasan institucionalni odgovor" institucija u slučaju novih napada. Predmeti napada na novinare predstavljaju jedan od prioriteta u radu tužilaštva, rečeno je Radiju Slobodna Evropa iz Vrhovnog državnog tužilaštva. A u prošlomjesečnom izvještaju američkog Stejt departmenta se ocjenjuju da su neriješeni napadi iz prethodnih godina doprinijeli atmosferi zastrašivanja. Posebno ističu slučaj Olivere Lakić, koja je od američke administracije 2019. dobila nagradu za hrabrost. - Novinari su se suočavali sa zastrašivanjem, prijetnjama nasiljem i napadima nepoznatih pojedinaca zbog svog izvještavanja, uključujući izvještavanje o kontroverznim političkim, etničkim i vjerskim pitanjima, kao i o korupciji i švercu - navodi se u izvještaju. U dokumentu se ocjenjuje da su osim neriješenih slučajeva, podrivanju slobode medija u Crnoj Gori doprinijeli i govor mržnje i targetiranje kritičkih medija od strane funkcionera. <h2>Podobni i nepodobni</h2> Urednica M portala Danica Nikolić smatra da je odnos političkih elita prema medijima doprinio sadašnjem stanju. - Kada jedan ministar otvoreno kaže da postoje podobni i nepodobni mediji i novinari, kada jedan poslanik optuži čitavu grupu medija da radi za dva najveća klana u regionu, kada bivši premijer zaprijeti gašenjem medija... Sve to ostavlja otvoren prostor raznim fanaticima da novinare smatraju legitimnim metama - ističe ona. Ministarstvo odbrane je sredinom ovog mjseca odbilo zahtjev redakcije Antena M za praćenje konferencije za novinare crnogorskog i slovenačkog ministra Dragana Krapovića i Boruta Sajovica u Podgorici. Naknadno je utvrđeno da više medija nije dobilo poziv Ministarstva da prati konferenciju - portal i televizija E i portal Analitika. Mediji kojima je uskraćeno prisustvo konferenciji su kritički izvještavali o čelnicima bezbjednosnog sektora. Ministar je tada odgovornost za uskraćivanje akreditacije prebacio na službu za informisanje Ministarstva odbrane, ali i optužio dio medija za neprofesionalnost. Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori konstatovala da su mediji podijeljeni duž političkih linija. <h2>Ni novinari zemalja regiona nisu bezbjedni</h2> Situacija po pitanju bezbjednosti novinara nije se, međutim, pogoršala samo u Crnoj Gori. Indeks bezbjednosti novinara - koji je predstavljen prošle sedmice - pokazuje da se situacija od 2020. godine pogoršala u svim zemljama regiona. Najgora situacija je, prema Indeksu, u Bosni i Heregovini i na Kosovu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930090920_28ced2055df16d56499483f46b22f73f56a70843e5566fe1120ef4d9788002b7.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250930090920_28ced2055df16d56499483f46b22f73f56a70843e5566fe1120ef4d9788002b7" data-rendition-name="original" width="888" height="720" loading="lazy" alt="Bezbjednost novinara"> </figure>  Međutim, broj napada na novinare je najviši u Srbiji. U toj zemlji je zabilježeno gotovo 60 odsto od svih ovogodišnjih napada na novinare u zemljama regiona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930090920_af3d0c7ea65b7a3f156b7a4e31b73efb69e8ddd270a34c7d1f6fff22e2e68c4d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250930090920_af3d0c7ea65b7a3f156b7a4e31b73efb69e8ddd270a34c7d1f6fff22e2e68c4d" data-rendition-name="original" width="836" height="585" loading="lazy" alt="Napadi na novinare"> </figure>  Samo prošlog mjeseca je, prema podacima Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), registrovan rekordan broj inicidenata za jedan mjesec ove godine - 46. U saopštenju udruženja se navodi da se najveći broj fizičkih napada dogodilo tokom građanskih protesta organizovanih širom zemlje. Protesti traju od novembra prošle godine, kad je u padu nadstrešnice glavne željezničke stanice u Novom Sadu poginulo 16 osoba. Učesnici protesta traže odgovornost za nesreću. Prema godišnjem istraživanju nevladine organizacije Reporteri bez granica, Crna Gora (37. mjesto) je najbolje rangirana zemlja regiona po pitanju medijskih sloboda, dok su na dnu Srbija (96.) i Kosovo (99.).

Pogoršana bezbjednost novinara u Crnoj Gori, 19 napada za devet mjeseci

U 24 sata na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- Prijetnje urednici M portala i novinaru Televizije E
- Navijačka skandiranja i političke manipulacije
- Vršnjačko nasilje
Gost 24 sata biće Željko Perović - bivši ambasador.
Informativnu emisiju 24 sata vodi i uređuje Itana Kaluđerović.

1250x600

Informativna emisija 24 sata: Gost Željko Perović

Država se sve više pokazuje nemoćnom - ili nezainteresovanom da zaštiti novinare i medijske radnike, a dokaz za to su sve češći i brutalniji napadi, verbalni i fizički, koji prolaze nekažnjeno, ocjenjuje Medijski savjet za samoregulaciju.&nbsp;
U saopštenju, koje potpisuje izvršni sekretar Savjeta, Ranko Vujović, podsjećaju da je urednica M portala Danica Nikolić ponovo dobila prijetnje smrću, sa iste adrese i od istog počinioca od koga prijetnje stižu već tri godine.&nbsp;
- Iako je policija odavno identifikovala korisnika mejla slatkislatka@hotmalil.com, koji se potpisuje kao Bane LA, i iako je tužilaštvo još prije tri godine formiralo predmet - slučaj stoji u mjestu. Takva neefikasnost pravosuđa i policije dovela je do toga da Nikolić nakon posljednje prijetnje u julu saopšti da više nijednu neće prijavljivati, jer to nema nikakvog smisla – podsjeća Vujović.
U takvoj atmosferi, kako kaže, novinari i svi zaposleni u medijima ne mogu se osjećati bezbjedno - ni kada im prijete da će ih objesiti, silovati ili likvidirati snajperom, niti kada izvještavaju sa terena.&nbsp;
- Podsjećamo da su kolege Boris Pejović i Stevo Vasiljević u Gornjem Zaostru fizički maltretirani od više od 20 osoba samo zato što su pokušali da fotografišu uklanjanje spomenika ratnom zločincu, četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću. Trenutna atmosfera na medijskoj sceni otvoreno podstiče širenje straha i autocenzure među novinarima, čime se direktno ugrožava slobodno i profesionalno novinarstvo u Crnoj Gori. Ovakva klima nije slučajna - ona odgovara onima koji žele da uguše kritičke glasove i zaštite vlastite interese – navodi Vujović.
Medijski savjet za samoregulaciju poziva nadležne institucije da hitno prekinu praksu pasivnosti i zaštite novinare od prijetnji i nasilja.&nbsp;
- Svaka naredna prijetnja koja ostane nekažnjena biće dokaz da država nije samo nemoćna, već i saučesnik u gušenju slobode medija. Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije osuđuje nove prijetnje Danici Nikolić, ali i nečinjenje institucija koje svojim ćutanjem i pasivnošću daju vjetar u leđa nasilnicima. &nbsp;Upravo zato je ovakvo stanje idealno za one koji žele da kritički glasovi u Crnoj Gori utihnu – zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnove-prijetnje-danici-nikolic-znaj-da-te-jurim-dok-te-ne-smaknem-sa-liste&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Država i institucije svjesno ostavljaju novinare na meti nasilnika

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) saopštilo je 5. septembra da je u avgustu zabilježilo ukupno 46 incidenata protiv novinara i drugih medijskih radnika što je rekordan broj za mjesec dana ove godine.
U saopštenju piše da se najveći broj fizičkih napada dogodilo tokom građanskih protesta organizovanih širom Srbije.
NUNS ukazuje da posebno zabrinjava "nastavak napada i neprimjerenog postupanja policije".
- Samo u ovom mjesecu zabilježeno je 25 fizičkih napada, među kojima je čak 14 napada od strane policijskih službenika - navodi Udruženje.
NUNS je naveo da je dokumentovao 13 pretnji po život i fizičku bezbjednost novinara, šest prijetnji medijskim kućama i dva napada na medije i organizacije.
- Incidenti svjedoče o sve većem nasilju i zastrašivanju novinara koje dolazi od strane anonimnih nasilnika, ali i policije, što stvara ozbiljan sigurnosni problem i ugrožava slobodu medija u Srbiji - konstatuju u NUNS-u.
Krajem avgusta na porast napada na medijske radnike u Srbiji, koji su izvještavali sa antivladinih protesta, upozorila je i međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF).
Oni su tada pozvali države članice Evropske unije (EU), čijem članstvu Srbija teži, da reaguju.
- Reporteri bez granica pozivaju države članice EU i Evropski parlament da pošalju jasnu poruku srpskim vlastima da je njihov pasivni stav i potencijalno saučesništvo u ovim zloupotrebama nespojivo sa njihovim ciljem pridruživanja EU - naveli su saopštenju 28. avgusta.
Nakon posljednjih protesta koje su obilježili sukobi antivladinih demonstranata i policije u gradovima širom Srbije od sredine avgusta, učesnici protesta optužili su policiju za prekomjernu upotrebu sile i brutalnost, što policija i vlast negiraju.
Domaća novinarska udruženja takođe su ukazivala na napade na novinare i medijske radnike tokom protesta. Uprkos prijavama nadležnima, tužilaštvu i policiji, za sada nije poznato da je procesuiran ijedan od slučajeva upotrebe policijske sile nad novinarima.

Srbija: U avgustu rekordan broj napada na novinare

Glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić dala je danas izjavu u Osnovnom državnom tužilaštvu, nakon ponovljenih prijetnji smrću koje su juče stigle na njenu službenu mejl adresu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.0385%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnove-prijetnje-m-portalu-bandera-kolac-deportacija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
ODT Podgorica je po službenoj dužnosti pokrenulo slučaj nakon što su prijeteći mejlovi objavljeni juče na M portalu.&nbsp;
Nikolić je na saslušanju u ODT-u navela sve što je do sada učinjeno, od 10. septembra 2022. godine kada je sa iste mejl adrese primila prvu prijetnju smrću, do danas.&nbsp;
- Svi mejlovi koji su mi stigli od tog čovjeka odmah su prosljeđivani Odjeljenju za borbu protiv visokotehnološkog kriminala i oni su uspjeli da lociraju državu, mjesto i osobu koja ih šalje. Na osnovu međunarodne saradnje pokrenute su procedure, uključen je čak i Interpol, ali ni nakon tri godine ta osoba nije zaustavljena, naprotiv, prijetnje postaju samo brutalnije. Svim proslijeđenim mejlovima i informacijama, datim izjavama, potpisanim zapisnicima i drugim dokumentima - moje obaveze prema Upravi policije i tužilaštvima su završene - navela je Nikolić.
Ostavila je, kaže, dovoljno institucionalnih tragova da su prijave podnošene i da sam alarmirala institucije.
- Od sada to više neću činiti jer je očigledno bez efekta. Sve što se od sada bude dešavalo isključiva je odgovornost crnogorskih državnih institucija, a moje je da crnogorsku javnost o svakoj budućoj prijetnji obavijestim preko medija koji uređujem - kazala je Nikolić nakon davanja izjave u ODT Podgorica.
Ona je osnovnom državnom tužiocu ponovila tvrdnju da je svaka od prijetnji sa ove mejl adrese stigla neposredno nakon što su M portal i ostale medije targetirali crnogorski državni funkcioneri, a da su posljednji mejlovi stigli nakon što je šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović kazao da dva najveća balkanska kriminalna klana, kavački i škaljarski, plaćaju tekstove na M portalu, portalu Analitika i Televiziji E po 8000 eura. Urednica M portala je kazala i da se iz jednog od pristiglih prijetećih mejlova može zaključiti da je osoba koja ih je poslala bila u komunikaciji sa Borisom Bogdanovićem.
Nikolić je takođe zatražila od tužilaštva da ispita ove Bogdanovićeve tvrdnje.&nbsp;

Nikolić u ODT: Poslije tri godine neću podnijeti više ni jednu prijavu UP zbog prijetnji smrću, od sada je sve odgovornost državnih institucija

Uprkos jasnim upozorenjima Evropske komisije, Savjeta Evrope i Evropskog parlamenta da javni funkcioneri svojim izjavama ne ugrožavaju slobodu medija u Crnoj Gori, praksa targetiranja novinara i medija ne jenjava - ukazali su u Medijskom savjetu za samoregulaciju nakon što se poslanik i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović sa skupštinske govornice <a href="https://etv.me/politika/bogdanovic-targetirao-novinare-televizije-e-m-portala-i-portala-analitika-tvrdi-da-kriminalni-klanovi-placaju-po-tekstu-i-do-8-000-eura">beskrupulozno i bez jednog jedinog valjanog argumenta obrušio</a> na novinare Televizije E, M portala i Portala Analitika optužujući ih da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njegovoj političkoj frakciji ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.
Ovakve optužbe izrečene bez ijednog dokaza, kako su ukazali u Medijskom savjetu za samoregulaciju, predstavljaju direktan napad na bezbjednost novinara i slobodu medija. Posebno, kako su dodali, zabrinjava činjenica da dolaze iz Skupštine - gdje poslanici uživaju imunitet i ne snose nikakvu odgovornost za izgovoreno.
- Bogdanović, umjesto da koristi zakonski predviđene mehanizme – poput prava na demanti, reagovanja, obraćanja samoregulatornom tijelu ili pokretanja pravnih postupaka – bira da zloupotrijebi javnu funkciju za otvoreno targetiranje medija. Time ne traži istinu, već pokušava da diskredituje i zastraši. Namjerno zanemarivanje pravnog okvira i institucija koje stoje na raspolaganju svakom građaninu, pa i poslaniku, pokazuje da mu nije cilj borba za istinu, već pokušaj da optužbama iz pozicije moći utiče na javnost, uruši kredibilitet redakcija i obeshrabri novinare - podvukli su u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Poseban problem predstavlja, ističu oni, i činjenica da Bogdanovićeva partija kontroliše sektor bezbjednosti - zbog čega njegove poruke nijesu samo politički pritisak, već mogu imati ozbiljne posljedice po sigurnost prozvanih medija i novinara.
- Podsjećamo da su upravo ovakvi pokušaji ućutkivanja medija i zastrašivanja novinara prepoznati kao ključni izazovi u izvještajima Evropske unije o stanju u Crnoj Gori. Oni ne smiju postati prihvatljiva praksa - naveli su oni.
Sa druge strane ukazuju da je Bogdanović dužan da državnom tužilaštvu prijavi ako zaista raspolaže informacijama o kriminalnim aktivnostima u medijima, a ne da arbitrira iz skupštinske klupe.
- Medijski savjet za samoregulaciju još jednom poziva političke aktere da prestanu da jačaju svoje pozicije širenjem neosnovanih optužbi na račun medija. Javni funkcioneri moraju svojim primjerom da pokažu kako se odgovorno reaguje na eventualne neistine - kroz postojeći pravni okvir, a ne kroz javne napade - poručili su oni.
Manipulacija javnošću, targetiranje novinara i pokušaji da se kritički mediji utišaju moraju, podvlače, prestati.
<h2>IMCG: ZLOUPOTREBA SKUPŠTINSKE GOVORNICE, OPASNO TARGETIRANJE</h2>
Da su ovakve tvrdnje Bogdanovića, saopštene bez dokaza, opasne, targetiraju medije i mogu da ugroze bezbjednost novinara prozvanih medijskih kuća i da ih natjeraju na autocenzuru - ocijenili su i u Institutu za medije.
- Institut za medije ukazuje da riječi poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića izgovorene sa skupštinske govornice, a kojim se grupa medija targetira za veze sa kriminalnom, imaju posebnu težinu i pritisak su na novinare i urednike tih medija. Bogdanović je za skupštinskom govornicom iznio tvrdnju da su novinari i urednici E Televizije, Portala Analitika i M portala, navodno na platnom spisku narko klanova, a da za tako nesto nije ponudio dokaze - konstatovali su oni.
Ustvrdili su i da riječi poslanika imaju posebnu težinu jer su izgovorene iz institucije koja ima faktičku moć i uticaj u društvu.
- Što ih obavezuje na dodatni oprez i odgovornost - ukazali su u IMCG.
Podsjećaju i da je iznošenje tvrdnji bez dokaza i u odsustvu prozvanih zloupotreba skupštinske govornice, a da je takav vid komunikacije posebno osjetljiv kada je riječ o slobodi medija.
- Medijske slobode su jedan od visoko postavljenih vrijednosti EU, čijem članstvu težimo i za očekivati je od nosilaca zakonodavnog doma da u svom djelovanju te vrijednosti demonstriraju - zaključili su u IMCG.
<h2>SMCG: UGROŽENA SLOBODA MEDIJA</h2>
I Sindikat medija Crne Gore (SMCG) najoštrije je osudio izjavu Bogdanovića. 
- Bogdanović bi, kao nosilac javne riječi i funkcioner vlasti, trebalo da zna da takve optužbe, ako su izrečene bez dokaza, predstavljaju grubo targetiranje novinara i medija. Takva retorika nije samo neprihvatljiva, već i krajnje neodgovorna, jer dolazi sa pozicije koja zahtijeva uzdržanost, argumentovanost i poštovanje prema slobodi medija - navode iz SMCG-a. 
Ističu da ovo nije prvi put da iz redova Demokratske Crne Gore dolaze verbalni napadi na novinare pojedinih medija. 
- Ti napadi mogu narušiti profesionalni integritet novinara i dodatno oslabiti slobodu izražavanja u društvu koje se i dalje bori sa pritiscima na nezavisno novinarstvo - dodaje se u saopštenju. 
Podsjećaju, kako kažu, poslanika Bogdanovića da njegova javna riječ ima težinu i posljedice, te da bi, ako je nezadovoljan izvjestavanjem medija, trebalo da civilizovano izrazi neslaganje – kroz konkretne, argumentovane i transparentne demantije i reagovanja a ne kroz pokušaje diskreditacije.
- Pozivamo ga da prekine sa targetiranjem novinara i da umjesto podsticanja nepovjerenja i neprijateljstva prema medijima, doprinese stvaranju ambijenta u kojem su sloboda izražavanja i medijski pluralizam zaštićeni - zaključuje se u saopštenju.

Medijski savjet za samoregulaciju: Bogdanovićeve optužbe su direktan napad na bezbjednost novinara, zloupotrebljava funkciju radi otvorenog targetiranja medija

Platforma Savjeta Evrope za bezbjednost novinara (CoE Safety of Journalists Platform) objavila je<a href="https://fom.coe.int/en/alerte/detail/107642510"> novo upozorenje</a> za Crnu Goru nakon što je novinarka Televizije E Itana Kaluđerović dobila prijetnju smrću u komentarima na društvenoj mreži Fejsbuk.
Incident se, kako su konstatovali, dogodio 26. maja oko 15:13 sati, kada je ispod fotografije na kojoj Kaluđerović, na Cetinju, nosi tradicionalnu crnogorsku nošnju ostavljen komentar: „Pazi ti na metak.“ Prijetnja je upućena sa naloga pod imenom Mijodrag Novaković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprijetnje-novinarki-tv-e-na-fejsbuku-prijavljene-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na Platformi Savjeta Evrope za bezbjednost novinara ovo upozorenje je kategorizovano kao „Napad na fizičku bezbjednost i integritet novinara“, sa nivoom prijetnje 2 i nepoznatim izvorom prijetnje.
Nivo 2 obuhvata ozbiljne prijetnje slobodi medija, uključujući, ali ne ograničavajući se na: fizičke napade koji prouzrokuju stvarne tjelesne povrede; akte zastrašivanja i uznemiravanja; upotrebu prijetećeg ili krajnje uvredljivog jezika od strane javnih funkcionera prema predstavnicima medija; neosnovano oduzimanje ili oštećenje imovine ili opreme; zakone i propise koji neprimjereno ograničavaju slobodu medija ili pristup informacijama; radnje koje ugrožavaju povjerljivost izvora ili nezavisnost javnih emitera; zloupotrebu ili nesrazmjernu primjenu zakonskih odredbi; zloupotrebu vladinih ili drugih ovlašćenja u cilju usmjeravanja medijskog sadržaja ili kažnjavanja medija i novinara; miješanje u slobodu medija putem vlasništva, kontrole i regulative; kao i druge radnje koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi medija, bilo u online ili offline prostoru.
Kaluđerović je, kako je zabilježeno, slučaj odmah prijavila policiji, koja je predmet proslijedila Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.&nbsp;
Nadležni tužilac je naložio Odjeljenju za visokotehnološki kriminal da preduzme sve radnje iz svoje nadležnosti u cilju identifikacije osobe koja je uputila prijetnju.
Prema podacima dostupnim na ovoj platformi, od njenog pokretanja 2015. godine registrovano je ukupno 18 upozorenja koja se odnose na Crnu Goru, od čega je 10 riješeno, dok osam slučajeva još nije zatvoreno.
Iz Platforme su najavili da će sve informacije o ovom slučaju, uključujući eventualne odgovore državnih institucija, biti blagovremeno objavljene i ažurirane.

Platforma Savjeta Evrope izvijestila o prijetnjama novinarki TV E Itani Kaluđerović: Napad nivoa 2 na fizičku bezbjednost i integritet od nepoznatog izvora

Bez šire akcije, u koju će biti uključeni i političari, kao i visokih kazni za napadače neće biti podignuta bezbjednost novinara, niti će se oni osjećati više zaštićeni, kazao je u "24 sata" na Televiziji E izvršni direktor Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, ističući da i pojedini političari moraju da promijene retoriku kojom otvaraju vrata mnogim anonimnim osobama da atakuju na zaposlene u medijima.
Vujović je osudio prijetnje koje su upućene novinarki TV E Itani Kaluđerović, navodeći da je to samo jedan u nizu napada na novinare koji se dešavaju u posljednje vrijeme. Napominje da je u posljednjih pet godina bilo pet puta više napada na novinare nego u periodu između 2016. i 2020. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprijetnje-novinarki-tv-e-na-fejsbuku-prijavljene-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Mislim da je taj broj prijetnji, napada i uvreda zabrinjavajuć. Toliko su učestali napadi da teško mogu i da se prate. Došlo je vrijeme da ovo društvo nešto konkretno uradi po tom pitanju - naglasio je Vujović.
Napominje da je novinarki Kaluđerović zaprijećeno ispod objave koja je potpuno "benigna".
- Ona nije ništa napisala, jednostavno je okačila fotografiju u crnogorskoj košulji što je izgleda bilo dovoljno da joj se pošalje prijeteća poruka - konstatovao je Vujović.
Prema njegovim riječima, potrebna je šira akcija u koju bi se uključili i političari koji bi, za početak, trebalo da se javno oglase i osude ovakve napade.
- Bez takve opšte akcije neće biti podignuta bezbjednost novinara, niti će se stvoriti ambijent za bezbjedan rad novinara. Političari su prije svega odgovorni za to - da kreiraju uslove za normalan i bezbjedan rad novinara. Nažalost, novinarska profesija je već decenijama potcijenjena i degradirana, novinari imaju najniže plate u državi, o njima je najmanje brine i samim tim nije čudo što dolaze u ovu situaciju da često budu meta napada pojedinaca - ocijenio je Vujović.
<h2>Neke partije otvaraju vrata prijetnjama</h2>
Otkako je TVE objavljuje serijal istraživačkih priloga i tekstova o političkim čistkama u policiji, novinari i urednici redakcije izloženi su napadima, posebno od Demokrata - stranke koja kontroliše bezbjednosni sektor.&nbsp;
Vujović kaže da ne čudi ta situacija, s obzirom na to da političari kod nas, umjesto da brane, sami napadaju novinare, neodgovorno se odnose prema njima i potcjenjuju ih.
- Televizija E se nalazi na tapetu pojedinih političkih partija zato što preispituje rad pojedinih ministarstava koja su u nadležnosti te partije. Nažalost, realnost je takva da političari nijesu tolerantni na kritike i istraživanje i provjeru njihovog rada, pa često nervozno odgovaraju na to i idu u krajnost da novinare zbog toga što oni rade povezuju sa kriminalcima, nazivaju ih mafijom i koriste raznorazne druge uvrede. Sve te poruke koje se čuju direktno od političara ne doprinose bezbjednosti novinara. Naprotiv, otvaraju vrata mnogim anonimnim pojedincima ili nepoznatim osobama da se usude na ulici, ili društvenim mrežama da atakuju na ljude... - dodao je Vujović.
<h2>Loši primjeri i pozitivna praksa</h2>
Izdvojio je rad Vrhovnog državnog tužilaštva u posljednje vrijeme. Vujović je podsjetio da je VDT dalo instrukcije tužiocima kako da postupaju u slučajevima napada na novinare.
- U posljednja dva slučaja imali smo vrlo oštre kazne kada su u pitanju ovi napadi. Mislim da je to rijedak primjer pozitivne prakse kada je u pitanju zaštita novinara. Smatram da bez visokih kazni za ovu vrstu napada ne može biti napretka u ovoj sferi, niti će se novinari osjećati više zaštićeni - istakao je Vujović.
On je stava da VDT-u treba da se pridruže i ostale grane vlasti i da svi stanu iza novinara.
- U suprotnom ćemo morati da se organizujemo kao esnafi i pokušati same sebe da branimo. Ne vidim drugi izlaz iz ove situacije - rekao je Vujović.
Na pitanje zašto crnogorsko tužilaštvo samostalno ne reaguje na teške napade na novinare, Vujović kaže da smo prethodnih godina imali lošu praksu, izdvajajući kao primjere to što je Osnovno državno tužilaštvo samo formiralo predmet protiv istoričara i profesora na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Bobana Batrićevića zbog njegove kolumne i što je policija podnijela krivičnu prijavu protiv novinara Brana Mandića.
- To su situacije gdje državni organi, kroz prijave, ugrožavaju rad novinara i slobodan rad medija. Ove posljednje prakse ukazuju da VDT ozbiljno pristupa ovom problemu i mislim da bi ta praksa mogla dati rezultata, ako se nastavi sa njom - stava je Vujović.
<h2>Manipulacija i zloupotreba ubistva Duška Jovanovića</h2>
Vujović je, na 21. godišnjicu od ubistva vlasnika i glavnog i odgovornornog urednika Dana Duška Jovanovića, kazao da prethodne i nova vlast nijesu uradile ništa na otkrivanju detalja zločina i nalogodavaca.
- Mislim da će se nastaviti manipulacija i zloupotreba ubistva Duška Jovanovića. Radi se o tragičnom slučaju, prvom i jedinom ubistvu novinara u Crnoj Gori. U prethodnih 20 godina istraga nije dala nikakve rezultate. Samim tim što ubistvo nije do kraja rasvijetljeno stvara prostor za različite zloupotrebe prije svega od političara. Paradoks je da je Anketni odbor koji se bavi i ovim slučajem formirala vlast koja ima sve poluge, institucije i mehanizma da rasvijetli slučaj. Nažalost, sve se svodi na priču na anketnom odboru gdje sjede političari koji nemaju nikakve mehanizme... Nažalost, mislim da je to čisto politička priča i zloupotreba ubistva koja neće dati nikakav rezultat - zaključio je Vujović.

Tamara Klikovac

Vujović: Šira akcija i visoke kazne potrebni za jačanje bezbjednosti novinara, političari da promijene retoriku kojom pospješuju napade

Vlada Crne Gore usvojila je Izvještaj o radu Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija za period od 10. aprila do 1. decembra 2024. godine.
Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo unutrašnjih poslova da Izvještaj o radu Komisije dostavi Vrhovnom državnom tužilaštvu i Upravi policije na upoznavanje.
- Ovim Izvještajem obuhvaćeni su sljedeći izvještaji i dopune izvještaja: izvještaj o napadu na novinarku Oliveru Lakić 7. marta 2012. godine, izvještaj o napadu na novinare Danicu Janković i Slobodana Čukića 7. 8. 2022. godine, izvještaj o napadu na glavnu i odgovornu urednicu M Portala 10. 9. 2022. godine, izvještaj o napadu na novinara dnevnog lista Pobjeda Duška Mihailovića 16. 07. 2024. godine (dopuna), izvještaj o napadu na novinara dnevnog lista Pobjeda Duška Mihailovića 13. 7. 2022. godine i izvještaj o napadu na Milicu Minić, novinarku portala “Standard” i televizije “A1 TV “, uz zaključke - piše u saopštenju Vlade.

MUP da dostavi VDT i UP izvještaj Komisije za postupanje u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima

Vodostaji rijeka i jezera u Crnoj Gori su u opadanju na većini mjernih stanica, izuzev Skadarskog jezera, rijeke Bojane i Rijeke Crnojevića, gdje je zabilježen porast, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova, na osnovu podataka Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Kako je navedeno, mjerenja izvršena danas u 11 časova, u poređenju sa jučerašnjim u 6 časova, pokazuju porast nivoa vode na Skadarskom jezeru za 24 centimetra, na rijeci Bojani za 26 centimetara i na Rijeci Crnojevića za 28 centimetara.
Za današnje ispuštanje vode iz hidroenergetskih sistema u Albaniji još se očekuju zvanične informacije nadležnih institucija.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova upozoravaju da Vranjina predstavlja kritičnu tačku pri svakom porastu vodostaja, imajući u vidu blizinu stambenih objekata i mogućnost direktnog ugrožavanja domaćinstava.
Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova, u saradnji sa lokalnim službama, kontinuirano prati situaciju na terenu i spreman je da, u skladu sa razvojem događaja, preduzme sve neophodne mjere radi zaštite stanovništva i imovine.
Građani će, kako je saopšteno, biti blagovremeno obavještavani o svim značajnim promjenama.

MUP: Porast vodostaja na Skadarskom jezeru, situacija se prati

Izgradnja dionice Lubnice-Jezerina, sa probijenim tunelom Klisura, koja je bila ugovorena za 34,6 miliona EUR, do jeseni prošle godine je plaćena 62,3 miliona ili 28 miliona više, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Iz te nevladine organizacije su katali da je taj magistralni pravac od Kolašina ka Beranama od petka ponovo prohodan, nakon što je prije nekoliko dana na povezanoj dionici, dijelu istog regionalnog pravca, kod Lubnica došlo do pucanja cijevi privatnih malih hidroelektrana.&nbsp;
„Cijevi je svojevremeno u trup regionalnog puta od Berana do Lubnica ugradila kompanija Bemax. Ta firma je radila i rekonstruciju, koja je ugovorena za 4,9 miliona EUR, ali su radovi na kraju koštali 6,5 miliona ili 1,6 miliona više“, naveli su iz ASP.
Oni su podsjetili da je ta dionica od oko 10,3 kilometara rekonstruisana od aprila 2013. i završena sa godinu i tri mjeseca kašnjenja, odnosno zvanično oktobra 2015. godine. &nbsp;&nbsp;
„Do danas je ostalo nepoznato ko je dozvolio da se državni posao izgradnje saobraćajnice paralelno koristi za privatni biznis malih hidroelektrana i koliko je ugradnja cijevi uticala na stabilnost saobraćajnice, u koju su ugrađene i telekomunikacione i elektro instalacije, kao i lokalni vodovod“, rekli su iz ASP-a.
Drugu dionicu od Lubnica do Jezerina, sa probijanjem Bjelasice, gradio je sarajevski Euroasfalt, a podizvođač mu je bio takođe Bemax. Ugovor o izgradnji za 34,6 miliona EUR zaključen je krajem 2016. godine, dok su radovi zvanično počeli maja 2017. godine.
„Međutim, iako je trebalo da radovi budu okončani do maja 2020, trogodišnji rok je ozbiljno probijen i put je predat na korišćenje tek u martu 2024. Izgradnja oko 14,4 kilometara puta trajala je sedam godina, otprilike koliko je građena dionica auto-puta Smokovac-Mateševo, na kojoj je probijeno 16 tunela i izgrađeno 20 mostova“, saopštili su iz ASP-a. &nbsp;
Prema podacima te nevladine organizacije, Euroasfaltu je krajem 2016. godine isplaćen avans za početak posla od nepunih 3,5 miliona EUR, a radovi su zvanično počeli tek pet mjeseci kasnije.&nbsp;
Za radove obavljene 2017. godine isplaćeno je oko 1,7 miliona, 2018. oko 2,9 miliona, 2019. oko 8,6 miliona, 2020. oko 9,5 miliona, 2021. oko 5,1 miliona, 2022. oko 7,6 miliona, 2023. oko 12 miliona, 2024. oko &nbsp;9,9 miliona, a prošle oko 1,5 miliona.
„Potvrda o preuzimanju radova za ovaj posao, obilježen brojnim kontroverzama, izdata je u martu 2024. godine. Period za prijavu nedostataka radova je 730 dana, što znači da taj rok ističe u martu, ako ne bude produžen“, rekli su iz ASP.
Ta NVO nema saznanja da li je izdata končana situacija za projekat Lubnice-Berane, što je dokument koji predstavlja konačni obračun svih izvedenih radova na projektu i prikazuje ukupnu vrijednost radova.&nbsp;

Za dionicu Lubnice-Jezerine 28 miliona EUR više

Nivo vode Skadarskog jezera jeste porastao, ali je na Viru situacija pod kontrolom i za sada nema nikakvih potencijalno alarmantnih situacija - istakao je za Bar Info i Radio Bar Tomo Ukšanović, predsjednik MZ Crmnica.
Po njegovim riječima, jezero nije dostiglo nivo koji bi izazivao ikakvu opasnost, niti je ugrožen magistralni put Bar – Podgorica.
- U slučaju bilo kakvih opasnosti, aktivira se sistem zaštite – pripremljeni smo, mi u MZ, a i žitelji Vira, pratimo nivo jezera, ali za sada situacija nije zabrinjavajuća - naglasio je Ukšanović, i objasnio da navodi pojedinih medija da je “Vranjina pod vodom” govore o činjenici koja se dešava svake godine, jer je riječ o dijelu naselja kod pristaništa.
Po podacima automatskih mjernih stanica HMZCG, nivo jezera u Orahovu (Virpazar) je 141 cm, na Vranjini 345 cm, a na Plavnici 373.

Ukšanović: Nivo jezera kod Virpazara porastao, ali nije zabrinjavajuće

Ovonedjeljni gost sportske emisije „Dres, nacija – reprezentacija“ biće Matija Roganović, evropski prvak u boksu.
Gledaoci će imati priliku da sa jednim od najuspješnijih crnogorskih sportista razgovaraju o njegovom sportskom putu, uspjesima na evropskoj sceni i planovima za nastavak karijere.
Emisija „Dres, nacija – reprezentacija“ emituje se subotom u 21 čas.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjJrUkqrKRkY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: napadi-na-novinare