Ministar odbrane, Dragan Krapović učestvovaće na sastanku ministara odbrane zemalja članica i posmatrača Američko-jadranske povelje (A-5), od 3. do 5. decembra u Tirani, u okviru predsjedavanja Albanije ovom regionalnom inicijativom.
Kako je navedeno u platformi o učešću na ovom događaju, sastanak ministara odbrane biće prilika da se razmotre dosadašnji rezultati saradnje u okviru A5 inicijative, kao i dalje perspektive snaženja Američko-jadranske povelje, u kontekstu izmijenjene bezbjednosne arhitekture.
- Ministri će razmijeniti mišjenja o budućim ciljevima Američko-jadranske povelje, mogućnostima zajedničkog doprinosa širim naporima međunarode zajednice, sa posebnim fokusom na podršku kolektivnim zadacima u okviru Sjevernoatlantske alijanse. Ministri će razgovarati o aktuelnoj političko-bezbjednosnoj situaciji na Zapadnom Balkanu i ukazati na strateški značaj regiona za stabilnost Evrope i cijelog evroatlantskog područja. Imajući u vidu bezbjednosna dešavanja na istočnim granicama Alijanse, kao i na Bliskom istoku, ministri će ukazati na važnost solidarnosti u izazovnim geopolitičkim okolnostima i kao pozitivan primjer uspješne regionalne saradnje i zajedničkog doprinosa kolektivnim naporima, naglasiti upućivanje Mobilnog trening tima (MTT) u Irak, kao podršku u obuci Iračkih snaga bezbjednosti - navedeno je u dokumentu koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
Na sastanku se očekuje učešće ministara odbrane zemalja članica Američko-jadranske povelje (A-5): Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Sjedinjenih Američkih Država (vodeća nacija), kao i ministara odbrane zemalja posmatrača: Kosova, Srbije i Slovenije (učestvuje po pozivu).
Kako je navedeno u vladinoj platformi, Krapović će u Tirani istaći da je Američko-jadranska povelja, koja je nastala zajedničkim naporima zemalja regiona, prerasla, ne samo u uspješan model regionalne bezbjednosne i odbrambene saradnje, već i u inicijativu koja daje snažan impuls integraciji svih država članica u sistem kolektivne odbrane kakav je NATO savez. 
- Ministar će naglasiti da Ministarstvo odbrane aktivno sprovodi aktivnosti i obaveze koje proizilaze iz članstva u A-5, kao i da ostaje posvećeno daljem razvoju sposobnosti i zajedničkom učešću u međunarodnim misijama i operacijama - ističe se u platformi.
Krapović će govoriti i o prioritetima 44. Vlade Crne Gore, naglašavajući, kako se navodi, posvećenost ubrzanju integracija Crne Gore u EU "i nastavak potpunog usklađivanja sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, imajući u vidu da je sticanje punopravnog članstva u Evropskoj uniji glavni spoljnopolitički prioritet aktuelne Vlade". 
- Takođe, kazaće da Crna Gora ostaje posvećena kredibilnom članstvu u NATO, te da ćemo nastaviti da aktivno dopinosimo jačanju položaja odvraćanja i odbrane, kroz angažman u borbenim grupama NATO isturenih kopnenih snaga u Letoniji i Bugarskoj. Ministar će istaci da će pripadnici Vojske Crne Gore i dalje doprinositi snaženju globalnog mira i stabilnosti učešćem u NATO, EU i UN međunarodnim misijama i operacijama. Dodaće da je Vlada Crne Gore za potrebe odbrane ove godine opredijelila 2,02 odsto BDP-a, te da će više od trećine budžeta za odbranu biti namijenjeno modernizaciji Vojske. Krapović će ukazati na važnost jačanja otpornosti zemalja članica Inicijative. Iako se radi o primarno nacionalnoj odgovornosti, ministar će konstatovati da kontinuirano snaženje regionalne saradnje pozitivno utiče i na ovu oblast, koja se smatra prvom linijom odbrane NATO saveznica - navedeno je u platformi o učešću.
Ministar će, dodaju, istaći i da je Američko-jadranska povelja (A-5) uspješan projekat regionalne bezbjednosne saradnje, te da je Crna Gora kao NATO članica snažno posvećena promociji evroatlantskih vrijednosti, zbog čega će na svim nivoima podržati sprovođenje politike „otvorenih vrata" Alijanse.
- Krapović ce naglasiti da udruženo djelovanje i intenzivna regionalna saradnja snažno doprinose stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana, kao i da integrisanim djelovanjem u okviru regionalnih inicijativa, potvrđujemo političku zrelost i posvećenost našeg regiona jačanju globalne stabilnosti i bezbjednosti - zaključuje se u platformi.
Pored Krapovića, u crnogorskoj delegaciji u Tirani biće Radmila Perović, v.d. generalne direktorice Direktorata za politiku odbrane, Želimir Pojužina, šef Kabineta ministra odbrane i Đina Kontić, visa savjetnica u Direkciji za međunarodnu saradnju. 
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Krapović u Tirani uvjerava da država sprovodi obaveze iz članstva u A-5 i obećava posvećenost zajedničkom učešću u međunarodnim misijama

Ministar odbrane Dragan Krapović uputio je 10. septembra naredbu organizacionim jedinicama - od Generalštaba Vojske Crne Gore do svih direktorata i odjeljenja – kojom se ,,zabranjuje komunikacija sa članovima kabineta Savjeta za odbranu i bezbjednost kao i kabinetima ministara u Vladi Crne Gore“ bez njegovog izričitog određenja.&nbsp; -Nepoštovanje ove naredbe podliježe disciplinskoj odgovornosti – upozorio je ministar Krapović, napominjući da je za realizaciju ove naredbe direktno odgovaraju načelnik Generalštaba VCG, generalni direktori direktorata i svi načelnici organizacionih jedinica.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091201090_5910b1bc18bd8a90f12d64c93af819df88bcd2df65575468638488b050ee9fc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091201090_5910b1bc18bd8a90f12d64c93af819df88bcd2df65575468638488b050ee9fc7" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="Ministar Dragan Krapović "> </figure>  U dopisu nema obrazloženja ili napomene motiva za donišenje ove naredbe koja, prema dostupnim informacijama, nikada ranije nije donošena u Ministarstvu odbrane.&nbsp; -Ministar je na ovaj način želio da zatvori sva vrata u svom ministarstvu da ni jedan drugi državni organ ne dobije informacije, pogotovu one koje se odnose za kupovinu dva patrolna broda. Mislim da je ministar prvenstveno želio da spriječi odliv podataka prema kabinetu predsjednika Jakova Milatovića, naročito u vremenu kad je izborna kampanja – smatra izvor Portala ETV iz Ministarstva odbrane.&nbsp;

Draško Đuranović

Krapović naredio: ko priča bez odobrenja disciplinski će odgovarati?!

Hiljade Amerikanaca izašlo je danas na ulice u Njujorku i drugih velikih gradova za drugi dan demonstracija protiv predsjednika Donalda Trampa u razmaku od dvije sedmice.
"Nema kralja u Americi" i "Pružimo otpor tiraniji" može se vidjeti na plakatima na demonstracijama u Njujorku, pored slika američkog predsjednika sa Hitlerovskim brkovima.
Demonstranti posebno osuđuju antiimigracionu politiku Bijele kuće, u trenutku kada je Vrhovni sud zemlje suspendovao protjerivanje imigranata na bazi zakona iz 1798. godine o „stranim neprijateljima“.
- Imigranti su dobrodošli ovdje - uzvikivali su demonstranti okupljeni ispred biblioteke najvećeg grada u SAD, nedaleko od čuvenog Trampovog tornja.
Demonstranti su se okupili danas i ispred Bijele kuće u Vašingtonu, mada ih je bilo manje nego tokom prethodnih demonstracija u subotu 5. aprila, kada su izašle desetine hiljada ljudi.
Prijavljene su demonstracije i ispred prodavnica Tesla automobila, marke čiji je vlasnik Ilon Mask, milijarder koga je Tramp zadužo da drastično smanji javnu administraciju.
Demonstracije organizuje grupa nazvana 50501, broj koji označava 50 demonstracija u 50 američkih država koje vode do jednog jedinog pokreta - protiv republikanskog predsjednika.
Pokret predstavlja „brzi decentralizovani odgovor na antidemokratske i ilegalne akcije administracije Trampa i njegovih plutokratskih saveznika“, piše na internet sajtu pokreta.
Prema toj organizaciji predviđeno je oko 400 demonstracija tokom dana.
Teško je doći do realnih cifara o broju učesnika, pošto brojne policijske službe odbijaju da daju procjene, piše Frans pres.

Hiljade građana na ulicama protiv Trampa: "Nema kralja u Americi"

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je danas da će Ukrajina poštovati primirje za Uskrs koje je nekoliko sati ranije najavio ruski predsjednik Vladimir Putin, ali je istovremeno optužio Rusiju da ga krši.
- Ako je Rusija zaista spremna da se obaveže, Ukrajina će uraditi isto, &nbsp;njeno djelovanje će odražavati djelovanje Rusije - napisao je Zelenski na mreži Iks.
Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je jednodnevni uskršnji prekid vatre u Ukrajini, saopštio je danas Kremlj.
Prekid vatre će, prema navodima Kremlja, trajati od 18.00 sati popodne u subotu, po moskovskom vremenu, pa do ponoći u noći između nedjelje i ponedjeljka.
Zelenski je predložio da se primirje produži i nakon 20. aprila, ali je ukazao i da se „ruski napadi nastavljaju na više sektora fronta“.
Guverner regiona Herson, na jugu Ukrajine, javio da su večeras izvedeni napadi ruskih dronova poslije početka uskršnjeg primirja koje je najavio Putin.
Guverner Oleksander Prokudin je na društvenim mrežama napisao da su, oko 18.00 po lokalnom vremenu, u napadu osam ruskih dronova, zapaljeni stanovi u stambenoj kuli, a da su još kasnije večeras tri drona napala dva sela, dok su ukrajinske vazduhoplovne snage oglašavale uzbune na vazdušne napade u više oblasti na istoku Ukrajine.
Putin je danas rekao na sastanku sa šefom Generalštaba Valerijem Gerasimovim da naređuje da sve vojne aktivnosti budu u periodu prekida vatre obustavljene i dodao da pretpostavlja da će ukrajinska strana slijediti primer Rusije. Putin je takođe ukazao da Rusi moraju biti spremni da uzvrate na „eventualno kršenje primirja i provokacije neprijatelja“.

Zelenski: Ukrajina će poštovati uskršnje primirje, Rusija ga već krši

Šef Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš jako je zabrinut zbog ovonedjeljnih američkih udara na stratešku naftnu luku u Jemenu, u kojima je poginulo 80 ljudi prema jemenskim Huti pobunjenicima, rekao je danas njegov portparol Stefan Dižaril
- Generalni sekretar je jako zabrinut zbog vazdušnih napada koje su izvele SAD 17. i 18. aprila oko i na jemensku luku Ras Isa, u kojima su prema izvještajima poginuli brojni civili, a među kojima je ranjeno i pet humanitarnih radnika - kazao je Dižarik.
Gutereš je, prema njegovim riječima, zabrinut zbog velike štete i mogućeg izlivanja nafte u Crveno more.
Napadi su bili među najsmrtonosnijim u dosadašnjoj kampanji bombardovanja koju je 15. marta pokrenuo predsjednik Donald Tramp, prenijela je ranije agencija AP.
SAD su preduzele ove korake uništavanja luke kako bi eliminisale taj izvor ilegalnog prihoda „terorista Huta koje podržava Iran“, prema saopštenju američke Vlade.
Ubrzo poslije početka rata u Pojasu Gaze, izazvanog napadom palestinskog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, jemenski pobunjenici Huti, koji imaju podršku Irana i izražavaju solidarnost sa Palestincima, sproveli su desetine raketnih napada na Izrael i na brodove u Crvenom moru.
Ti napadi su prestali sa primirjem koje je stupilo na snagu 19. januara, ali Huti, koji su preuzeli odgovornost za nastavak napada na Izrael, obećali su da će ih ponovo intenzivirati, sve dok Izrael nastavlja sa napadima na Pojas Gaze.
Vlada Donalda Trampa je objavila prije nekoliko nedjelja da pokreće veliku vojnu ofanzivu na Huti pobunjenike kako bi ih primorala da prekinu sa prijetnjama brodovima koji plove važnim međunarodnim trgovinskim plovnim putem.

Gutereš zabrinut zbog američkih napada na naftnu luku u Jemenu

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je danas da Izrael „nema drugi izbor“ nego da nastavi sa borbama u Gazi, dodajući da se rat neće završiti prije nego što Hamas bude uništen, taoci oslobođeni i osigurano da ta teritorija ne predstavlja prijetnju za Izrael.
Netanjahu je ponovio i obećanje da će osigurati da Iran ne dođe do nuklearnog oružja.
Izraelski premijer je pod rastućim pritiskom u zemlji, ne samo od porodica talaca i njihovih pristalica, već od rezerivstia i penzionisanih izraelskih vojnika koji dovode u pitanje nastavak rata, poslije izraelskog jednostranog prekida primirja prošlog mjeseca.
U svom saopštenju Netanjahu je rekao da je Hamas odbacio najnoviji izraelski prijedlog da oslobodi polovinu talaca za nastavak primirja.
Netanjahu je dao ove izjave pošto je u izraelskim napadima poginulo više od 90 ljudi u posljednjih 48 sati, prema današnjem izvještaju Ministarstva zdravlja u Gazi. Izraelske trupe jačaju napade da bi izvršile pritisak na Hamas da oslobodi taoce i da se razoruža.
Među 15 ljudi poginulih u Gazi noćas ima i žena i djece, javlja osoblje bolnica.
Najmanje 11 ljudi je poginulo u južnom gradu Kan Junisu, nekoliko njih u šatoru u oblasti Mlasti uvasi, gdje stanuju stotine hiljada raseljenih, rekli su zaposleni u bolnici. Izrael je tu oblast označio kao humanitarnu zonu.
Četvoro ljudi poginulo je u napadima na grad Rafu, uključujući majku i njenu ćerku, javlja Evropska bolnica u koju su njihova tijela odnijeta.
Kasnije danas u izraelskom vazdušnom napadu na grupu civila, zapadno od Nuseirata u centralnoj Gazi, jedna osoba je poginula, saopštila je bolnica Al Avda.
Izraelska vojska tvrdi da je tokom vikenda ubijeno više od 40 palestinskih militanata.
Priznali su i da je poginuo jedan izraelski vojnik u sjevernom dijelu Gaze, potvrđujući da je to prvi poginuli vojnik od 18. marta, kada je Izrael nastavio borbe poslije dvomjesečnog primirja.
Izrael je najavio da će pojačati napade širom Gaze i na neograničeno vrijeme okupirati velike djelove takozvanih bezbjednosnih zona unutar pojasa Gaze, uske teritorije gdje živi više od dva miliona ljudi. Hamas hoće da se Izrael potpuno povuče sa te teritorije.
Izrael je posljednjih šest nedjelja blokirao Gazu zabranjujući ulazak hrane i druge robe.
Humanitarne agencije su uputile alarm ove nedjelje ukazujući da je hiljade djece neuhranjeno i da većina ljudi jedva jede jedan obrok dnevno kako se smanjuju zalihe, prenose Ujedinjene nacije.

Netanjahu: Izrael nema izbora, mora da nastavi borbe u Gazi

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.