Zohran Mamdani je u četvrtak, prvog dana mandata na funkciji gradonačelnika, potpisao izvršnu naredbu kojom je poništio sve odluke koje je donio bivši gradonačelnik Erik Adams nakon što je protiv njega podignuta optužnica zbog korupcije, uključujući i dvije koje su bile predstavljene kao podrška Izraelu.
Jedna od poništenih odluka, koju je Adams potpisao prošlog mjeseca, zabranjivala je gradskim institucijama bojkot ili povlačenje investicija iz Izraela. Druga odluka, potpisana prošlog juna, usvojila je široku definiciju antisemitizma, kojom su pojedini oblici kritike Izraela — poput protivljenja etnički jevrejskom karakteru države Izrael — izjednačeni s antisemitizmom.
Mamdani nije poništio odluku o osnivanju gradske kancelarije za borbu protiv antisemitizma, koji je Adams formirao u maju.
Ipak, bivši gradonačelnik i pojedini jevrejski lideri konzervativnije orijentacije, koji su se protivili Mamdanijevoj kandidaturi i s nepovjerenjem gledaju na njegove namjere kao gradonačelnika, kritikovali su poteze novog gradonačelnika.
Ina Vernikov, republikanska odbornica iz Bruklina, napala je gradonačelnika u četvrtak uveče, navodeći na društvenim mrežama da jedna od poništenih odluka „štiti Jevreje koji vjeruju u pravo na samoopredjeljenje od diskriminacije“. Nešto više od sat kasnije dodala je da „prohamasovski antisemiti, ohrabreni“ gradonačelnikom, „dolaze“.
Adamsove odluke bile su kontroverzne već u trenutku kada su potpisane, a mnogi su ih doživjeli kao pokušaj da se ograniči djelovanje njegovog nasljednika.
- Obje ove odluke djelovale su kao očajnički pokušaji da se uguše stavovi s kojima se gradonačelnik i njegovi finansijeri nijesu slagali, posebno jer je jedna od njih donesena u posljednjim sedmicama njegovog mandata. Nije iznenađenje i dobra je vijest da ih je novi gradonačelnik poništio - kazala je Dona Liberman, izvršna direktorica njujorške Unije za građanske slobode.
Liberman je dodala da su ove odluke, kao i slične njima, „imale zastrašujući efekat na govor koji je zaštićen Prvim amandmanom“.
- Pravo na slobodu govora ne zavisi od vašeg stava, i to važi za govor o Izraelu ili Gazi, važi za politički aktivizam vezan za taj sukob, kao i za svako drugo političko pitanje s kojim se suočavamo - rekla je ona.
Mamdani je kritikovao Izrael na načine koji su se ranije smatrali nezamislivim za izabranog zvaničnika u Njujorku, gradu koji ima najveću jevrejsku populaciju u Sjedinjenim Američkim Državama.
Izrael je nazivao „aparthejdskom državom“, govorio da bi trebalo da obezbijedi jednaka prava pripadnicima svih religija umjesto da favorizuje Jevreje u političkom i pravnom sistemu, te je podržavao pokret koji nastoji da ekonomski izoluje Izrael, poznat kao Boycott, Divestment and Sanctions.
Često su jevrejski birači koji su ga podržavali isticali da njegovi stavovi o Izraelu, kao i otvoreno protivljenje načinu na koji se Izrael odnosi prema Palestincima, odražavaju i njihove stavove.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mamdani prvi dan mandata povukao naredbe koje su ranije donesene da bi zaštitile Izrael

Ruski državljanin S.B. (63) uhapšen je i protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo davanje mita.
S.B. se sumnjiči da je na zajedničkom graničnom prelazu Zupci–Sitnica, prilikom granične kontrole vozila marke „Ford“, poljskih registarskih oznaka, policijskom službeniku na uvid dao pasoše šest saputnika, kao i svoj u kojem se nalazio novac.
- Nakon prikupljenih obavještenja od putnika u vozilu, konstatovano je da je S.B. obavljao nezakonitu djelatnost prevoza putnika u međunarodnom drumskom saobraćaju, o čemu je obaviješten i nadležni saobraćajni inspektor radi preduzimanja daljih mjera i radnji - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Policijski službenici su nakon sprovedenih mjera i radnji, po nalogu postupajućeg tužiocauhapsili &nbsp;S.B. i u zakonskom roku ga sproveli nadležnom tužilaštvu.&nbsp;

Herceg Novi: Uhapšen Rus, graničnom policajcu predao pasoš sa novcem

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u oktobru je na mjesečnom nivou pala 0,02 procentna poena i iznosila je 6,23 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).
- Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na ukupno odobrene kredite na mjesečnom nivou je bila niža 0,01 procentni poen i iznosila je 5,72 odsto - navodi se u Biltenu CBCG.
Kamatne stope na novoodobrene kredite u oktobru su pale, efektivna 0,19 procentnih poena na 6,04 odsto, a nominalna 0,07 procentnih bodova na 5,55 odsto.
Kamatne stope mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) na ukupno odobrene kredite u oktobru su pale, efektivna 0,23 procentna poena na 20,41 odsto, a nominalna 0,19 procentnih bodova na 18,41 odsto.
Kamatne stope MFI na novoodobrene kredite u oktobru su pale, efektivna 1,55 procentna poena na 18,62 odsto, a nominalna 1,26 procentnih bodova na 16,9 odsto.
Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u oktobru je bila 0,01 procentni poen viša nego u septembru i iznosila je 0,27 odsto.
Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u oktobru je iznosila 5,96 procentnih poena i bila je niža u odnosu na septembar.

CBCG: Pad kamatnih stopa

Beranac A.L. (28) osuđen je na zatvorsku kaznu od 21 dan je odbio test na droge.
Njemu je suđeno u hitnom postupku, nakon što ga je kao taksi vozača rano jutros, oko 2:15 sati, na lokalnoj saobraćajnici u Budvi kontrolisala patrola policije.
- Tom prilikom A.L. je odbio da se podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu - navedeno je u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi.
Uz zatvorsku kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca kao i maksimalan broj kaznenih bodova.

Budva: Taksista odbio test na droge, osuđen na 21 dan zatvora

Crna Gora se nalazi na spisku država koje Rusija smatra neprijateljskim, ali nije posebno rangirana po stepenu prijetnje, piše ruski portal Vzgljad, koji se bavi analizom odnosa Moskve sa zapadnim zemljama.
Kako navodi Vzgljad, iako postoji zvanična lista država koje Rusija tretira kao neprijateljske zbog političkih i ekonomskih mjera prema Moskvi, taj spisak ne podrazumijeva numeričko rangiranje. Ipak, isti portal u svojim analizama izdvaja zemlje koje, prema njihovoj ocjeni, prednjače po intenzitetu konfrontacije sa Rusijom.
Na vrhu takvog poretka nalazi se Velika Britanija, koju ruski analitičari označavaju kao glavnog evropskog protivnika Moskve. Slijede Njemačka i Francuska, dok se u vrhu liste nalaze i Sjedinjene Američke Države, Holandija, Estonija i druge članice NATO-a i Evropske unije.
Crna Gora, iako se nalazi na spisku neprijateljskih država, ne svrstava se u uži krug zemalja koje ruski mediji označavaju kao ključne nosioce antiruske politike, navodi Vzgljad.
Podsjećamo, Crna Gora je sankcije Rusiji uvela usklađujući se sa politikom Evropske unije, a nakon početka rata u Ukrajini dodatno je pojačala restriktivne mjere prema Moskvi, uključujući zabrane, zamrzavanje imovine i političke odluke u skladu sa stavovima Brisela.

Crna Gora na spisku neprijateljskih država Rusije, ali bez posebnog rangiranja

Kineske vlasti saopštile su danas da će uvesti dodatne carine od 55 odsto na uvoz govedine iz Brazila, Australije i SAD, počev od 1. januara i trajaće tri godine.
Cijene govedine u Kini posljednjih godina imaju tendenciju pada, a analitičari ukazuju na prekomjernu ponudu i nedostatak potražnje kako se druga najveća svjetska ekonomija usporavala, prenijeli su mediji u Francuskoj.
Sa porastom uvoza, Kina predstavlja izuzetno važno tržište za zemlje kao što su Brazil, Argentina i Australija.
Prema anketi koju je sproveo Peking, uvoz govedine je naštetio domaćoj industriji Kine, saopštilo je kinesko Ministarstvo trgovine.
Anketa je obuhvatila svežu, smrznutu, govedinu sa kostima i govedinu bez kostiju.
Dodatne carine će se primjenjivati tri godine, do 31. decembra 2028. godine.
Ministarstvo trgovine je to opisalo kao zaštitne mjere, navodeći da će se postepeno ublažavati.
Zemljama su dodijeljene godišnje kvote za uvoz, a pošiljke govedine u Kinu biće podložne dodatnom porezu od 55 odsto ako uvoz premaši ovu količinu. Kvote će se svake godine blago povećavati.
Za 2026. godinu, Brazil će imati uvoznu kvotu od 1,1 milion tona, Argentina pola miliona tona, Australija 200.000 tona, a SAD 164.000 tona.
Ministarstvo trgovine je navelo da suspenduje dio sporazuma o slobodnoj trgovini sa Australijom koji se odnosi na govedinu.
Brazilske vlasti, najveći svjetski izvoznik mesa, saopštio je danas da namjerava da "sarađuje sa kineskom vladom, kako bilateralno tako i u okviru Svjetske trgovinske organziracije (STO), kako bi ublažio uticaj" te mjere.

Kina će uvesti dodatne carine od 55 odsto na uvoz govedine iz nekih zemalja

Švajcarska danas od Finske preuzima jednogodišnje predsjedavanje Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), a dužnost predsjedavajućeg vršiće ministar vanjskih poslova Injasio Kasis, koji je najavio da obezbjeđivanje sveobuhvatne bezbjednosti u svim njenim dimenzijama ostaje u središtu švajcarskog predsjedavanja.
- Predsjedavanju pristupamo sa uvjerenjem da, uprkos tenzijama, OEBS ostaje nezamjenjiv. Švajcarska će se posvetiti očuvanju osnovnih instrumenata – misija, posmatranja izbora – i obezbjeđivanju njihovog finansiranja - rekao je Kasis predstavljajući prioritete predsjedavanja Švajcarske pred Stalnim savjetom OEBS u Beču.
On je ocijenio da je OEBS, sa svojim sveobuhvatnim pristupom bezbjednosti koji uključuje ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava, dobro pozicioniran da se uhvati u koštac sa izazovima.
- Iskoristićemo svoje iskustvo u posredovanju kako bismo podsticali dijalog, poverenje i bezbjednost - naveo je Kasis predstavljajući prioritete u septembru.
On je dodao da je suočena sa ratom u Evropi, Švajcarska posvećena pravednom miru u Ukrajini, zasnovanom na međunarodnom pravu i Helsinškim principima.
Najavio je i da će Švajcarska na čelu OEBS podsticati saradnju u oblasti sajber-bezbjednosti, političko-vojnih instrumenata i prevencije sukoba.
Takođe je istakao značaj jačanja inkluzivne multilateralne diplomatije, predviđanja tehnološkog razvoja radi bezbjedne i humane budućnosti, promovisanja demokratije, vladavine prava i ljudskih prava, kao i unapređenja sposobnosti OEBS-a da djeluje.
Ovo je treći put da Švajcarska predsjedava OEBS-om.
OEBS, čije je sjedište u Beču, osnovan je 1973. i najveća je međuvladina bezbjednosna organizacija u svijetu sa 57 zemalja članica i 11 zemalja partnera.

Švajcarska od danas predsjedava OEBS-om

Bahrein, Kolumbija, Demokratska Republika Kongo, Liberija i Letonija od danas su nove nestalne članica Savjeta bezbjednosti UN sa dvogodišnjim mandatom.
Nove nestalne članice SB UN od danas se pridružuju Danskoj, Grčkoj, Pakistanu, Panami i Somaliji koje su nestalne članice SB UN od 1. januara prošle godine.
Savjet bezbjednosti UN ima 15 članica od kojih je pet stalnih sa pravom veta - Francuska, Velika Britanija, SAD, Kina i Rusija, a 10 se bira na period od dvije godine, ali tako da se svake godine zamjenjuje po pet članica.
Nestalne članice biraju se po regionalnom principu.
Neparnih godina u Savjet bezbjednosti UN ulaze po jedna zemlja iz Afrike, Azije i Latinske Amerike i dvije iz grupe zapadnih zemalja, a parnih godina dvije zemlje iz Afrike i po jedna iz Azije, Latinske Amerike i Istočne Evrope. Parna godina je početak mandata i za arapsku članicu.
Od novih nestalnih članica najviše iskustva ima Kolumbija kojoj je ovo osmi put da ulazi u SB UN, Demokratskoj Republici Kongo ovo je treći put, Bahreinu. i Liberiji drugi, dok Letonija nikada ranije nije bila članica SB UN.
Svjetski rekorder je Japan koji je u SB UN biran 11 puta, dok više od trećine zemalja članica UN nikada nisu bile zastupljene u Savjetu bezbjednosti UN. Među njima su i Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.
SFR Jugoslavija je četiri puta bila nestalna članica Savjeta bezbjednosti UN, a od njenog raspada su, kao samostalne države, članice tog tijela do sada bile Slovenija (1998-1999 i 2004-2206), Hrvatska (2008-2009) i BiH (2010-2011).
Predstavnicima Alžira, Gvajane, Južne Koreje, Sijera Leonea i Slovenije 31. decembra 2025. završen je dvogodišnji mandat.

Od danas pet novih članica u Savjetu bezbjednosti UN

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro u četvrtak nije htio da odgovori na pitanje o navodnom američkom napadu na pristanište brodova u Venecueli, ali je rekao da je otvoren za saradnju sa Vašingtonom u borbi protiv trgovine drogom, nakon više nedelja američkog vojnog pritiska.
- Gdje god žele i kad god žele - rekao je Maduro o ideji dijaloga sa Sjedinjenim Državama o trgovini drogom, nafti i migracijama u intervjuu za državnu televiziju.
Madurova vlada nije ni potvrdila ni demantovala američki napad na pristanište za koje je američki predsednik Donald Tramp rekao da je služilo venecuelanskim brodovima za krijumčarenje droge.
Na direktno pitanje da li potvrđuje ili opovrgava napad, Maduro je u četvrtak rekao da bi „o tome mogli razgovarati za nekoliko dana“.
Napad bi predstavljao prvi poznati kopneni udar američke vojne kampanje protiv trgovine drogom iz Latinske Amerike.
Tramp je u ponedjeljak rekao da su Sjedinjene Države napale i uništile pristanište za navodne venecuelanske brodove s drogom.
Tramp nije rekao da li je riječ o vojnoj ili operaciji CIA-e, niti gde se napad dogodio; rekao je samo da se napad desio „uz obalu“.
- Došlo je do velike eksplozije na pristaništu na kojem su tovarili brodove drogom - rekao je Tramp novinarima u svom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi.
Maduro je u intervjuu insistirao na tome da se Venecuela dobro branila dok su Sjedinjene Države sprovodile svoju vojnu kampanju na moru.
- Naš narod je bezbjedan i u miru - rekao je.
Maduro je rekao da nije razgovarao s Trampom od 12. novembra, kada je imao razgovore koje je opisao kao srdačne i pune poštovanja.
- Mislim da je taj razgovor bio čak i prijatan, ali od tada razvoj (situacije) nije bio prijatan. Sačekajmo. Ako žele ozbiljno da razgovaraju o sporazumu o borbi protiv trgovine drogom, mi smo spremni - rekao je predsjednik Venecuele.
Administracija Donalda Trampa optužuje Madura da vodi narko-kartel i tvrdi da SAD preduzimaju mjere isključivo protiv trgovine drogom, ali ljevičarski lider negira bilo kakvu umiješanost u trgovinu narkoticima i tvrdi da SAD žele da sprovedu državni udar jer Venecuela ima najveće poznate rezerve nafte na Zemlji.

Tag: naredbe

Mamdani prvi dan mandata povukao naredbe koje su ranije donesene da bi zaštitile Izrael

Herceg Novi: Uhapšen Rus, graničnom policajcu predao pasoš sa novcem

CBCG: Pad kamatnih stopa

Budva: Taksista odbio test na droge, osuđen na 21 dan zatvora

Crna Gora na spisku neprijateljskih država Rusije, ali bez posebnog rangiranja

PRATITE TVe UŽIVO