Direktorica Narodne biblioteke "Stevan Samardžić" u Pljevljima Bojana Đaćić ponovo je kaznila radnika u ovoj javnoj ustanovi Danka Radovanovića i to novčanom kaznom u visini od 30 odsto mjesečne zarade, a u odluci nije naveden nijedan dokaz koji potvrđuje da je učinio ono što mu se stavlja na teret - kazali su iz Sindikalne organizacije zaposlenih ove biblioteke. Kako se navodi u odluci koju su dostavili medijima, Radovanović - koji je zapošljen kao knjižničar na Dječijem odjelenju - odgovoran je da je od 1. januara 2000. do 11. jula ove godine "očigledno nesavjesno i neodgovorno postupao" na način što je "propustio da provjerava stanje knjižnih fondova kroz kartoteke, inventar i kataloge, vodi statistiku o dnevnom, mjesečnom i godišnjem protoku knjižnih fondova, obavlja i druge poslove iz domena djelatnosti Biblioteke, vrši redovnu kontrolu, nadzor, čuvanje i zaštitu, kao i uredno vođenje evidencije bibliotečkog fonda na Dječijem odjeljenju". - Na osnovu konačnog izvještaja o reviziji knjižnog fonda Dječijeg odjeljenja od 8. septembra, sprovedene od marta do septembra, utvrđeno je da je nestalo, odnosno da je zagubljeno 1.828 knjiga na Dječijem odjeljenju, što predstavlja izuzetno težak propust u radu, drastično zanemarivanje profesionalnih dužnosti i grubo nepoštovanje osnovnih pravila bibliotečke struke, a zbog takvog postupanja u dužem vremenskom periodu NB "Stevan Samardžić" je pričinjena ozbiljna materijalna šteta. Time je izvršio težu povredu - nesavjesno vršenje radne obaveze iz Opšteg kolektivnog ugovora, pa se imenovanom za učinjenu povredu radne obaveze izriče mjera: Novčana kazna u visini od 30 odsto mjesečne zarade zaposlenog ostvarene u mjesecu u kome je odluka izrečena u trajanju od četiri mjeseca - navodi se u odluci. Iz Sindikalne organizacije zaposlenih su ocijenili da Đačić "na najokrutniji i krajnje bezobziran način nastavlja da ugrožava egzistenciju" njihovih porodica i njih samih. - Nova žrtva samovolje direktorice i, očigledno, nekih ko zna kakvih poriva jeste opet, po ko zna koji put, Danko Radovanović. Kolega Radovanović je ponovo kažnjen novčanom kaznom u visini od 30 odsto mjesečne zarade. Kažnjen je za nešto što pravo i pravna praksa ne prepoznaju, te samim tim smatramo da je direktorica dala "značajan doprinos pravnoj nauci" - naveli su u saopštenju. Ističu da u odluci o kažnjavanju nema podataka o odgovornosti drugih zaposlenih, njih 15, koji su od 2000. do 2025. godine radili na tim poslovima, kao ni odgovornosti poslovodstva u tom periodu. - Ističemo da u odluci o kažnjavanju nije naveden nijedan dokaz koji potvrđuje da je Radovanović učinio ono što mu se stavlja na teret i zbog čega je novčano kažnjen - kazali su iz Sindikalne organizacije zaposlenih. Postavljaju pitanje odbornicima u Skupštini Opštine Pljevlja da li će nastaviti da podržavaju samovolju "nezakonito i krajnje neprofesionalno ponašanje i postupanje Đačić ili će konačno, kako se već u raznim krugovima po gradu priča, preduzeti nešto i smijeniti je". - Upoznajemo ukupnu javnost da će do izvjesne smjene Đačić značajno naštetiti Biblioteci, kako finansijski tako i u pogledu ugleda. Iako je već nanijela ogromnu štetu, uvjeravamo vas da ta šteta može biti još ozbiljnija. U samom finišu svoje direktorske karijere, Đačić će po svemu sudeći preduzeti neke mjere koje će gotovo sigurno rezultirati novim otkazima zaposlenima u ustanovi - ističu iz Sindikalne organizacije zaposlenih. Podsjećaju kako je ona, kako navode, na nezakonit i "monstruozan način kažnjavala i otpuštala radnike", te ocijenili da bi "red bio da se pojavi na nekom od dvadeset i kusur ročišta pred Osnovnim sudom u Pljevljima". - A ne da kao do sada izbjegava i odlaže ista. Svakako, ta odlaganja joj više ne prolaze, pa će samo u novembru biti skoro deset postupaka pred sudom u Pljevljima - naglasili su u saopštenju. Troškovi za advokata, kako dodaju, samo rastu. - Advokat uzima novac, a očigledno je da samo pokušava izbjeći ročišta i glavne rasprave. Možda direktoricu Đačić zbog visokog broja procesa pred sudom protiv Biblioteke ipak savjetuju da unajmi cijeli tim advokata, ali ne brinite - biće para da se to plati. Svakako nas kažnjava sa 30 odsto od plate, pa se od tog novca plaća advokat - zaključili su iz Sindikale organizacije zaposlenih NB "Stevan Samardžić" u Pljevljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017111012_bf9cfd4ba1c2c1a7494d85eee5b83047af5cf7f389796fffb926dcee609a4de9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251017111012_bf9cfd4ba1c2c1a7494d85eee5b83047af5cf7f389796fffb926dcee609a4de9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Odluka o kažnjavanju Radovanovića"><figcaption>Odluka o kažnjavanju Radovanovića(Photo: Sindikalna organizacija zaposlenih NB "Stevan Samardžić")</figcaption></figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikalna organizacija zaposlenih NB "Stevan Samardžić": Đaćić ponovo kaznila Radovanovića novčanom kaznom, razlog nestanak 1.828 knjiga tokom 25 godina rada

Sindikalna organizacija Narodne biblioteke "Stevan Samardžić" Pljevlja obratila se javnosti sa pitanjem da li lokalna samouprava i odbornici u Skupštini Opštine tog grada znaju da se u ovoj biblioteci opet sprema "likvidacija" zaposlenih sa već poznatim potpisom fingiranja i podvala nakon kojih ide "brzinski" otkaz ugovora o radu?.
Njihovo saopštenje prenosimo u cjelosti:
"Ako biste sada došli u Narodnu biblioteku „Stevan Samardžić“ u Pljevljima i zatražili Izvještaj o radu za 2024. godinu ne biste ga našli čak ni u slučaju da „korisnički servis“ ove ustanove besprekorno funkcioniše. Iako je svima poznato da ne postoji mogućnost popravnog ispita ni za Savjet ni za izvršnu direktoricu, stvari se nisu pomakle s mjesta, bar kada su oni u pitanju. Zato što nisu sankcionisani od strane lokalne vlasti, oni sasvim prirodno nastavljaju dosadašnju praksu bahatog ignorisanja zakona i povlađivanja takvom ponašanju. Izgleda paradoksalno, ali to je logičan slijed događaja nakon usvajanja dva Programa rada (2023, 2024), koji su sadržali advokatske troškove kao budžetske stavke po prvi put od osnivanja ove ustanove, koje su direktno bile uperene, a sada već stavljene u funkciju, protiv zaposlenih u Biblioteci. Ne mari, lokalna vlast je na taj način jasno pokazala da ne samo podržava manevre izvršne direktorice Biblioteke, već i afirmiše kažnjavanje zaposlenih. Kao građani, dali smo im legitimitet i odriješene ruke da asfaltiraju, fasadiraju, paradiraju, svežu kamenje, a ponešto i puste... Izbori su dovoljno daleko, narod će ponešto i zaboraviti, pa ne lipši magarče!
Mi, međutim, imamo nešto razboritije stavove i duhovna nastrojenja koji nam sugerišu da svoj narod treba cijeniti, pa ga, u najboljoj namjeri, i podsjetiti na nedvosmislene i jasne činjenice vezane za našu ustanovu. S obzirom na činjenicu da lokalna skupština odobrava sredstva, ali poreski obveznici uplaćuju, treba da se zna gdje ta sredstva idu i da li je baš odabrana namjena njihovog trošenja ona koju ćemo svi podržati. U ovom trenutku protiv Biblioteke vodi se približno dvadeset sporova, tako da su građani, ne svojom voljom, postali pokrovitelji pravnog egzibicionizma izvršne direktorice Biblioteke i članova Savjeta po principu „ima se, može se“. Sve se to dešava naočigled skupštinske većine, indirektno ili otvoreno podržano njom, uz zakletve brzoprelazeće u krivokletstvo i poneku kletvu upućenu najmlađem naraštaju naše populacije.
Koliko nas treba da bude likvidirano, koliko otpušteno, a koliko privedeno bezuslovnoj poslušnosti i poniznosti?
Da li je javnost upoznata da se u Biblioteci opet spremaju disciplinske mjere, kazne, otkazi?
Da li lokalna samouprava i odbornici u SO Pljevlja znaju da se u Biblioteci opet sprema ,,likvidacija” zaposlenih sa već poznatim potpisom fingiranja i podvala nakon kojih ide ,,brzinski” otkaz ugovora o radu?".

Sindikalna organizacija Narodne biblioteke "Stevan Samardžić": Novi otkazi da, smjena direktorice ne

Poslanici parlamentarne većine nijesu danas glasali za usvajanje Prijedloga poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA da se svoj djeci u Crnoj Gori poveća iznos dječijeg dodatka za 50 odsto, time su pokazali još jednom odnos prema našoj najmlađoj populaciji na kojoj počiva i budućnost naše države, saopštio je poslanik URE Zoran Mikić.
Mikić je naglasio da od 2021. godine, kada su ponovo uvedeni dječiji dodaci zahvaljujući tadašnjoj većini kojoj je pripadala i URA, da se uprkos drastičnom rastu cijena, kako osnovnih životnih namirnica tako i svih drugih proizvoda, iznos dječijih dodataka nije povećavao. On ističe da su upravo zbog toga poslanici URE i predložili da se za 50 odsto povećaju sve kategorije dječijeg dodatka.
- Nažalost, kolege iz vlasti su odbile predlog URE pod obrazloženjem da novca u Budžetu nema za djecu i povećanje socijalnih naknada. Tužno je što za poslanike parlamentarne većine ima novca kada treba izdvojiti 9 miliona za službena putovanja, kada treba izdvojiti 46 milona za konsultantske usluge, kada treba izdvojiti 25 milona za kupovinu vladinog aviona, ali nema svega par milona za dječije dodatke - poručuje Mikić.
Dodaje i da su poslanici većine ažurni i kada treba glasati da se rasproda državna imovina, kada treba glasati za kontroverzne sporazume sa investitorima sa raznih svjetskih destinacija i kada treba usvajati kontroverzne zakone poput Zakona o šumama, ali ne i kada treba povećati dječije dodatke.
- Poslanici parlamentarne većine pokazali su još jednom danas kako se odnose prema našoj djeci, a URA će i u narednom periodu istrajati na ovom pitanju sa novim predlozima, sve dok ne dođemo u situaciju da se konačno povećaju dječiji dodaci - zaključio je Mikić.

Mikić: Vlast pokazala odnos prema djeci time što je odbila da glasa za povećanje dječijih dodataka za 50 odsto

Primirje u Gazi je dalo nadu građanima u Izraelu da zemlja može "početi popravljati" svoj ugled u inostranstvu, nakon mjeseci sve dublje izolacije uslijed posljedica dvogodišnjeg sukoba.
Javno mnjenje na Zapadu značajno se promijenilo otkako je rat izbio nakon napada grupe Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
Masovni protesti su se organizovali zbog humanitarnih posljedica izraelske ofanzive, a nekoliko zapadnih zemalja je u posljednjim mjesecima javno priznalo palestinsku državu - uprkos žestokom protivljenju izraelske vlade premijera Benjamina Netanjahua i Amerike.
Strana istraživanja pokazala su slabljenje podrške izraelskoj vojnoj kampanji čak i u Americi.
Rojters je razgovarao sa 13 sadašnjih i bivših izraelskih zvaničnika i eksperata koji su priznali da je humanitarni trošak sukoba imao veliki udarac na ugled Izraela. Neki su izrazili nadu da bi oslobađanje izraelskih talaca i palestinskih zatvorenika i pritvorenika kao dio prve faze sporazuma o Gazi, koje je planirano za ovu nedjelju, moglo započeti proces obnove reputacije Izraela.
- Ovo bi moglo pomoći Izraelu da povrati dio empatije i legitimiteta koje je izgubio tokom rata - rekao je ove nedjelje jedan izraelski zvaničnik koji je želio ostati anoniman.
Peter Lerner, bivši međunarodni portparol izraelske vojske je izjavio da bi to zahtijevalo konkretne političke poteze od Netanjahuove vlade, a ne samo riječi.
On je pozvao na "jasnu, kredibilnu posvećenost miru, zaštitu nevinih života, poštovanje međunarodnog prava i ozbiljna ulaganja u regionalna i humanitarna partnerstva".
Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar mjesecima unazad je u zatvorenim sastancima sa Netanjahuom i drugim ministrima upozoravao na diplomatske posljedice rata.
Netanjahu je prošlog mjeseca mnoge Izraelce iznenadio izjavom da će zemlja u narednim godinama morati da postane samostalnija zbog međunarodne reakcije na rat.
Premijer, koji je više puta isključivao mogućnost stvaranja palestinske države, ranije je obećavao da će ratovati dok Hamas ne bude potpuno uništen.
- Poboljšanje ugleda zahtjeva dugo vremena za obnovu povjerenja - rekao je jedan diplomata iz zapadne Evrope, dodajući da je primirje "dobar prvi korak... ali da će biti potrebni mnogi naredni".
Prema anketi Instituta za nacionalnu bezbjednost iz Tel Aviva sprovedenoj u augustu, više od 66 odsto Izraelaca brine mogućnost međunarodne izolacije zemlje u poređenju sa 55 odsto u julu 2024. godine.
Neki upućeni u izraelske komunikacione napore rekli su da su neuspjesi Netanjahueve vlade da se diplomatski angažuje oko zabrinutosti Zapada zbog humanitarnih posljedica rata u Gazi dodatno pogoršali izolaciju Izraela.
Bivši zvaničnici su takođe opisali nedostatak poruke i resursa. Komunikacioni napori tokom rata ostali su podijeljeni između različitih ministarstava, dok je nacionalna direkcija za javnu diplomatiju bila oskudno opremljena.
Sporazum o primirju je krhak: izraelska vojska, koja i dalje kontroliše oko polovinu Gaze, u utorak je otvorila vatru na Palestince za koje tvrdi da su se približavali njenim snagama, navodi Rojters.
Odnosi Izraela sa nekoliko arapskih država sa kojima ima formalne veze, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata koji su uspostavili diplomatske odnose sa Izraelom prije pet godina u okviru Trampovih Abrahamovih sporazuma, bili su napeti zbog rata u Gazi. Neki stručnjaci dovode u pitanje da li će trenutna desničarska vlada Izraela, koja se oslanja na podršku religijskih ultranacionalističkih partija, moći izgraditi mostove sa susjednim zemljama i palestinskim rukovodstvom.
Emanuel Našon, bivši ambasador i zamjenik generalnog direktora izraelskog ministarstva spoljnih poslova za javnu diplomatiju u prvim mjesecima rata, smatra da Netanjahu nije otišao na samit u Egiptu da bi izbjegao razgovore o rješenju sukoba u okviru dvije države.
- Mislim da bi prvi korak ka poboljšanju ugleda Izraela u svijetu bile izbore i formiranje nove vlade koja bi krenula novim putem, uključujući i učenje iz ratnih lekcija - zaključio je on.

Izrael na raskršću: Hoće li prestanak napada na Gazu biti put ka obnovi ugleda ili odlazak u veći ponor?

Portugalski parlament usvojio je Zakon o zabrani nošenja burki i nikaba u većini javnih mjesta.
Ovaj zakon je usvojen na prijedlog krajnje desničarska stranka Čega.
Zakon predviđa kazne za nošenje vela preko lica u javnosti u iznosu od 200 i 4.000 eura, dok je prisiljavanje nekoga da nosi maramu ili veo kažnjivo je zatvorom do tri godine.
Pokrivanje lica bilo bi i dalje dozvoljeno u avionima, diplomatskim prostorijama i vjerskim objektima.
Ovim zakonom Portugalija se priključuje Francuskoj, Austriji, Belgiji i Holandiji, koje već imaju potpune ili djelimične zabrane nošenja burki i nikaba.
Predsjednik Marselo Rebelo de Souza i dalje bi mogao da stavi veto na zakon ili da ga pošalje Ustavnom sudu na provjeru.

Portugalski parlament usvojio Zakon o zabrani nošenja burki

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 1.835 ambulantnih pregleda, od čega 428 u Institutu za bolesti djece (IBD).
&nbsp;Iz KCCG je saopšteno da su u Urgentnom centru zbrinuta 202 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 270.
- U istom periodu obavljena su 53 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 129 pacijenata, od čega 17 u IBD-u - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 500 dijagnostičkih procedura, od čega 89 CT i 62 MR pregleda.
U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 85 dijagnostičkih procedura, od toga tri CT i devet MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.336 pacijenata i odrađeno 36.470 analiza - dodali su u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 12 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko 1,8 hiljada pregleda

Demokrate Alekse Bečića, koje upravljaju ključnim sektorima bezbjednosti i odbrane, kao i brojnim drugim važnim resorima u državi, iz godine u godinu bilježe strmoglav pad podrške. To potvrđuje i najnovije istraživanje CEDEM-a, prema kojem ovu partiju trenutno podržava svega 8,2% građana. Ovo je ozbiljan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je prema istom istraživanju, podrška iznosila 10%. Podrška Demokratama, prema istraživanju CEDEM-a objavljenom u maju 2023. iznosila je 11,1 %.&nbsp; U tom kontekstu, ne iznenađuje što se Demokrate obračunavaju sa svakim ko se usudi da uputi i najmanju kritiku na njihov račun — posebno kada je riječ o sistemima kojima upravljaju, a koji su, po svemu sudeći, pred pucanjem. Čini se da partija Bečića i Borisa Bogdanovića, suočena s padom rejtinga, pokušava da upotrebom mehanizama sistema kojim upravlja zaustavi kritičko medijsko izvještavanje, pokušavajući time da spasi brod koji očigledno tone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4" data-rendition-name="original" width="1179" height="679" loading="lazy" alt="gradikon"> </figure>  Crna Gora se ponovo nalazi u političkom haosu, u situaciji gdje najvažnije državne sisteme kontrolišu oni sa najmanjom podrškom građana. Demokrate, koje imaju presudnu ulogu u sektorima bezbjednosti, uživaju podršku znatno manju od Pokreta Evropa sad i koalicije Za budućnost Crne Gore. <h2>CEDEM-ovo istraživanje: Ko ima najveću podršku?</h2> Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je sprovedeno od 25. septembra do 6. oktobra 2025. godine, da su naredne sedmice izbori, Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi podržalo 25,8% birača, dok bi za koaliciju Za budućnost Crne Gore (ZBCG) glasalo 23,5%. Pokret Evropa sad (PES), koji je prošle godine bio u vrhu sa 26,3%, sada ima podršku od 20,3%, što predstavlja značajan pad od čak šest procentnih poena. S druge strane, DPS je zadržao stabilnu podršku – oko 26%, potvrđujući konstantu u glasačkom tijelu. <h2>Uporedni podaci iz prethodnih godina: DPS stabilno, Milojko u padu</h2> U istraživanju objavljenom u martu 2024. godine, PES je imao podršku od 26,3%, a DPS 26%. Ovi rezultati ukazuju na trend opadanja podrške PES-u, dok je DPS uspio da stabilizuje, pa i blago poveća, svoju poziciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd" data-rendition-name="original" width="1179" height="652" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Rezultati parlamentarnih izbora iz 2023. godine: “Zajedno” (DPS, SD, LP, DUA) – 70.228 glasova (23,22%) – 21 mandat Pokret Evropa sad – 77.203 glasa (25,53%) – 24 mandata “Hrabro se broji” (Demokrate i URA) – 37.730 glasova (12,48%) – 11 mandata “Za budućnost Crne Gore” (NSD, DNP, RP) – 44.565 glasova (14,74%) – 13 mandata Ovi rezultati dodatno potvrđuju da su Demokrate, uprkos upravljanju ključnim državnim sektorima, u ozbiljnom padu i bez značajnije podrške javnosti. U isto vrijeme, DPS bilježi stabilan rejting, a PES ozbiljan pad, što nagovještava moguću rekonstrukciju političke scene u bliskoj budućnosti.

Demokrate u slobodnom padu: Sad je jasno zašto Bečić i Bogdanović koriste državne institucije da uguše kritiku

Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana treba da se liši istine, da bi druga strana svoje laži i zablude mogla da proglasi za istinu?
Kakvo je to pomirenje, kada se očekuje da se jedna strana odrekne antifašizma, da bi biološki ili ideološki naslednici fašizma mogli da uživaju u paralelnoj realnosti samoobmane i aboliciji svojih predaka i njihovih zločina?
Kakvo je to pomirenje, po čijim se “pravilima” ima zaboraviti izdaja i prodaja države i nacije, zarad konvalidiranja zločina, izdaje, pravnog nasilja i gubljenja državno-pravne samostalnosti, o čemu su i stvarnost i istorija odavno dali ocenu?
Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana mora da pristane da bude sluga, da bi druga strana mogla da i dalje bude sluga? I kada je podaništvo postalo vrlina, da bi uopšte moglo da bude tema pomirenja?
Kakvo je to pomirenje, koje od prvih traži da se svaki junak, vojskovođa, pisac, pesnik, slikar, pevač, sportista, novinar… zaboravi ili zanemari, da bi ustupio mesto u pamćenju nekim opskurnim likovima bez ikakvih ličnih i profesionalnih kvaliteta i dostignuća, s jedinim “kvalitetom” – da su drugi?
Kakvo je to pomirenje, dođavola, kad jedna strana mora da prihvati stalno poništavanje i unižavanje države, a druga ne želi i ne prihvata da se odrekne ničega destruktivnog, antievropskog, podaničkog?
Kakvo je to pomirenje, da se ljudskost, saosećanje, kajanje, realnost, dobronamernost, humanost, dobrosusedstvo… jedne strane mora poništiti, da bi kompleksi, mitomanija, frustracije, integrisano zlo ili genetska izopačenost druge strane mogli da budu spokojni?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana mora da prihvati uništavanje spomenika onih koji su državu gradili, razvijali i spašavali, i svih uspomena na njih, da bi druga strana mogla nesmetano da diže spomenike zločincima, ubicama, uništiteljima države i drugih Naroda i izmišlja njihovu slavu i “svetost”?
Kakvo je to pomirenje, zaboga, ako prva strana mora da bespogovorno prihvati da joj druga otme sve šta želi, a ono šta ne želi, da uništi, opogani ili denuncira?
Kakvo je to pomirenje, po čijim pravilima jedna strana treba da ćuti i trpi bahate, nedozrele, frustracijama gonjene poteze druge strane, koja, opet, može da divlja bez kontrole, uništava državu, privredu, resurse, poredak i čini sve da država bude pripojena drugoj ili bar pod njenim starateljstvom?
Kakvo je to pomirenje, kad jedna strana mora da prihvati da su moralni i fizički patuljci u stvari visokoetični i prečasni dvometraši, kako svoje istaknute “prvake” vidi ili predstavlja zaslepljena druga strana?
Kakvo je to pomirenje, u kome jedna strana ne sme ni da kritikuje drugu, dok druga i može i treba da proganja i kinji prvu, bez obzira na zakon i pravdu?
Kakvo je to pomirenje, u kome ubica postaje jednak ubijenom, u kome silovatelj biva izjednačen sa humanistom, u kome se jednako slave zločinac i heroj, u kome moral, plemenitost, čast, principijelnost, vrlina… dolaze na istu ravan sa moralnim nihilizmom i etičkim relativizmom?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana treba da prihvati da je verske vođe druge strane negiraju, vređaju, ponižavaju, odbacuju, a državu koja im je zajednička tretiraju tek kao privremeno otuđeni deo druge države – čemu sve druga strana tercira?
Kakvo je to pomirenje, gde laž, izdaja, zabluda, frizirana istorija, nasilje, bezobrazluk, bahatost, primitivizam… moraju da budu prihvaćeni, jer to onda drugoj strani otvara mogućnost za ostvarenje njenih (u najvećem broju nečasnih) ciljeva?
Kakvo je to pomirenje, koje od pobednika traži da priznaju poraz, da bi poraženi mogli da se proglase za pobednika?

Pomirenje, i po babu i po stričevima

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

CEDEM: DPS bi podržalo 25,8 odsto birača, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto

Crnogorski državljanin Filip Ivanović ubijen je sinoć u pucnjavi u naselju Beograd na vodi - potvrđeno je Portalu ETV.
Kako prenosi N1 Beograd, policija je sinoć pronašla tijelo muškarca (35) u tom beogradskom naselju.
"Telegraf" piše da je policija uhapsila osumnjičenog za ubistvo - Đ. Z. (21), kao i da se traga za još dvije osobe koje su pobjegle nakon zločina u kolima.
Kako navode, kod ubijenog muškarca su pronađena slovenačka dokumenta za koje se sumnja da su falisifikovana.
Doktorka Violeta Nikolić iz Hitne pomoći rekla je za RTS da je muškarac upucan sinoć u 23.13 sati u Bulevaru Vudro Vilsona i da je ekipa Hitne pomoći mogla samo da konstatuje smrt.