NASA je ove sedmice predstavila svoju novu generaciju astronauta – 10 naučnika, inženjera i test-pilota izabranih među više od 8.000 prijavljenih, koji će pomoći u istraživanju Mjeseca, a možda i Marsa.
Prvi put u istoriji, u novoj klasi astronauta ima više žena nego muškaraca. Među njima su geološkinja koja je radila na NASA-inom roveru „Kjuriositi“ na Marsu i inženjerka kompanije „SpejsIks“ koja je već letjela u orbitu u sklopu misije koju je finansirao milijarder i u kojoj je prošle godine izvedena prva privatna svemirska šetnja.
Šest žena i četiri muškarca proći će dvogodišnju obuku prije nego što postanu kandidati za let u svemir.
Vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi kazao je da bi neko od njih mogao biti među prvim ljudima koji će kročiti na Mars. Takođe je naglasio da će Sjedinjene Države pobijediti u „drugoj trci“ za povratak astronauta na Mjesec.
- Vi ste najbolji i najsjajniji koje Amerika ima i baš takve ljude trebamo jer imamo hrabar plan istraživanja za budućnost. Neki osporavaju naše liderstvo u svemiru, recimo Kinezi… Mi ćemo pobijediti - rekao je Dafi na svečanosti u Džonsonovom svemirskom centru u Hjustonu.
Ovo je 24. klasa astronauta NASA od kako je originalna „Merkjuri sedmorka“ predstavljena 1959. godine. Prethodna klasa izabrana je 2021.
NASA je do sada odabrala samo 370 astronauta, što je izuzetno mala i elitna grupa, u kojoj su uglavnom bili muškarci. Novi kandidati pridružiće se 41 aktivnom astronautu koji trenutno služe u NASA korpusu.
Direktor letačkih operacija NASA Norm Najt kazao je da je konkurencija bila oštra, a nove članove opisao kao „ugledne“ i „izuzetne“. Među njima su brojni vojni piloti, bivši direktor lansiranja u „Spejs X“ i jedan ljekar.
Major Ratnog vazduhoplovstva Adam Furman rekao je da je poziv s ponudom da se pridruži astronautskom korpusu dobio dok se vraćao kući u gužvi u saobraćaju. 
- Izašao sam na prvu rampu i parkirao se, samo da budem siguran da sam dobro čuo - ispričao je.
Drugi pilot Ratnog vazduhoplovstva, majorka Kameron Džons, upravo se bio smjestio u novi, prazan dom nakon preseljenja preko cijele zemlje.
Još jedna pilotkinja, poručnica američke mornarice Erin Overkeš, vijest je čula dok je odmarala kod kuće. Njene prve riječi bile su: „Nema šanse. Mislim, mislim – da, naravno. Ali kao – nema šanse“. 
Smatra da će joj iskustvo života na brodu usred okeana sa 5.000 ljudi biti dragocjeno za svemirska putovanja.
Ana Menon, koja je u septembru prošle godine letjela u svemir s milijarderom Džaredom Ajzakmenom na misiji „Spejs X-a“, prva je NASA-ina kandidatkinja za astronauta koja je već boravila u orbiti. U Džonsonovom centru neće biti usamljena: njen suprug, bivši svemirski ljekar u „Spejs X“, izabran je u prethodnoj klasi astronauta.
Geološkinja američke Geološke službe Loran Edgar radila je na roveru „Kjuriositi“ na Marsu, a posljednjih godina u naučnom timu prve misije slijetanja astronauta na Mjesec u sklopu programa „Artemis“, čiji je najraniji cilj 2027. godina. 
- Presrećna sam što sam i zvanično dio NASA porodice - kazala je.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jedno od njih će možda biti prvi čovjek koji će kročiti na Mars

Uzorak crvenkaste stijene nastale prije milijardi godina od sedimenta na dnu jezera, koji je prikupio NASA-in rover Perseverans, sadrži moguće tragove drevnog mikrobiološkog života na Marsu, saopštili su naučnici američke svemirske agencije. Otkriće rovera u krateru Jezero predstavlja jedan od najboljih dokaza do sada da je Zemljin planetarni susjed nekada mogao da podržava život. Naučnik misije Perseverans Džoel Hjurowic sa Univerziteta Stouni Bruk, glavni autor studije objavljene u časopisu Nejčr, rekao je da je u stijeni otkriven potencijalni biološki potpis, nastao u vrijeme kada se vjeruje da je krater Jezero bio vodeno okruženje, prije između 3,2 i 3,8 milijardi godina. Vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi rekao je na konferenciji za medije prošle sedmice da su naučnici američke svemirske agencije godinu dana proučavali podatke i zaključili da „ne mogu naći drugo objašnjenje“, pa bi ovo zaista mogao biti najjasniji znak života koji je ikada pronađen na Marsu. NASA je objavila i fotografiju stijene sa prstenastim strukturama koje podsjećaju na leopardove šare i tamnim tačkama sličnim sjemenkama maka. Prema istraživačima, te osobine su možda nastale tokom formiranja stijene kroz hemijske reakcije u kojima su učestvovali mikrobi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917200952_dc62996e7af3f6a7ec30f578095f2608c0d5f9b5bd246b307694e6b7e1589a81.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917200952_dc62996e7af3f6a7ec30f578095f2608c0d5f9b5bd246b307694e6b7e1589a81" data-rendition-name="original" width="1539" height="1160" loading="lazy" alt="Mars Rock Life"> <figcaption>NASA-ina fotografija prikazuje leopardove šare na crvenkastoj stijeni nazvanoj „Čejava Fols“ u krateru Jezero na Marsu, koju je rover Perseverans otkrio u julu 2024. godine(Photo: NASA)</figcaption> </figure>  Potencijalni biološki potpis definiše se kao supstanca, ili struktura, koja može imati biološko porijeklo, ali je potrebno više podataka ili dalja istraživanja prije nego što se donese zaključak o postojanju ili odsustvu života. Niki Foks, pomoćnica administratora NASA-inog Direktorata za naučne misije, naglasila je da naučnici ne objavljuju otkriće živog organizma. - To nije sam život - rekla je Foks na konferenciji. Rover od 2021. godine istražuje krater Jezero - koji od 2007. godine, nakon otkrića, nosi naziv po mjestu Jezero u Bosni i Hercegovini - područje na sjevernoj hemisferi planete koje je nekada bilo potopljeno vodom i činilo drevni jezerski basen. Naučnici vjeruju da su riječni kanali probili zid kratera i stvorili jezero. Rover Perseverans je analizirao stijene i rastresiti materijal, takozvani regolit, pomoću instrumenata koje nosi, a zatim prikupljao uzorke i zapečaćivao ih u cijevima unutar rovera. U julu 2024. godine prikupio je uzorak nazvan Sapphire Canyon iz stijene Čejava Fols na lokaciji poznatoj kao formacija Brajт Endžel. Uzorak je dobijen iz niza stjenovitih izdignuća na obodima doline Neretva Valis, drevne riječne doline široke oko 400 metara, koju je iskopala voda što se ulivala u krater. <h2>OTKRIVAJUĆI MINERALI</h2> Otkrivena su dva minerala za koja se čini da su nastala kao rezultat hemijskih reakcija između mulja iz formacije Brajt Endžel i organske materije prisutne u tom mulju, rekao je Hjurowic. To su: vivianit – mineral koji sadrži gvožđe i fosfor, i grejgit – mineral sa gvožđem i sumporom. - Čini se da su se te reakcije desile ubrzo nakon što je mulj deponovan na dno jezera. Na Zemlji, reakcije poput ovih, koje kombinuju organsku materiju i hemijske spojeve u mulju da formiraju nove minerale poput vivianita i grejgita, često pokreću mikrobi - rekao je Hjurowic za Rojters. - Mikrobi u tim okruženjima konzumiraju organsku materiju i proizvode nove minerale kao nusproizvod svog metabolizma - dodao je on. Instrumenti rovera otkrili su da je stijena bogata organskim ugljenikom, sumporom, fosforom i oksidovanim gvožđem – rđom. Ova kombinacija hemijskih spojeva mogla je pružiti bogat izvor energije za mikrobne metabolizme, rekao je Hjurowic. Ipak, Hjurowic je i oprezan. - Razlog zbog kojeg ne možemo tvrditi da je ovo išta više od potencijalnog biološkog potpisa jeste taj što postoje hemijski procesi koji mogu izazvati slične reakcije i bez biologije, a mi te procese ne možemo potpuno isključiti samo na osnovu podataka rovera – kazao je on. Mars nije uvijek bio negostoljubivo mjesto kakvo je danas – u dalekoj prošlosti imao je tečnu vodu na površini. Uzorak koji je prikupio i analizirao Perseverans daje novi primjer vrste potencijalnog biološkog potpia kojeg istraživačka zajednica može dalje proučavati kako bi shvatila da li su ove osobine zaista nastale djelovanjem života ili je, alternativno, priroda „namjestila“ pojave koje imitiraju životne aktivnosti. - Veliki napredak možemo ostvariti laboratorijskim eksperimentima i terenskim istraživanjima ovdje na Zemlji, kako bismo razumjeli razne puteve koji mogu stvoriti osobine poput onih koje posmatramo u formaciji Brajt Endžel. Ali konačni testovi mogu se obaviti samo na uzorku Sapphire Canyon ako, i kada, bude vraćen na Zemlju na detaljno proučavanje - dodao je Hjurowic. Sa druge strane, aktuelni budžetski prijedlog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa predviđa ukidanje NASA-ine postojeće misije vraćanja uzoraka sa Marsa. Dafi je rekao da NASA razmatra različite načine za potencijalno vraćanje uzoraka ili čak slanje opreme na Mars kako bi se tamo obavile dodatne analize. - Pogledaćemo naše budžete, pogledati rokove, način na koji bolje trošimo novac i koju tehnologiju imamo da uzorke vratimo brže - rekao je Dafi. Kada je Perseverans lansiran 2020. godine, NASA je očekivala da će se uzorci vratiti na Zemlju početkom 2030-ih. Ali taj rok je pomjeren u 2040-e pošto su troškovi narasli na 11 milijardi dolara, što je usporilo te &nbsp;napore.

NASA pronašla mogući trag drevnog života na Marsu

Američka svemirska agencija NASA će ubrzati svoje napore da instalira nuklearni reaktor na Mjesecu do kraja decenije, potvrdila je danas ta agencija AFP-u, usred svemirske trke između SAD i njenih ruskih i kineskih rivala.
- Imperativ je da agencija brzo djeluje - rekao je vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi.
Prema njegovim riječima, od marta 2024. godine, Kina i Rusija su najmanje tri puta objavile svoju zajedničku namjeru da instaliraju reaktor na Mjesecu do sredine 2030-ih.
- Prva zemlja koja to učini mogla bi potencijalno da proglasi zonu isključenja, što bi značajno ometalo SAD u uspostavljanju prisustva planiranog u okviru programa Artemida - dodao je on.
Najavljen tokom prvog mandata Donalda Trampa, taj program predviđa slanje novih američkih astronauta na Mjesec. Sada je to planirano za sredinu 2027. godine, a potom slijedi uspostavljanje američkog dugoročnog prisustva na Mjesecu, više od 50 godina poslije posljednje misije Apolo.
U tom cilju, NASA godinama proučava mogućnost instaliranja malog nuklearnog reaktora na Mjesecu, a u budućnosti i na Marsu, kako bi se omogućila proizvodnja energije neophodna za takvo ljudsko prisustvo.
Za razliku od sistema solarne energije, nuklearni uređaj bi mogao da bude instaliran u područjima koja su stalno u sjenci, posebno blizu Južnog pola gdje SAD i njihovi rivali koncentrišu svoje napore.
Taj uređaj bi mogao da proizvodi energiju kontinuirano, čak i tokom lunarnih noći, koje traju nekoliko zemaljskih nedjelja.
NASA sada cilja da rasporedi takav reaktor do 2030. godine.
Poziv za prijedloge, koji će uskoro biti objavljen, biće za uređaj sposoban da proizvede najmanje 100 kilovati električne energije, dovoljno za napajanje približno 75 američkih domaćinstava.
Ta izjava dolazi u trenutku kada je globalna svemirska trka, posebno između SAD i Kine, u punom jeku, a Peking namjerava da pošalje ljude na Mjesec do 2030. godine.
Međutim, od povratka na vlast Tramp više nije siguran da li bi istraživanje svemira trebalo da bude jedan od njegovih glavnih prioriteta.
Tramp, inače kritičar programa Artemida, koji je veoma skup i pretrpio je brojna kašnjenja, posljednjih mjeseci pominje da bi mogao potpuno da preskoči Mjesec i bavi se direktno planetom Mars.

NASA ubrzava planove za postavljanje nuklearnog reaktora na Mjesecu

Šef ruske svemirske agencije Roskosmos izjavio je da se tokom razgovora u Sjedinjenim Državama složio sa svojim kolegom iz NASA-e da produži rad Međunarodne svemirske stanice (MSS) do 2028. godine.
Svemir ostaje jedno od posljednjih područja saradnje između Sjedinjenih Država i Rusije, u vrijeme kada su odnosi između Moskve i Vašingtona gotovo potpuno narušeni zbog sukoba u Ukrajini.
Roskosmos je ranije ove sedmice objavio da je direktor agencije Dmitrij Bakanov otputovao u Sjedinjene Države na razgovore sa vršiocem dužnosti administratora NASA-e Šonom Dafijem.
Ovo je bio prvi sastanak između šefova svemirskih agencija dvije zemlje od 2018. godine.
- Dijalog je prošao dobro. Složili smo se da ćemo MSS zadržati u funkciji do 2028... i radićemo na pitanju njenog deorbitiranja do 2030. godine - rekao je Bakanov, prema ruskoj novinskoj agenciji TASS.
Očekivalo se da će se Bakanov sastati i s NASA-inim timom misije Crew-11, uključujući ruskog kosmonauta Olega Platonova, prije lansiranja na svemirskoj letilici Crew Dragon kompanije SpaceX.
MSS je zajednički poduhvat Rusije, Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i Japana, a njena izgradnja je počela 1998. godine.
Planirano je da stanica bude operativna do 2024. godine, ali je američka Nacionalna svemirska uprava (NASA) saopštila da će MSS ostati operativna do 2030. godine.
Kao dio opsežnih sankcija nametnutih Rusiji nakon njene agresije u Ukrajini, mnoge zapadne zemlje prekinule su saradnju s Roskosmosom.
Ruski svemirski program, izvor ponosa zemlje decenijama, godinama je opterećen hroničnim nedostatkom finansiranja i korupcijskim skandalima.

Rusija: Saradnja sa NASA-om u svemiru nastavlja se do 2028.

Grupa astronauta iz Indije, Poljske i Mađarske koji su se vraćali sa prvog ISS putovanja za svoje zemlje predvođena Pegi Vitson, nekadašnjom astronautkinjom NASA, a sada individualnom astronautkinjom, sigurno je sletjela u Pacifik rano u utorak nakon svoje pete misije na Međunarodnoj svemirskoj stanici.
Kapsula SpaceX Crew Dragon sa četvoročlanom posadom spustila se padobranom na mirno more kod južne Kalifornije oko 2:30 ujutro po lokalnom vremenu (09:30 GMT), nakon vatrenog ulaska u Zemljinu atmosferu i 22-satnog spuštanja iz orbite.
Povratak je označio završetak četvrte misije ISS koju je organizovala startap kompanija Axiom Space iz Teksasa u saradnji sa privatnom raketnom firmom SpaceX, čiji je vlasnik milijarder Ilon Mask sa sjedištem blizu Los Anđelesa.
Povratak posade prenošen je uživo na zajedničkom prenosu SpaceX-a i Axioma.
Dva seta padobrana, vidljiva kroz tamu i laganu maglu uz pomoć infracrvenih kamera, usporila su završno spuštanje kapsule na oko 24 km/h neposredno prije slijetanja kod San Dijega.
Nekoliko minuta ranije, svemirski brod je letio poput mehaničke mete kroz donju atmosferu Zemlje, stvarajući toliko trenja da je temperatura izvan kapsule dostizala 1.927 stepeni Celzijusa.
Odijela astronauta dizajnirana su da ih hlade dok se kabina zagrijava.
Posadu Axiom-4 predvodila je Vitson, 65 godina, koja je u NASA-i radila do 2018. i bila prva žena koja je postala glavna astronautkinja i prva koja je komandovala ISS ekspedicijom.
Nakon povratka, posada je preko radio-veze poručila kontrolnom centru da su „sretni što su se vratili“. Brod za spasavanje odmah je poslat da osigura kapsulu i podigne je sa mora na palubu.
Članovi posade biće izvađeni iz kapsule jedan po jedan i podvrgnuti medicinskim pregledima prije nego što brod sa njima pristane na obalu, što se očekuje da će trajati oko sat vremena.

Povratak astronauta sa svemirske stanice sa NASA veterankom

Poslije više od 40 godina, prvi astronauti iz Indije, Poljske i Mađarske stigli su u četvrtak na Međunarodnu svemirsku stanicu. Prevezeni su privatnim letom kompanije SpaceX.
Kako prenosi AP, posada od četiri člana provešće dvije nedjelje u orbiti, izvodeći desetine eksperimenata. Lansirani su u sredu iz NASA svemirskog centra Kenedi.
Najiskusnija američka astronautkinja, Pegi Vitson, komandant je posade u posjeti. Ona radi za Axiom Space, kompaniju iz Hjustona koja je organizovala ovaj čarter let.
Pored Vitson, posadu čine Šubhanšu Šukla, pilot indijskog ratnog vazduhoplovstva, Tibor Kapu, mašinski inženjer iz Mađarske i Slavosz Uznanski-Visnjevski, stručnjak za zračenje i projekat-astronaut Evropske svemirske agencije na privremenoj ljetnjoj dužnosti.
Niko iz tih zemalja ranije nije posjetio Međunarodnu svemirsku stanicu. Posljednji put kada su osobe iz tih zemalja letjele u orbitu bilo je krajem 1970-ih i 1980-ih, putujući sa Sovjetima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAstro_Ayers%2Fstatus%2F1938285888104001858%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938285888104001858%7Ctwgr%5E07a325dbf0637d40950bde3eaf3f7555c1f34a65%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Poslije 40 godina: Prvi astronauti iz Indije, Mađarske i Poljske stigli na Međunarodnu svemirsku stanicu

NASA planira da uskoro svoju pažnju usmjeri na istraživanje jedne od najzagonetnijih planeta Sunčevog sistema.
Misija proučavanja skrivenih okeanskih dubina ispod površine planete Uran, iako je još u fazi planiranja, predstavlja sljedeću granicu za naučna istraživanja svemira. Naučna zajednica se nada da će NASA uskoro odobriti projekat koji bi omogućio da se riješe mnoge misterije ovog ledenog džina i otvore vrata novim otkrićima o mogućnosti života u našem Sunčevom sistemu.
Planeta poznata po svojoj neobičnoj osi rotacije i prelijepim prstenovima, krije potencijalno fascinantnu tajnu – skrivene okeane duboko ispod svoje atmosfere.
Iako je Uran naizgled hladan i nepokretan, naučnici vjeruju da se ispod njegovih gustih slojeva vodonika, helijuma i metana nalaze ogromni podzemni okeani, koji možda sadrže ključne informacije o evoluciji planeta i mogućem postojanju života na mjestima gdje se najmanje očekuje.&nbsp;
Uran ima unutrašnju strukturu koja je drugačija od gasnih džinova poput Jupitera i Saturna. Smatra se da Uran posjeduje slojeve leda, vode i amonijaka koji mogu formirati globalne okeane pod ekstremnim pritiskom. Naučnici se nadaju da će istraživanje ovih okeana pomoći u razumijevanju ne samo Urana, već i drugih "ledenih džinova" u našoj galaksiji.&nbsp;
Proučavanje Urana je od suštinskog značaja ne samo za razumjevanje našeg Sunčevog sistema, već i za istraživanje egzoplaneta. Većina planeta koje su otkrivene u drugim zvjezdanim sistemima slične su Uranu – ledeni džinovi sa slojevima gasa i skrivenim okeanima. Informacije sa Urana mogle bi da pomognu u otkrivanju kako te planete nastaju i razvijaju se.&nbsp;
NASA razmatra mogućnosti slanja misije ka Uranu, što bi bilo prvo detaljno istraživanje ove planete od kada je Voyager 2 prošao pored nje 1986. godine. Nova misija bi mogla da uključuje orbitere, koji bi proučavali atmosferu, magnetno polje i sastav planete i sonde, koje bi možda mogle da zarone u atmosferu kako bi analizirale unutrašnje slojeve, prenosi Politika.&nbsp;
Cilj je da se sazna više o dinamici planete, njenoj mogućoj naseljenosti i da se otkriju eventualni tragovi složenih hemijskih reakcija koje bi mogle podržavati neki oblik života.&nbsp;
Ako Uran zaista ima podzemne okeane, to otvara mogućnost za postojanje "mikrobnog života". Slične teorije se razmatraju i za Jupiterov mjesec Evropu i Saturnov mjesec Enceladus, gdje su pronađeni dokazi o okeanima ispod ledene površine. Ako su ti okeani na Uranu dovoljno topli i hemijski aktivni, mogli bi da pruže osnovu za neku vrstu života.&nbsp;
Misija ka Uranu suočila bi se s brojnim tehničkim i logističkim izazovima.&nbsp;
Uran je udaljen preko 2,8 milijardi kilometara od Zemlje, što znači da bi svemirskoj letjelici trebalo 10-15 godina da stigne do planete. Uran je sedma planeta od Sunca u našem Sunčevom sistemu.
To je gasoviti div, sličan Jupiteru i Saturnu, ali je manji od njih.
Za razliku od drugih planeta, Uran rotira gotovo potpuno na boku, sa nagibom ose od oko 98 stepeni. To znači da se čini kao da se kotrlja oko Sunca.
Zbog svog nagiba, Uran ima ekstremne sezone koje traju oko 21 godinu, sa dugim periodima dana i noći na svakom polu.
Uran ima prstenove, ali su mnogo tamniji i manje uočljivi od prstenova Saturna. Ima izuzetno visok atmosferski pritisak i jednu od najhladnijih atmosfera u Sunčevom sistemu, sa temperaturama koje mogu pasti do -224 stepena Celzijusa.
Plava boja Urana dolazi od metana u njegovoj atmosferi, koji apsorbuje crvenu svjetlost i reflektuje plavu.
Uran ima 27 poznatih satelita, a najpoznatiji njegovi mjeseci su Titanija, Oberon, Umbrijel, Arijel i Miranda.
Uran je prva planeta otkrivena teleskopom, 1781. godine od strane Vilijama Heršela.

NASA planira da istraži jednu od najzagonetnijih planeta Sunčevog sistema

Svemirska letilica američke svemirske agencije je poletjela u istraživanje Jupiterovog mjeseca "Evrope" da bi se otkrilo da li bi njegov ogroman skriveni okean, ako zaista postoji, mogao da sadrži "ključeve života".
Letilici nazvanoj po vrsti jedrenjaka koje su koristili istraživači dalekih okeana – „Kliper Evropa“ - biće potrebno pet i po godina da stigne do Jupitera, gdje će skliznuti u orbitu oko te džinovske gasovite planete i tokom desetina preleta prišunjati se njenom mjesecu „Evropi“ natopljenom radijacijom.
Naučnici su gotovo sigurni da ispod ledene kore „Evrope“ postoji dubok, ogroman okean. A gdje ima vode, može biti života, što taj mjesec čini jednim od najperspektivnijih mjesta za „lov na život“.
„Kliper Evropa“ neće tražiti život, nema detektore za to, već će tragati za sastojcima neophodne za održavanje života – organskim hemijskim jedinjenjima i odgovarajućim uslovima za život.
- Okeanski svjetovi poput Evrope nisu jedinstveni samo zato što bi mogli da budu nastanjeni, već bi mogli biti naseljivi i danas - rekla je NASA.
Raketa „Falcon Heavy“ firme SpejsEks (SpaceX) je iz svemirskog centra Kenedi na Floridi ponela „Klipera“ na putovanje tri milijarde kilometara koje košta 5,2 milijarde dolara.
NASA do proljetos nije znala da bi se „Kliper“ mogao pokvariti u Jupiterovom jakom polju zračenja. Vjeruje se da će zahvaljujući prepravkama od tada „Kliper“ izdržati ekvivalent zračenja nekoliko miliona rendgenskih snimaka grudnog koša tokom svakog od 49 preleta „Evrope“.
Veličine košarkaškog terena kada raširi krila – panele za pretvaranje energije Sunca u električnu - „Kliper“ će proletjeti pored Marsa, a zatim ponovo pored Zemlje na putu ka Jupiteru da bi ga ubrzala gravitacija. Sonda od skoro 5.700 kilograma trebalo bi da stigne do najveće planete Sunčevog sistema 2030. godine.
„Kliper“ će krug oko Jupitera praviti svaki 21 dan. Jedan od tih dana će ga približiti „Evropi“, jednom od 95 poznatih mjeseca oko Jupitera. Taj mjesec je po veličini sličan Mjesecu Zemlje.
Svemirska letilica će letjeti asvega 25 kilometara iznad „Evrope“ – mnogo bliže nego nekoliko prethodnih sondi-posetilaca. Ugrađeni radar će pokušati da prodre u mjesečev ledeni pokrivač, za koji se vjeruje da je debeo do 24 kilometra. Okean ispod leda može biti dubok i više od 120 kilometara.
Svemirska letilica ima devet instrumenata, sa osjetljivom elektronikom pohranjenom u trezoru sa gustim zidovima od cinka i aluminijuma za zaštitu od zračenja. Istraživanja će trajati do 2034. godine.
Ako se utvrdi da su na „Evropi“ povoljni uslovi za život, to že značiti mogućnost života i u drugim okeanskim svjetovima u Sunčevom sistemu i šire, kažu naučnici. Sa podzemnim okeanom i gejzirima, Saturnov mjesec „Encelad“ je jedan od najboljih kandidata za to.

NASA lansirala istraživačku letilicu ka Jupiterovom mjesecu da traži tragove života

Kineska svemirska letilica za višekratnu upotrebu vratila se na Zemlju nakon što je provela 268 dana u orbiti.
Kako navode kineski državni mediji, eksperimentalna svemirska letilica lansirana je prošlog decembra iz Centra za lansiranje satelita Jiuquan u sjeverozapadnoj pustinji Gobi.
Letilica je lansirana u orbitu raketom „Long March 2F“, a imala je zadatak da prati eksperimente svemirske nauke.
Ovo je bila treća kineska misija eksperimentalnih svemirskih letilica za višekratnu upotrebu.
Prva takva misija u Kini pokrenuta je u septembru 2020. godine, a svemirska letilica je tada ostala u orbiti manje od dva dana.
Drugo testiranje počelo je u avgustu 2022. nakon čega je letilica ostala u orbiti 276 dana prije nego što se vratila kući u maju prošle godine.

Kineska eksperimentalna letilica vratila se na Zemlju: Provela 268 dana u orbiti

U Podgorici će 5. i 6. oktobra biti održano prvo izdanje NASA "Space Apps Challenge"-a, najvećeg globalnog hakatona, koju organizuju Univerzitet Crne Gore i Montenegro Space Research iz Podgorice.
Ovogodišnja tema hakatona, kako su saopštili iz Univerziteta Crne Gore, nosi naziv "The sun touches everything" (Sunce dopire do svega), a pozivaju sve studente, inovatore i strastvene istraživače na Univerzitezu Crne Gore, kao i sve zainteresovane građane da se prijave i pridruže ovoj prestižnoj i inspirativnoj misiji.
- NASA Space Apps Challenge je globalno takmičenje koje okuplja kreativne timove širom svijeta sa ciljem zajedničkog rješavanja globalnih prirodnih i društvenih problema koristeći podatke NASA-e. Takmičenje će se održati na Univerzitetu Crne Gore, a pobjednike očekuju vrijedne nagrade, ali najvažnije od svega - mogućnost da budu dio NASA-inog programa u istraživanju svemira - ističu iz Univerziteta Crne Gore.
Ovo je, kako dodaju, jedinstvena prilika za sve zaljubljenike u svemirsku tehnologiju i istraživanje da pokažu svoje vještine i doprinesu globalnoj zajednici. Zato se prijavite i pripremite za nezaboravno iskustvo istraživanja, učenja i timskog rada na NASA Space Apps Challenge-u u Podgorici.
Prijava i registracija mogu se izvršiti na ovom linku: <a href="https://www.spaceappschallenge.org/nasa-space-apps-2024/?fbclid=PAZXh0bgNhZW0CMTEAAaYxuN0paxIHKz_PG0EMlc15fXfp_Ayzz-YZWrpq905IQmc5bqUyFxfs-MI_aem_zB86DYjD39WIQuA3PAGItA">Space Apps Challenge</a>, a više informacija o takmičenju ili prijavi zainteresovani mogu dobiti putem mejla <a href="mailto:nasaspaceapps@spaceresearch.me">nasaspaceapps@spaceresearch.me</a> ili pozivom na broj telefona +38269876074.

Prvi NASA hakaton u Podgorici

Povodom Dana Vojske Crne Gore, predsjednik države Jakov Milatović odlikovao je posthumno Ordenom za hrabrost vojnika Dejana Božovića, koji je tragično stradao prilikom gašenja požara u Kučima u avgustu ove godine, navedeno je u saopštenju. 
- Služenje Crnoj Gori uvijek je zahtijevalo izuzetnu hrabrost i predanost, što se pokazalo i ovog ljeta. Vojnik Dejan Božović, koji je tragično stradao prilikom gašenja požara u Kučima, svojim djelom pokazao je najviši stepen odgovornosti i posvećenosti službi i domovini. U znak zahvalnosti i dubokog poštovanja, posthumno ga odlikujem Ordenom za hrabrost. Ovim simboličkim činom u ime svih građana Crne Gore, njemu i njegovoj porodici izražavam duboku zahvalnost - istakao je Milatović. 
Kako je naglasio, Dejanovo ime ostaće vječno upisano među one koje su svojim životom potvrdili šta znači služiti državi. 
- Život dat u službi svoje zemlje nosi posebnu težinu. Dejan je svojim zaslužio i zadužio poštovanje svih nas - i taj čin nas obavezuje da, na svim nivoima odlučivanja, stvaramo uslove u sistemu vojne i civilne zaštite koji će spriječiti da se ovakvi gubici ikada više ponove. Dejanova žrtva ostaće trajni podsjetnik da odgovornost institucija mora biti jednaka hrabrosti pojedinca. Neka mu je vječna slava i hvala - poručio je Milatović.

Milatović: Ime Dejana Božovića ostaće vječno upisano među one koji su svojim životom potvrdili šta znači služiti državi

U srcima i dušama novih generacija vojnika i oficira odjekuju slavni i herojski juriši naših predaka koji su oslobađali i branili otadžbinu. Taj osjećaj dužnosti, časti i ljubavi prema domovini predstavlja neraskidivu sponu između slavne prošlosti i sadašnjeg poziva svakog vojnika Crne Gore, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić povodom Dana Vojske Crne Gore.
Kako je naveo, ovaj dan predstavlja priliku da sa dubokim poštovanjem odamo priznanje svim pripadnicima Vojske Crne Gore, koji svojim odgovornim radom, disciplinom i odanošću služe miru, stabilnosti i bezbjednosti naše države.
- U njemu živi sjećanje na one koji su se borili na Krusima, Martinićima, Grahovcu, Vučjem Dolu, kao i Mojkovcu – na Božić 1916. godine, kada je naša vojska još jednom pokazala svoju hrabrost protiv snažnijeg i mnogobrojnijeg neprijatelja, svjedočeći svojim podvigom onu Njegoševu misao: ‘Boj ne bije svijetlo oružje, već boj bije srce u junaka" - navodi se u čestitki.
Kako dodaje Mandić, s osjećajem posebnog ponosa ističe da kasarna u Kolašinu odnedavno nosi ime brigadira Miloša Dragišinog Medenice, komandanta kolašinske brigade koja je na Mojkovcu 1916. godine vodila odlučujuću borbu protiv agresora.&nbsp;
- Ta činjenica nije samo simboličan gest – već dubok izraz njegovanja kulture sjećanja na heroje Mojkovačke bitke i potvrda da Vojska Crne Gore čuva svoju herojsku istoriju i da je njeni najsvjetliji primjeri i danas nadahnjuju. Uvjeren sam da će Vojska Crne Gore nastaviti da se razvija kao savremena, profesionalna i ponosna vojna sila, čvrsto utemeljena u tradiciji i usmjerena ka budućnosti u kojoj je mir najveća pobjeda. Želim vam uspjeh u daljem radu, dobro zdravlje i čast da nastavite da dostojno predstavljate najbolje vrijednosti naše države - poručio je Mandić.&nbsp;
On je čestitku uputio ministru odbrane Draganu Krapoviću, načelniku Generalštaba, brigadnom generalu Miodragu Vuksanoviću, i svim pripadnicima Vojske Crne Gore, prisustvujući svečanoj proslavi koja je priređena u kasarni Danilovgrad.

Mandić: U srcima i dušama novih generacija vojnika i oficira odjekuju slavni i herojski juriši naših predaka koji su oslobađali i branili otadžbinu

Nova gradonačelnica Herdekea (Severna Rajna-Vestfalija) Iris Štalcer iz SPD-a napadnuta je nožem i nalazi se u kritičnom stanju, piše Bild, a prenosi Danas.
Novoizabrana gradonačelnica je pronađena teško povrijeđena u svom stanu u Herdeke-Herentišu.
Navodno je zadobila brojne ubodne rane u stomak i leđa. Njen usvojeni sin (15) i ćerka (17) bili su u kući. Oni su pozvali policiju. Ljekari se bore za život gradonačelnice.
Policija je odvela sina gradonačelnice. U patrolnom autu, dječaku su stavili lisice i obukli su mu forenzičko odijelo. Prema riječima istražitelja, to je bilo samo da bi se spriječilo prikrivanje dokaza.
Prema pisanju lista Bilda, Štalcerovu je teško povrijeđenu u njenom stanu pronašao njen sin. Navodno mu je rekla da ju je na ulici napalo nekoliko muškaraca.
Javni servis WDR je prvi izvijestio o incidentu. Hitne službe su pronašle Štalcerovu živu, ali u životno ugroženom stanju.
Motiv napada ostaje nepoznat, prenosi DW.
Štalcer je tek nedavno izabrana za gradonačelnicu. U drugom krugu izbora 28. septembra pobjedila je sa 52,2 odsto glasova kandidata desnocentričnog Hrišćansko-demokratskog društva (CDU) Fabijana Konrada Hasa.
CDU je prethodno dugo vremena imao funkciju gradonačelnika u Herdekeu.
Štalcer, 57-godišnja majka dvoje tinejdžera, je advokatica za radno pravo koja je dugi niz godina radila u lokalnoj politici grada od oko 23.000 stanovnika.
Nemački kancelar Fridrih Merc (CDU) naveo je da je šokiran zbog napada na Štalcer.
„Dobili smo vest o gnusnom činu u Herdekeu. Sada se to mora brzo razjasniti. Plašimo se za život imenovane gradonačelnice, Iris Štalcer, i nadamo se njenom potpunom oporavku“, napisao je Merc na platformi X. „Moje misli su sa njenom porodicom i voljenima.“
Šef poslaničke grupe SPD-a u Berlinu, Matijas Mirš, rekao je da se nada da će socijaldemokratkinja „preživjeti strašan čin“. Nije mogao da komentariše pozadinu, rekavši da je SPD duboko zabrinut.

Njemačka: Nova gradonačelnica Herdekea napadnuta nožem, ljekari se bore za njen život

Svaki put kad se uzdrmaju temelji vlasti, tužilaštvo krene sa rijaliti hapšenjima ne bi li zakrpilo rupe u parlamentarnoj većini, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Mihailo Anđušić.
Upozorava, kako dodaje, Radosava Vrbicu, Joksima Poštara, predstavnike Iks zajednice, kao i vlasti kritički nastrojene novinare, da zaključaju vrata od stanova i kuća, jer će u cik zore na ista zakucati SPO po nalogu SDT Vladimira Novovića.
- Ključ u bravu, pamet u glavu! - zaključio je Anđušić u objavi na Iks mreži.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1975611274856935775&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anđušić: Tužilaštvo krene sa rijaliti hapšenjima svaki put kad se uzdrmaju temelji vlasti

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Firma „Gold Security DOO“ čiji je izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata, Anđele Vojinović, 28. avgusta izabrana je za najpovoljnijeg ponuđača usluge održavanja i unapređenje sistema video nadzora granice i unapređenje sistema senzora za kontrolu granice. Kako je pokazalo istraživanje M portala početkom septembra, taj tender je namješten, a službenici koji su zaduženi za javne nabavke bili su izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden. Međutim, na te navode do danas nijesmo čuli ni slova od poslanice Vojinović koja je inače prilično ažurna i glasna kada treba da se "obračuna" sa političarima, medijima...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251006141048_ccc7f09bdd52d93a5831487ac84a30cb3808b1a5b400eb97bbf9f78287c8ec06" data-rendition-name="original" width="1361" height="489" loading="lazy" alt="Pavle i Anđela Vojinović"> <figcaption>Pavle i Anđela Vojinović(Photo: screenshot/ASK)</figcaption> </figure>  Podsjetimo, nakon realizacije ove javne nabavke, kasa kompanije muža Anđele Vojinović, biće bogatija za 120.000 eura. Na odluku i izbor da baš ova kompanija dobije posao, potpis je stavio partijski kolega Vojinovićke i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Izvori M portala iz Ministarstva unutrašnjih poslova tvrdili su da ovdje baš i nijesu čista posla. Naime, izvori tog medija kazali su da je tender namješten za „Gold Security DOO“, odnosno da je specifikaciju potrebne opreme koja je navedena u tenderskoj dokumentaciji pripremao blizak rođak Danila Šaranovića, zaposlen u MUP-u tek po dolasku aktuelnog ministra, te da su službenici koji zaduženi za javne nabavke bili izloženi raznim pritiscima kako bi tender bio sproveden prema ranijem dogovoru među Demokratama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andele-vojinovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Takođe, simptomatičan je momenat, a koji je objavio M portal, da se jedino kompanija na čijem čelu je muž Anđele Vojinović javila na tender. Kako prenosi M portal, kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. &nbsp; Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. I dok od početka septembra redovno imamo saopštenja i reagovanja poslanice Vojinović, za ove navode ostaje nijema. "Previše je slučajnosti da bi bile slučajne", kaže u svojim javnim nastupima Vojinović.&nbsp; Da li bi se pozvala na ove riječi kada su u pitanju ona i suprug?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251006141048_ce3cda1234fd14441e8883a596c214ecb25b66e59949e2affe64a46f6b2d1c9a" data-rendition-name="original" width="1627" height="749" loading="lazy" alt="Anđela Vojinović"> <figcaption>Saopštenja i reagovanja Vojinović za manje od mjesec dana(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Vojinović ćuti o tenderu MUP-a od 120.000 eura za njenog muža

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Tag: nasa