Milijarder i astronaut Jared Isakman, kandidat Donalda Trampa za čelnika NASA-e, ponovio je planove da američke astronaute pošalje na Mjesec prije Kine, nastojeći se istovremeno distancirati od izvršnog direktora SpaceX-a, Elona Maska.
Isakman, koji je dva puta letio u orbitu privatnim misijama SpaceX-a, upozorio je senatore da zaostajanje u svemirskoj trci s Kinom "može promijeniti ravnotežu snaga na Zemlji".
Odnos s Maskom i nominacija
 
 Tramp ga je prvi put nominovao u decembru 2024., povukao u maju, a potom ponovo u novembru. Demokratski senatori su zabrinuti zbog njegove bliskosti s Maskom, čija kompanija ima ugovore s NASA-om u vrijednosti od oko 15 milijardi dolara. Isakman je odbacio tvrdnje o sukobu interesa i naglasio da je SpaceX bio jedina firma sposobna poslati ga u orbitu.
Prioriteti za NASA-u
 
 Senator Ted Kruz tražio je od Isakmana garancije da će povratak astronauta na Mjesec kroz program Artemis biti prioritet. Isakman je istakao da NASA može paralelno razvijati misije ka Mjesecu i Marsu, s naglaskom na brzi povratak i dugoročnu prisutnost na Mjesecu.
Njegov dokument Projekt Athena opisuje viziju NASA-e, uključujući nuklearni pogon, istraživanje Marsa i poboljšanje učinkovitosti agencije. Ako bude potvrđen, 42-godišnji Isakman nadgledaće oko 14.000 zaposlenih i budžet od 25 milijardi dolara, dok se agencija suočava sa smanjenjem broja osoblja i proračuna.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kandidat za šefa NASA-e: Zaostajanje za Kinom na Mjesecu je zaostajanje i na Zemlji

NASA je ove sedmice predstavila svoju novu generaciju astronauta – 10 naučnika, inženjera i test-pilota izabranih među više od 8.000 prijavljenih, koji će pomoći u istraživanju Mjeseca, a možda i Marsa.
Prvi put u istoriji, u novoj klasi astronauta ima više žena nego muškaraca. Među njima su geološkinja koja je radila na NASA-inom roveru „Kjuriositi“ na Marsu i inženjerka kompanije „SpejsIks“ koja je već letjela u orbitu u sklopu misije koju je finansirao milijarder i u kojoj je prošle godine izvedena prva privatna svemirska šetnja.
Šest žena i četiri muškarca proći će dvogodišnju obuku prije nego što postanu kandidati za let u svemir.
Vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi kazao je da bi neko od njih mogao biti među prvim ljudima koji će kročiti na Mars. Takođe je naglasio da će Sjedinjene Države pobijediti u „drugoj trci“ za povratak astronauta na Mjesec.
- Vi ste najbolji i najsjajniji koje Amerika ima i baš takve ljude trebamo jer imamo hrabar plan istraživanja za budućnost. Neki osporavaju naše liderstvo u svemiru, recimo Kinezi… Mi ćemo pobijediti - rekao je Dafi na svečanosti u Džonsonovom svemirskom centru u Hjustonu.
Ovo je 24. klasa astronauta NASA od kako je originalna „Merkjuri sedmorka“ predstavljena 1959. godine. Prethodna klasa izabrana je 2021.
NASA je do sada odabrala samo 370 astronauta, što je izuzetno mala i elitna grupa, u kojoj su uglavnom bili muškarci. Novi kandidati pridružiće se 41 aktivnom astronautu koji trenutno služe u NASA korpusu.
Direktor letačkih operacija NASA Norm Najt kazao je da je konkurencija bila oštra, a nove članove opisao kao „ugledne“ i „izuzetne“. Među njima su brojni vojni piloti, bivši direktor lansiranja u „Spejs X“ i jedan ljekar.
Major Ratnog vazduhoplovstva Adam Furman rekao je da je poziv s ponudom da se pridruži astronautskom korpusu dobio dok se vraćao kući u gužvi u saobraćaju. 
- Izašao sam na prvu rampu i parkirao se, samo da budem siguran da sam dobro čuo - ispričao je.
Drugi pilot Ratnog vazduhoplovstva, majorka Kameron Džons, upravo se bio smjestio u novi, prazan dom nakon preseljenja preko cijele zemlje.
Još jedna pilotkinja, poručnica američke mornarice Erin Overkeš, vijest je čula dok je odmarala kod kuće. Njene prve riječi bile su: „Nema šanse. Mislim, mislim – da, naravno. Ali kao – nema šanse“. 
Smatra da će joj iskustvo života na brodu usred okeana sa 5.000 ljudi biti dragocjeno za svemirska putovanja.
Ana Menon, koja je u septembru prošle godine letjela u svemir s milijarderom Džaredom Ajzakmenom na misiji „Spejs X-a“, prva je NASA-ina kandidatkinja za astronauta koja je već boravila u orbiti. U Džonsonovom centru neće biti usamljena: njen suprug, bivši svemirski ljekar u „Spejs X“, izabran je u prethodnoj klasi astronauta.
Geološkinja američke Geološke službe Loran Edgar radila je na roveru „Kjuriositi“ na Marsu, a posljednjih godina u naučnom timu prve misije slijetanja astronauta na Mjesec u sklopu programa „Artemis“, čiji je najraniji cilj 2027. godina. 
- Presrećna sam što sam i zvanično dio NASA porodice - kazala je.

Jedno od njih će možda biti prvi čovjek koji će kročiti na Mars

Uzorak crvenkaste stijene nastale prije milijardi godina od sedimenta na dnu jezera, koji je prikupio NASA-in rover Perseverans, sadrži moguće tragove drevnog mikrobiološkog života na Marsu, saopštili su naučnici američke svemirske agencije. Otkriće rovera u krateru Jezero predstavlja jedan od najboljih dokaza do sada da je Zemljin planetarni susjed nekada mogao da podržava život. Naučnik misije Perseverans Džoel Hjurowic sa Univerziteta Stouni Bruk, glavni autor studije objavljene u časopisu Nejčr, rekao je da je u stijeni otkriven potencijalni biološki potpis, nastao u vrijeme kada se vjeruje da je krater Jezero bio vodeno okruženje, prije između 3,2 i 3,8 milijardi godina. Vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi rekao je na konferenciji za medije prošle sedmice da su naučnici američke svemirske agencije godinu dana proučavali podatke i zaključili da „ne mogu naći drugo objašnjenje“, pa bi ovo zaista mogao biti najjasniji znak života koji je ikada pronađen na Marsu. NASA je objavila i fotografiju stijene sa prstenastim strukturama koje podsjećaju na leopardove šare i tamnim tačkama sličnim sjemenkama maka. Prema istraživačima, te osobine su možda nastale tokom formiranja stijene kroz hemijske reakcije u kojima su učestvovali mikrobi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917200952_dc62996e7af3f6a7ec30f578095f2608c0d5f9b5bd246b307694e6b7e1589a81.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917200952_dc62996e7af3f6a7ec30f578095f2608c0d5f9b5bd246b307694e6b7e1589a81" data-rendition-name="original" width="1539" height="1160" loading="lazy" alt="Mars Rock Life"> <figcaption>NASA-ina fotografija prikazuje leopardove šare na crvenkastoj stijeni nazvanoj „Čejava Fols“ u krateru Jezero na Marsu, koju je rover Perseverans otkrio u julu 2024. godine(Photo: NASA)</figcaption> </figure>  Potencijalni biološki potpis definiše se kao supstanca, ili struktura, koja može imati biološko porijeklo, ali je potrebno više podataka ili dalja istraživanja prije nego što se donese zaključak o postojanju ili odsustvu života. Niki Foks, pomoćnica administratora NASA-inog Direktorata za naučne misije, naglasila je da naučnici ne objavljuju otkriće živog organizma. - To nije sam život - rekla je Foks na konferenciji. Rover od 2021. godine istražuje krater Jezero - koji od 2007. godine, nakon otkrića, nosi naziv po mjestu Jezero u Bosni i Hercegovini - područje na sjevernoj hemisferi planete koje je nekada bilo potopljeno vodom i činilo drevni jezerski basen. Naučnici vjeruju da su riječni kanali probili zid kratera i stvorili jezero. Rover Perseverans je analizirao stijene i rastresiti materijal, takozvani regolit, pomoću instrumenata koje nosi, a zatim prikupljao uzorke i zapečaćivao ih u cijevima unutar rovera. U julu 2024. godine prikupio je uzorak nazvan Sapphire Canyon iz stijene Čejava Fols na lokaciji poznatoj kao formacija Brajт Endžel. Uzorak je dobijen iz niza stjenovitih izdignuća na obodima doline Neretva Valis, drevne riječne doline široke oko 400 metara, koju je iskopala voda što se ulivala u krater. <h2>OTKRIVAJUĆI MINERALI</h2> Otkrivena su dva minerala za koja se čini da su nastala kao rezultat hemijskih reakcija između mulja iz formacije Brajt Endžel i organske materije prisutne u tom mulju, rekao je Hjurowic. To su: vivianit – mineral koji sadrži gvožđe i fosfor, i grejgit – mineral sa gvožđem i sumporom. - Čini se da su se te reakcije desile ubrzo nakon što je mulj deponovan na dno jezera. Na Zemlji, reakcije poput ovih, koje kombinuju organsku materiju i hemijske spojeve u mulju da formiraju nove minerale poput vivianita i grejgita, često pokreću mikrobi - rekao je Hjurowic za Rojters. - Mikrobi u tim okruženjima konzumiraju organsku materiju i proizvode nove minerale kao nusproizvod svog metabolizma - dodao je on. Instrumenti rovera otkrili su da je stijena bogata organskim ugljenikom, sumporom, fosforom i oksidovanim gvožđem – rđom. Ova kombinacija hemijskih spojeva mogla je pružiti bogat izvor energije za mikrobne metabolizme, rekao je Hjurowic. Ipak, Hjurowic je i oprezan. - Razlog zbog kojeg ne možemo tvrditi da je ovo išta više od potencijalnog biološkog potpisa jeste taj što postoje hemijski procesi koji mogu izazvati slične reakcije i bez biologije, a mi te procese ne možemo potpuno isključiti samo na osnovu podataka rovera – kazao je on. Mars nije uvijek bio negostoljubivo mjesto kakvo je danas – u dalekoj prošlosti imao je tečnu vodu na površini. Uzorak koji je prikupio i analizirao Perseverans daje novi primjer vrste potencijalnog biološkog potpia kojeg istraživačka zajednica može dalje proučavati kako bi shvatila da li su ove osobine zaista nastale djelovanjem života ili je, alternativno, priroda „namjestila“ pojave koje imitiraju životne aktivnosti. - Veliki napredak možemo ostvariti laboratorijskim eksperimentima i terenskim istraživanjima ovdje na Zemlji, kako bismo razumjeli razne puteve koji mogu stvoriti osobine poput onih koje posmatramo u formaciji Brajt Endžel. Ali konačni testovi mogu se obaviti samo na uzorku Sapphire Canyon ako, i kada, bude vraćen na Zemlju na detaljno proučavanje - dodao je Hjurowic. Sa druge strane, aktuelni budžetski prijedlog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa predviđa ukidanje NASA-ine postojeće misije vraćanja uzoraka sa Marsa. Dafi je rekao da NASA razmatra različite načine za potencijalno vraćanje uzoraka ili čak slanje opreme na Mars kako bi se tamo obavile dodatne analize. - Pogledaćemo naše budžete, pogledati rokove, način na koji bolje trošimo novac i koju tehnologiju imamo da uzorke vratimo brže - rekao je Dafi. Kada je Perseverans lansiran 2020. godine, NASA je očekivala da će se uzorci vratiti na Zemlju početkom 2030-ih. Ali taj rok je pomjeren u 2040-e pošto su troškovi narasli na 11 milijardi dolara, što je usporilo te &nbsp;napore.

NASA pronašla mogući trag drevnog života na Marsu

Američka svemirska agencija NASA će ubrzati svoje napore da instalira nuklearni reaktor na Mjesecu do kraja decenije, potvrdila je danas ta agencija AFP-u, usred svemirske trke između SAD i njenih ruskih i kineskih rivala.
- Imperativ je da agencija brzo djeluje - rekao je vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi.
Prema njegovim riječima, od marta 2024. godine, Kina i Rusija su najmanje tri puta objavile svoju zajedničku namjeru da instaliraju reaktor na Mjesecu do sredine 2030-ih.
- Prva zemlja koja to učini mogla bi potencijalno da proglasi zonu isključenja, što bi značajno ometalo SAD u uspostavljanju prisustva planiranog u okviru programa Artemida - dodao je on.
Najavljen tokom prvog mandata Donalda Trampa, taj program predviđa slanje novih američkih astronauta na Mjesec. Sada je to planirano za sredinu 2027. godine, a potom slijedi uspostavljanje američkog dugoročnog prisustva na Mjesecu, više od 50 godina poslije posljednje misije Apolo.
U tom cilju, NASA godinama proučava mogućnost instaliranja malog nuklearnog reaktora na Mjesecu, a u budućnosti i na Marsu, kako bi se omogućila proizvodnja energije neophodna za takvo ljudsko prisustvo.
Za razliku od sistema solarne energije, nuklearni uređaj bi mogao da bude instaliran u područjima koja su stalno u sjenci, posebno blizu Južnog pola gdje SAD i njihovi rivali koncentrišu svoje napore.
Taj uređaj bi mogao da proizvodi energiju kontinuirano, čak i tokom lunarnih noći, koje traju nekoliko zemaljskih nedjelja.
NASA sada cilja da rasporedi takav reaktor do 2030. godine.
Poziv za prijedloge, koji će uskoro biti objavljen, biće za uređaj sposoban da proizvede najmanje 100 kilovati električne energije, dovoljno za napajanje približno 75 američkih domaćinstava.
Ta izjava dolazi u trenutku kada je globalna svemirska trka, posebno između SAD i Kine, u punom jeku, a Peking namjerava da pošalje ljude na Mjesec do 2030. godine.
Međutim, od povratka na vlast Tramp više nije siguran da li bi istraživanje svemira trebalo da bude jedan od njegovih glavnih prioriteta.
Tramp, inače kritičar programa Artemida, koji je veoma skup i pretrpio je brojna kašnjenja, posljednjih mjeseci pominje da bi mogao potpuno da preskoči Mjesec i bavi se direktno planetom Mars.

NASA ubrzava planove za postavljanje nuklearnog reaktora na Mjesecu

Šef ruske svemirske agencije Roskosmos izjavio je da se tokom razgovora u Sjedinjenim Državama složio sa svojim kolegom iz NASA-e da produži rad Međunarodne svemirske stanice (MSS) do 2028. godine.
Svemir ostaje jedno od posljednjih područja saradnje između Sjedinjenih Država i Rusije, u vrijeme kada su odnosi između Moskve i Vašingtona gotovo potpuno narušeni zbog sukoba u Ukrajini.
Roskosmos je ranije ove sedmice objavio da je direktor agencije Dmitrij Bakanov otputovao u Sjedinjene Države na razgovore sa vršiocem dužnosti administratora NASA-e Šonom Dafijem.
Ovo je bio prvi sastanak između šefova svemirskih agencija dvije zemlje od 2018. godine.
- Dijalog je prošao dobro. Složili smo se da ćemo MSS zadržati u funkciji do 2028... i radićemo na pitanju njenog deorbitiranja do 2030. godine - rekao je Bakanov, prema ruskoj novinskoj agenciji TASS.
Očekivalo se da će se Bakanov sastati i s NASA-inim timom misije Crew-11, uključujući ruskog kosmonauta Olega Platonova, prije lansiranja na svemirskoj letilici Crew Dragon kompanije SpaceX.
MSS je zajednički poduhvat Rusije, Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i Japana, a njena izgradnja je počela 1998. godine.
Planirano je da stanica bude operativna do 2024. godine, ali je američka Nacionalna svemirska uprava (NASA) saopštila da će MSS ostati operativna do 2030. godine.
Kao dio opsežnih sankcija nametnutih Rusiji nakon njene agresije u Ukrajini, mnoge zapadne zemlje prekinule su saradnju s Roskosmosom.
Ruski svemirski program, izvor ponosa zemlje decenijama, godinama je opterećen hroničnim nedostatkom finansiranja i korupcijskim skandalima.

Rusija: Saradnja sa NASA-om u svemiru nastavlja se do 2028.

Grupa astronauta iz Indije, Poljske i Mađarske koji su se vraćali sa prvog ISS putovanja za svoje zemlje predvođena Pegi Vitson, nekadašnjom astronautkinjom NASA, a sada individualnom astronautkinjom, sigurno je sletjela u Pacifik rano u utorak nakon svoje pete misije na Međunarodnoj svemirskoj stanici.
Kapsula SpaceX Crew Dragon sa četvoročlanom posadom spustila se padobranom na mirno more kod južne Kalifornije oko 2:30 ujutro po lokalnom vremenu (09:30 GMT), nakon vatrenog ulaska u Zemljinu atmosferu i 22-satnog spuštanja iz orbite.
Povratak je označio završetak četvrte misije ISS koju je organizovala startap kompanija Axiom Space iz Teksasa u saradnji sa privatnom raketnom firmom SpaceX, čiji je vlasnik milijarder Ilon Mask sa sjedištem blizu Los Anđelesa.
Povratak posade prenošen je uživo na zajedničkom prenosu SpaceX-a i Axioma.
Dva seta padobrana, vidljiva kroz tamu i laganu maglu uz pomoć infracrvenih kamera, usporila su završno spuštanje kapsule na oko 24 km/h neposredno prije slijetanja kod San Dijega.
Nekoliko minuta ranije, svemirski brod je letio poput mehaničke mete kroz donju atmosferu Zemlje, stvarajući toliko trenja da je temperatura izvan kapsule dostizala 1.927 stepeni Celzijusa.
Odijela astronauta dizajnirana su da ih hlade dok se kabina zagrijava.
Posadu Axiom-4 predvodila je Vitson, 65 godina, koja je u NASA-i radila do 2018. i bila prva žena koja je postala glavna astronautkinja i prva koja je komandovala ISS ekspedicijom.
Nakon povratka, posada je preko radio-veze poručila kontrolnom centru da su „sretni što su se vratili“. Brod za spasavanje odmah je poslat da osigura kapsulu i podigne je sa mora na palubu.
Članovi posade biće izvađeni iz kapsule jedan po jedan i podvrgnuti medicinskim pregledima prije nego što brod sa njima pristane na obalu, što se očekuje da će trajati oko sat vremena.

Povratak astronauta sa svemirske stanice sa NASA veterankom

Poslije više od 40 godina, prvi astronauti iz Indije, Poljske i Mađarske stigli su u četvrtak na Međunarodnu svemirsku stanicu. Prevezeni su privatnim letom kompanije SpaceX.
Kako prenosi AP, posada od četiri člana provešće dvije nedjelje u orbiti, izvodeći desetine eksperimenata. Lansirani su u sredu iz NASA svemirskog centra Kenedi.
Najiskusnija američka astronautkinja, Pegi Vitson, komandant je posade u posjeti. Ona radi za Axiom Space, kompaniju iz Hjustona koja je organizovala ovaj čarter let.
Pored Vitson, posadu čine Šubhanšu Šukla, pilot indijskog ratnog vazduhoplovstva, Tibor Kapu, mašinski inženjer iz Mađarske i Slavosz Uznanski-Visnjevski, stručnjak za zračenje i projekat-astronaut Evropske svemirske agencije na privremenoj ljetnjoj dužnosti.
Niko iz tih zemalja ranije nije posjetio Međunarodnu svemirsku stanicu. Posljednji put kada su osobe iz tih zemalja letjele u orbitu bilo je krajem 1970-ih i 1980-ih, putujući sa Sovjetima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAstro_Ayers%2Fstatus%2F1938285888104001858%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938285888104001858%7Ctwgr%5E07a325dbf0637d40950bde3eaf3f7555c1f34a65%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Poslije 40 godina: Prvi astronauti iz Indije, Mađarske i Poljske stigli na Međunarodnu svemirsku stanicu

NASA planira da uskoro svoju pažnju usmjeri na istraživanje jedne od najzagonetnijih planeta Sunčevog sistema.
Misija proučavanja skrivenih okeanskih dubina ispod površine planete Uran, iako je još u fazi planiranja, predstavlja sljedeću granicu za naučna istraživanja svemira. Naučna zajednica se nada da će NASA uskoro odobriti projekat koji bi omogućio da se riješe mnoge misterije ovog ledenog džina i otvore vrata novim otkrićima o mogućnosti života u našem Sunčevom sistemu.
Planeta poznata po svojoj neobičnoj osi rotacije i prelijepim prstenovima, krije potencijalno fascinantnu tajnu – skrivene okeane duboko ispod svoje atmosfere.
Iako je Uran naizgled hladan i nepokretan, naučnici vjeruju da se ispod njegovih gustih slojeva vodonika, helijuma i metana nalaze ogromni podzemni okeani, koji možda sadrže ključne informacije o evoluciji planeta i mogućem postojanju života na mjestima gdje se najmanje očekuje.&nbsp;
Uran ima unutrašnju strukturu koja je drugačija od gasnih džinova poput Jupitera i Saturna. Smatra se da Uran posjeduje slojeve leda, vode i amonijaka koji mogu formirati globalne okeane pod ekstremnim pritiskom. Naučnici se nadaju da će istraživanje ovih okeana pomoći u razumijevanju ne samo Urana, već i drugih "ledenih džinova" u našoj galaksiji.&nbsp;
Proučavanje Urana je od suštinskog značaja ne samo za razumjevanje našeg Sunčevog sistema, već i za istraživanje egzoplaneta. Većina planeta koje su otkrivene u drugim zvjezdanim sistemima slične su Uranu – ledeni džinovi sa slojevima gasa i skrivenim okeanima. Informacije sa Urana mogle bi da pomognu u otkrivanju kako te planete nastaju i razvijaju se.&nbsp;
NASA razmatra mogućnosti slanja misije ka Uranu, što bi bilo prvo detaljno istraživanje ove planete od kada je Voyager 2 prošao pored nje 1986. godine. Nova misija bi mogla da uključuje orbitere, koji bi proučavali atmosferu, magnetno polje i sastav planete i sonde, koje bi možda mogle da zarone u atmosferu kako bi analizirale unutrašnje slojeve, prenosi Politika.&nbsp;
Cilj je da se sazna više o dinamici planete, njenoj mogućoj naseljenosti i da se otkriju eventualni tragovi složenih hemijskih reakcija koje bi mogle podržavati neki oblik života.&nbsp;
Ako Uran zaista ima podzemne okeane, to otvara mogućnost za postojanje "mikrobnog života". Slične teorije se razmatraju i za Jupiterov mjesec Evropu i Saturnov mjesec Enceladus, gdje su pronađeni dokazi o okeanima ispod ledene površine. Ako su ti okeani na Uranu dovoljno topli i hemijski aktivni, mogli bi da pruže osnovu za neku vrstu života.&nbsp;
Misija ka Uranu suočila bi se s brojnim tehničkim i logističkim izazovima.&nbsp;
Uran je udaljen preko 2,8 milijardi kilometara od Zemlje, što znači da bi svemirskoj letjelici trebalo 10-15 godina da stigne do planete. Uran je sedma planeta od Sunca u našem Sunčevom sistemu.
To je gasoviti div, sličan Jupiteru i Saturnu, ali je manji od njih.
Za razliku od drugih planeta, Uran rotira gotovo potpuno na boku, sa nagibom ose od oko 98 stepeni. To znači da se čini kao da se kotrlja oko Sunca.
Zbog svog nagiba, Uran ima ekstremne sezone koje traju oko 21 godinu, sa dugim periodima dana i noći na svakom polu.
Uran ima prstenove, ali su mnogo tamniji i manje uočljivi od prstenova Saturna. Ima izuzetno visok atmosferski pritisak i jednu od najhladnijih atmosfera u Sunčevom sistemu, sa temperaturama koje mogu pasti do -224 stepena Celzijusa.
Plava boja Urana dolazi od metana u njegovoj atmosferi, koji apsorbuje crvenu svjetlost i reflektuje plavu.
Uran ima 27 poznatih satelita, a najpoznatiji njegovi mjeseci su Titanija, Oberon, Umbrijel, Arijel i Miranda.
Uran je prva planeta otkrivena teleskopom, 1781. godine od strane Vilijama Heršela.

NASA planira da istraži jednu od najzagonetnijih planeta Sunčevog sistema

Svemirska letilica američke svemirske agencije je poletjela u istraživanje Jupiterovog mjeseca "Evrope" da bi se otkrilo da li bi njegov ogroman skriveni okean, ako zaista postoji, mogao da sadrži "ključeve života".
Letilici nazvanoj po vrsti jedrenjaka koje su koristili istraživači dalekih okeana – „Kliper Evropa“ - biće potrebno pet i po godina da stigne do Jupitera, gdje će skliznuti u orbitu oko te džinovske gasovite planete i tokom desetina preleta prišunjati se njenom mjesecu „Evropi“ natopljenom radijacijom.
Naučnici su gotovo sigurni da ispod ledene kore „Evrope“ postoji dubok, ogroman okean. A gdje ima vode, može biti života, što taj mjesec čini jednim od najperspektivnijih mjesta za „lov na život“.
„Kliper Evropa“ neće tražiti život, nema detektore za to, već će tragati za sastojcima neophodne za održavanje života – organskim hemijskim jedinjenjima i odgovarajućim uslovima za život.
- Okeanski svjetovi poput Evrope nisu jedinstveni samo zato što bi mogli da budu nastanjeni, već bi mogli biti naseljivi i danas - rekla je NASA.
Raketa „Falcon Heavy“ firme SpejsEks (SpaceX) je iz svemirskog centra Kenedi na Floridi ponela „Klipera“ na putovanje tri milijarde kilometara koje košta 5,2 milijarde dolara.
NASA do proljetos nije znala da bi se „Kliper“ mogao pokvariti u Jupiterovom jakom polju zračenja. Vjeruje se da će zahvaljujući prepravkama od tada „Kliper“ izdržati ekvivalent zračenja nekoliko miliona rendgenskih snimaka grudnog koša tokom svakog od 49 preleta „Evrope“.
Veličine košarkaškog terena kada raširi krila – panele za pretvaranje energije Sunca u električnu - „Kliper“ će proletjeti pored Marsa, a zatim ponovo pored Zemlje na putu ka Jupiteru da bi ga ubrzala gravitacija. Sonda od skoro 5.700 kilograma trebalo bi da stigne do najveće planete Sunčevog sistema 2030. godine.
„Kliper“ će krug oko Jupitera praviti svaki 21 dan. Jedan od tih dana će ga približiti „Evropi“, jednom od 95 poznatih mjeseca oko Jupitera. Taj mjesec je po veličini sličan Mjesecu Zemlje.
Svemirska letilica će letjeti asvega 25 kilometara iznad „Evrope“ – mnogo bliže nego nekoliko prethodnih sondi-posetilaca. Ugrađeni radar će pokušati da prodre u mjesečev ledeni pokrivač, za koji se vjeruje da je debeo do 24 kilometra. Okean ispod leda može biti dubok i više od 120 kilometara.
Svemirska letilica ima devet instrumenata, sa osjetljivom elektronikom pohranjenom u trezoru sa gustim zidovima od cinka i aluminijuma za zaštitu od zračenja. Istraživanja će trajati do 2034. godine.
Ako se utvrdi da su na „Evropi“ povoljni uslovi za život, to že značiti mogućnost života i u drugim okeanskim svjetovima u Sunčevom sistemu i šire, kažu naučnici. Sa podzemnim okeanom i gejzirima, Saturnov mjesec „Encelad“ je jedan od najboljih kandidata za to.

NASA lansirala istraživačku letilicu ka Jupiterovom mjesecu da traži tragove života

Kineska svemirska letilica za višekratnu upotrebu vratila se na Zemlju nakon što je provela 268 dana u orbiti.
Kako navode kineski državni mediji, eksperimentalna svemirska letilica lansirana je prošlog decembra iz Centra za lansiranje satelita Jiuquan u sjeverozapadnoj pustinji Gobi.
Letilica je lansirana u orbitu raketom „Long March 2F“, a imala je zadatak da prati eksperimente svemirske nauke.
Ovo je bila treća kineska misija eksperimentalnih svemirskih letilica za višekratnu upotrebu.
Prva takva misija u Kini pokrenuta je u septembru 2020. godine, a svemirska letilica je tada ostala u orbiti manje od dva dana.
Drugo testiranje počelo je u avgustu 2022. nakon čega je letilica ostala u orbiti 276 dana prije nego što se vratila kući u maju prošle godine.

Kineska eksperimentalna letilica vratila se na Zemlju: Provela 268 dana u orbiti

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: nasa