<p>Poslije više od 40 godina, prvi astronauti iz Indije, Poljske i Mađarske stigli su u četvrtak na Međunarodnu svemirsku stanicu. Prevezeni su privatnim letom kompanije SpaceX.</p>
<p>Kako prenosi AP, posada od četiri člana provešće dvije nedjelje u orbiti, izvodeći desetine eksperimenata. Lansirani su u sredu iz NASA svemirskog centra Kenedi.</p>
<p>Najiskusnija američka astronautkinja,<b> Pegi Vitson</b>, komandant je posade u posjeti. Ona radi za Axiom Space, kompaniju iz Hjustona koja je organizovala ovaj čarter let.</p>
<p>Pored Vitson, posadu čine<b> Šubhanšu Šukla</b>, pilot indijskog ratnog vazduhoplovstva, <b>Tibor Kapu</b>, mašinski inženjer iz Mađarske i<b> Slavosz Uznanski-Visnjevski</b>, stručnjak za zračenje i projekat-astronaut Evropske svemirske agencije na privremenoj ljetnjoj dužnosti.</p>
<p>Niko iz tih zemalja ranije nije posjetio Međunarodnu svemirsku stanicu. Posljednji put kada su osobe iz tih zemalja letjele u orbitu bilo je krajem 1970-ih i 1980-ih, putujući sa Sovjetima.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAstro_Ayers%2Fstatus%2F1938285888104001858%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938285888104001858%7Ctwgr%5E07a325dbf0637d40950bde3eaf3f7555c1f34a65%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Poslije 40 godina: Prvi astronauti iz Indije, Mađarske i Poljske stigli na Međunarodnu svemirsku stanicu

<p>NASA planira da uskoro svoju pažnju usmjeri na istraživanje jedne od najzagonetnijih planeta Sunčevog sistema.</p>
<p>Misija proučavanja skrivenih okeanskih dubina ispod površine planete Uran, iako je još u fazi planiranja, predstavlja sljedeću granicu za naučna istraživanja svemira. Naučna zajednica se nada da će NASA uskoro odobriti projekat koji bi omogućio da se riješe mnoge misterije ovog ledenog džina i otvore vrata novim otkrićima o mogućnosti života u našem Sunčevom sistemu.</p>
<p>Planeta poznata po svojoj neobičnoj osi rotacije i prelijepim prstenovima, krije potencijalno fascinantnu tajnu – skrivene okeane duboko ispod svoje atmosfere.</p>
<p>Iako je Uran naizgled hladan i nepokretan, naučnici vjeruju da se ispod njegovih gustih slojeva vodonika, helijuma i metana nalaze ogromni podzemni okeani, koji možda sadrže ključne informacije o evoluciji planeta i mogućem postojanju života na mjestima gdje se najmanje očekuje.&nbsp;</p>
<p>Uran ima unutrašnju strukturu koja je drugačija od gasnih džinova poput Jupitera i Saturna. Smatra se da Uran posjeduje slojeve leda, vode i amonijaka koji mogu formirati globalne okeane pod ekstremnim pritiskom. Naučnici se nadaju da će istraživanje ovih okeana pomoći u razumijevanju ne samo Urana, već i drugih "ledenih džinova" u našoj galaksiji.&nbsp;</p>
<p>Proučavanje Urana je od suštinskog značaja ne samo za razumjevanje našeg Sunčevog sistema, već i za istraživanje egzoplaneta. Većina planeta koje su otkrivene u drugim zvjezdanim sistemima slične su Uranu – ledeni džinovi sa slojevima gasa i skrivenim okeanima. Informacije sa Urana mogle bi da pomognu u otkrivanju kako te planete nastaju i razvijaju se.&nbsp;</p>
<p>NASA razmatra mogućnosti slanja misije ka Uranu, što bi bilo prvo detaljno istraživanje ove planete od kada je Voyager 2 prošao pored nje 1986. godine. Nova misija bi mogla da uključuje orbitere, koji bi proučavali atmosferu, magnetno polje i sastav planete i sonde, koje bi možda mogle da zarone u atmosferu kako bi analizirale unutrašnje slojeve, prenosi Politika.&nbsp;</p>
<p>Cilj je da se sazna više o dinamici planete, njenoj mogućoj naseljenosti i da se otkriju eventualni tragovi složenih hemijskih reakcija koje bi mogle podržavati neki oblik života.&nbsp;</p>
<p>Ako Uran zaista ima podzemne okeane, to otvara mogućnost za postojanje "mikrobnog života". Slične teorije se razmatraju i za Jupiterov mjesec Evropu i Saturnov mjesec Enceladus, gdje su pronađeni dokazi o okeanima ispod ledene površine. Ako su ti okeani na Uranu dovoljno topli i hemijski aktivni, mogli bi da pruže osnovu za neku vrstu života.&nbsp;</p>
<p>Misija ka Uranu suočila bi se s brojnim tehničkim i logističkim izazovima.&nbsp;</p>
<p>Uran je udaljen preko 2,8 milijardi kilometara od Zemlje, što znači da bi svemirskoj letjelici trebalo 10-15 godina da stigne do planete. Uran je sedma planeta od Sunca u našem Sunčevom sistemu.</p>
<p>To je gasoviti div, sličan Jupiteru i Saturnu, ali je manji od njih.</p>
<p>Za razliku od drugih planeta, Uran rotira gotovo potpuno na boku, sa nagibom ose od oko 98 stepeni. To znači da se čini kao da se kotrlja oko Sunca.</p>
<p>Zbog svog nagiba, Uran ima ekstremne sezone koje traju oko 21 godinu, sa dugim periodima dana i noći na svakom polu.</p>
<p>Uran ima prstenove, ali su mnogo tamniji i manje uočljivi od prstenova Saturna. Ima izuzetno visok atmosferski pritisak i jednu od najhladnijih atmosfera u Sunčevom sistemu, sa temperaturama koje mogu pasti do -224 stepena Celzijusa.</p>
<p>Plava boja Urana dolazi od metana u njegovoj atmosferi, koji apsorbuje crvenu svjetlost i reflektuje plavu.</p>
<p>Uran ima 27 poznatih satelita, a najpoznatiji njegovi mjeseci su Titanija, Oberon, Umbrijel, Arijel i Miranda.</p>
<p>Uran je prva planeta otkrivena teleskopom, 1781. godine od strane Vilijama Heršela.</p>

NASA planira da istraži jednu od najzagonetnijih planeta Sunčevog sistema

<p>Svemirska letilica američke svemirske agencije je poletjela u istraživanje Jupiterovog mjeseca "Evrope" da bi se otkrilo da li bi njegov ogroman skriveni okean, ako zaista postoji, mogao da sadrži "ključeve života".</p>
<p>Letilici nazvanoj po vrsti jedrenjaka koje su koristili istraživači dalekih okeana – „Kliper Evropa“ - biće potrebno pet i po godina da stigne do Jupitera, gdje će skliznuti u orbitu oko te džinovske gasovite planete i tokom desetina preleta prišunjati se njenom mjesecu „Evropi“ natopljenom radijacijom.</p>
<p>Naučnici su gotovo sigurni da ispod ledene kore „Evrope“ postoji dubok, ogroman okean. A gdje ima vode, može biti života, što taj mjesec čini jednim od najperspektivnijih mjesta za „lov na život“.</p>
<p>„Kliper Evropa“ neće tražiti život, nema detektore za to, već će tragati za sastojcima neophodne za održavanje života – organskim hemijskim jedinjenjima i odgovarajućim uslovima za život.</p>
<p>- Okeanski svjetovi poput Evrope nisu jedinstveni samo zato što bi mogli da budu nastanjeni, već bi mogli biti naseljivi i danas - rekla je NASA.</p>
<p>Raketa „Falcon Heavy“ firme SpejsEks (SpaceX) je iz svemirskog centra Kenedi na Floridi ponela „Klipera“ na putovanje tri milijarde kilometara koje košta 5,2 milijarde dolara.</p>
<p>NASA do proljetos nije znala da bi se „Kliper“ mogao pokvariti u Jupiterovom jakom polju zračenja. Vjeruje se da će zahvaljujući prepravkama od tada „Kliper“ izdržati ekvivalent zračenja nekoliko miliona rendgenskih snimaka grudnog koša tokom svakog od 49 preleta „Evrope“.</p>
<p>Veličine košarkaškog terena kada raširi krila – panele za pretvaranje energije Sunca u električnu - „Kliper“ će proletjeti pored Marsa, a zatim ponovo pored Zemlje na putu ka Jupiteru da bi ga ubrzala gravitacija. Sonda od skoro 5.700 kilograma trebalo bi da stigne do najveće planete Sunčevog sistema 2030. godine.</p>
<p>„Kliper“ će krug oko Jupitera praviti svaki 21 dan. Jedan od tih dana će ga približiti „Evropi“, jednom od 95 poznatih mjeseca oko Jupitera. Taj mjesec je po veličini sličan Mjesecu Zemlje.</p>
<p>Svemirska letilica će letjeti asvega 25 kilometara iznad „Evrope“ – mnogo bliže nego nekoliko prethodnih sondi-posetilaca. Ugrađeni radar će pokušati da prodre u mjesečev ledeni pokrivač, za koji se vjeruje da je debeo do 24 kilometra. Okean ispod leda može biti dubok i više od 120 kilometara.</p>
<p>Svemirska letilica ima devet instrumenata, sa osjetljivom elektronikom pohranjenom u trezoru sa gustim zidovima od cinka i aluminijuma za zaštitu od zračenja. Istraživanja će trajati do 2034. godine.</p>
<p>Ako se utvrdi da su na „Evropi“ povoljni uslovi za život, to že značiti mogućnost života i u drugim okeanskim svjetovima u Sunčevom sistemu i šire, kažu naučnici. Sa podzemnim okeanom i gejzirima, Saturnov mjesec „Encelad“ je jedan od najboljih kandidata za to.</p>

NASA lansirala istraživačku letilicu ka Jupiterovom mjesecu da traži tragove života

<p>Kineska svemirska letilica za višekratnu upotrebu vratila se na Zemlju nakon što je provela 268 dana u orbiti.</p>
<p>Kako navode kineski državni mediji, eksperimentalna svemirska letilica lansirana je prošlog decembra iz Centra za lansiranje satelita Jiuquan u sjeverozapadnoj pustinji Gobi.</p>
<p>Letilica je lansirana u orbitu raketom „Long March 2F“, a imala je zadatak da prati eksperimente svemirske nauke.</p>
<p>Ovo je bila treća kineska misija eksperimentalnih svemirskih letilica za višekratnu upotrebu.</p>
<p>Prva takva misija u Kini pokrenuta je u septembru 2020. godine, a svemirska letilica je tada ostala u orbiti manje od dva dana.</p>
<p>Drugo testiranje počelo je u avgustu 2022. nakon čega je letilica ostala u orbiti 276 dana prije nego što se vratila kući u maju prošle godine.</p>

1250x600

Kineska eksperimentalna letilica vratila se na Zemlju: Provela 268 dana u orbiti

<p>U Podgorici će 5. i 6. oktobra biti održano prvo izdanje NASA "Space Apps Challenge"-a, najvećeg globalnog hakatona, koju organizuju Univerzitet Crne Gore i Montenegro Space Research iz Podgorice.</p>
<p>Ovogodišnja tema hakatona, kako su saopštili iz Univerziteta Crne Gore, nosi naziv "The sun touches everything" (Sunce dopire do svega), a pozivaju sve studente, inovatore i strastvene istraživače na Univerzitezu Crne Gore, kao i sve zainteresovane građane da se prijave i pridruže ovoj prestižnoj i inspirativnoj misiji.</p>
<p>- NASA Space Apps Challenge je globalno takmičenje koje okuplja kreativne timove širom svijeta sa ciljem zajedničkog rješavanja globalnih prirodnih i društvenih problema koristeći podatke NASA-e. Takmičenje će se održati na Univerzitetu Crne Gore, a pobjednike očekuju vrijedne nagrade, ali najvažnije od svega - mogućnost da budu dio NASA-inog programa u istraživanju svemira - ističu iz Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>Ovo je, kako dodaju, jedinstvena prilika za sve zaljubljenike u svemirsku tehnologiju i istraživanje da pokažu svoje vještine i doprinesu globalnoj zajednici. Zato se prijavite i pripremite za nezaboravno iskustvo istraživanja, učenja i timskog rada na NASA Space Apps Challenge-u u Podgorici.</p>
<p>Prijava i registracija mogu se izvršiti na ovom linku: <a href="https://www.spaceappschallenge.org/nasa-space-apps-2024/?fbclid=PAZXh0bgNhZW0CMTEAAaYxuN0paxIHKz_PG0EMlc15fXfp_Ayzz-YZWrpq905IQmc5bqUyFxfs-MI_aem_zB86DYjD39WIQuA3PAGItA"><b>Space Apps Challenge</b></a>, a više informacija o takmičenju ili prijavi zainteresovani mogu dobiti putem mejla <a href="mailto:nasaspaceapps@spaceresearch.me">nasaspaceapps@spaceresearch.me</a> ili pozivom na broj telefona +38269876074.</p>

Prvi NASA hakaton u Podgorici

<p>Kasno u noć, nakon večere sa knedlama i pačijim batacima, rukovodstvo Evropske unije sa uzbuđenjem je predstavilo novi plan kako da se suprotstave trgovinskom ratu američkog predsjednika koji sije haos: igraće protiv njega - njegovu igru.</p> <p>Već pola godine <b>Donald Tramp</b> potresa svjetski trgovinski poredak, prijeti i uvodi carine, zatim ih ublažava kako bi otvorio prostor za pregovore, pa opet prijeti kaznenim nametima ako uslovi ne budu po njegovoj volji.</p> <p>Samo 13 dana prije isteka roka koji je Tramp nametnuo za postizanje trgovinskog sporazuma između EU i SAD, predsjednica Evropske komisije <b>Ursula fon der Lajen</b> ocijenila je da je vrijeme za klasične pregovaračke metode prošlo.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032910030_783c86fb54bdc13ca9145a6ded16b0525b242e0230588cadfc4f0294477dd315.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032910030_783c86fb54bdc13ca9145a6ded16b0525b242e0230588cadfc4f0294477dd315" data-rendition-name="original" width="1024" height="643" loading="lazy" alt="Ursula fon der Lajen"><figcaption>Ursula fon der Lajen<span>(Photo: AP)</span></figcaption></figure>  <p>Ona je predložila da 27 država članica EU udruže snage sa 12 zemalja članica azijsko-pacifičkog trgovinskog saveza poznatog kao Sveobuhvatni i progresivni sporazum za transpacifičko partnerstvo (CPTPP) — u kojem je sada i Velika Britanija — kako bi formirali novu globalnu trgovinsku inicijativu.</p> <p>Prema njenim riječima, ova grupa bi mogla osmisliti novi, na pravilima zasnovan svjetski trgovinski poredak, pa čak reformisati ili zamijeniti sada već skoro nefunkcionalnu Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO).</p> <p>Ključno - Sjedinjene Američke Države ne bi bile automatski pozvane.</p> <p>Takav plan bi, kako je kazala fon der Lajen, „pokazao svijetu da je slobodna trgovina sa velikim brojem zemalja moguća ako se temelji na pravilima“. To je, dodala je, projekat u koji bi EU trebalo ozbiljno da se uključi jer su „CPTPP i Evropska unija moćni“.</p> <p>Fon der Lajen je potom objasnila da bi EU i CPTPP odlučivali da li će Amerikancima uopšte biti dozvoljeno da pristupe ovom projektu. </p> <h2>Inovativno i nepredvidivo</h2> <p>Ideja o formalnijoj saradnji sa indo-pacifičkom grupom već je nekoliko mjeseci u opticaju u Briselu, kao jedan od načina da se odgovori na Trampove carine. Ali, da ne bi bilo dileme da je ovaj potez direktno usmjeren na suprotstavljanje Trampovim metodama, pobrinuo se još jedan Donald.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241012211044_96d1e85561d4d3cbb7e4053c4365f63a42dda87ad710c4745582010f143335fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241012211044_96d1e85561d4d3cbb7e4053c4365f63a42dda87ad710c4745582010f143335fb" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Donald Tusk"><figcaption>Donald Tusk<span>(Photo: Beta/AP Photo/Mindaugas Kulbis)</span></figcaption></figure>  <p>Premijer Poljske <b>Donald Tusk</b> rekao je da Unija mora biti „veoma inovativna… ponekad možda i nepredvidiva — kao naši prijatelji sa druge strane Atlantika“.</p> <p>Poljska trenutno predsjedava Savjetom EU, a Tusk, bivši predsjednik Evropskog savjeta, iskusni je pregovarač iz vremena Bregzita, kada je predvodio maratonske noćne samite u Briselu u pokušaju da se ispregovara razvod Velike Britanije i Unije. Ovoga puta, nije propustio priliku da kaže kako će Tramp osjetiti njegovu taktiku na sopstvenoj koži.</p> <p>- Svi smo mi sada svjesni te nove metode pregovaranja i načina kako da razgovaramo o trgovini i drugim odnosima - rekao je Tusk, jasno aludirajući na Trampovu destruktivnu taktiku. SAD su, dodao je, jedan od najbližih evropskih partnera, „ali u nekoj mjeri moramo biti slični našim partnerima“.</p> <p>Ideju fon der Lajen javno je podržao i najmoćniji lider Evrope, njemački kancelar <b>Fridrih Merc</b>. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228080216_7f775a520d84cf2290d69e0a6849f5fa5fadc6b83c0a41f1a0f8095e5263c79c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228080216_7f775a520d84cf2290d69e0a6849f5fa5fadc6b83c0a41f1a0f8095e5263c79c" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Fridrih Merc"><figcaption>Fridrih Merc<span>(Photo: Beta/AP/Markus Schreiber)</span></figcaption></figure>  <p>- Ako je STO disfunkcionalna koliko je to već godinama i ako to i dalje ostaje slučaj, onda mi, koji i dalje vjerujemo u važnost slobodne trgovine, moramo da osmislimo nešto drugo - poručio je Merc.</p> <p>Ipak, realnost je da bi predlog fon der Lajen na kraju mogao biti samo kratkoročno skretanje pažnje sa onoga što prijeti da postane veliki poraz kada konačno bude objavljen sporazum sa Trampom.</p> <p>Na samitu, evropski lideri su s nelagodom prihvatili vijest da je SAD iznijela novi prijedlog za nastavak pregovora.</p> <h2>Kaznene carine</h2> <p>Dok su sjedjeli za večerom i prihvatali činjenicu da neće izvući povoljan dogovor od Trampa, postavljali su jedni drugima pitanje: koliko loš sporazum su spremni da prihvate kako bi izbjegli najgore posljedice njegovih kaznenih carina.</p> <p>Od fon der Lajen i njenog tima se sada očekuje da u narednih nekoliko dana ispregovaraju okvirni sporazum kako bi ispunili Trampov rok - 9. jul. Nakon tog datuma, Tramp je zaprijetio da će uvesti nove carine na robu iz EU, koje bi mogle dostići čak 50 odsto.</p> <p>Još prije mjesec, evropske države su bile pune samopouzdanja, uvjerene da će natjerati Trampa da popusti u trgovinskom ratu. Rugali su se preliminarnom sporazumu koji je Tramp postigao sa britanskim premijerom <b>Kirom Starmerom</b>, insistirajući da je EU trgovinska supersila i da nikada neće prihvatiti njegovih 10 odsto carina.</p> <p>Sada se situacija dramatično promijenila. </p> <p>- Najbolje bi bilo da carine budu nula odsto, to je idealno. Ali, ako bude 10 odsto, biće 10 odsto - rekao je predsjednik Francuske <b>Emanuel Makron</b>.</p> <p>Predsjednik Litvanije <b>Gitanas Nauseda</b> kazao je za Politico da EU u najboljem slučaju može „samo da se nada da će biti tretirana kao Ujedinjeno Kraljevstvo“ kada se radi o trgovinskom sporazumu sa Amerikom.</p> <p>- To bi vjerovatno bio najbolji mogući scenario. Ali, Ujedinjeno Kraljevstvo je u očima Sjedinjenih Država ipak drugačiji partner. Nadam se da ćemo biti tretirani kao oni - ali vidjećemo - rekao je Nauseda.</p> <p>Diplomate navode da evropski lideri sada moraju da odluče da li da idu na brzi dogovor u naredne dvije sedmice ili da čekaju bolji sporazum, čak i po cijenu dugotrajnog trgovinskog rata sa SAD.</p> <p>U tom slučaju, kako upozoravaju, postoji opasnost da Tramp preispita američke obaveze prema evropskoj bezbjednosti, pitajući se zašto bi Amerikanci plaćali zaštitu zemljama koje se protive SAD u trgovini, rekao je jedan diplomata pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.</p> <p>Njemački kancelar Merc bio je najglasniji u zalaganju za brz dogovor, čak i ako to bude samo okvirni dokument. </p> <p>- Imamo manje od dvije sedmice do 9. jula. Za to vrijeme ne možeš dogovoriti složen trgovinski sporazum - rekao je on. </p> <p>Industrije, od hemijske do čelične i automobilske, već trpe posljedice, a kompanije su ugrožene. </p> <p>- Molim vas, hajde da brzo nađemo rješenje - zaključio je Merc.</p>

Lideri EU pokušavaju nadmudriti Trampa, najavljuju trgovinski savez bez Amerike

<p>Dok Vlada i institucije tihuju i ne reaguju na nezakonito imenovanje funkcionera Demokrata <b>Krsta Radovića </b>za izvršnog direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje on, za razliku od njih, ne gubi vrijeme i brutalno se obračunava sa zapošljenima koji su upozoravali na razloge zbog kojih on nije mogao biti imenovan. Nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove <b>Vladimiru Ružičiću</b>, kojeg je smijenio 10. marta, sada je uručio i otkaz.</p> <p>Ružičić je, za sada, prva žrtva hajke protiv dijela zapošljenih u ovoj državnoj kompaniji, koju vode predsjednik Odbora direktora u ostavci <b>Zoran Lakušić </b>i nezakonito izabrani direktor Radović, od kada je u novembru prošle godine nezakonito razriješen dotadašnji izvršni direktor <b>Borislav Ivanković</b>.</p> <p>- Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kaže za Portal ETV Ružičić.</p> <p>U Regionalnom vodovodu on je zapošljen od 20. septembra 2019. godine i kako kaže imao je odličnu saradnju sa svim prethodnim direktorima, a Radović je treći od kada su proruske i prosrpske društveno-političke elite preuzele vlast u Crnoj Gori, krajem avgusta 2020. godine.&nbsp;</p> <p>Tri prethodna direktora, o čemu je Portal ETV pisao, <b>Gorana Jevrića</b>, kojeg su zatekli na toj poziciji, <b>Josipa Đuraškovića </b>(takođe, kadar Demokrata) i Borislava Ivankovića nezakonito je smijenio Lakušić, odnosno Odbor direktora kojim on predsjedava.&nbsp;</p> <p>- Radović je prvi direktor s kojim imam nepremostiv problem od dana kada je zauzeo poziciju, što nedvosmisleno potvrđuje činjenicu da mi se sveti zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora. Kao rukovodilac pravnog sektora bio sam član Komsiije za imenovanje koja sprovodi postupak izbora i imenovanje izvršnog direktora, ali kada su Lakušić i Radović shvatili da ja neću falsifikovati činjenicu da Radović ne ispunjava uslove makli su me iz Komisije i formirali novu bez ijednog lica koje je završilo pravni fakultet?! Nevjerovatno, ali to se dogodilo – priča Ružičić.</p> <p>Kaže da je dobio neformalno informacije da je kategoričan stav Lakušića i Radovića da žele da se riješe i njega i još nekih ljudi, po svaku cijenu.&nbsp;</p> <p>- Pričaju da nema veze što je to što rade nezakonito i što će nas sud sve vratiti na posao, jer oni tada svakako neće biti u Regionalnom. Toliko o njihovom osjećaju odgovornosti i profesionalizmu – ističe naš sagovornik.</p> <p>Poručuje i da neće odustati od borbe za svoja prava i da će podnijeti tužbu i tražiti poništenje nezakonitih odluka, ali naknadu materijalne štete, kao i nematerijlane zbog duševne boli i stigmatizacije okoline nakon što je dobio nezakonito otkaz i lažno optužen.</p> <p>- Koliko Radović nema stručnog znanja i kavlifikacija, odonosno dovoljno radnog iskustva, pokazuje i činjenica da je na mjesto kolege <b>Aca</b> <b>Ognjenovića</b>, sporazumom o preuzimanju na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa <b>Bojanu</b> <b>Rajković</b>. Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kaže Ružičić.</p> <p>Kao još jedan dokaz neznanja i loših namjera Radovića, naš sagovornik ukazuje na činjenicu ko je bio u sastavu Disciplinske komisije koja je odlučivala o njegovoj sudbini.</p> <p>- U oba disciplinska postupka on je formirao komisiju koju su činila dva inžinjera i vozač. E zamislite nivo stručnog, pravničkog znanja tih komisija i njihove kvalifikacije za vođenje disciplinskih postupaka – konstatuje Ružičić.&nbsp;</p> <p>On se polovinom maja otvorenim pismom obratio premijeru <b>Milojku Spajiću</b>, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera <b>Damjanu Ćulafiću </b>i ombudsmanu <b>Siniši Bjekoviću</b> zahtijevajući zaštitu radnih prava i upozoravajući ih da je u državnom preduzeću u kojem radi izložen progonu i mobingu, te montiranim disciplinskim postupcima. Do danas mu nijesu odgovorili.</p> <p>U pismu ih je, o čemu je Portal ETV pisao, obavijestio da od kada je za izvršnog direktora imenovan Krsto Radović počinju progon i mobing. Saopštio im je da je njega funkcije rukovodioca postavio na nižu poziciju - saradnika, dok je kolega sa mjesta šefa jedne službe „spušten“ na mjesto saradnika, a drugi sa mjesta savjetnika na mjesto referenta, što je sve konstatovala i Inspekcija rada.&nbsp;</p> <p>Tražio je od Spajića i Ćulafića da hitno preduzmu mjere protiv Odbora direktora ove državne kompanije i izvršnog direktora, uz podsjećanje da je Odbor nezakonito razriješio tri izvršna direktora i nezakonito imenovao Radovića.</p> <p>„Šapu“ na Regionalni vodovod stavila je Demokratska narodna partija <b>Milana Kneževića</b>, kada je u partijskoj podjeli funkcija, nakon što su proruske i prosrpske društveno-političke snage osvojile vlast 2020. godine, imenovali u maju 2021. Lakušića za predsjednika Odbora direktora. Zapošljeni kažu da on „vedri i oblači“ u Regionalnom vodovodu, a što proizilazi i iz činjenice da je Lakušić za nepune tri godine smijenio čak tri izvršna direktora u ovoj kompaniji.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"> <figcaption>DUŽE OD POLA GODINE U OSTAVCI: Zoran Lakušić<span>(Photo: Regionalni vodovod)</span></figcaption> </figure>  <p>On je 16. decembra prošle godine, nakon što je u Vladi došlo do ozbiljnih mimoilaženja pošto je u novembru smijenio Borislava Ivankovića i postavio Krsta Radovića, podnio ostavku. Do danas, međutim, ta ostavka nije konstatovana. Kako smo ranije pisali, osim što mu poziciju čuva njegov partijski šef Milan Knežević, koji pokušava da mu nađe novo uhljebljenje, u Vladi imaju problem s njegovom ostavkom, jer će mu morati biti isplaćen ogroman novac. Prema Ugovoru o radu koji je sačinio sa Regionalnim vodovodom, u bilo kom slučaju razrješenja prije isteka mandata na koji je imenovan ima pravo na otpremninu u visini 12 bruto zarada. Objavili smo ranije da su nam zapošljeni saopštili da je Lakušićeva plata 4.500 eura. Uvećana za bruto iznos, to bi značilo da bi dobio otpremninu blizu 100.000 eura.</p>

Krsto Radović uručio otkaz smijenjenom šefu pravne službe Vladimiru Ružičiću

<p>Ukrajinske snage su zaustavile nedavno rusko napredovanje u sjevernoj oblasti Sumi i stabilizovale liniju fronta u blizini granice sa Rusijom, saopštio je glavnokomandujući ukrajinske vojske, general-pukovnik <b>Oleksandr Sirski</b>.</p>
<p>Prema riječima Sirskog, uspjesi ukrajinske vojske u oblasti Sumi spriječili su Rusiju da prebaci oko 50.000 vojnika, uključujući elitne desantne i mornaričke brigade, na druge dijelove fronta.</p>
<p>Ovu tvrdnju nije bilo moguće nezavisno potvrditi, a ruski zvaničnici nijesu još uvijek komentarisali situaciju.</p>
<p>Ruske snage polako napreduju na pojedinim dijelovima fronta dugog oko 1.000 kilometara, iako su ti ograničeni pomaci skupo koštali, kako po pitanju ljudstva, tako i po pitanju uništene oklopne tehnike. Brojno inferiornija ukrajinska vojska u velikoj mjeri koristi dronove kako bi zadržala Ruse.</p>
<p>Višemjesečni pokušaji međunarodne zajednice, predvođeni Sjedinjenim Američkim Državama, da se zaustavi rat koji traje više od tri godine, do sada nijesu dali rezultat. Uprkos neprijateljstvima, dvije strane su nastavile sa razmjenom ratnih zarobljenika, u skladu sa dogovorima sa nedavnih pregovora u Istanbulu.</p>
<p>Ministarstvo odbrane Rusije i ukrajinske vlasti potvrdili su da je u četvrtak izvršena nova razmjena.</p>
<p>Ukrajinsko koordinaciono tijelo za ratne zarobljenike saopštilo je da su među razmijenjenima ranjeni vojnici i oni sa zdravstvenim problemima. Najmlađi ima 24, a najstariji 62 godine, navodi se u saopštenju, uz napomenu da se uskoro očekuju nove razmjene.</p>
<p>Grad Sumi, koji je administrativni centar istoimene ukrajinske oblasti, imao je prije rata oko 250.000 stanovnika. Nalazi se oko 20 kilometara od linije fronta. Rusko napredovanje u ovu oblast ranije ove godine natjeralo je Ukrajinu da pojača odbranu tog područja.</p>
<p>Sirski je kazao da je formirana specijalna odbrambena grupa kako bi se poboljšala bezbjednost u Sumiju i okolnim zajednicama, sa posebnim akcentom na jačanje fortifikacija i ubrzanu izgradnju zaštitnih prepreka.</p>
<p>U martu su se ukrajinske snage povukle iz većeg dijela ruske susjedne oblasti Kursk, čije su dijelove kontrolisale nakon iznenadnog upada preko granice u avgustu.</p>
<p>To povlačenje omogućilo je Rusiji da pokrene kontraofanzivu, u okviru koje je, prema različitim procjenama, napredovala između dva i 12 kilometara u ukrajinsku teritoriju.</p>
<p>Ukrajinski zvaničnici navode da se žestoke borbe vode i u istočnoj oblasti Donjeck.</p>
<p>Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je juče da su njihove snage zauzele dva sela, Novoserhijivku i Ševčenka, u Donjeckoj oblasti.</p>
<p>Zauzimanje Ševčenka predstavlja važnu fazu u nastavku ruske ofanzive čiji je cilj proboj prema Dnjepropetrovskoj oblasti, koja se graniči sa Donjeckom i predstavlja značajan industrijski centar, navodi ministarstvo.</p>
<p>U međuvremenu, obje strane su nastavile sa raketiranjem i napadima dronovima na velikim udaljenostima.</p>
<p>Rusko ministarstvo saopštilo je da je tokom noći oboreno 50 ukrajinskih dronova iznad devet ruskih oblasti, uključujući tri iznad moskovske regije.</p>
<p>Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo navelo je da je Rusija tokom noći lansirala 41 dron tipa „Šahed“ i mamce širom zemlje, pri čemu je ranjeno pet osoba. Navode da su 24 drona ili oborena, ili ometena elektronskim protivmjerama.</p>

Ukrajina zaustavila rusko napredovanje u sjevernoj oblasti Sumi

<p>U znak solidarnosti sa građanima Cetinja, koji protestuju zbog ignorantskog odnosa državnih organa prema porodicama stradalih u masovnim zločinima i namjere vlasti da kroz izmjene Zakona o javnim okupljanjima, derogiraju ustavo pravo iz čl. 52 Ustava Crne Gore (sloboda okupljanja), delegacija STEGA-e će se danas pridružiti građanima koji protestvuju na Kruševom ždrijelu i time simbolično izraziti solidarnost sa građanima Cetinja.</p>
<p>- Kada prestanemo biti solidarno društvo, kada izgubimo empatiju prema stradalnicima i kada prestanemo da pružamo otpor sili, ne samo da nećemo biti pravedno društvo već prestajemo biti ljudi u etičkom smislu i tradiciji Crnogoraca – navodi se u saopštenju STEGE.&nbsp;</p>
<p>Zato, kako kažu, STEGA ovim simboličnim činom želi da pokaže da u Crnoj Gori živi duh slobode, empatije i iskrene ljudske solidarnosti.</p>

STEGA uz Cetinjane: Solidarnost protiv ignorisanja stradalih i gušenja slobode okupljanja

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: nasa