Gotovo da nema dana da u javnost ne izađe informacija o vršnjačkom nasilju, a za samo posljednje dvije sedmice Crna Gora je zabilježila dva naročito brutalna incidenta. Dijete aktivistkinje Bojane Jokić pretučeno je ispred dvorišta Srednje mješovite škole u Zeti - slomljena mu je šaka i ima hematome. Malo prije toga, na društvenim mrežama je dijeljen snimak tuče maloljetnika u Baru, gdje je, takođe, jedan dječak pretučen, udaren nogom u glavu dok je ležao na podu.
Iako se o vršnjačkom nasilju mnogo govori, razvijaju strategije i održavaju konferencije i okrugli stolovi, stanje na terenu je duboko zabrinjavajuće. Posljednji slučajevi koji su se završili sa teškim tjelesnim povredama, u Baru i Podgorici, ukazuju da institucije i sistem kaskaju za realnim događajima.
<h2>DRI o uspješnosti suzbijanja nasilja</h2>
Državna revizorska institucija (DRI) je prepoznala problem vršnjačkog nasilja kao jedan od ključnih u društvu. Zbog toga sprovodi reviziju uspjeha „Uspješnost suzbijanja vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori“, u okviru koje analizira sve mjere i aktivnosti nadležnih institucija u periodu od 2017. do prvog kvartala 2025. godine.
Senator prof. dr Branislav Radulović ističe za Pobjedu da su preliminarni nalazi alarmantni: broj slučajeva nasilja nad djecom raste, škole ne sprovode propisane procedure, a institucije kasne sa strateškim dokumentima.
- Zaštita djece od nasilja je ustavna obaveza Crne Gore i dio je međunarodnih konvencija koje smo ratifikovali. Svako dijete ima pravo na život u miru i dostojanstvu, a društvo i država imaju obavezu da ih zaštite od svih vidova nasilja. Nažalost, dosadašnji podaci pokazuju da je stvarnost daleko od ovih obaveza - kaže Radulović.
<h2>Alarmantni podaci</h2>
Statistika jasno pokazuje da se problem pogoršava. Prema evidenciji iz informacionog sistema obrazovanja (MEIS), broj prijavljenih slučajeva vršnjačkog nasilja u školama znatno varira, ali ostaje visok.
U školskoj 2020/21. zabilježeno je 79 slučajeva. Naredne, 2021/22, broj je naglo skočio na 213. Tokom 2022/23. prijavljena su 174 slučaja, a u školskoj 2023/24. godini - 187 slučajeva. Samo do maja ove godine upisano je 175 slučajeva.
Vrste nasilja uključuju verbalno, fizičko, emocionalno, socijalno i sajber nasilje.
Radulović upozorava da ništa bolja slika ne dolazi ni iz centara za socijalni rad. Prema izvještaju Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije za 2024. godinu, evidentirane su 633 prijave nasilja nad djecom. Od toga, 118 su bili slučajevi vršnjačkog nasilja, 241 emocionalnog, 109 fizičkog, 117 zanemarivanja, 21 vanporodičnog zlostavljanja i pet slučajeva eksploatacije. Posebno zabrinjava podatak da je bilo 14 prijavljenih slučajeva seksualnog nasilja - svih nad djevojčicama.
Uporedni podaci pokazuju da broj prijava raste: 2023. godine evidentirano je ukupno 286 slučajeva, dok je tokom 2022. prijavljeno 216. Istovremeno, podaci Monstata govore da je broj maloljetnih počinilaca krivičnih djela 2024. iznosio 260, dok je 2021. evidentirano čak 265.
- Kada uporedite trendove, jasno je da nasilje nad djecom ne jenjava, već poprima raznovrsnije oblike. Posebno je zabrinjavajuće što se povećava broj maloljetnika i u ulozi žrtve i u ulozi počinioca - naglašava Radulović.
<h2>Nedovoljna koordinacija institucija</h2>
Uprava policije tek od 2025. vodi posebnu evidenciju o vršnjačkom nasilju. Za samo nekoliko mjeseci ove godine registrovano je 29 krivičnih djela koja se dovode u vezu s ovim problemom, a počinilo ih je 50 maloljetnika na štetu 37 njihovih vršnjaka.
Kako bi se stvorio efikasan sistem praćenja, još Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja (2017-2021) predviđala je povezivanje baza podataka više ministarstava - rada i socijalnog staranja, unutrašnjih poslova, pravosuđa, zdravlja i prosvjete. Cilj je bio da se obezbijedi kvalitetna evaluacija i da se lakše prate promjene u zakonima i politikama. Međutim, ni do 2025. godine ova mjera nije sprovedena.
- Bez kvalitetne i objedinjene evidencije, institucije ne mogu da imaju realnu sliku o problemu. Time gubimo mogućnost da reagujemo na vrijeme i da procijenimo efikasnost mjera koje se sprovode - upozorava Radulović.
<h2>Škole ne poštuju procedure</h2>
Prema preliminarnim nalazima DRI, posebno zabrinjava stanje u obrazovnim ustanovama. Zavod za školstvo utvrdio je da od 140 osnovnih i srednjih škola koje su dostavile izvještaje, samo 15 ima aktivne timove koji rade u skladu sa propisanim procedurama za suzbijanje vršnjačkog nasilja.
- To je možda i najjasniji pokazatelj da se problemu ne pristupa dovoljno ozbiljno. Ako same škole, gdje se nasilje dešava, ne primjenjuju procedure, kako onda možemo očekivati efikasne rezultate - ističe Radulović.
<h2>Revizija i obuhvat</h2>
Revizija koju sprovodi DRI obuhvata aktivnosti šest ključnih subjekata: Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva zdravlja, Savjeta za prava djeteta i Zavoda za školstvo.
Analiziraju se brojni strateški i normativni dokumenti: Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja (2017–2021), Program za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama (2019–2021), Uputstvo školama „Podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije u slučajevima pojave nasilja i vandalizma“, Set mjera Vlade iz 2023. godine, Analiza stanja i prijedlog mjera za suzbijanje nasilja i vandalizma u školama iz 2024. godine.
- Nažalost, konačan izvještaj o sprovođenju prve strategije nikada nije izrađen. Nova strategija za period 2025–2029. usvojena je tek u decembru 2024, što znači da smo imali višegodišnji jaz u strateškom planiranju i institucionalnom odgovoru na problem. To nedopustivo prolongira rješavanje pitanja koje direktno ugrožava bezbjednost djece - naglašava Radulović.
<h2>Što slijedi</h2>
Revizija je trenutno u fazi izrade nalaza i pripreme preporuka. Prema riječima Radulovića, cilj je da se jasno identifikuju slabosti, ali i dobre prakse, te da se institucijama upute konkretne preporuke za unapređenje sistema.
- Revizorski zapisnik je u završnoj fazi. Naš zadatak je da institucijama damo jasan plan za djelovanje, ali odgovornost za sprovođenje ostaje na njima. Ako preporuke ostanu mrtvo slovo na papiru, to će značiti da se društvo odriče svoje djece - zaključuje senator Radulović.
<h2>HRA: Sistem urušen</h2>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su povodom posljednjeg slučaja koji se dogodio u Zeti saopštili da je on razotkrio sve slabosti sistema. Dijete je pretrpjelo teške fizičke i psihičke posljedice, dok su institucije, umjesto brze i koordinisane reakcije, ponovo zakazale.
- Još jedno dijete u Crnoj Gori je brutalno zlostavljano od strane vršnjaka i nanijeta mu je teška tjelesna povreda - ovog puta je napadnuto u Zeti zato što je sa strane, Podgoričanin, dok su prije dvije godine u Baru djeca napadnuta jer su bila iz Sarajeva… Dječje nasilje motivisano ksenofobijom i diskriminacijom samo je odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema „svojima“ - piše u saopštenju HRA koje je potpisala socijalna radnica Martina Markolović.
Ona je istakla da vršnjačko nasilje u našoj zemlji nije više sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem. Kao glavne kritične tačke istakla je slabosti obrazovnog sistema i kućnog vaspitanja, nedostatak institucionalne odgovornosti, ali i širu društvenu ravnodušnost.
Posebno je naglasila hitnu potrebu za ozbiljnim i trajnim mjerama, kao što je povratak školskih zaštitara, čija bi fizička prisutnost imala i preventivni i zaštitni efekat.
- Mnoge škole su, zbog nedostatka političke volje, ostale bez obezbjeđenja i ostavile djecu bez važne linije sigurnosti - istakla je ona.
U saopštenju se dodaje da povratak zaštitara mora biti sastavni dio šire strategije za zaštitu djece, a ne puka administrativna odluka.
Markolović je podsjetila da ni vozač autobusa, pred kojim se događalo nasilje, nije reagovao iako je vidio napad, te nije pozvao policiju niti pomogao dječaku.
- Direktor škole je prvo odbio odgovornost tvrdeći da se nasilje nije desilo u školskom dvorištu, da bi se kasnije javno izvinio. Umjesto konkretnih mjera, uslijedilo je prebacivanje odgovornosti, sve dok slučaj nije dospio u javnost. Kada institucije djeluju tek pod pritiskom, jasno je da je sistem urušen - napomenula je ona.
U Osnovnom sudu u Baru vode se dva predmeta o posebno teškim slučajevima nasilja nad djecom - fizičkom napadu na djecu iz Sarajeva u aprilu 2023. godine i ranjavanju Darisa Mujića u oktobru 2024. godine.
U slučaju napada na Mujića, suđenje i dalje traje, ali se proces odugovlači i do danas nije donesena prvostepena presuda.
Markolović je pozvala Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) da obezbijedi ne samo pravilnike, već i dodatne psihologe, pedagoge i obučeno osoblje, te da zajedno sa centrima za socijalni rad omogući ranu intervenciju, ističući da lokalne samouprave treba da podrže škole dodatnim resursima i prostorima za savjetovanje.
- Ovo nije samo pitanje školskih pravila, već budućnosti naše djece. Vršnjačko nasilje ostavlja rane koje ne zarastaju lako. Ako žrtve ostanu same, a počinioci bez posljedica, dozvoljavamo da strah i trauma postanu svakodnevica. Vrijeme za buđenje i djelovanje je sada - zaključila je Markolović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Alarm iz DRI: Nasilje među djecom eskalira, sistem ne reaguje

U jutarnjem programu TVCG danas je o nasilju među mladima i prevenciji govorio ni manje, ni više nego Mitar Radonjić - čovjek koji je osuđivan zbog protivpravnog lišavanja slobode maloljetnika, nasilničkog ponašanja, a poznat je i po targetiranju i vršenju pritiska na novinare i slobodu izražavanja.
Radonjić je jutros uključen u Jutarnjem programu kao koautor knjige "Inicijativa mladih u svijetu kriminala".
Na bizarni postupak Javnog servisa ukazao je građanski aktivista Jovan Džoli Ulićević na društvenim mrežama, taksativno navodeći zbog čega višestruko osuđivana osoba ne bi smjela da ima minutažu na državnoj teledviziji, naročito kad se govorio o nasilju među mladima i prevenciji nasilja. A ko je Mitar Radonjić?
- Radonjić je prvi put osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca za djelo učinjeno 2011. Prema navodima iz presude, Radonjić je maloljetnike tukao ispred škole i u vozilu, a potom ih odveo u jedan apartman gdje je nastavio da ih udara rukama u predjelu glave i tijela. Kako se navodi u presudi, jednom je naredio da klekne na koljena, a onda ga udario nogom u leđa. Prestao je da ga udara kada mu je potekla krv iz nosa. Zatim im je obojici zaprijetio da će ih zapaliti ako slučaj prijave policiji - podsjetio je Ulićević.
Presudom iz 2018. godine Radonjić proglašen je krivim zato što je upotrebom sile, a drugi okrivljeni upotrebom prijetnje, pribavljao pravo za koje je smatrao da mu pripada, odnosno, prema navodima iz presude, sa drugim okrivljenim, došao do kuće oštećene u namjeri da naplati dug za izvedene građevinske radove, kada je Radonjić, nakon što je drugookrivljeni prijetio oštećenoj kuhinjskim nožem, iz ruke istrgao torbu iz koje je oduzeo i prisvojio novac u iznosu od 100 eura.
- Čovjek koji je otvorio Sklonište za žrtve trgovine ljudima, a za koje je i Stejt department u godišnjem izvještaju o trgovini ljudima u svijetu, konstatovao da je Crna Gora nazadovala na tom polju, ističući da Vlada nije promptno djelovala i uspostavila alternativne načine za zaštitu žrtava nakon što su stručnjaci objavili vjerodostojne optužbe za zlostavljanje od strane zaposlenog sa upravljačkim dužnostima u skloništu za žrtve trgovine ljudima koje je finansirala država. Čovjek koji je otvorio niz NVO koje su dobijale ne mali novac niz godina za rad sa žrtvama nasilja iz državnih fondova, uprkos upornom ukazivanju civilnog sektora na to ko i kako vodi ove servise. Čovjek koji je pokrenuo tužbu protiv novinara Pobjeda za “proganjanje”, jer je novinar Mihailović pisao uporno o ovim stvarima i razotkrivao ih - naglašava Ulićević.
On napominje da su svi podaci koje je iznio su javno dostupni svima, uključujući i Javni servis, dokumentovani u medijima, o njima se raspravljalo i na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost, te je konstatovano u međunarodnim izvještajima.
- Hvala vam najljepša što mu od našeg novca dajete prostor - poručio je ironično Ulićević.
Radonjića je krivim proglasio presudom i Viši sud u Podgorici, 3. novembra 2014. godine, zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje, kada je uslovno kažnjem zatvorom od četiri mjeseca ukoliko u roku od dvije godine ponovi krivično djelo.

500x500

1250x600

1084x550

Za TVCG normalno da o nasilju među mladima i prevenciji govori čovjek osuđivan za prebijanje maloljetnika i nasilničko ponašanje

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: nasilje-medu-mladima

Alarm iz DRI: Nasilje među djecom eskalira, sistem ne reaguje

Za TVCG normalno da o nasilju među mladima i prevenciji govori čovjek osuđivan za prebijanje maloljetnika i nasilničko ponašanje

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Milanović: Grenland je beskoristan, ne znam je li Trampova administracija na karti vidjela Svalbard

PRATITE TVe UŽIVO