Ponašanje dva policajca juče u Gornjem Zaostru zlokobno podsjeća na ponašanje njihovih kolega stacionarinh kod Cetinjskog manastira, kada nijesu prstom mrdnuli da makar pokušaju da spriječe pomahnitalog ubicu Vuka Borilovića koji je 12. avgusta 2022. godine u Medovini, na stotinjak metara od njih, ubio 10 osoba, od čega dvoje djece.
Tako su i juče dva policajca, od kojih jedan inspektor, sa udaljenosti od stotinjak metara, đe su „čuvali crkvu“, herojski ignorisali oko sat dugo četničko maltretiranje fotoreprtera i novinara Vijesti, Borisa Pejovića i Balše Rudovića, i otmicu Reutersovog i Pobjedinog foto-reportera Steva Vasiljevića kojem je pored fizičkog zlostavljanja od razularenih pijanih poštovalaca koljača Pavla Đurišića prijećeno i smrću, čudi ili koga, klanjem!
Užasavajuće zvuči i rečenica iz Vasiljevićevog svjedočenja medijima u kojoj navodi da je siguran da se, da je ispred te mase ljudi došao makar jedan sveštenik, ništa od ovoga ne bi dogodilo.&nbsp;
Država je tako, opet, pognula glavu pred Crkvom Srbije. Očigledno svešteničko „aminovanje“, jer je i nečinjenje činjenje, brutalnog nasilja bilo je, čini se, signal i policajcima da ne rade ono za što su zaduženi – čuvaju poredak, zaštite građane i profesionalcima omoguće da rade svoj posao.
Zbog toga, otužno je bilo juče čitati saopštenja predśednika države i Vlade, resorne ministarke, pa i Delegacije Evropske Unije u Podgorici.
Milatović nam je poručio kako Crna Gora ne smije postati država u kojoj će kršenje zakona, veličanje simbola mržnje, zločina i fašističke ideologije ostati nekažnjeno, te da niko ne smije biti jači od države.&nbsp;
Predśedniče Milatoviću, Crna Gora je upravo takva država jer ste spuštali glavu pred ovima za koje nas Vaš bivši partijski drug Spajić juče ubjeđuje da su „pojedini religijski velikodostojnici“ &nbsp;koji su „neodgovornim ponašanjem“, kreirali ovakav društveni ambijent.
Upravo ste Vi potrčali u podgorički hram na koljena „pojedinom religijskom velidostojniku“ da proslavite pobjedu na predśedničkim izborima, a kolega vam Spajić redovno metaniše po hladnim podovima crkava. Ima li potrebe pominjati vaše uloge u nasilnom ustoličenju toga kome ste pohrlili u zagralj? Tako da ste ovaj ambijent kreirali vi, zajedno, kao što sada zajedno i pokazujete da je država na koljenima pred komandom mantije.
Da osjećaj bude još mučniji, čusmo i ministarku medija, Tamaru Vujović kako ima puno povjerenje u direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića koji, veli, štiti javni red, sigurnost građana i autoritet zakona – viđeli smo juče kako to izgleda.
Dodatno, uvjerena je Tamara da će Uprava policije, u saradnji sa nadležnim tužilaštvom, slučaj u potpunosti rasvijetliti. Rasvijetliti?! Pa, ne bi bilo slučaja za rasvjetljavanje da je Šćepanović, u kojeg imate puno povjerenje, radio svoj posao – obezbijedio skup i bezbjednost reportera u Gornjem Zaostru.
To što se dogodilo u Gornjem Zaostru nije samo pitanje bezbjednosti medijskih radnika, već pitanje političkog poretka u kojem crkva druge države ima moć da na „njenoj teritoriji“ stvara zone u kojima zakoni ne važe i prava građana nestaju. Dok se ta asimetrija moći ne razriješi, svaki novinar koji kroči u takvu „svetu zonu“ mora računati da ga ni uniforma ni insignije državne vlasti neće zaštititi. I to je gorka istina.

Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kad država spušti glavu pred mantijom

U Crnoj Gori je od početka godine registrovano šest nefizičkih napada na novinare, saopštili su iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG), dodajući da onlajn nasilje prema novinarima postaje sve ozbiljniji problem. 
 
Predsjednik SMCG Radomir Kračković agenciji MINA kazao je da su se incidenti uglavnom odnosili na prijetnje smrću i fizičkim nasiljem prema novinarima i novinarkama. 
 
- Dakle, uglavnom je riječ o incidentima nefizičke prirode, ali zabrinjava trend rasta, posebno imajući u vidu relativno malu i ranjivu medijsku zajednicu u Crnoj Gori- rekao je Kračković. 
 
On je podsjetio da je Sindikat tokom prošle godine registrovao 24 napada, prijetnji i incidenata usmjerenih prema novinarima i drugim medijskim radnicima, što predstavlja porast u odnosu na 2023, kada ih je bilo 16. 
 
- Takođe, od 2021. do prošle godine zabilježeno je ukupno 96 incidenata, što predstavlja povećanje od 200 odsto u odnosu na prethodni četvorogodišnji period- dodao je Kračković. 
 
Taj podatak, prema njegovim riječima, jasno pokazuje da se bezbjednost novinara pogoršava, uprkos određenim institucionalnim pomacima. 
 
Upitan da li se situacija poboljšava što se tiče položaja novinara ili samo bilježimo nove napada bilo fizičke, bilo onlajn, Kračković je rekao da statistika i primjeri iz prakse, nažalost, ne daju razloga za optimizam. 
 
- Iako su uočeni određeni pomaci, kao što je imenovanje kontakt tačke u Vrhovnom državnom tužilaštvu za slučajeve napada na novinare i uvođenje obaveznih uputstava za tužioce, broj incidenata i dalje raste, a sistemski odgovor je nedovoljan- naveo je Kračković. 
 
On je dodao da je napad biznismena Zorana Bećirovića i njegovih tjelohranitelja, na novinarku Anu Raičković u novembru prošle godine pokazao da novinari i novinarke nijesu nigdje bezbjedni. 
 
- Zabrinjava i činjenica da je tokom 2023. i prošle godine zabilježeno 16 digitalnih napada, među kojima su prijetnje smrću, mizogine uvrede, omalovažavanja, kao i prva zabilježena masovna prijetnja silovanjem- rekao je Kračković. 
 
Ti napadi, kako je rekao, potvrđuju da onlajn nasilje prema novinarima postaje sve ozbiljniji problem. 
 
- Zato je izuzetno važno da se svaki incident prijavi, kako bi se stvorila realna slika o obimu problema i izvršio pritisak na institucije da djeluju- smatra Kračković. 
 
Odgovarajući na pitanje kako vidi odnos vlasti prema položaju novinara, je li podrška samo „verbalna“, Kračković je rekao da “nažalost, podrška institucija često ostaje samo na riječima”. 
 
- Posebno je problematično to što se među počiniocima incidenata i dalje nalaze javni funkcioneri i predstavnici vlasti- rekao je Kračković. 
 
Prema njegovim riječoma, takvo ponašanje šalje pogrešnu poruku i dodatno doprinosi atmosferi nesigurnosti i pritiska na novinare. 
 
- Neprihvatljivo je da zbog neslaganja sa uređivačkom politikom medija, nosioci javnih funkcija pribjegavaju targetiranju, verbalnim napadima ili diskreditaciji novinara- rekao je Kračković. 
 
On je podsjetio da, ukoliko funkcioneri smatraju da su njihova prava ugrožena, imaju na raspolaganju mehanizme samoregulacije kojima mogu da se obrate. 
 
- Slobodno, kritičko i profesionalno novinarstvo temelj je svakog demokratskog društva – i zaslužuje ne samo deklarativnu, već i konkretnu zaštitu i podršku- poručio je Kračković. 
 
Govoreći o pregovorima o Granskom kolektivnom ugovoru (GKU), Kračković je rekao da su oni trenutno stopirani i podsjetio da je usvajanje GKU jedna od obaveza koje stoje u Medijskoj strategiji Crne Gore. 
 
- Sindikat medija će nastaviti da se zalaže za nastavak pregovora sa poslodavcima kako bismo dobili GKU, i novinari i medijski radnici bili bolje zaštićeni, ali je za dogovor potrebno da i druga strana prihvati naše zahtjeve za koje smatramo da su utemeljeni i realni- zaključio je Kračković.

Portal ETV

Kračković: Onlajn nasilje prema novinarima sve češće, među počiniocima incidenata i javni funkcioneri i predstavnici vlasti

Nije najbitnije pitanje nasilje prema novinarima i ne smijemo to kao mediji da stavljamo kao najveći problem nasilja u Crnoj Gori, nije dobro da mediji i novinari non stop stavljaju u fokus ono što se njih lično tiče, već tu treba imati balans, kazao je nezakoniti generalni direktor Radio-televzije Crne Gore Boris Raonić. &nbsp; Ovu skandaloznu tezu Raonić iznio je danas na konferenciji „Novinarstvo u Crnoj Gori: profesija u kojoj rastu podjele i pritisci“, potkrjepljujući je još jednom – kako on „ne bi volio da ljekari svaki dan pričaju o bitnosti njihovog zdravlja, kako bi mogli da obavljaju svoju funkciju“. I to baš u danu kada je Javni servis svih građana koji ga finansiraju desetinama miliona eura, nakon neđeljnog veličanja sopstvenog lika i djela, još jednom iskoristio za ličnu promociju u jutarnjem programu RTCG, snimajući se kao dobrovoljni davalac krvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126191136_2134015c2984f352e2f93a78d31c3a8fd8a1c4c93f5a39af51cb39f7ea927d42.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126191136_2134015c2984f352e2f93a78d31c3a8fd8a1c4c93f5a39af51cb39f7ea927d42" data-rendition-name="original" width="1600" height="886" loading="lazy" alt="Boris Raonić"> <figcaption>ZLOUPOTREBA JAVNOG SERVISA ZA LIČNU PROMOCIJU: Raonić kao dobrovoljni davalac krvi</figcaption> </figure>  Na njegovu tezu da treba „imati balans“ u izvještavanju o nasilju nad novinarima odgovorila mu je direktorica Lipa medie, osnivača Televizije E Sonja Drobac koja je insistirala da u tim slučajevima ne može biti balansa. -Nema balansa prema nasilju. Ne postoji. To je slovo „A“, azbuke ili abecede, i u medijskoj i u opštoj zajednici - kazala je Drobac. No, Raonić se ni tu nije zaustavio, pa je podijelio svoje viđenje novinarstva. - Nije novinarstvo puštanje krvi i zavrtanje ruku gostima, novinarstvo je, ja mislim, postizanje konsenzusa između sagovornika – kazao je Raonić, na što mu je Drobac odgovorila da novinarstvo nije nikakvo postizanje konsenzusa među sagovornicima i da to nikada nije ni bilo. - Možda u tome i leži dio problema – kazala je ona. I izvršna direktorica Daily pressa, osnivača Vijesti, Marijana Kadić Bojanić, je ukazala da je uloga medija da propituju moćne o stvarima o kojima oni odlučuju a povezane su sa životima građana. Ona je Raonića pitala i zašto je gostovao u emisiji (Akcenti) novinara (Marka Vešovića) kojeg je lično on zaposlio u Javnom servisu. - Zašto nijeste one noći izabrali da vas intervjuiše neko od tih novinara koje ste pominjali da nijeste sa njima u saglasju. Trebali ste da kažete – Ne želim da me intervjuiše neko koga sam ja zaposlio – pitala je Kadić Bojanić, na što je Raonić odgovorio kako se ne miješa u uređivačku politiku..

Raonić: Mediji nasilje nad novinarima ne bi trebali da stavljaju u fokus

Ako Crna Gora želi članstvo u Evropskoj uniji i ratifikaciju pristupnog ugovora, nova vlada nakon 2027. godine, ili formirana poslije eventualnih vanrednih parlamentarnih izbora, mora biti sastavljena od prozapadnih političkih partija, poručio je u emisiji "24 sata" na TV E izvršni direktor Centra za monitoring Zlatko Vujović, navodeći da je ovo šansa za opoziciju da ojača podršku i bude dio nove vlasti,
Vujović je konstatovao da vladajuća većina u Podgorici više ne postoji, zbog čega lokalna vlast nema puni legitimitet. Taj legitimitet, dodaje on, mogao bi biti obezbijeđen jedino ukoliko neka druga politička partija pruži podršku većini.
On smatra da jedna od opcija lokalne vlasti u Podgorici može biti i odlaganje rješavanja političke krize, s ciljem uvođenja prinudne uprave, kako bi se, na taj način, dočekali izbori planirani za jun 2027. godine.
- Kako sad stvari stoje, ne postoji interes opozicije u ovom trenutku da se ide na vanredne izbore u Podgorici. Veoma je važno objasniti građanima da postoji razlika između parlamentarnih i lokalnih izbora, a ukoliko bi se održali vanredni lokalni izbori za Podgoricu onda bi mandat novog lokalnog parlamenta i eventualno novog gradonačelnika trajao samo do juna 2027. godine, a ne punih četiri godine. To znači da ne postoji dovoljno motivacije ni opozicionim partijama da potroše velike resurse i da uđu u bitku sa vladajućim partijama za Podgoricu, a da mandat nove vlasti traje samo godinu dana. Tako da je logika "izazivanja" lokalnih izbora na lokalnom nivou različita od one na nacionalnom. Ukoliko bi došlo do vanrednih izbora na nacionalnom nivou i bila formirana neka nova vlast, ona bi imala mandat pune četiri godine - rekao je Vujović.
On podsjeća da je veliki broj partija koje imaju imaju ucjenjivački kapacitet, dodajući da je Crnoj Gori potrebna politička stabilnost do završetka pregovora i ratifikacije Sporazuma o pridruživanju sa Evropskom unijom. 
- Nama treba, ipak, vlada koja neće biti stalno ucjenjivana kao što je slučaj sa aktuelnom i prethodnom, u kojoj će se ključne partije okupiti oko svojih programskih, vrijednosnih odrednica i sprovesti ono što je najvažnije za Crnu Goru - a to je članstvo u EU - poručio je Vujović.
<h2>Zahtjevi DNP-a pritisak na NSD i SNP</h2>
Komentarišući zahtjeve Demokratske narodne partije (DNP), Vujović je rekao da cilj te stranke nije promjena nacionalnih simbola jer su svjesni, kako kaže, da njihovo ostvarivanje nije moguće očekivati u datom trenutku. Inicijativa o ustavnim izmjenama je, smatra Vujović, pritisak na ostale političke partije, poput Nove srpske demokratije (NSD) i Socijalističke narodne partije (SNP) da napuste vlast i da se, kako tvrdi, ostvari plan zvaničnog Beograda o izazivanju vanrednih parlamentarnih izbora, ne bi li se spriječilo okončanje pregovora sa EU. 
On je stava da Nova srpska demokratija nema stabilnost kakvu bi trebalo da ima državotvorna partija, te da je ona pod velikim uticajem birača koji su podložni porukama Srpske pravoslavne crkve, predsjednika Srbije i medijima iz te zemlje.
- Za razliku od NSD koja je bliža taktiziranju i ostanku uz vlast, DNP smatra da nema alternative rušenju ove Vlade i sprječavanju okončanja pregovora. To je, ipak, za Srbiju i zvanični Beograd mnogo važnije - spriječiti Crnu Goru da postane članica Evropske unije nego nekoliko mjeseci više biti u Vladi i crpiti određene resurse. To je jedan dio priče. Drugi je, ako već ne mogu izvršiti pritisak na Mandića, onda će makar kapitalizovati nezadovoljstvo takvim ponašanjem. NSD je u srpskim medijima označena kao partije koje su zbog fotelja odustale od programskih ciljeva i to je kampanja koja traje i koja će trajati sve dok oni ne dođu u istu ravan ponašanja kao što je to slučaj sa Kneževićevom partijom. To je disciplinovanje i ukoliko bi, eventualno, Mandić ostao u smjeru podrške Vladi i ne otkaže poslušnost, onda će rejting NSD da značajno padne - naglasio je Vujović.
Smatra da je za Andriju Mandića bolje da ne rizikuje i pridruži se Milanu Kneževiću i tako pokuša sačuvati svoje biračko tijelo. U protivnom rizikuje da bude marginalizovan sa opadajućim rejtingom.
Dodaje i da je nabolji scenario bio koalicija NSD-a i DNP-a, jer su imali sinergetski efekat. Ukoliko bi se razišli došli bi, smatra Vujović, do okupljanja prosrpskih partija pod vođstvom "favorizovanog Kneževića" i on bi bio novi lider srpskog bloka u Crnoj Gori.
- To bi značilo da bi Knežević tražio da bude na čelu tog bloka, ili ključni akter. On je u potpunosti usaglašen sa predsjednikom Vučićem, za razliku od Mandića koji je nekad spreman na kalkulacije slične Miloradu Dodiku. Toga kod Kneževića nema, on ima jasan stav - ono što kaže zvanični Beograd to ćemo sprovesti bez pogovora i tačka - rekao je Vujović.
<h2>Demokrate u najtežoj poziciji</h2>
Vujović ocjenjuje da će se na narednim izborima ključna bitka voditi oko srpskog biračkog tijela, a u najtežoj poziciji će, smatra, biti Demokrate.
- Rezultati koje su ostvarili ministri iz redova Demokrata su veoma loši. Zbog njihovih neodgovaraćih poteza vodi se jaka negativna kampanja kojoj oni ne mogu da odgovore zbog istrajavanja da nijesu napravili nikad grešku. Mandić može, ukoliko bude insistirao da pravi neku umjereniju srpsku koaliciju, da uzme njihov dio biračkog tijela. Sa druge strane, na pomolu mogu biti neke nove koalicije, da Bečić i umjereni Mandić budu budu kontrateža okupljanju oko Kneževića - ocjenjuje Vujović.
Prema njegovom mišljenju, svima njima će biti meta Pokret Evropa sad, koji može ostvariti značajan rezultat, ali ne kao na prethodnim parlamentarnim izborima.
- Taj rezultati bi se kretao od 15 do 20 procenata, ukoliko bi PES doveo do okončanja pregovora i isporučio konkretne rezultate infrastrukturnog karaktera. Najveći dio vladajuće većine sve radi da spriječi, ne samo članstvo, već i određene rezultate PES-a - kazao je Vujović.
On je stava da je premijer Milojko Spajić prijatno iznenadio istrajnošću i čvrstinom odnosa prema Kneževiću.
- Nadam se da će to nastaviti i po dubini i u odnosima sa nekim drugim koalicionim partnerima - istakao je Vujović.
Ukazuje na veoma lošu poziciju Demokrata, ocjenjujući da će ići ka daljem padu i političkoj marginalizaciji ukoliko nastave sa istom praksom.
- Sve svoje šanse su stavili u jednu košaricu - bezbjednosni sektor gdje nema rezultata. Tu se očekuje oštra borba - kazao je on.
Sa druge strane, smatra da je opozicija uspjela da se sačuva od sukoba.
- Nemate nijedan brutalni sukob unutar opozicije. Oni imaju stabilne rejtinge sa određenim mogućnošću rasta i eventualno privlačenjem nezadovoljnih birača koji su se, zbog haotičnih odnosa unutar većine, zasitili. To je šansa opoziciji da zaprijeti rezultatom u Podgorici i da dođe u poziciju da se ne može izbjeći u formiranju neke nove prozapadne i proevropske vlade - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DF6HCeO0Mwgs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Opozicija u prilici da raste i bude neizbježna u formiranju nove prozapadne vlade

Francusko tužilaštvo zatražilo je danas potvrdu petogodišnje zabrane obavljanja javne funkcije za liderku ekstremne desnice Marin Le Pen u žalbenom postupku u Parizu, kao i potvrdu kazne za pomoćnike poslanika stranke Nacionalno okupljanje u Evropskom parlamentu.
Ukoliko se ta kazna potvrdi, ona bi spriječila Marin Le Pen da se kandiduje za predsjedničke izbore 2027. godine, u vrijeme kada ekstremna desnica dobija na zamahu, prenijeli su francuski mediji.
Odluka apelacionog suda, koja nije u obavezi da se drži preporuka tužilaštva, očekuje se do ljeta.
Tužilaštvo je zatražilo i četvorogodišnju zatvorsku kaznu, sa tri godine uslovno.
Tražili su da bi godinu dana Marin Le Pen morala da bude u zatvoru ili kućnom pritvoru sa elektronskom oznakom.
- Marin Le Pen je pokrenula sistem koji je omogućio stranci da pronevjeri 1,4 miliona eura - &nbsp;izjavio je tužilac i dodao da se traži i potvrda kazne od 100.000 eura koju joj je izrekao niži sud.
Za ostale optužene, tužilaštvo je zatražilo potvrdu kazni izrečenih u prvostepenom postupku, u rasponu od šestomjesečne uslovne kazne do tri godine zatvora.

Tužilaštvo zatražilo potvrdu petogodišnje zabrane obavljanja javne funkcije za Marin Le Pen

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo pokazuje ambiciju da ostane na vlasti dugoročno, ovog puta kroz najavljeni plan „Srbija 2035“, piše Nova.rs.
Kako navodi portal, Vučić bi ovaj plan trebalo da predstavi na velikom skupu u Beogradu oko 20. marta. Iako sadržaj programa još nije poznat, sama činjenica da predsjednik otvoreno planira političku budućnost Srbije za narednu deceniju, prema ocjeni Nove.rs, podsjeća na takozvanu „operaciju Bjelorusija“ i ukazuje na namjeru da postane novi Aleksandar Lukašenko.
S obzirom na to da prema Ustavu više ne može obavljati funkciju predsjednika, Vučić, kako se navodi, planira da preuzme premijersku poziciju i na taj način zadrži potpunu kontrolu nad vlašću.
<h3>Najava velikog skupa i programa „Srbija 2035“</h3>
Vučić je prošle sedmice najavio da će veliki skup biti organizovan ispred Narodne skupštine ili na Trgu Republike u Beogradu, kada će građanima predstaviti dugoročni program razvoja države.
– Oko 20, 21. ili 22. marta predstavićemo pred velikim brojem građana program – Srbija 2035 – da pokažemo ljudima što smo uradili i što planiramo da uradimo – poručio je Vučić.
Ranije je najavljivao da se na tom planu radi već duže vrijeme i da će biti predstavljen najkasnije do početka marta.
<h3>Udar na tužilaštvo i koncentracija moći</h3>
Nova.rs podsjeća da Vučićeve ambicije da ostane na vlasti decenijama nijesu novost, te da na to ukazuju i njegove bliske veze sa autoritarnim liderima. Kao posebno ilustrativan primjer navodi se odnos sa bjeloruskim predsjednikom Lukašenkom, koji je na vlasti već 31 godinu.
Portal upozorava i na nedavne zakonske izmjene kojima se mijenjaju nadležnosti tužilaštva u Srbiji, što, prema mišljenju stručnjaka, paralizuje rad Javnog tužilaštva za organizovani kriminal. Posebno se ističe da će najveću korist imati glavni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović, koji će, kako navode, moći da djeluje bez stvarne kontrole.
<h3>Vukadinović: Apsolutna vlast se ne napušta dobrovoljno</h3>
Urednik Nova srpska politička misao Đorđe Vukadinović ocijenio je da Vučićeva želja da vlada doživotno nije nikakvo iznenađenje.
– To je bilo jasno još kada je dolazio na vlast. Sve najave o povlačenju iz politike bile su zavaravanje javnosti. Apsolutna vlast se nikada dobrovoljno ne napušta – kazao je Vukadinović.
On smatra da Vučić planira rotaciju funkcija, ali uz zadržavanje potpune moći.
– Nije važno kako se njegova funkcija zove, može biti i portir u Vladi, ali će stvarna vlast ostati u njegovim rukama – dodao je.
<h3>Cvijić: Silazak s vlasti znači i krivične postupke</h3>
Slično mišljenje iznio je i Srđan Cvijić, bivši diplomata i predsjednik Međunarodnog savjetodavnog odbora Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
– Oni su svjesni da silazak s vlasti ne znači samo političku penziju, već i moguće krivične postupke. Ovo je igra na sve ili ništa i predsjednik namjerava ostati na vlasti doživotno – poručio je Cvijić.
On je dodao da se dugoročni planovi vlasti već godinama koriste kao dio stalne političke kampanje, bez realnog ekonomskog uporišta.
<h3>Dugoročne vizije već viđene</h3>
Nova.rs podsjeća da je tokom Vučićeve vladavine već bilo sličnih projekata. Krajem 2019. predstavljen je plan „Srbija 2025“, vrijedan 14 milijardi eura, a potom i novi plan do 2027. godine, procijenjen na 17,8 milijardi eura, uoči održavanja izložbe EXPO u Beogradu.
Kako zaključuje portal, najava programa „Srbija 2035“ predstavlja nastavak strategije dugoročnog ostanka na vlasti, uz sve izraženiju koncentraciju moći u rukama jednog čovjeka.

Nova.rs: Vučić priprema "operaciju Bjelorusija"

Američka vojska je danas saopštila da je oborila iranski dron koji se približavao nosaču aviona "Abraham Linkoln" u Arapskom moru.
-Lovac F-35 sa Linkolna oborio je iranski dron u samoodbrani i radi zaštite nosača aviona i osoblja na brodu", rekao je kapetan mornarice Tim Hokins, portparol Centralne komande američke vojske (CENTCOM)- zadužene za Bliski istok.
Dodao je da je oboren iranski dron tipa Šahed-139, i da tokom incidenta nije povređen nijedan američki vojnik, niti je oštećena američka vojna oprema. Američka vojska je od početka tenzija sa Iranom i protesta u toj zemlji na Bliski istok dovela najmanje deset ratnih brodova, uključujući udarnu grupu koju predvodi "Linkoln" i nekoliko razarača, javila je ranije agencija Asošiejted pres.
CENTCOM je 30. januara zatražila je od Revolucionarne garde Irana da se uzdrži od eskalacije na moru, prije zajedničke vježbe iranskih, ruskih i kineskih trupa.
- Američke snage priznaju pravo Irana da profesionalno djeluje u međunarodnom vazdušnom prostoru i vodama. Svako nebezbjedno i neprofesionalno ponašanje u blizini američkih snaga, regionalnih partnera ili komercijalnih brodova povećava rizik od sudara, eskalacije i destabilizacije- saopštila je Centralna komanda.
Tokom dana bilo je i drugih incidenata između SAD i Irana.
List Vol Strit Žurnal objavio je da su rano juče iranski ratni brodovi pokušali da zaustave tanker koji je plovio pod američkom zastavom u Hormuškom moreuzu.
Incidenti su se desili prije pregovora Vašingtona i Teherana u Istanbulu, planiranim za petak, uporedo sa novim diplomatskim potezima Teherana.
Američki medij Aksios javio je danas da je Iran uputio zahtjev za promjenu lokacije i formata pregovora sa SAD, pozivajući se na dva neimenovana izvora.
Iran zahtijeva da se razgovori održe u Omanu, a ne u Turskoj, kao i da se njihov obim suzi na isključivo bilateralne razgovore o nuklearnim pitanjima.

Tag: nasilje-nad-novinarima

Kad država spušti glavu pred mantijom

Kračković: Onlajn nasilje prema novinarima sve češće, među počiniocima incidenata i javni funkcioneri i predstavnici vlasti

Raonić: Mediji nasilje nad novinarima ne bi trebali da stavljaju u fokus

Vujović: Opozicija u prilici da raste i bude neizbježna u formiranju nove prozapadne vlade

Tužilaštvo zatražilo potvrdu petogodišnje zabrane obavljanja javne funkcije za Marin Le Pen

Nova.rs: Vučić priprema "operaciju Bjelorusija"

Vojska SAD oborila iranski dron blizu američkog nosača aviona

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO