Nasilje nad ženama u javnom prostoru predstavlja ozbiljan društveni problem kojim se države regiona moraju sistemski baviti. Cilj mu je obeshrabrivanje žena da se uključe u javni život, a posljedice su smanjenje kvaliteta donijetih odluka i sužavanje demokratskog prostora - ocijenjeno je u podkastu "PROUDCAST" Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O institucionalnim reakcijama na nasilje nad ženama u javnom prostoru, slabostima sistema i posljedicama koje digitalno nasilje ima po žene koje su politički ili kroz druge profesije javno aktivne, saradnica na programima u CGO-u Željka Zvicer, razgovarala je sa doskorašnjom povjerenicom za zaštitu ravnopravnosti iz Srbije Brankicom Janković i zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore Sinišom Bjekovićem.
&nbsp;Bjeković je predstavio rezultate istraživanja koje je institucija Zaštitnika sprovela u saradnji sa UNDP-jem, a prema kojima je u periodu od jula do oktobra prošle godine zabilježeno oko 300.000 slučajeva govora mržnje na internetu, od čega se oko pet odsto odnosi na rodno zasnovano nasilje.
&nbsp;- Kakav je to obim možete sagledati i iz ugla intervencije institucija koje bi trebalo time da se bave. Često je u Skupštini bilo riječi o tome da bi možda trebalo da reagujemo na svaki pojedinačan slučaj. Ako vam kažem da je to negdje između 5.000 i 7.000 predmeta mjesečno, onda je jasnije šta to konkretno znači. Zato se opredjeljujemo za preventivno djelovanje, posebno kada su u pitanju žene u javnom prostoru, koje su najčešće žrtve ovog oblika nedozvoljenog, odnosno nezakonitog ponašanja - rekao je Bjeković.
&nbsp;Janković je ukazala da različiti oblici diskriminacije, poput govora mržnje, ponižavajućeg ili uvredljivog govora, nijesu nove pojave, već stari problem premješten u digitalni prostor, „koji nudi nesagledive mogućnosti za vršenje ovih oblika nelegalnog, nedopuštenog i iznad svega neljudskog ponašanja“.
&nbsp;- Digitalni alati omogućavaju da se jednim klikom dosegne ogroman broj ljudi. Nekada su žene zakonima potiskivane iz javnog prostora, sada se to radi sofisticiranim digitalnim sredstvima. Veliki broj žena to ne može da izdrži i povlači se iz javnog prostora, posebno iz politike, &nbsp;čime se sužava demokratski prostor i smanjuje kvalitet odluka - ocijenila je Janković.
&nbsp;Bjeković smatra da je u posljednjih deset godina ostvaren određeni napredak u prepoznavanju i adresiranju nasilja, ali da se ono i dalje često relativizuje.
&nbsp;- Nekada nasilniku niste mogli objasniti u čemu je njegova odgovornost, jer je on i sud opominjao tvrdeći da se radi o njegovoj ženi. Od tog trenutka do danas smo prošli nekoliko stupnjeva u pogledu te odgovornosti i senzitivnosti pojedinih organa - rekao je Bjeković.
&nbsp;Posebno je ukazao na kontinuirani rast broja slučajeva nasilja, naročito pred krivičnim sudovima, te na duboko ukorijenjene stereotipe o ulozi žene u društvu. Nasilje, kako je naveo, korijene nalazi u stereotipizaciji i očekivanjima koja diktiraju što žena treba da bude.&nbsp;
- Moramo konačno prihvatiti da žena ima isto dostojanstvo kao i muškarac i da niko nema pravo da je javno diskredituje, naročito ne kroz nasilje - naglasio je Bjeković.
Govoreći o najčešćim oblicima digitalnog nasilja, Janković je istakla dijeljenje polno eksplicitnog sadržaja i ukazala na nedostatak senzibilisanih i obučenih kadrova u institucijama koje bi to morale procesuirati.&nbsp;
- Potrebno je jačati kapacitete tužilaštva, posebno odjeljenja za visokotehnološki kriminal, kao i policije i sudova, kako bi žrtve dobile adekvatnu zaštitu - navela je Janković.
Podsjeća da žene nasilje često ne prijavljuju zbog nepovjerenja u institucije i osjećaja sramote.
&nbsp;- Nijedno naše društvo nije došlo do faze da sramota pređe na stranu nasilnika. I dalje je žena ta kojoj se postavljaju pitanja poput: šta si radila da ga izazoveš, bilo da je riječ o fizičkom ili digitalnom nasilju. U digitalnoj sferi, kada je žena glasna, jasna i vidljiva, kada se odluči da govori o bilo kojoj temi, ukoliko se nekom ne sviđa, krene nešto što se kasnije pretvori u različite oblike digitalnog nasilja – sekstorstva, doksovanja, cyberfleshing-a. Znači, kreće se sa različitim oblicima nasilja koji su mnogim građanima i dalje poznati - ukazala je Janković.
Sagovornici su se saglasili da se nasilje nad ženama koje su javno aktivne dešava i u parlamentima, te da postoje mehanizmi etičke kontrole, ali da su oni nedovoljni i da zahtijevaju ozbiljnu reviziju. Takođe su naglasili da je ženama u javnoj sferi znatno teže nego muškarcima, te da se u pokušajima njihove diskreditacije rijetko kritikuje njihov rad, a mnogo češće pribjegava ličnim napadima.
Kao neki od ključnih preventivnih mehanizama istaknuti su obrazovanje i uloga medija.
- Mislim da je čak i preškolsko obrazovanje prilika da djeci usadimo razmišljanje da su svi ljudi jednaki, da svi imaju jednako dostojanstvo, da sve ljude treba prihvatiti kao takve - poručio je Bjeković.
Janković je zaključila da obrazovanje i mediji imaju presudnu ulogu u suzbijanju nasilja, podvlačeći odgovornost medija da ne normalizuju nasilje, već da promovišu društvene vrijednosti koje ga jasno osuđuju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHn0_C9yqtBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Digitalno nasilje kao novi mehanizam isključivanja žena iz javnog prostora

Miraš Dušević

Jakšić-Stojanović: 154 krivične prijave za lažne diplome od 2023. – provjera svih zaposlenih u državnoj upravi, javnim ustanovama, nulta tolerancija za prevarante

Uprkos zakonodavnom napretku, rodno zasnovano nasilje i dalje je široko rasprostranjeno, što ukazuje na dubinu rodnih stereotipa i sistemskih prepreka pristupu pravdi. Od 2017. godine u Crnoj Gori, 22 žene ubili su partneri ili članovi porodice, iako je većina njih prijavljivala nasilje. Tri od četiri žene koje dožive seksualno nasilje nikada ne potraže pomoć, dok više od 60 odsto žena strahuje da prijavi nasilje zbog stigmatizacije i odmazde. Istovremeno, svaki treći građanin vjeruje da žene ponekad izmišljaju tvrdnje o psihološkom nasilju, dok samo četiri osto prepoznaje prisiljavanje na seksualne odnose kao oblik zlostavljanja. Ovi podaci predstavljeni su na današnjem događaju koji je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori organizovao u saradnji sa Vladom Crne Gore, Savjetom Evrope, Vrhovnim državnim tužilaštvom i Ženskom liderskom mrežom, kako bi ojačao međusektorski dijalog, partnerstva za unapređenje rodne ravnopravnosti i reforme pravosudnog sektora. Dijalogom koji je moderirala liderka tima UNDP-a za rodnu ravnopravnost Kaća Đuričković poručeno je da Crna Gora može dostići društvo nulte tolerancije na rodno zasnovano nasilje samo kroz promjenu duboko ukorijenjenih stavova, snažniju institucionalnu odgovornost i dosljednu primjenu Istanbulske konvencije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova istakla je da rodno zasnovano nasilje opstaje jer ga podupiru štetni stereotipi, normalizovani obrasci ponašanja i institucionalne slabosti. - Reformski procesi se ne mogu posmatrati odvojeno od promjene organizacione kulture – unutar institucija koje treba da štite građane mora vladati nulta tolerancija na nasilje, diskriminaciju i zloupotrebu moći. UNDP snažno podržava ove promjene kroz jačanje integriteta, odgovornosti i kapaciteta pravosudnog sistema, ali i kroz unapređenje sopstvenih standarda, politika i praksi - kazala je Paniklova. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić kazala je da je jedno ubistvo žene poraz države, a još jedno ubistvo nemar države, dodajući da sudovi moraju biti linija na kojoj nasilje prestaje, odlučno, brzo i bez izuzetka. - To je naša obaveza prema pravdi i prema svakom životu koji možemo zaštititi - istakla je Pavličić. Milorad Marković, vrhovni državni tužilac, istakao je da je u rad državnih tužilaštava uveden novi model postupanja tužilaca koji je doprinio kvalitetnijem prikupljanju dokaza, boljoj zaštiti žrtava i bržem donošenju odluka. - Sve institucije sistema moraju raditi na unapređenju svog djelovanja, a za Državno tužilaštvo će u narednoj godini prioritet biti dalje unapređenje primjene uspostavljenih standarda i stvaranje boljih uslova za podršku i zaštitu žrtava, uz dalje podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti, u samoj instituciji - naglasio je Marković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Ministar pravde Bojan Božović podsjetio je da Crna Gora intenzivno radi na usklađivanju zakonodavstva sa savremenim evropskim standardima: - Uveli smo strože sankcije i predvidjeli nova krivična djela, koja će uskoro biti sastavni dio krivičnopravnog sistema Crne Gore. Naša obaveza je da zakonodavni okvir odgovori na realne izazove društva, uključujući i one koji se najdublje tiču bezbjednosti žena i djevojaka - poručio je Božović i naglasio da su ove reforme posebno važne u trenutku kada se Crna Gora suočava sa porastom rodno zasnovanog nasilja, uključujući i slučajeve femicida. Podaci iz istraživanja UNDP-a o rodnoj dimenziji u pravosudju koje je podržao Savjet Evrope, ukazuju da iako žene čine većinu u pravosuđu, i dalje se suočavaju sa preprekama u napredovanju, rukovođenju. Istovremeno, institucionalni mehanizmi rodne ravnopravnosti ostaju slabi što zahtijeva prelazak sa deklarativne na stvarne, sistemski podržane mjere. Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka poručio je da je rodno zasnovano nasilje test povjerenja u državu, te da sistem ne funkcioniše dobro ako žene ne vjeruju institucijama i ne prijavljuju nasilje. - Cilj nam je da rodna ravnopravnost ne bude samo zakonski princip već realnost. Nijedna žena ne smije ostati nevidljiva i nezaštićena. Najranjivije žene ne stavljamo na kraj, već u središte naših politika i mjera - kazao je Đeka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kazala je da svaka žena u društvu, a i na radnom mjestu mora da se osjeća dostojanstveno i uvaženo a prije svega bezbjedno. Nišić je ukazala da unaprjeđenjem radnog zakonodavstva Ministarstvo kreira sigurno i dostojanstveno radno okruženje, doprinosi uskladjivanju privatnog i poslovnog života i osnaživanju žena za ravnopravno učešće na tržištu rada. Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da se intenzivno radi na novom Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama, čija će dosljedna primjena biti obavezna za sve nadležne institucije, kako bi se spriječilo prebacivanje žrtava „od vrata do vrata“ i obezbijedila brza i pouzdana reakcija sistema. - Novi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti jasno će prepoznati žrtve rodno zasnovanog nasilja i obezbijediti im ekonomsku podršku te prepoznati nove usluge. Ovaj proces mora biti prioritet institucija kako bi bio sproveden do kraja, bez odlaganja - kazao je Gutić i dodao da će poseban fokus biti stavljen na jačanje medjusektorske saradnje. Iako institucionalni odgovori na nasilje još uvijek nijesu dovoljno snažni, više od 65 odsto zaposlenih u javnoj upravi smatra da je rodno zasnovano nasilje veoma ili donekle prisutno u Crnoj Gori, dok takav stav ima više od 97 odsto tužilaca i tužiteljki, pokazuje najnovije istraživanje UNDP-a o percepciji zaposlenih u javnoj upravi o rodno zasnovanom nasilju. Prema svjedočenju zaposlenih, različiti oblici nasilja prisutni su i u javnim institucijama - psihičko 30 odsto, političko 28 odsto i seksualno uznemiravanje pet odsto, što dodatno ukazuje na potrebu za efikasnijim institucionalnim mehanizmima zaštite. Na događaju su govorile i ambasadorka Italije, Andreina Marsela, državna sekretarka MUP-a, Dragana Kažanegra Stanišić, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, kao i predstavnice civilnog društva, aktivistkinje i ekspertkinje: Aida Petrović, Branka Žigante - Mašić, Duška Pejović, Sabina Muratović i Marija Pešić. Učesnice i učesnici su poručili da se napredak u borbi protiv nasilja može postići samo udruženim djelovanjem – pravosuđa, policije, socijalne zaštite, civilnog društva, medija, međunarodnih partnera i lokalnih institucija. Izgradnja društva u kojem svaka žena živi bezbjedno i dostojanstveno zajednička je odgovornost svih.

Pavličić: Jedno ubistvo žene je poraz države, drugo je nemar; Božović: Obaveza da akonodavni okvir odgovori na realne izazove

Nasilje nad ženama je u Crnoj Gori svakodnevno i duboko ukorijenjeno ukazuje poražavajuća činjenica da oko 600 žena mjesečno – prosječno dvadeset svakog dana – prijavi da je žrtva nasilja. Zakoni koji tretiraju nasilje nad ženama ne sprovode se dosljedno, a institucije često ne daju efektivan rezultat u zaštiti žena, poručeno je na panel diskusiji „Nasilje nije privatna stvar”, koji je organizovao Savjet žena Stranke evropskog progresa.
Panelistkinje socijalna radnica i sistemska porodična terapeutkinja Aida Kerović iz NVO Sistem, direktorica Aktivističkog centra Roma/Romkinja, Egipćana/Egipćanki Šejla Pepić i izvršna direktorica Sigurne ženske kuće Budislavka Mira Saveljić ukazale na važnost uvođenja femicida kao posebnog krivičnog djela, kao i na nužnost kontinuirane edukacije svih profesionalaca koji dolaze u kontakt sa slučajevima nasilja – od centara za socijalni rad do policije i pravosuđa. Istaknuto je da policija u ovakvim slučajevima mora angažovati specijalno obučene službenike, a ne službenike opšte nadležnosti.
Naglašena je potreba za temeljitijim uključivanjem Advokatske komore i formiranjem ažurnih lista advokata koji su dostupni žrtvama nasilja, kako bi postupci bili brži i efikasniji.
Istaknuto je i da nasilje ne prestaje prijavom počinioca – ono se često nastavlja kroz institucionalne procese, gdje žrtva postaje dodatno izložena, nerijetko i nevidljivo viktimizovana kroz sistem koji bi trebalo da je štiti. U tom kontekstu, ukazano je na neophodnost osposobljavanja i profesionalizacije nadležnih institucija.
Civilni sektor, kako je ocijenjeno, trenutno ima uhodane mehanizme podrške žrtvama. Zato je važno ojačati saradnju, razviti multidisciplinarni pristup i osnažiti stručni kada.
Na panelu je zaključeno da kaznena politika mora biti izuzetno stroga, posebno kada je riječ o femicidu, da je potrebno formirati jedinstveni registar nasilnika, te da je neophodna kontinuirana edukacija svih koji rade sa žrtvama.
Tako]e, poru;eno je da društvo mora poslati jasnu poruku da kažnjavanje nasilja nije „usputni posao” institucija, već urgentan problem koji prijeti temeljnim vrijednostima i bezbjednosti svih građanki i građana, te da se ženama mora jasno staviti do znanja da nijesu same.&nbsp;
- Vjerovanje žrtvi je prvi korak ka njenoj zaštiti - istaknuto je na panelu.
Stranka evropskog progresa insistira na strožoj kaznenoj politici nasilja nad ženama, jačanju institucionalnih kapaciteta i izgradnji društva u kojem je žena zaista sigurna – u svom domu, na ulici i pred zakonom i državnim institucijama.

Panel SEP-a: Dvadeset žena svakog dana prijavi nasilje, odgovor institucija neadekvatan

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsman) saopštio je da je zabrinut zbog i dalje izražene prisutnosti različitih oblika nasilja nad ženama u društvu, upozoravajući da ovaj problem zahtijeva hitnu, koordinisanu i efikasnu reakciju nadležnih institucija.
U saopštenju povodom 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama se navodi da nasilje nad ženama nije samo kršenje osnovnih ljudskih prava, već i prepreka izgradnji društva u kojem svi građani i građanke žive u jednakosti, sigurnosti i dostojanstvu.
Zaštitnik podsjeća da iskustva žena koje trpe nasilje, kao i dostupni podaci, jasno pokazuju da je potreban snažniji institucionalni angažman, kako u prevenciji, tako i u adekvatnoj zaštiti žrtava.
- Prema podacima Sudskog savjeta, u periodu od 1. januara do 31. jula 2025. godine u radu je bilo 786 predmeta za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, znatno više u odnosu na 446 predmeta u istom periodu prošle godine - navodi Zaštitnik.
Od ukupnog broja, riješeno je 396 predmeta, od čega je 187 okončano pravosnažno.
- Izrečene su sljedeće kazne: zatvor - 70, kućni zatvor - 21, uslovne osude - 86, rad u javnom interesu - 2, zabrana približavanja - 33, obavezno liječenje alkoholičara - 19, obavezno liječenje narkomana - 7, obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi - 7, obavezno psihijatrijsko liječenje u zdravstvenoj ustanovi - 4, drugo psihijatrijsko liječenje - 4, posebne vaspitne mjere - 2 - navodi se u saopštenju.
Ombudsman naglašava da je rodno zasnovano nasilje i dalje jedan od najtežih društvenih izazova, te izražava podršku inicijativi za kriminalizaciju femicida.
Takođe se upozorava na sve prisutniji mizogini i seksistički govor prema ženama, posebno u online prostoru, gdje, kako ističe, još ne postoji adekvatan sistemski odgovor nadležnih institucija.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda apeluje na sve nadležne organe da: obezbijede dosljednu primjenu mehanizama zaštite žena od nasilja, unaprijede sistem prijavljivanja i reagovanja kako bi svaka žena imala pravovremenu i sigurnu podršku, pojačaju edukaciju i kampanje za prevenciju nasilja i jačanje rodne ravnopravnosti, uključe zajednicu u stvaranje kulture nenasilja i poštovanja ljudskih prava.
- Ovo je društveni problem kojem se mora stati na put - poručuje Ombudsman, podsjećajući da je zaštita žena od nasilja temelj svakog demokratskog poretka.
Institucija Zaštitnika, kako se navodi, ostaje posvećena pružanju podrške ženama koje su pogođene nasiljem i zaštiti njihovih prava, uz poruku da borba protiv nasilja nad ženama zahtijeva punu odgovornost i angažman cijelog društva.

Ombudsman: Nasilje nad ženama i dalje ozbiljan društveni problem, potrebno snažnije djelovanje institucija

Nijedna žena ne smije biti ostavljena sama i živjeti u strahu. Nasilje nad ženama nije privatna stvar, to je povreda dostojanstva, pitanje ljudskih prava i bezbjednosti - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, poručio da je naša obaveza, kao društva, da zaštitimo svaku ženu, da ohrabrimo prijavljivanje nasilja i da dosljedno sankcionišemo počinioce.
- U prethodnih nekoliko godina u Crnoj Gori svjedočimo porastu najtežih oblika nasilja, uključujući femicid. Naša je obaveza, kao društva, da zaštitimo svaku ženu, da ohrabrimo prijavljivanje nasilja i da dosljedno sankcionišemo počinioce - naveo je on.
Samo društvo u kojem se žene osjećaju sigurno i poštovano može, poručuje on, da se nazove istinski slobodnim i pravednim.
- Stop nasilju nad ženama - zaključio je Milatović.

Milatović: Nijedna žena ne smije živjeti u strahu, nasilje nije privatna stvar

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Nasilje nad ženama
- Izbor sudije Ustavnog suda
- Problemi u zdravstvenom sistemu Crne Gore
- Dva mirovna plana za rat u Ukrajini, sličnosti i razlike?
Gosti emisije su poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković i novinar Boško Jakšić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija 24 sata: Gosti Ivan Vuković i Boško Jakšić

Nasilje nad ženama i djevojčicama nije neizbježno. Ono se može i mora spriječiti - poručila je rezidentna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Karolin Tiso povodom početka kampanje "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama".
Za okončanje nasilja su, prema njenim riječima, potrebni hrabrost, posvećenost i saradnja cijelog društva - institucija, pravosuđa, škola, tehnoloških kompanija i zajednica. &nbsp;
- Zajedno možemo izgraditi Crnu Goru u kojoj su žene i djevojčice bezbjedne, poštovane i osnažene, svuda i svakog dana - kazala je Tiso.
Nasilje nad ženama i djevojčicama je, kako se navodi u saopštenju UN-a, jedno od najrasprostranjenijih kršenja ljudskih prava koje pogađa zajednice širom svijeta.&nbsp;
- U Evropi je tokom 2023. godine skoro 2.300 žena i djevojčica ubijeno od partnera ili člana porodice. Zabrinjava i podatak da je 37 miliona žena u Evropi doživjelo silovanje ili &nbsp;seksualno nasilje u djetinjstvu. U Crnoj Gori svaka treća žena je doživjela neki oblik seksualnog uznemiravanja od svoje 15. godine. Posljedice nasilja nad ženama prevazilaze individualnu patnju - ono razara porodice, dijeli društvo i usporava napredak. Razmjere problema zahtijevaju hitnu, zajedničku akciju - ističu u saopštenju.&nbsp;
Ovogodišnja kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama i djevojčicama“ poziva na snažnije zakone, pouzdanije podatke i zajednički odgovor cijelog društva, kako bi se nasilje u svim oblicima - oflajn i onlajn - spriječilo i trajno okončalo.
- Neophodno je osigurati da jači zakoni donose jaču odgovornost, a da su pravosudni sistemi fokusirani na &nbsp;zaštitu žrtava. Potrebno je unaprijediti kvalitet podataka kako bi se jasno razumjeli obim i uzroci nasilja. Kroz obrazovanje i kulturu moramo mijenjati nasilne i diskriminatorne norme i predrasude, odbaciti okrivljavanje žrtava i aktivno uključiti muškarce i dječake kao saveznike. Neophodno je obezbijediti potpunu zaštitu i podršku svim ženama i djevojčicama - posebno onim najugroženijima, uključujući žene sa invaliditetom, Romkinje i Egipćanke, LGBTQ+ žene i migrantkinje - navodi se u saopštenju.
Okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama odgovornost je svih nas. Zato u Ujedinjenim nacijama pozivaju Vladu da obezbijedi adekvatno finansiranje, striktnu primjenu zakona, ulaganje u sveobuhvatne strategije prevencije i u servise zaštite, uključujući krizne centre i modele poput Barnahus pristupa.
Pozivaju institucije da jačaju kapacitete socijalnih službi, pravosuđa, policije, zdravstvenih i obrazovnih radnika, kao i specijalizovanih jedinica za sajber kriminal, kako bi se žrtvama obezbijedila puna zaštita, pravda i bezbjedni kanali prijave.
U UN-u pozivaju tehnološke kompanije da obezbijede sigurnost i odgovornost na digitalnim platformama, a muškarce i dječake da budu saveznici u borbi protiv nasilja nad ženama.
- Nulta tolerancija znači nulto opravdanje za nasilje. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti budućnost u kojoj svaka žena i djevojčica živi bez nasilja - zaključili su u UN-u.

Tiso: Nasilje nad ženama i djevojčicama se može i mora spriječiti

Iako Crna Gora posjeduje normativni okvir u ovoj oblasti, svaki izgubljeni život žene je dokaz da sistem nije reagovao dovoljno brzo, koordinisano i odlučno - ocijenila je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić.
Ona je, na Danu otvorenih vrata Centra za ženska prava, povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i početka kampanje "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama", kazala da je borba protiv rodno zasnovanog nasilja zajednička misija državnih institucija, civilnog sektora i građana. Cilj je, kako dodaje, obezbjeđivanja djelotvorne zaštite ljudskih prava i jednakih mogućnosti.
- Zaštita žena od nasilja nije samo pravna obaveza, to je moralna dužnost, dug prema svim ženama koje su ćutale zbog straha, trpjele zbog „mira u kući“ ili nestale u tišini - istakla je Pavličić.
Efikasna zaštita žena, prema njenim riječima, zahtijeva pravovremenu koordinaciju policije, pravosuđa, socijalnih službi, obrazovnih ustanova i nevladinih organizacija, kako bi se rizici prepoznali na vrijeme, a institucije reagovale brzo i odlučno da spriječe najteže ishode.
Podsjeća da država ima obavezu da preduzme sve razumno moguće mjere kako bi spriječila nasilje, što je standard utvrđen i praksom Evropskog suda za ljudska prava.
Pavličić je naglasila da sudovi imaju posebnu odgovornost u obezbjeđivanju zaštite žrtava, uz primjenu visokog standarda dužne pažnje, brzog reagovanja i pristupa usmjerenog na žrtve, kako bi se spriječila njihova sekundarna viktimizacija.
- Vrhovni sud je sa tim ciljem inicirao izradu Smjernica za izricanje krivičnih sankcija u predmetima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja, kao važnog iskoraka ka ujednačenoj, rodno senzitivnoj i efikasnoj kaznenoj politici koja obezbjeđuje odgovarajuće sankcije za počinioce i hitne mjere zaštite žrtava - podsjetila je Pavličić.
Zgrada Vrhovnog suda biće večeras osvijetljena narandžastim svjetlom kao znak podrške Međunarodnom danu borbe protiv nasilja nad ženama i kampanji „16 dana aktivizma“.

Pavličić: Svaki izgubljeni život žene pokazuje da sistem nije reagovao

Specijalistkinja humanističkih studija mr Aeta Salh upozorila je da je rasprostranjenost nasilja nad ženama u Crnoj Gori i dalje zabrinjavajuća, te da su, pored fizičkog i psihičkog, veoma česti i ekonomski oblici nasilja.
- Osim fizičkog i psihičkog nasilja, prisutno je i ekonomsko nasilje u velikoj mjeri i dešava se da žrtva ostaje sa nasilnikom, a nasilje u tom slučaju počinje potcjenjivanjem, omalovažavanjem, uvredama, što kasnije uzima sve više maha - rekla je Salh u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. novembra, a statistike pokazuju da svaka peta žena u Crnoj Gori doživi neki oblik nasilja – psihičko, fizičko, ekonomsko ili seksualno. Posebno zabrinjava što mnoge žene nasilje ne prijavljuju, jer se osjećaju uplašeno, usamljeno, ekonomski zavisno ili ne vjeruju u efikasnost institucija.
Salh ističe da nasilje ne smije biti ničija sudbina i da je stanje u društvu alarmantno, posebno zbog sve češćih pokušaja opravdavanja nasilnika.
- Društvo mora dići glas i reći stop svemu tome, jer ni za jedno nasilje nema opravdanja. Nažalost nekad su posljedice kobne po život, a čitamo komentare i razne senzacionalističke naslove opravdavajući nasilnika. Takve stvari ne bi smjele da se dešavaju, pogotovu ne medijima, jer mediji su ti koji socijalizuju ljude i djecu, pa je prosto monstruozno da opravdavate nečije ubistvo kakve god vrste bilo, moram se tako izraziti da bih doprla do svijesti ko god ovo slušao - poručila je Salh.
U Izvještaju o napretku Evropske komisije navodi se da trećina građana Crne Gore smatra da žene „izmišljaju“ psihičko nasilje i maltretiranje. Prema Salh, ovakvi podaci pokazuju da se problemu ne pridaje dovoljno značaja, iako zanemarivanje ranih faza nasilja kasnije dovodi do mnogo težih posljedica.
- Da se odmah reaguje kod nekih takvih početnih faza vjerovatno bismo došli do suzbijanja nasilja i očuvali porodicu kao osnovnu ćeliju društva, a u praksi je bilo takvih slučajeva, to sam čula od koleginica koje se bave žrtvama nasilja, da je bilo slučajeva gdje su spriječili nasilje i sačuvali porodicu - istakla je ona.
Naglašava da tradicija ne podstiče nasilje, već da je nasilnici zloupotrebljavaju.
- Tradicija podstiče poštovanje, očuvanje porodice, očuvanje kulture i identiteta, zdravog sistem. Kada žrtva ostaje u braku pozivajući se na tradiciju, tradicija postaje podrška nasilju, ni u kom drugom slučaju. Sami taj patrijarhat možda ima neka ograničenja u smislu ranijih ograničenja, ali svaka kultura govori o obrazovanju ženske djece, podsticanjem obrazovanja ženske djece, svjesni toga da ukoliko obrazujete žensku djecu vi ste obrazovali cijelu porodicu… To je osnovno što propovijeda svaka kultura - zaključila je Salh.

Salh: Društvo mora dići glas i reći stop, jer ni za jedno nasilje nema opravdanja

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: nasilje-nad-zenama