Zli jezici na ruskom komunikacijskom kanalu Telegram sve češće spominju Katerinu Tikhonovu, drugu ćerku ruskog predsjednika Vladimira Putina, koju je dobio još u Drezdenu kad je tamo radio kao mjesni špijun KGB-a. &nbsp; Djevojčica koja je obožavala akrobatski ples izrasla je u naučnicu i spretnu poslovnu ženu oko koje se, tvrdi se na Telegramu, stvorio superuticajni krug koji čine mladi, ambiciozni službenici vlade i Kremlja. Oni, kako prenosi Andrej Pertsev, dopisnik moskovske Meduze, žele zamijeniti staru elitu i uspostaviti novi poredak temeljen na socijalnoj pravdi. Haos "divljeg putinizma" žele zamijeniti uslovima koji bi osigurali miran prenos vlasti s tate na ćerku, iako Pertsev lično sumnja da se oko Tikhonove doista skupila nekakva osobito uticajna elita. Putinu je Katerina i ranije pravila sitne glavobolje. Nije mu se svidjelo kad je, tada u ulozi premijera, u novinama pročitao da se vjerila sa sinom penzionisanog južnokorejskog admirala Jun Joon-Vona. Katerina Vladimirovna udala se za Kirila Šamalova, sina suvlasnika Rossya Banke, a mlađi Jun nestao je s radara i zaposlio se u Gazpromu. Nije jedini Putinov potencijalni zet koji je posao našao u državnom naftnom divu. U Gazpromu se zaposlio i Nizozemac Jorit Fasen, partner starije Putinove kćeri Marije Vladimirovne Vorontcove. Ona se kasnije udala za ruskog plinskog magnata Jevgenija Nagornija, dok se Katerina zaljubila u baletana Igora Zelenskija, s kojim je kasnije dobila ćerku. Bilo bi glupo da je Katerina u Gazpromu zaposlila još i baletana, ali slučaj je htio da su se tamo zaposlili njezin bivši muž Kiril i njegov brat takođe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805130840_867ee48d73bf27fb5b7e169eb5e18e6753a2a87c2cad552dcd5b8a620fb8addc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250805130840_867ee48d73bf27fb5b7e169eb5e18e6753a2a87c2cad552dcd5b8a620fb8addc" data-rendition-name="original" width="1733" height="1467" loading="lazy" alt="Katerina Vladimirovna Tikhonova"> </figure>  <h2>Evropska ‘turneja‘&nbsp;</h2> Dok je tata Putin, s traumom iz špijunskog djetinjstva provedenog u DDR-u, grmio protiv imperijalističkog Zapada, američki nevladin Projekt izvještavanja o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) utvrdo je da se njegova Katerina baš naputovala po Europi. Pritom je znala koristiti avion Gulfsteram koji je Genadij Timčenko kupio namjenski da bi služio za privatna putovanja njegovog prijatelja Vladimira Putina. Uz Katerinu je išla i svita državnih tjelohranitelja koji su se često registrovali kao turisti, iako su s njome putovali čisto poslovno. Zašto je putovala u Berlin bilo je evidentno, njen Igor je tamo vodio Berlinski državni balet, glupo je samo što je njemačka obavještajna služba BND sve to naknadno saznala od novinara i priznala da joj je zbog toga neugodno.&nbsp; Koja je uloga Putinove druge kćeri u kremaljskoj vertikali moći, teško je dokučiti jer sistem voli stvoriti privid da funkcioniše sam po sebi. Narativ o "špijunu koji uvodi red", kojeg je marketinški kreirao Vladislav Surkov, prvi zamjenik šefa Kancelarije predsjednika &nbsp;2000-ih. Kad je red u Ruskoj Federaciji uspostavljen, formulu o silniku u civilu trebalo je prevesti u nešto mirnodopskije. Zato je Putinu zalijepljena svetačka aureola i nov narativ - "ako ne Putin, a ko onda". Novi šef političkog bloka Vjačeslav Volodin, kaže Pertsev, odbacio je mit o demiurgu i ponudio prizemniju, pragmatičniju sliku u kojoj je Jedinstvena Rusija temelj predsjedničke administracije, a sva opozicija pod kontrolom. Međutim, Putin nema svog "drugog čovjeka" pa je Telegram-zajednica nekako iskreirala mit o "grupi Školov", izraz koji se prvi put pojavio u dnevnom listu Sobesednik. Jevgenij Školov bio je Putinov pomoćnik za kadrovska pitanja, prijatelj iz KGB-ovih dana, ali od toga nije bilo ništa. Govorilo se stalno o novim i novim moćnicima i njihovim kružocima. Ako se ozbiljno razmatra mogućnost da Putin prepusti vlast kćeri, Tihonova izgleda kao vjerovatniji kandidat, kaže Andrej Pertsev na platformi Riddle. Prema dopisivanju njenog bivšeg supruga, Kirila Šamalova, ona gaji konzervativne ideje, a njena fondacija "Innopraktika" sarađuje s ključnim figurama državnog biznisa. U njenom bliskom krugu su Kiril Dmitrijev (šef Ruskog fonda za direktna ulaganja), bliska prijateljica Natalija Popova, te niz mladih i ambicioznih kadrova nezadovoljnih raspodjelom resursa unutar elite. <h2>Imenik mogućih nasljednika</h2> Prema političkom analitičaru Abasu Galjamovu, koji je svojevremeno pisao i Putinove govore, ti tzv. "tihonovci" zalažu se za novu "pravdu" i nadahnjuju se idejama bivšeg potpredsjednika vlade Andreja Belousova. U tom krugu su Dmitrijev, Belousov, Putinovi bivši tjelohranitelji (Djumjin, Mironov, Kurenkov), Novak, Turčak, Medinski, Tihonovina nećakinja Ana Civileva i njen muž Sergej Civilev (ministar energetike), te Aleksej Čekunkov, ministar za razvoj Dalekog istoka i Arktika. Galjamov rekonstruiše "manifest tihonovaca" na temelju Čekunkovljevog eseja o "patriotskom socijalizmu", gdje preduzetnici služe društvu, a država im osigurava stabilnost. Teorija o "krugu Tihonove" naišla je na interes među politizovanom publikom jer nudi red i smisao u haosu ruske vlasti. Njena popularnost djelimično proizlazi iz poređenja s Jeljcinovom "porodicom", gdje je njegova kći Tatjana imala stvarni uticaj. No, poput mita o "Školovljevima", ova teorija više služi za objašnjavanje nego što odražava stvarnost. U međuvremenu, pravi klanovi pripremaju svoje "prinčeve" za preuzimanje vlasti. Premijer Mihail Mišustin i gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin mogli bi biti prihvatljivi nasljednici za većinu elita. Ministar odbrane Andrej Belousov može igrati ulogu "neutralnog", a bivši premijer Sergej Kirijenko ima vlastite ambicije. U trenutku prenosa moći, moguće je da Putinovo mišljenje više neće biti presudno, ali njegova kći nije stvarno okupila i konsolidirala neku političku partiju i pitanje je zapravo je li ona ikada imala ambicije koje joj pripisuje zajednica korisnika Telegrama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Špekulacije o Putinovom nasljedniku: ko čini ‘grupu Školov‘, ko su ‘tihonovci‘ i želi li tatina kći na čelo države?

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei imenovao je potencijalne nove komandante vojske u slučaju da budu ubijeni, ali i starije sveštenike da ga zamijene u slučaju da i on bude ubijen, smijenjen, prenio je večeras list Njujork tajms.
Oprezan zbog mogućeg atentata, vrhovni vođa Irana sada uglavnom razgovara sa svojim komandantima preko povjerljivog pomoćnika i obustavio je elektronsku komunikaciju kako bi bilo teže da bude pronađen, prenio je američki list pozivajući se na tri neimenovana iranska zvaničnika upoznata sa njegovim planovima za vanrednu ratnu situaciju.
- Smješten u bunkeru, vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, izabrao je niz zamjena u svom lancu vojne komande u slučaju da više njegovih vrijednih poručnika bude ubijeno - dodaje Njujork tajms.
A u vanrednom potezu, naveli su zvaničnici, ajatolah Hamnei je čak imenovao tri visoka sveštenika kao kandidate da ga naslijede ukoliko bi i on bio ubijen, prenio je američki list i dodao da to svjedoči o nesigurnosti sa kojim se on i njegova trodecenijska vladavina suočavaju.
Ajatolah Hamnei je preduzeo vanredni niz koraka kako bi sačuvao Iran od napada Izraela 13. juna, prenio je list ne navodeći detalje.
Iako izraelski napadi traju samo nedjelju dana, oni su najveći vojni napadi na Iran od rata sa Irakom 1980-ih, a posebna meta je Teheran.
Za samo nekoliko dana, izraelski napadi su prouzrokovali su više štete u Teheranu nego nekadašnji irački lider Sadam Husein u cijelom osmogodišnjem ratu protiv Irana, dodao je Njujork tajms.

Njujork tajms: Iranski ajatolah imenovao moguće nasljednike u slučaju da bude ubijen ili smijenjen

Vlada Crne Gore je usvojila informaciju o potrebi namirenja potraživanja iz rada i po osnovu rada za sve preostale radnike privrednog društva “Radoje Dakić” AD-u stečaju, a iz Privrednog suda su pozvali bivše radnike te kompanije ili njihove nasljednike da se jave radi isplate potraživanja.
- U tom pravcu, Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija su se, u skladu sa informacijama dobijenim od strane Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava i Privrednog suda Crne Gore, odredili prema pitanju neisplaćenih potraživanja za sve preostale radnike privrednog društva “Radoje Dakić” AD-u stečaju, na način da se izmire potraživanja 1.500 bivših radnika navedenog privrednog društva, isplatom njihovih priznatih potraživanja u iznosu od 7.787.128,09 eura - saopštili su iz Privrednog suda Crne Gore.
Da ne bi došlo do dvostrukih isplata po istom osnovu od strane Vlade Crne Gore i stečajne uprave, navedena novčana sredstva će, dodaju, biti uplaćena na depozitni račun Privrednog suda Crne Gore, koji će, nakon pribavljanja brojeva tekućih računa povjerilaca, odnosno ovjerenih specijalnih punomoćja izdatih punomoćnicima povjerilaca, vršiti uplate na dostavljene tekuće račune povjerilaca i njihovih punomoćnika.
- S tim u vezi, pozivamo povjerioce - bivše radnike, čija potraživanja su Zaključkom Privrednog suda Crne Gore St.br. 490/16 od 09.01.2018. godine utvrđena kao osnovana, a koja u dosadašnjem toku postupka nisu u cjelosti namirena, odnosno bivše radnike koji su obuhvaćeni Ažuriranim izvještajem od 25.11.2024. godine, koji su sačinili stečajni sudija Nemanja Popović i stečajni upravnik Miloš Popović, da dostave Privrednom sudu Crne Gore ovjerenu Izjavu u kojoj će navesti broj tekućeg računa, sa potvrdom banke o broju tekućeg računa, na koji će novčana sredstva biti uplaćena - istakli su u Privrednom sudu.
Ukoliko je povjerilac čije je potraživanje priznato preminuo, naglasili su da posebne izjave dostavljaju svi nasljednici - uz dostavljanje dokaza o pravu nasljeđivanja potraživanja - pravosnažno ostavinsko rješenje suda ili notara.

Privredni sud: Bivši radnici Radoja Dakića ili njihovi nasljednici da se jave radi isplate potraživanja

U Francuskoj se sve više pažnje posvećuje kontroli buke u javnom prevozu, a nedavna situacija u Nantu pokazuje koliko ozbiljno vlasti shvataju poštovanje mira putnika.
Muškarac je kažnjen sa 200 eura jer je na željezničkoj stanici razgovarao preko zvučnika na svom mobilnom telefonu, što je izazvalo pažnju zapošljenih, prenosi punkufer.hr.
On je razgovarao sa sestrom koristeći zvučnik na mobilnom telefonu dok je čekao voz na stanici u Nantu. Tada ga je zaustavila službenica francuske željeznice SNCF i zamolila da smanji jačinu zvuka.
Iako je upozoren da će dobiti kaznu od 150 eura, mislio je da je u pitanju šala, odbio je da plati, a kazna je potom povećana na 200 eura.
Trenutno angažuje advokate kako bi osporio obavezu plaćanja.
<h2>Kazne za preglasno ponašanje</h2>
Iako u Francuskoj ne postoji zakon koji direktno zabranjuje razgovor preko zvučnika na javnim mjestima, postoje jasna pravila o kontroli buke.
Francuski prometni kodeks predviđa kažnjavanje onih koji koriste uređaje i instrumente kako bi bukom ometali mir drugih u prostorima javnog prevoza. Tako, na primjer, i glasniji razgovor na mobilnom telefonu bez zvučnika na francuskim željeznicama može dovesti do kazne od 60 eura.
U modernom svijetu sve je češća pojava da ljudi glasno telefoniraju na javnim mjestima ili gledaju video sadržaje bez slušalica. Pitanje je da li bi takvo ponašanje trebalo strogo zabraniti i kažnjavati.

Evropska zemlja u kojoj možete da očekujete kaznu ako pričate preglasno telefonom

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu prihvatio je poziv američkog predsjednika Donalda Trampa da se pridruži takozvanom Odboru za mir, objavio je kabinet izraelskog premijera.
Odbor za mir je prvobitno zamišljen kao tijelo koje bi bilo osnovano radi nadzora mira u Pojasu Gaze, ali je prošireno tako da čini svojevrsnu alternativu Ujedinjenim nacijama.
Odbor je dio druge faze Trampovog plana za Gazu, palestinsku enklavu potpuno razorenu u ratu između Izraela i Hamasa. Plan predviđa trajni prekid rata i razoružanje Hamasa, koji to odbija, piše Hina.
Prema najavama Bijele kuće, Tramp bi povelju Odbora za mir trebalo da potpiše danas u Davosu.
Diplomate koje su vidjele povelju Odbora rekle su za agenciju Dpa da je to neskriveni izazov Ujedinjenim nacijama, koje je Tramp više puta kritikovao kao nefunkcionalne.
Američki predsjednik je u Odbor za mir pozvao velik broj svjetskih državnika, među kojima su i predsjednici Rusije i Bjelorusije, Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko.
Poziv su dobile i države regiona Zapadnog Balkana, među kojima su Hrvatska i Albanija.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je na mreži „X“ da je i Kosovo dobilo poziv da se pridruži Odboru.

Netanjahu prihvatio Trampov poziv u Odbor za mir

Jedna osoba je poginula, a četiri su povrijeđene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mjestu Grebice, u Nikšiću, potvrđeno je za Portal ETV iz Uprave policije (UP). &nbsp;
Kako su nam kazali, do nesreće je došlo oko 21.30 sati.&nbsp;
Nije poznat stepen povreda.&nbsp;
Uviđaj je još uvijek u toku.
V.Lj.

Nikšić: Poginula jedna osoba, četvoro povrijeđenih

Kina je tokom drugog Trampovog mandata pokazala samouvjerenost i ekonomsku otpornost, uprkos oštrom trgovinskom sukobu prvih mjeseci. Ključnu ulogu u smirivanju tenzija odigrala je diplomatija i dijalog na najvišem nivou.
Nekoliko dana prije nego što je američki predsjednik Donald Tramp u utorak obilježio prvu godinu povratka u Bijelu kuću, Kina je objavila niz ekonomskih podataka koji ukazuju na otpornost njene ekonomije uprkos trgovinskom pritisku iz Sjedinjenih Država.
Druga najveća svjetska ekonomija zabilježila je u 2025. rast od pet odsto, čime je ispunjen godišnji cilj vlade, prenosi <a href="https://www.dw.com/sr/kako-je-kina-postigla-ravnote%C5%BEu-sa-sad-pod-trampom/a-75585605" target="_blank">Dojče vele.</a> Podaci objavljeni prošle sedmice pokazali su i rekordan trgovinski suficit od gotovo 1,2 biliona dolara.
Analitičari ocjenjuju da taj suficit, podstaknut plasmanom kineske robe – na tržišta van SAD – pokazuje da kineski proizvodi svojim cijenama i dalje ostaju konkurentni na globalnom nivou i da je Peking uspio da ublaži posljedice Trampove trgovinske politike. 
- Administracija Donalda Trampa možda je ušla u mandat sa uvjerenjem da može da iskoristi svoju ekonomsku moć kako bi Kinu usmjerila u određenom političkom pravcu - kaže Amanda Sjao, direktorka programa za kineske studije u konsultantskoj kući Eurasia Group.
- Ali Peking raspolaže sopstvenim instrumentima pritiska koji mogu da pariraju Vašingtonu.
Peking je Trampu uzvraćao istom mjerom
Trampov pristup Kini sve više se doživljava kao manje ideološki, a više usmjeren na ekonomsku i tehnološku konkurenciju – pomak koji je vidljiv i u najnovijoj Strategiji nacionalne bezbjednosti SAD, objavljenoj u decembru, piše Dojče vele.
Na samom početku drugog mandata, Tramp je uveo takozvane recipročne carine širom svijeta, a nakon što je Peking uzvratio istom mjerom, ubrzo je obnovljen i trgovinski rat sa Kinom.
Vrhunac trgovinskog spora uslijedio je u aprilu, kada su SAD uvele carine i do 145 odsto na kinesku robu, a Kina odgovorila podizanjem ukupnih carina na isti nivo i uvela kontrolu izvoza kritičnih rijetkih minerala.
- U suštini, obje strane su napunile oružje i uperile ga jedna u drugu - kaže Sjao, prije nego što su shvatile razmjere štete koju bi takav razvoj događaja naneo ekonomijama obje zemlje.
Nakon prve runde trgovinskih pregovora u maju, obje strane su popustile, carine su smanjene i trenutno iznose oko 30 odsto na obje strane.
Međusobne kontrole i ravnoteža
- Peking je zaista preuzeo rizik odlučivši da uzvrati Trampu. Taj pristup se pokazao opravdanim kada se Vašington povukao i opredijelio za popuštanje tenzija - kaže Sjao, dodajući da Peking sada može da zaključi da je tvrda linija bila ispravna.
Djao Daming, profesor međunarodnih studija na Narodnom univerzitetu Kine u Pekingu, kaže da je Kina, u poređenju sa Trampovim prvim mandatom, sada nastupila sa „većim samopouzdanjem" u suočavanju sa „potencijalnim neizvjesnostima iz Vašingtona".
Na ekonomskom i trgovinskom planu, Kina i SAD su nakon godinu dana strateškog nadvlačenja uspostavile određeni nivo „međusobnih kontrola i ravnoteže", rekao je Djao za Dojče vele.
Uprkos razlikama – dijalog na vrhu
Od otvorenog sukoba do opreznog trgovinskog primirja – odnosi SAD i Kine pomjerili su se ka stabilizaciji, iako strateško rivalstvo ostaje.
Tokom 2025. Tramp je intenzivirao kontakte na najvišem nivou sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom, uključujući četiri telefonska razgovora i jedan susret uživo.
Takva diplomatija na samom vrhu igrala je ključnu ulogu u stabilizaciji odnosa tokom protekle godine, ocjenjuje Djao, naglašavajući značaj dijaloga uprkos razlikama.
Tramp je sastanak sa Sijem u oktobru u Busanu, u Južnoj Koreji, ocijenio sa „12 od 10", dok je Si pozvao obje strane da se fokusiraju na dugoročne koristi saradnje i da ne upadnu u „začarani krug odmazde".
Strateška računica iza trgovinskog primirja
Sa strateške tačke gledišta, trenutno primirje može da posluži kao koristan „međuprostor" i za Vašington i za Peking.
Prema riječima Amande Sjao, cilj Pekinga je da „iskoristi taj prostor kako bi se doveo u bolju poziciju za buduće nadmetanje sa SAD".
U međuvremenu, i Vašingtonu je potreban predah kako bi izgradio lance snabdijevanja kritičnim rijetkim mineralima. „Dok to ne postigne, SAD će željeti da zadrže relativno stabilne odnose sa Kinom", dodaje Sjao.
Možda čak četiri susreta Trampa i Sija ove godine
Tokom 2026. očekuju se čak četiri susreta Trampa i Sija, uključujući Trampovu državnu posjetu Pekingu u aprilu i uzvratnu posjetu Sija Vašingtonu kasnije tokom godine. Dvojica lidera će se, po svemu sudeći, sastati i na samitu APEK-a u Šenženu u novembru, kao i na samitu G20 u Majamiju u decembru. Osim Trampove posjete Pekingu, Kina još nije potvrdila prisustvo predsjednika Sija na preostala tri sastanka.
Analitičari koji su govorili za Dojče vele i dalje su optimistični da će stabilnost odnosa SAD i Kine potrajati i tokom 2026. posebno zato što nivo međusobne ekonomske zavisnosti ostaje nepromijenjen.
Ipak, Trampova nepredvidivost može da se ispolji na drugim poljima, dok Peking pažljivo vaga svoje strateške interese.
Venecuela, Grenland i pitanje Tajvana
Nedavne vojne akcije Vašingtona, uključujući svrgavanje lidera Venecuele i Trampove ambicije u vezi sa Grenlandom, stvorile su, kako kaže Sjao, „pogodno okruženje da Kina pojača svoju praksu prisile".
Iako Kina vjerovatno neće promijeniti svoju računicu kada je riječ o mogućoj invaziji na Tajvan – samoupravni demokratski ostrvski entitet koji smatra svojim – Trampovi potezi mogli su da učvrste uvjerenje u Pekingu da je sila presudna.
Peking sada „možda vjeruje da može dodatno da pojača pritiske… bez značajnih troškova" i da „velike sile mogu da zanemare međunarodno pravo", zaključuje Sjao.

Tag: nasljednici

Špekulacije o Putinovom nasljedniku: ko čini ‘grupu Školov‘, ko su ‘tihonovci‘ i želi li tatina kći na čelo države?

Njujork tajms: Iranski ajatolah imenovao moguće nasljednike u slučaju da bude ubijen ili smijenjen

Privredni sud: Bivši radnici Radoja Dakića ili njihovi nasljednici da se jave radi isplate potraživanja

Evropska zemlja u kojoj možete da očekujete kaznu ako pričate preglasno telefonom

Netanjahu prihvatio Trampov poziv u Odbor za mir

Nikšić: Poginula jedna osoba, četvoro povrijeđenih

DW: Od sukoba do primirja - kako je Kina postigla ravnotežu sa SAD

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO