Srednjoškolci i srednjoškolke žele školu koja reaguje brzo, odlučno i dosljedno, koja gradi povjerenje, komunicira otvoreno i prati slučajeve do kraja. Njihovi odgovori potvrđuju da rješenja postoje, ali da je ključ u većoj vidljivosti procedura, usmjerenijem osnaživanju učenika, dosljednijem postupanju nastavnika i aktivnijoj ulozi roditelja.
To je zaključak rezultataistraživanja o vršnjačkom nasilju u srednjim školama u Crnoj Gori, koje je sprovelo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji s Udruženjem roditelja djece sa teškoćama u razvoju Zračak Nade.
Kako su saopštili iz UMHCG, nalazi istraživanja jasno pokazuju da u crnogorskim srednjim školama preovlađuju verbalni, socijalni i digitalni oblici nasilja, dok fizičko i seksualno nasilje, iako manje vidljivo, takođe predstavljaju relevantan problem, dok se istovremeno suzbijanje vršnjačkog nasilja doživljava kao složen izazov koji zahtijeva ipreventivne i represivne mjere.
- Više od polovine učenika/ca, njih 59,8 odsto doživljava verbalnu agresiju kao prisutnu u velikoj mjeri ili pretežno prisutnu u školama, pri čemu su &nbsp;ismijavanje, vrijeđanje i pogrdni komentari postali su gotovo „normalizovani“, a mnogi učenici/ce navode da traju mjesecima bez adekvatne reakcije. Socijalna isključenost i ogovaranje, takođe, su široko rasprostranjeni, a 53,7 odsto učenika/ca procjenjuje da su prisutni u velikoj mjeri, iako često ostaju nevidlnastavnicimaom i stručnom kadru i roditeljima - naveli su oni.
Dodaju da je svaki peti učenik/ca lično doživio neki oblik vršnjačkog nasilja, pri čemu otvoreni odgovori otkrivaju bolnu širinu iskustava, odismijavanja zbog fizičkog izgledaipogrdnog prozivanja, dofizičkih napada, guranja niz stepenice i zastrašivanja u školskim prostorijama.
- Značajan broj učenika/ca svjedoči i o onlajn nasilju, širenju lažnih glasina i izradi lažnih profila. Posebno zabrinjavaju svjedočenja u kojima su nasilnici odrasli; pojedini učenici/ce opisuju omalovažavanje i uvrede od strane nastavnika. U percepciji učenika/ca, nasilje je najčešće usmjereno prema onima koji se razlikuju po izgledu, stilu i interesovanjima, ali i prema osobama s invaliditetom i pripadnicima drugih marginalizovanih grupa. Učenici/e ističu nedostatak razumijevanja različitosti, pritisak vršnjačke grupe i potrebu za dominacijom kao važne pokretače nasilja - ističu u saopšenju.
Navode i da, iako 43,5 odsto učenika/ca smatra da škola ima definisanu proceduru za postupanje u slučajevima nasilja, veliki broj njih ne zna kome da se obrati, kako izgleda prijava i šta se dešava nakon nje. Osim toga, glavni razlozi zbog kojih učenici/e ne prijavljujunasilje su strah od osvete i osude vršnjaka, nepovjerenje u institucije i osjećaj da „prijavljivanje neće promijeniti ništa“. Zato više od četvrtine učenika/ca, koji je bio žrtva, nikome ne prijavi nasilje.
- Ohrabrajuće je da većina učenika/ca, njih 78 odsto navodi da je makar jednom pružila podršku žrtvi, što pokazuje da empatija među mladima postoji, ali nije dovoljno osnažena. Kada ipak potraže pomoć, učenici/e se najčešće obraćaju razrednom starješini i predmetnim nastavnicima, dok se rijetko javljaju stručnim službama ili institucijama - stoji u saopštenju ove nevladine prganizacije.
Kako su kazali, procjene reakcija škole pokazuju mješovitu sliku.
- Gotovo polovina učenika/ca smatra da škola djeluje ozbiljno i efikasno, ali isto toliko njih navodi da reakcija nije bila zadovoljavajuća ili je potpuno izostala. Preventivne aktivnosti poput radionica i edukacija sprovode se, ali neujednačeno jer četvrtina smatra da se one dešavaju rijetko ili nikada. Mnogo je podijeljeno i mišljenje o ličnom primjeru nastavnika, gotovo polovina njih promoviše toleranciju i nenasilnu komunikaciju, ali više od četvrtine učenika/ca to ne prepoznaje u školskoj praksi - dodali su.
Uloga roditelja, naglašavaju, takođe varira.&nbsp;
- Dok polovina učenika/ca smatra da su roditelji uključeni i da prepoznaju nasilje, trećina to dovodi u pitanje, a značajan udio učenika/ca ne zna kako bi procijenio njihov angažman. Učesnici/e otvoreno govoreo strahu, povlačenju, suzama, ali i o trenucima kada su pronašli snagu da se suprotstave.Ovi glasovi jasno pokazuju da školske zajednice moraju snažnije reagovati, graditi kulturu podrške i stvoriti okruženje u kojem se svako dijete osjeća sigurno, viđeno i zaštićeno odnosno potvrđuju potrebu za ciljanom edukacijom, jačanjem mehanizama prijavljivanja i sistemskom podrškom učenicima/ama, kako bi se svim oblicima nasilja pristupilo pravovremeno i efikasno, kao i da se učenicima/ama omogući sigurno okruženje u kojem će se svaki oblik nasilja prepoznati i sankcionisati - naveli su u saopštenju.
Navode i da najveći broj učenika/ca ponavlja da je neophodno uvesti jasne, dosljedne i svima poznate školske procedure i sankcije, jer imaju osjećaj da se nasilje često ne kažnjava adekvatno ili da reakcije zavise od procjene pojedinih nastavnika.
- Strože kazne, uključujući i drastične mjere poput isključenja iz škole, česte su u odgovorima, što govori o snažnoj potrebi za većim osjećajem sigurnosti. Uz želju za striktnijim sankcijama, veliki broj učenika/ca ističe i važnost radionica, edukacija i razgovora sa psiholozima, pedagozima i drugim stručnjacima. Učenici/e smatraju da se krozkontinuirani rad, obuke i otvoren dijalog mogu razvijati empatija i vještine nenasilne komunikacije, a mnogi vjeruju da bi upravo radionice o mentalnom zdravlju i toleranciji bile ključne za sprečavanje nasilja. Neki predlažu i uključivanje iskustava stvarnih žrtava, jer smatraju da bi to imalo jači uticaj od teorijskih predavanja -.
Primjetno je, kako kažu, i da jedan dio učenika/ca naglašava važnost komunikacije, ne samo između učenika i nastavnika, već i sa roditeljima.
- Smatra se da bi redovno informisanje roditelja o ponašanju djece, kao i njihovo aktivnije učešće u rješavanju problema, značajno doprinijeli smanjenju nasilja. Drugi učenici/e ističu da je ključ u jačanju međusobnog poštovanja, stvaranju prostora za bolju integraciju i druženje, te u aktivnostima koje spajaju, a ne dijele učenike. Iako se mnogi zalažu za institucionalne mjere, dio učenika/ca izražava osjećaj nemoći ili nedostatka ideja, navodeći da ne znaju šta bi uradili ili da nisu imali iskustva sa nasiljem. Pojedini odgovori odražavaju i frustraciju, ponekad kroz ironične ili ekstremne prijedloge, što zapravo potvrđuje koliko je tema emotivno nabijena - dodali su u saopštenju.
U istraživanju je učestvovalo ukupno 359 srednjoškolaca sa i bez invaliditeta i iz različitih opština Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Srednjoškolci traže brzu i odlučnu reakciju škole na vršnjačko nasilje

Pedeset od 303 učenika ranije otetih iz katoličke škole u ​​Nigeriji pobjeglo je i sada je sa svojim porodicama, saopštila je danas uprava škole.
Predsjednik Hrišćanskog udruženja Nigerije i upravnik škole Bulus Dauva Johana rekao je da su učenici, uzrasta između 10 i 18 godina, pobjegli pojedinačno između petka i subote.
- U to smo mogli da se uvjerimo kada smo odlučili da kontaktiramo i posjetimo neke roditelje - rekao je Johana.
On je dodao da otmičari još drže 253 učenika i 12 nastavnika.
Učenike su zajedno sa nastavnicima iz rimokatoličke škole Svete Marije, u udaljenoj zajednici Papiri u državi Niger, u petak otele naoružane osobe.
Nijedna grupa još nije preuzela odgovornost za otmice, a vlasti su saopštile da su taktički odredi raspoređeni zajedno sa lokalnim lovcima kako bi spasili djecu.
Nije poznato gdje su djeca držana i kako su uspjela da se vrate kući.
Nigerijska vojska i policija nisu odmah dale komentar.

Pobjeglo 50 učenika otetih u Nigeriji, u zarobljeništvu još 253 djece i 12 nastavnika

Vjerujem da je snaga u umrežavanju i međusobnoj podršci, jer svi dijelimo isti cilj: da obrazovanje učinimo dostupnim, kvalitetnim i jednakim za svako dijete - poručio je učitelj Sava Kovačević i organizator Međunarodne konferencije „Svijet obrazovanja briše granice“ koja je u Baru, u hotelu Princes, okupila oko 100 nastavnika, direktora i obrazovnih lidera iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Hrvatske.
Ovaj događaj je organizovala Asocijacija lidera i nastavnika ANN&amp;LN sa prostora Zapadnog Balkana, s ciljem da se podstakne dijalog o budućnosti obrazovanja u digitalnom dobu.
Kako su saopštili organizatori, ovogodišnja tema, „Vještačka inteligencija u obrazovanju“, otvorila je mnoga pitanja o ulozi nastavnika, etici primjene tehnologije i važnosti očuvanja ljudskog pristupa učenju, a učesnici su kroz interaktivne radionice, panele i razmjene iskustava, zajednički promišljali kako obrazovanje može izgledati danas iz šest različitih uglova: nastavnika, učenika, roditelja, škole, zajednice i tehnologije.
Iz Srbije je stigla, učiteljica Željana Radojičić Lukić, koja je poručila da je željela da poveže nastavnike i pokaže da je saradnja jača od razlika.&nbsp;
- Posebno mi je drago što su crnogorski nastavnici prepoznali tu ideju i što je Crna Gora ponovo domaćin ove posebne konferencije. Kada se ljudi upoznaju i razumiju, nestaju predrasude, rađaju se poštovanje i mir - naglasila je ona.
Za Mirsadu Šabotić, nastavnicu iz Rožaja, konferencija ima i dublji smisao.
- Ova konferencija nije samo skup o obrazovanju, već prostor koji promoviše ljudskost, empatiju i vrijednosti što čine osnov svakog istinskog učenja - ocijenila je ona.
Učesnica iz Bosne i Hercegovine, Žanela Paži, već šesti put dio je ovog događaja.
- Čast mi je i veliko zadovoljstvo što sam šesti put dio ovog divnog susreta. Tema Vještačka inteligencija u nastavi izuzetno je važna, jer mijenja tradicionalnu ulogu nastavnika i traži razmišljanje, kreativnost, timski rad i etički pristup. Zato smo ovdje, da učimo, sarađujemo i zajedno rastemo - navela je Paži.
Svoje očekivanje podijelila je i Milica Petklieva, koja nosi titulu najbolje nastavnice iz Skoplja.
- Konferencija u Baru je donijela novu energiju kroz razmjenu stručnih iskustava, saradnju sa kolegama iz regiona i sticanje znanja koja će obogatiti naš rad u učionici. Odlučila sam se da učestvujem jer vjerujem u snagu profesionalnog povezivanja i zajedničke ideje koje mogu unaprijediti obrazovanje u svim našim državama - rekla je ona.
Ovaj skup je, cijeni nastavnica, više od konferencije.
- Ovo je prilika za iskreno druženje, podršku i osjećaj da svi pripadamo jednoj velikoj nastavničkoj porodici - dodala je Petklieva.
Učitelj Sava Kovačević je poručio da razlike nestaju kada se ljudi povežu.&nbsp;
- Ostaje ono najvažnije, zajednička želja da djeci pružimo svijet u kojem će učiti srcem i razumom - zaključio je on.
Organizatori su naglasili da će, tokom četiri dana konferencije, učesnici stvarati mrežu znanja, razumijevanja i podrške, pokazujući da obrazovanje nadilazi granice država i jezika.

1250x600

1084x550

„Svijet obrazovanja briše granice“: Crna Gora domaćin događaja koji povezuje učitelje iz regiona

Više od hiljadu nastavnika podnijelo je zahtjev Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova kojim osporavaju pravni osnov rješenja kojim su im od jula smanjene zarade, rekao je juče Pobjedi predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.
Ukoliko se nastavnici ne dogovore pred Agencijom sa poslodavcem, odnosno sa školama, oni mogu da podnesu tužbe.
- Oni osporavaju zakonitost obračuna zarada - kazao je Božović.
Sindikat prosvjete ranije je najavio da će nastavnici reagovati zbog umanjenih zarada od jula nakon što je u osnovnim školama počela primjena centralizovanog obračuna zarada. Iz te radničke organizacije poručivali su da je pojedinim nastavnicima smanjena plata i do 50 eura, a nekima i više. Iz resornih ministarstava prosvjete, nauke i inovacija i finansija saopštavano je da se centralizovanim obračunom zarada zavodi red i da se obračunavaju plate po zakonu. Navodili su da su u pojedinim školama nezakonito obračunavane zarade. 
S druge strane, iz radničke organizacije odgovarali su da su se plate obračunavale po propisima, u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom i isticali da se novim obračunom krši GKU, jer umanjuje dodatke koje su primali na zarade, odnosno ne prepoznaje ih.
Sindikat prosvjete sa resornim ministarstvima počeo je da pregovara do prvog septembra oko izmjena Granskog kolektivnog ugovora, a sve kako bi određenim izmjenama anulirala umanjene zarade nastavnika. Oni ove sedmice treba da nastave pregovore. 
Nedavno su Sindikatu resorna ministarstva dostavila prijedlog nacrta izmijenjenog GKU kojim je predviđeno da se uvećaju dvije stavke dodataka – za razredno starješinstvo i za viša zvanja. Nakon toga je održana sjednica Glavnog odbora Sindikata koji je tražio da se konkretizuju određena rješenja. Ranije su sindikalci saopštavali da su nadležni pristali da im se uvećaju još neki dodaci poput rada u dvije škole, kombinovanim odjeljenjima, ali da tih stavki nema u ponuđenom nacrtu. Rečeno je potom da su se u načelu dogovorili oko tih uvećanja, ali da se čeka odobrenje od Ministarstva finansija.
Sindikat prosvjete očekuje da će se dogovoriti sa resornim ministarstvima.
Nastavnici su prvog septembra organizovali štrajk upozorenja u školama zbog umanjenih zarada. Ukoliko se ne dogovore sindikalci sa donosiocima odluka, poručivali su da je moguće da se radikalizuje reakcija, te da bude i štrajka. Iz Sindikata su, međutim, poručivali proteklih dana da očekuju dogovor.
Vlada je pred Ustavnim sudom inicirala da se preispitaju određene odredbe u Granskom kolektivnom ugovoru koje se odnose na dodatke za nastavnike. Prošle sedmice su se oglasili iz Ustavnog suda i saopštili su da je pokrenut postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pojedinih odredbi GKU za oblast prosvjete, pošto cijene da se osnovano postavlja pitanje njihove usaglašenosti sa Ustavom i zakonom. Iz radničke organizacije kažu da su ubijeđeni da će sve sudije ,,isključivo postupati u skladu sa pravom i principima prava i nikako drugačije“.
- Vjerujemo da sudije Ustavnog suda imaju na umu da se Granskim kolektivnim ugovorima može dati više prava radnicima, nego što je to propisano zakonima i da ono što ne piše u zakonima ne znači da je zabranjeno. Naravno, ovo je moguće ako nije u suprotnosti sa određenim normama zakona - poručeno je nedavno iz Sindikata.
Ustavni sud je ocijenio da se osnovano postavlja pitanje da li je zarada prosvjetara Granskim ugovorom regulisana drugačije u odnosu na način kako je to propisano aktom više pravne snage - Zakonom o zaradama -zaposlenih u javnom sektoru, odnosno da li je povrijeđen ustavni princip o saglasnosti pravnih propisa. Ocijeniće se, kako su precizirali, ustavnost i zakonitost članova 16, 17, 19, 22, 23, 24 i 31 Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete.
U Sindikatu prosvjete smatraju da se zarada prosvjetnim radnicima obračunavala isključivo u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru i Zakonom o radu: osnovni koeficijent se množi sa minulim stažom. Isticali su da je član 24 Zakona o zaradama u javnom sektoru ostavio mogućnost da se osnovni koeficijent reguliše Granskim kolektivnim ugovorom, što je i urađeno. Navodili su da sami zakon ne prepoznaje specifičnosti prosvjete za dodatke na osnovnu zaradu, kao što ne propisuje ni mnoge dodatke na osnovnu zaradu koji postoje u ostalim kolektivnim ugovorima u javnom sektoru.
Od 1. novembra trebalo bi da počne da se primjenjuje centralizovani obračun zarada u srednjim školama. Ako se sindikalci i resorna ministarstva ne dogovore, nastavnicima će biti umanjena zarada, kao što je to onim koji rade u osnovnim školama od 1. jula.

Božović: Više od hiljadu nastavnika traži dogovor zbog smanjenih plata

Štrajk upozorenja održaće se prvog septembra, a rok do kojeg bi Vlada trebalo da se izjasni je 15. septembar. Prosvjetni radnici traže socijalni dijalog, centralizovani obračun zarada bez njihovog umanjenja i povećanje plata od prvog januara, za makar 10 odsto - rekao je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.
Neće biti totalne obustave nastave prvog septembra jer će, prema njegovim riječima, štrajk upozorenja Sindikata prosvjete trajati najviše sat. On kaže da nije cilj da se nanese šteta bilo kome, već da se skrene pažnja na situaciju u prosvjeti, prvenstveno u resornom i Ministarstvu finansija i premijeru.
- Julska plata za 75 odsto zaposlenih u osnovnom obrazovanju umanjena je do 50 pa i više eura. Na to smo i ranije upozoravali. Međutim, od kraja juna Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo finansija odlučili su da prekinu socijalni dijalog sa Sindikatom prosvjete i primijene novi način obračuna zarada u osnovnom obrazovanju. Jednostavno ne komuniciraju više sa sindikatom iako su sami govorili da postoji način da se primijeni novi sistem obračuna zarada, ali bez njihovih umanjena. Ipak, odustali su od toga bez objašnjenja, bez obrazloženja, jednostavno su se povukli - rekao je Božović.
Kaže da se prvi put dešava da se umanjuju plate zaposlenima u prosvjeti bez valjanog obrazloženja.
- Skoro dva mjeseca ih pozivamo da sjednemo da razgovaramo, da nađemo kompromisno rješenje. Da ima imalo dobre volje s druge strane, rješenje je na dohvat ruke, vrlo je ostvarljivo, realno. Međutim, oni se jednostavno oglušuju o sve naše pozive, nikakav komentar sa druge strane nemamo. Štrajk upozorenja je zapravo korak kojim prosvjetni radnici pokušavaju da skrenu pažnju Vladi i kažu im da ne mogu tako da se ponašaju. To je neozbiljno, pozivamo ih da sjednemo i razgovaramo. Prosvjetni radnici su ogorčeni ovakvim načinom komunikacije države prema njima - isitče Božović.
Podjseća da drugi put u dvije godine Vlada jednostrano tumači Granski kolektivni ugovor i to, kako kaže, na štetu zaposlenih.
- To je nezamislivo u trenutku kada se priprema reforma školstva, kada se ulaže veliki novac u opremanje škola, u infrastrukturu, u renoviranje krovova, fasada, stolarija, informatičke opreme. Nastavnike dovode do situacije u kojoj su nezadovoljni, frustrirani. Ionako naša plata nije prevelika, a oni je dodatno smanjuju - kaže Božović.
Način promjena obračuna zarada, objašnjava on, bez promjene pravne regulative je nonsens, pa je cilj da se štrajkom upozorenja privoli socijalni partner na razgovor. Komentarišući informacije Televizije E iz Ministarstva prosvjete, da je centralizovani obračun pravedniji, Božović kaže da je loše što socijalni partneri komuniciraju putem medija.
- Ispada da je do sada bila jedna totalna nepravda i javašluk u obračunu zarada. Implicitno, Sindikat je kriv za to, zaposleni, kao da oni mogu da dođu sebi da obračunavaju platu, da nešto urade. Sve do sada što je rađeno, bilo je isključivo u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom - tvdi Božović.
Podsjeća da je prosječna plata u prosvjeti oko 940 eura, a da je na nivou države 1.010 eura. Računica pokazuje da je prosječna plata u prosvjeti 60 eura ispod prosjeka na nivou države.
- Nemamo mi ništa protiv centralizacije i novog načina obračuna, ali ako postoji način da se nama ostave plate ovakve kakve jesu zašto to ne uraditi? Najviše su pogođene moje koleginice i kolege sa višedecenijskim stažom, oni najiskusniji među nama, kao i oni koji imaju naučna, ili nastavnička zvanja, ljudi koji su ulagali u sebe. Država te ljude na ovakav način “čašćava” - poručio je Božović.
Smatra da se na prosvjetnje radnike krenulo đonom. Dodaje da nezadovoljan prosvjetni radnik ne može da iznese planirane reforme u školstvu.
- Prije dva mjeseca isti ista ta Vlada odobrava je dodatke poslaničkim klubovima na savjetnike i konsultante - milion i 320 hiljada godišnje! Taman toliko će uzeti prosvjetnim radnicima da bi se kompenzovalo partijama, za službena putovanja - rekao je Božović.
Smatra da ministar Novica Vukovića uzima na zub prosvjetne radnike iz, kako kaže, osvete zbog prošlogodišnjeg štrajka u vezi sa povećanjem zarada. Podsjeća i da su najavili krivične prijave zbog kršenja Granskog kolektivnog ugovora i da je rok koji su postavili Vladi da im izađe u susret 15. septembar.
- Prvi uslov je da sjednemo da razgovaramo, drugi uslov je da se kroz Granski kolektivni ugovor nađe rješenje - centralizovani obračun zarada, ali bez umanjenja, i treći - tražimo da od prvog januara bude uvećana zarada svim prosvjetnim radnicima za makar 10 odsto - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9wp8QUbicws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Na prosvjetne radnike krenulo se đonom

Nastavnici mogu da pokrenu štrajk koji podrazumijeva obustavu nastave ukoliko ne dođe do dogovara nadležnih sa predstavnicima Sindikata prosvjete koji traži da im se ne umanjuje plata kroz novi obračun zarada koji bi trebalo da počne da se primjenjuje od ovog mjeseca, kazao je Pobjedi predsjednik Sindikata prosvjete mr Radomir Božović nakon što je okončana sjednica Glavnog odbora te radničke organizacije.
Na sjednici Glavnog odbora nastavnici su se saglasili da treba da se traži od Vlade da se odgodi najavljena upotreba spornog softvera dok se ne postigne kompromis, da oni nijesu protiv primjene centralizovanog programa za obračun zarada, ali da jesu ako će plate da im se smanje do 50 eura. Najavili su da će se, ukoliko ne dođe do kompromisa sa nadležnim organima, požaliti ambasadama u Crnoj Gori, kao i Delegaciji Evropske unije u Podgorici.
Božović je rekao da nije isključeno da će pokrenuti protest, štrajk upozorenja ili štrajk ako ne dođe do dogovara, odnosno ukoliko nastavnicima budu smanjene zarade.
- Ako nastavnici budu htjeli, štrajk nije isključen. Ako u štrajk uđe na hiljade nastavnika, hoće li svi dobiti otkaz? Prošle godine, na primjer, u Bijelom Polju, u štrajku je bilo 18 od 22 škole. Mogu li svi da dobiju otkaz i da škole ne rade - rekao je Božović.
Po aktuelnim propisima nastavnici nemaju pravo da štrajkuju, a predsjednik Sindikata navodi da očekuje da se na jesen donese zakon koji će im to omogućiti.
Ministarstvo finansija i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija mimoilaze se proteklih dana sa Sindikatom prosvjete u tumačenju novog obračuna zarada koji treba da startuje od ovog mjeseca. Iz Sindikata poručuju javnosti da će zarade da se smanje do 50 eura, a iz ovih resora odgovaraju da navodno neće doći do smanjenja, već da će samo da se centralizuje sistem kroz koji će da se ujednače primanja.
O ovom problemu raspravljali su juče i poslanici u Skupštini. Poslanici su zatražili objašnjenje od resornog ministarstva, te su negodovali ako se desi da se nastavnicima smanj i plata iza dva eura, jer su oni nosioci ozbiljnih reformi. Poslanici su navodili da se tim potezom unižava njihova profesija.
Državni sekretar Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Dragan Marković rekao je poslanicima da žele da uspostave princip jednakosti.
Pomenuo je na sjednici da su u praksi zabilježili određen broj škola koji na drugačiji način obračunavaju zarade, da bilježe primjere da dva nastavnika sa istim stažom imaju različite zarade.
Marković je u Skupštini rekao da se plata po Zakonu o obračunu zarada obračunava tako što se osnovica množi sa koeficijentom i uvećava se sa minulim radom, a onda se dodaju dodaci starješinstvo i slično, koje, kako je poručio, niko neće oduzeti nastavnicima.

Božović: Sve je moguće, pa i štrajk nastavnika

Uredba o normativima i standardima uslova rada univerziteta i fakulteta, za djelatnosti koje se finansiraju iz budžeta, izmijenjena je mimo zakona, zbog čega sporne izmjene treba ukinuti - ocijenili su Studenti u blokadi.
Oni su na svom Instagram nalogu naveli da su izmjene propisa u direktnoj suprotnosti sa principima o kvalitetu i pristupačnosti obrazovanja koje je ova neformalna grupa iznijela u svom četvrtom studentskom zahtjevu, a sama Uredba „ruši temelje visokog obrazovanja“.
- Zakon o visokom obrazovanju (propisuje da normative i standarde) utvrđuje Vlada, na predlog Nacionalnog saveta i po pribavljanju mišljenja Konferencije unverziteta i Konferencije akademija i visokih škola. Smatramo da nije ispoštovana zakonska procedura, te je neophodno da se ova Uredba stavi van snage. Podsjećamo da Vlada u tehničkom mandatu, ni prema Ustavu, ni prema Zakonu, nema pravo da donosi uredbe, već samo da izvršava tekuće poslove - navodi se u njihovoj objavi.
Novom Uredbom o normativima i standardima uslova rada univerziteta i fakulteta za djelatnosti koje se finansiraju iz budžeta promijenjena je struktura radnog vremena nastavnika i saradnika.
Prema prethodnim propisima, bilo je predviđeno da se nastavno-naučno osoblje 20 sati sedmično bavi nastavom i povezanim aktivnostima, a drugih 20 sati je bilo posvećeno naučnoistraživačkom, odnosno umjetničkom radu.
Izmjenama Uredbe, koju je 24. marta usvojila Vlada Srbije u tehničkom mandatu, taj odnos se mijenja, pa se za nastavu odvaja 35 sati sedmično, a za naučnoistraživački ili umjetnički rad samo pet sati.

Studenti u blokadi zatražili ukidanje uredbe kojom su smanjene plate profesorima

U svakom hodniku, na holu, stepeništu i dvorištu po jedan nastavnik treba da dežura i prati situaciju kako bi se preduprijedili mogući incidenti i povećala sigurnost djece u školama.
To se navodi u smjernicama koje je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo školama.
Nasilje među đacima često se dešava na mjestima koja su izvan direktnog nadzora nastavnika, poput školskih dvorišta, toaleta, stepeništa i hodnika. Zbog toga je, kako se navodi u upustvu Ministarstva, ključno organizovati sistematska dežurstva nastavnika kako bi se preduprijedili mogući incidenti i povećala sigurnost djece u školama.
Prema novim smjernicama, u svakom hodniku, holu, stepeništu i dvorištu po jedan nastavnik bi trebalo da dežura i prati situaciju.&nbsp;
Njihova uloga nije samo uočavanje i reagovanje na nasilje, već i aktivno obilazak takvih mjesta, kao i razgovor sa djecom.
- Cilj je prepoznati rane pokazatelje bilo koje forme nasilja, ali i potencijalne rizike od narušavanja školske imovine ili sukoba - dodaju u MPNI.
Ističe se da dežurni nastavnici treba da postupaju dosljedno i jednako prema svim učenicima.
- Osim toga, radnici/radnice na održavanju higijene i domar škole su u prilici da zapaze određene oblike, pokazatelje štete, nasilja i rizike od vandalskih postupaka. U prostorijama koje oni koriste treba postaviti pisani informativni materijal i vodiče za prepoznavanje znakova nasilja (Prilog 1) - navodi se u preporučenim smjernicama.&nbsp;
Napominje se da posebnu pažnju treba posvetiti djeci sa smetnjama u razvoju zbog toga što ona prepoznaju, doživljavaju, razumiju, izražavaju svoje potrebe na različite, nerijetko specifične, načine.
- U zavisnosti od vrste smetnje, mnoga djeca sa smetnjama u razvoju ne govore ili otežano komuniciraju, ne umiju da objasne što im se desilo, duže trpe, ne umiju da odrede kome da se požale. Dijete sa smetnjama potrebno je dodatno strpljivo saslušati, uspostaviti odnos povjerenja, dozvoliti da na svoj način saopšti verbalno ili neverbalno što osjeća, doživljava i prolazi - ističe se u Upustvu koje je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo školama.&nbsp;

Nastavnici će tražiti nasilnike i u školskim hodnicima

Napad na nastavnike biće krivično djelo, poručili su danas iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija pohvalilo je aktivnosti Ministarstva pravde koje je Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, zbog dodatne krivično-pravne zaštite obrazovno-vaspitne djelatnosti, na inicijativu MPNI, prepoznalo ovu oblast kao posao od javnog značaja.
- Naime, poslovi od javnog značaja su prema Krivičnom zakoniku, poslovi koji su povezani sa povećanim rizikom po bezbjednost lica koja ih obavljaju, a svrstavanjem nastavničke profesije u ovu kategoriju, pružiće se dodatna zaštita našim nastavnicima i kreirati bezbjedniji ambijent za njihov rad - navedeno je u saopštenju Ministarstva prosvjete.

Napad na nastavnike biće krivično djelo

Ljudi koji dolaze iz obrazovnog sistema, kao što ja dolazim, često nailaze na osude drustva, jer kao nastavnik treba da budete svemoguci, mađioničari, treba da spriječite nasilje koji vi samostalno, ali ni škola ne može da spriječi, a ima ga više nego ikad - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, koordinatorka projekta 1 - Dejana Dizdar.
Stereotipi i predrasude su sada izraženiji, kaže Dizdar, u odnosu na prethodni period, a, dodaje ona, prvenstveno se odnosi na žene.
- Podaci govore da žena prosječno 29 sati nedjeljno provede u kućanskim poslovima, a pored toga, naravno, radi na nekom poslu, pa kad računate to vidite da je to više nego &nbsp;jedno i po radno vrijeme, u toku radne sedmice, dok je za muškarca isto to izračunato 9 sata. Pa kad uporedite te podatke vidite da nešto nije u redu. Sa druge strane imamo stereotipe, kad govorimo o nekim uspješnim ženama, da one možda nijesu dobre majke, da ne mogu da se posvete porodici. Kad govorimo o smislu obrazovanja, u smislu obavljanja određenih poslova, imamo na našem tržištu rada, odnosno da smo svi negdje u toku radnog iskustva, iskusili slične stvari, da, recimo, ako imate isti stepen obrazovanja, da ste manje plaćeni za istu poziciju, nego neki muškarac. To su neke stvari koje se dešavaju i o kojima mi malo pričamo kao društvo - rekla je Dizdar.
Mladi ljudi su u veoma izazovnom periodu, smatra Dizdar, u odnosu na vrijeme u kom su odrastale ranije generacije.
- Ako krenemo od toga da je popularno da pratite određene influencere, koji nijesu uvijek dobri modeli, većinom imamo slučajeve koji su jako loši uzori. Imate puno informacija, koje mladi ne treba da imaju, u smislu nasilja, i onoga što nijesu pozitivne priče i pozitivni slučajevi. Mladi se ne usmjeravaju ka obrazovanju! Ljudi koji dolaze iz obrazovnog sistema, kao što ja dolazim, često nailaze na osude drustva, jer kao nastavnik treba da budete svemoguci, mađioničari, treba da spriječite nasilje koji vi samostalno, ali ni škola ne može da spriječi, a ima ga više nego ikad. Upravo, iz razloga što im je informacija i dostupna i omogućena na svaki mogući način , i što ti roll modeli koje imaju nijesu više dobri glumci, mi ne idemo više kao društvo na predstave, niti razmišljamo o tome kako ćemo se obući kad ulazimo u neku takvu instituciju, i da li ćemo gledati neki dobar film. Nama je sad sve dostupno, ali uglavnom ono što mladi ljudi posjećuju su neki događaji koji, po meni, možda ja griješim, možda je to samo moja percepcija, nijesu adekvatni za njihov uzrast, niti za njihovo obrazovanje, a na kraju krajeva vide da oni ljudi koji su obrazovani teže dolaze do uspjeha u odnosu na one koji imaju mnogo manje znanja &nbsp;- istakla je Dizdar.
Sve društvene teme &nbsp;se prepliću, poručuje Dizdar, bilo da je riječ o ženskoj emancipaciji ili položaju mladih, ističe ona, sve su teme povezane međusobno.
Ljudi koji stvarno rade u obrazovnom sistemu, cijeni Dizdar, nemaju moć i autoritet, kako navodi, koji su ranije imali, jer okruženje prvenstveno targetira obrazovni sistem, ističe ona, bez važnosti šta će taj sistem donijeti mladom čovjeku.
- Treba vidjeti na koji način, prije svega, zapošljavamo ljude koji će da rade u tom sistemu. Nije dovoljna referenca završiti fakultet koji ima određenu oblast, nego moramo da vidimo da li ti ljudi znaju da rade i komuniciraju s mladim ljudima, da li imaju empatije, razumijevanja, jer vi sa mladim ljudima jako puno možete da postignete, ukoliko ih razumijete, ukoliko poštuje, i ukoliko se zaista trudite da ono što pokažete na svom času je kvalitetno i njima daju nekakvu osnovu za dalje, oni to znaju da cijene. Ja sam imala &nbsp;kroz ove godine različitog iskustva, i nikad nijesam imala problema da jedna mlada osoba, ili dijete, nema tu povratnu informaciju, ili ne želi da posluša nešto, tako da mislim da dosta toga od nas samih kreće. Sa druge strane, mi moramo.da osnažimo nastavnike, moramo da osnažimo taj sistem tako što ćemo tome sistemu zaista posvetiti pažnju, ne samo u smislu materijalnih sredstava, nego i u smislu nekih drugih kompetencija i znanja koja moraju da nam se ponude i da se napravi neko okruženje za rad koje će biti zaista podsticaj - zaključila je Dizdar.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Dizdar: Nastavnici nemaju moć i autoritet koji su imali ranije

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: nastavnici