U italijanskom planinskom selu Paljara dei Marsi, u regiji u centralnom dijelu zemlje Abruco, više je mačaka nego ljudi.
U martu je u ovom selu bila velika proslava zbog onoga što se rijetko događa u njemu, a to je rođenje djeteta. Naime, Lara Busi Trabuko je prvo dijete rođeno u ovom selu u posljednjih 30 godina, čime se broj stanovnika povećao na 20. Cijela zajednica je prisustvovala djevočicinom krštenju, a dijete je postalo turistička atrakcija.
Prema riječima njene majke Ćinzije Trabuko, oni koji nisu znali za Paljara dei Marsiju dolaze u ovo selo samo zato što su saznali za Laru. Djevojčica je za mještane simbol nade, ali i podsjetnik na ozbiljnu demografsku krizu u Italiji.
Broj rođenih u ovoj državi je 2024. bio najmanji ikada - iznosio je 369.944. Time je nastavljen negativni 16-godišnji trend. Stopa fertiliteta je 2024. takođe bila rekordno niska - rođeno je 1,18 djece po ženi, što je jedna od najnižih stopa fertiliteta u Evropskoj uniji.
Nekoliko je razloga za to, a neki od njih su nesigurno tržište rada, značajno iseljavanje mladih, nedovoljna podrška zaposlenim majkama i rast neplodnosti muškaraca. Nadalje, nije mali broj onih koji jednostavno ne žele imati djecu, piše britanski list Gardijan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U italijanskom selu rođeno prvo dijete u posljednjih 30 godina

Natalitet užasno pada i potrebno je odraditi osnovne mjere koje će pomoći da održimo populaciju, kazala je mr sci. dr Tatjana Motrenko Simić, osnivač Centra za humanu reprodukciju na 20. Kongresu Mediteranskog udruženja za reproduktivnu medicinu (MSRM).
Kongres je uspješno realizovan prošle sedmice u Budvi i okupio je vodeće stručnjake iz oblasti reproduktivnog zdravlja iz Evrope, Mediterana i svijeta. Ovaj prestižni naučni skup, koji je održan pod pokroviteljstvom relevantnih domaćih i međunarodnih institucija, bio je prilika za razmjenu znanja, iskustava i najnovijih istraživačkih dostignuća u oblasti humane reprodukcije, embriologije, ginekologije i srodnih medicinskih disciplina.
- Bilo je bitno da vidimo gdje se region Mediterana, južne Evrope i naravno Crne Gore nalazi po pitanju nataliteta i humane reprodukcije. Postoji akutni problem što natalitet užasno pada i potrebno je odraditi osnovne mjere koje će pomoći da održimo populaciju. Kao država možete djelovati na više načina: preko socio-ekonomskih mjera na zdravu populaciju da bi se više razmnožavala, poboljšanjem uslova liječenja za populaciju koja ima problem sa reprodukcijom da bi nastavili sa reprodukcijom i posljednje, ali ne manje važno, da se zaštite oni koji su se razboljeli od nečeg što može da ugrozi njihovu plodnost time što ćete osigurati prezervaciju fertilnosti, da bi ti ljudi kada prođe bolest mogli da se reprodukuju i tada dobiju djecu. Nažalost, ne znam da li Crna Gora i ima natalitetnu politiku - navela je dr Motrenko Simić.&nbsp;
Ističe da iako država odvaja novac i pruža dosta prava za određenu skupinu ljudi koji imaju sopstvene ćelije, značajan problem ostaje nemogućnost rada vantjelesne oplodnje sa donacijama za dio populacije koji nema ćelije ili im one nedostaju&nbsp;
- Zbog nedostatka registara mi još nismo u stanju da radimo vantjelesnu oplodnju sa donacijama ćelija. To je vrlo prosta tehnika koju bi svaki centar za vantjelesnu oplodnju mogao da počne da radi. Pedeset do sto djece više na 7.000 ili 6.000 rođene djece je jako puno. Na godišnjem nivou ima barem 50 - 100 parova koji imaju potrebu za donacijom, a to je barem 50 djece. To nije cifra koju u maloj državi sa malom populacijom možete tek tako da otpišete zato što niste napravili jedan običan registar, jer to je jedna administrativna stvar - pojasnila je Motrenko Simić.&nbsp;
Ukazala je i na probleme koji se javljaju po pitanju prezervacije fertilnosti ljudi koji se bore sa bolešću koja može da ugrozi njihovu plodnost.&nbsp;
- Jako mi je žao što ta prezervacija fertilnosti na koju ljudi imaju pravo po zakonu i za koju bi troškove trebao da snosi Fond zdravstva još nije ušla u našu dnevnu politiku. Znamo da imamo veliki skok karcinoma i veoma mladu populaciju koja još uvijek nije reproduktivno ostvarena i koja je djelimično zahvaćena tim problemom, te bi bilo jako lijepo da konačno nakon toliko godina napravimo konzilijum za prezervaciju fertilnosti, te uputimo ljude da sačuvaju svoje jajne ćelije ili spermatozoide, što je jako prosto. Tom prezervacijom ne odlažete previše svoju terapiju čak i kada je karcinom u pitanju – za analize i zamrzavanje sperme potreban je jedan dan, dok je kod žena potrebno dvije nedjelje. Vi ste za te dvije nedjelje nekome spasili budućnost - kazala je Motrenko Simić.
Motrenko Simić posebno ističe važnost edukacije o reproduktivnom zdravlju.&nbsp;
- Treba da insistiramo na pravilnoj edukaciji o tome kakva je naša sposobnost da se razmnožavamo, jer ljudska rasa nažalost nije previše plodna – životinje imaju oko 90 posto uspješnosti, ljudi manje od 20 posto. Treba da se povežemo sa našom fiziologijom koja nam je nažalost strana u posljednje vrijeme. Treba da napravimo akciju buđenja svijesti o našoj plodnosti. Plodnost žena u 30 godinama putuje nizbrdo i nakon 37. godine jako počinje da propada. Mislim da je vrijeme da se uključimo u osnovne i srednje škole da bismo popričali sa djecom i podigli njihovu svijest o ovom pitanju - kazala je ona.
Doktorica napominje da bi takođe bilo neophodno da se pri Ministarstvu zdravlja uspostavi centralno regulatorno tijelo čiji će predstavnici biti odgovorni za sve što se tiče ćelija i tkiva, te da u okviru toga trebaju da postoje registri.&nbsp;
- U te registre trebamo upisivati sve ono što mi radimo. Imamo situaciju da mi kao struka tražimo da nas neko kontroliše, umjesto da bude obrnuto. Mi vodimo naše podatke i tačno znamo gdje je koja ćelija, ali je neophodno da imamo registre unutar Ministarstva. Kada ih budemo imali, imaćemo mogućnost uvoza i izvoza ćelija, embriona, tkiva. Zadovoljićemo sve uslove koje Evropa od nas traži, jer to je i jedan od uslova da uđemo u EU. Mi možemo da ignorišemo te stvari, ali se one sa druge strane, vjerujte mi, neće ignorisati, jer odlično znaju na kojem smo nivou. Odgovorne države pokušavaju da zadrže svoju populaciju, jer ako nemate narod, nemate ni s kim da vladate - kazala je Motrenko Simić.&nbsp;
Motrenko Simić je osnivač Centra za humanu reprodukciju iz Budve koji je proljetos proslavio deset godina postojanja tokom kojih je stručni tim ove zdravstvene ustanove zajedno sa roditeljima – upornim pacijentima, uspio da doprinese rađanju više od 1.000 beba u Crnoj Gori. Ona je i ESHRE inspektor za sertifikaciju centara za IVF i za akreditaciju programa subspecijalizacije u reproduktivnoj medicini, i rukovodi ESHRE sertifikacijskim programima.&nbsp;
Doktorica ohrabruje mlade ljude da se i sami specijalizuju za plemeniti poziv rada u reproduktivnoj medicini.&nbsp;
- Mislim da je naš dio struke jedan od najljepših. Ovo je onaj lijep dio medicine gdje ste pobjegli od umiranja i teških bolesti. Po drugi put umirete kada ljudi prestaju da vas se sjećaju, a ja mislim da je ovo jedan od poslova koji vam omogućava da živite i kada vas više ne bude. Nadam se da će biti dovoljno mladih ljudi koji će htjeti da uživaju u ovome. Pozivam mlađe ginekologe koji su zainteresovani za reproduktivno zdravlje da se jave, jer u našem centru ima mjesta za rast. Ovo je jedna grana koja može da se industrijalizuje, čega sam ja veliki protivnik i trudim se da Centar pripada ljekarima, a ne multinacionalnim kompanijama. Mislim da je jako bitno da ljekari vode poslove jer oni ne razmišljaju u smislu profita, već onoga što im je za struku najbolje - poručuje Motrenko Simić. &nbsp;

500x500

Simić: Natalitet u Crnoj Gori u padu, potrebno uspostaviti registre i konzilijum za prezervaciju fertilnosti

Iz Vlade Japana juče su saopštili da je broj stanovnika ove države koji imaju 100 ili više godina povećan na rekordnih 100 hiljada.
Preciznije, iz Ministarstva zdravstva su ukazali da je 99.763 stogodišnjaka, što je novi rekord 55. godinu zaredom. Od navedenog broja stogodišnjaka, žena je 88 posto.&nbsp;
U Japanu je najduži životni vijek na svijetu i u njemu žive neke od najstarijih osoba na svijetu. Ipak, pojedinim istraživanjima se osporava zvanični broj stogodišnjaka.
Ova zemlja ima jedno od najbrže starućih društava, sa stanovništvom koje često ima zdraviju prehranu, ali nisku stopu nataliteta.
Najstarija osoba u Japanu je 114-godišnja Šigeko Kagava iz Jamatokorijame, predgrađa grada Nare. U međuvremenu je preminuo najstariji muškarac, 111-godišnji Kijotaka Mizuno iz primorskog grada Ivate.
Ministar zdravstva Takamaro Fukoka je stogodišnjacima čestitao na njihovom životnom vijeku i zahvalio im se za dugogodišnji doprinos razvoju društva.&nbsp;
Navedeni podaci su objavljeni uoči Japanskog dana starijih osoba, koji se obilježava 15. septembra, kao praznika kada stogodišnjaci od premijera dobijaju čestitku i srebrni pehar. Japansko stanovništvo je 1960-ih imalo najmanji udio osoba starijih od 100 godina, u odnosu na ostale države G7. No, to se značajno promijenilo u decenijama koje su uslijedile.
Naime, 1963. bile su 153 osobe starosti 100 ili više godina. Taj broj se do 1981. povećao na hiljadu, a 1998. na 10 hiljada. Razlozima za dug životni vijek Japanaca smatraju se izostanak srčanih bolesti i uobičajenih oblika raka, posebno raka dojke i prostate. Osim toga, u ovoj zemlji je niska stopa gojaznosti, što je faktor koji doprinosi objema spomenutim bolestima. To je posljedica ishrane s malom konzumacijom crvenog mesa i velikom konzumacijom ribe i povrća.
Stopa gojaznosti je posebno niska kod žena, što donekle objašnjava zašto žene imaju mnogo duži životni vijek od muškaraca.
Dok se u ostatku svijet povećavala konzumacija šećera i soli, u Japanu se događalo suprotno. Naime, nadležni su pozivali građane da smanje konzumaciju soli. Ipak, nije sve u ishrani. Japanci su skloni da budu aktivni i u kasnijoj životnoj dobi - da više hodaju i koriste javni prevoz, nego što to čine stariji u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi.
Svakodnevna grupna vježba Radio Taiso je od 1928. dio japanske kulture, a njome se razvija zajedništvo i poboljšava zdravlje. Riječ je o trominutnoj aktivnosti koja se emituje i preko televizije te se praktikuje u malim grupama, piše BiBiSi (BBC).

1250x600

1084x550

U Japanu novi rekord: Stotinu hiljada ljudi ima više od stotinu godina

Ruska Državna duma je 17. oktobra usvojila u prvom čitanju zakon kojim se zabranjuje "propaganda o nemanju djece", označavajući najnovije proširenje vladinih napora da reguliše društveni diskurs.
Prijedlog zakona uvodi kazne za promovisanje dobrovoljnog odbijanja rađanja djece, s kaznama do 5 miliona rubalja (51.440 USD) za organizacije i 400.000 rubalja (4.115 USD) za pojedince.
Ovaj potez temelji se na postojećem zakonodavstvu koji cilja na "LGBT propagandu" i dio je šire kampanje ruskih vlasti za odbranu onoga što smatraju tradicionalnim vrijednostima.
Pritisak da se zabrani takozvani pokret bez djece doživio je snažan razvoj posljednjih mjeseci, a ruski zvaničnici, uključujući Valentinu Matvijenko, predsjedavajuću gornjeg doma parlamenta Vijeća Federacije, povezuju taj trend s "radikalizacijom feminizma na Zapadu".
Matvijenko i drugi zvaničnici tvrde da ovaj pokret, koji potiče dobrovoljno odsustvo djece, podriva porodične vrijednosti i doprinosi produbljivanju demografske krize u Rusiji.
Rusija se suočava sa značajnim padom stanovništva, što je predsjednik Vladimir Putin često opisivao kao jedno od najhitnijih pitanja u zemlji. Kao odgovor, vlada je implementirala različite mjere, uključujući finansijske poticaje za porodice, napore za suzbijanje abortusa i sve veća ograničenja na sadržaje koji se smatraju suprotnim porodičnim vrijednostima, kao što su materijali koji se odnose na LGBT.
Putin je ove politike formulirao kao neophodne za povećanje stope nataliteta u Rusiji i osiguranje njene budućnosti.
Kritičari zabrane "propagande o nemanju djece" tvrde da je to dio šireg državnog plana za osiguranje snabdijevanja "budućih vojnika za Kremlj", odražavajući zabrinutost da vlada koristi demografsku politiku kako bi podstakla svoje dugoročne vojne potrebe.
U međuvremenu, nedavna studija ruske Visoke škole ekonomije naglašava složenost demografske krize. A prema nedavnim anketama, mnogi Rusi odgađaju ili odustaju od planova da imaju djecu zbog rata u Ukrajini, političke nestabilnosti, finansijskih poteškoća i rastuće socijalne anksioznosti.
Ovi izazovi su zakomplikovali napore vlade da preokrene pad nataliteta, budući da ekonomski i emocionalni danak tekuće situacije uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu teško opterećuje rusko društvo.

Rusi koji promovišu "pokret bez djece" uskoro bi mogli biti suočeni s velikom kaznom

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je izjavio da su nadležni osigurali 455 hiljada stambenih jedinica za one čiji su domovi uništeni u zemljotresu 2023. godine u 11 turskih provincija. Smatra da je to veliko dostignuće koje mali broj država može ostvariti.
Govoreći u Hataju, provinciji na jugu zemlje, izjavio je da je vlast uradila više od ciljanog u onome što je nazvao najvećom mobilizacijom za obnovu u 21. vijeku.
Tvrdi da će biti još 105.179 stambenih i poslovnih jedinica za žrtve zemljotresa, među kojima je 55.681 u Hataju, 22.081 u Kahramanmarasu, 11.367 u Malatji, 4.833 u Adijamanu te manji broj u Osmanijeu, Elazigu, Gaziantepu, Sanliurfi, Dijarbakiru, Adani, Kilisu, Kajseriju, Tunceliju i Bingolu.
Podsjetio je da je u zemljotresu poginulo 53.000 ljudi, te da je pričinjena materijalna šteta od 150 milijardi dolara. Ipak, kako je konstatovao, Vlada Turske nikad nije podlegla očaju.

Erdogan: Osigurali smo 455.000 stambenih jedinica za žrtve zemljotresa, ovo je veliko dostignuće

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Moskva vidi da Kijev „ne žuri da okonča rat u Ukrajini mirnim putem“, objavila je danas agencija Interfaks.
Putin je rekao da bi Rusija, ako Ukrajina ne želi da riješi sukob mirnim putem, sve ratne ciljeve ostvarila silom, javila je ruska novinska agencija TASS.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je ranije danas da Moskva želi da nastavi rat, koji traje od februara 2022. godine, dok Kijev želi mir, prenosi agencija Rojters.
Kremlj je saopštio da je Putin primio izvještaje od komandanata vojske, koji su mu prenijeli da je Rusija zauzela gradove Mirnograd, Rodinske i Artemovku u Donjeckoj oblasti, kao i Guljajpolje i Stepnogorsk u Zaporoškoj oblasti, prenose ruske agencije.
Ukrajinska vojska je danas saopštila da se uspješno suprotstavila napredovanju ruske vojske u blizini Mirnograda i Guljajpolja.

Putin: Kijevu se ne žuri da okonča rat na miran način

Kancelarija Interpola u Parizu izdala je međunarodnu potjernicu za bivšim moldavskim premijerom Vladom Filatom, koji je u Francuskoj osuđen na dvije godine zatvora zbog optužbi za pranje novca povezanog sa korupcijom, saopštio je moldavski Generalni policijski inspektorat.
Sud u Francuskoj je Filatu izrekao i novčanu kaznu od 100.000 eura, prenosi danas moldavski portal Njuzmejker.
Prema istražiteljima, između 2012. i 2014. godine, Filat i njegova bivša supruga su kupili nekoliko nekretnina u Francuskoj, uključujući i u regionu Gornja Savoja, preko kompanija i posrednika, a vjeruje se da su za to koristili sredstva kanadske kompanije, kojoj je 2011. godine, kada je Filat bio premijer, dodijeljen ugovor za upravljanje Moldavskom nacionalnom lutrijom.
U sudskoj presudi se navodi da je Filat "namjerno prikrio porijeklo novca" dobijenog "kao rezultat korupcije, tokom perioda kada je bio na čelu vlade i trebalo je da djeluje u interesu društva".
Filat se nije pojavio na ročištu, pa je sud izdao nalog za njegovo hapšenje i kaznio ga novčanom kaznom, dok je njegova bivša supruga dobila uslovnu kaznu od 18 mjeseci i novčanu kaznu od 150.000 eura.
Sud im je takođe naložio da solidarno plate 10.000 eura naknade moralne štete državi Moldaviji.
Filat, koji je predsjednik Liberalno-demokratske partije Moldavije (LDPM), nazvao je odluku politički motivisanom, odbacio je optužbe i istakao da je podnio žalbu.
Prema Ustavu Moldavije, moldavski državljani ne mogu biti izručeni drugim zemljana ili protjerani iz Moldavije, navodi Njuzmejker.

Kancelarija Interpola u Parizu izdala potjernicu za bivšim moldavskim premijerom

Zemljotres magnitude 7,0 pogodio je danas Tajvan, ali nije bilo veće štete, saopštila je meteorološka uprava tog ostrva.
Potres se dogodio na dubini od 73 kilometara i osjetio se širom sjevernog dijela ostrva, a zgrade su se tresle i u glavnom gradu Tajpeju, prenosi agencija Rojters.
U Tajpeju nije prijavljena veća šteta, dok je srtuja nestala u oko 3.000 domova u Jilanu na sjeveru ostrva.
Zemljotresi su česti na Tajvanu zato što se nalazi blizu spoja dvije tektonske ploče, a najsmrtonosniji na tom ostrvu se dogodio 2016. godine, kada je u potresu magnitude 7,3 poginulo više od 2.000 ljudi.

Snažan zemljotres na Tajvanu

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un naredio je zvaničnicima da povećaju proizvodnju projektila i izgrade više fabrika kako bi zadovoljili rastuće potrebe njegove vojske za tim projektilima.
Pjongjang je posljednjih godina značajno povećao testiranje raketa s ciljem, kako kažu analitičari, poboljšanja sposobnosti preciznih udara, izazivanja Sjedinjenih Američkih Država, kao i Južne Koreje, te testiranja oružja prije izvoza ključnom savezniku Rusiji.
Tokom posjete fabrikama municije u pratnji visokih zvaničnika, državna Korejska centralna novinska agencija (KCNA) saopštila je da je Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu koja je pred njima.
Sjevernokorejski lider je rekao da je potrebno "dodatno proširiti ukupne proizvodne kapacitete" kako bi se održao korak s potražnjom oružanih snaga Pjongjanga i naredio izgradnju novih fabrika municije, izvještava KCNA.
- Sektor proizvodnje projektila i granata je od najveće važnosti za jačanje ratnog odvraćanja - rekao je Kim Džong Un.
Sjeverna Koreja i Rusija su se zbližile otkako je Moskva počela invaziju na Ukrajinu prije skoro četiri godine, a Pjongjang je poslao trupe da se bore za Rusiju, zajedno s artiljerijskim granatama, raketama i raketnim sistemima dugog dometa.
Zauzvrat, Rusija šalje Sjevernoj Koreji finansijsku pomoć, vojnu tehnologiju te zalihe hrane i energije, kažu analitičari.
Vašington je takođe ukazao na dokaze da Rusija pojačava podršku Sjevernoj Koreji, uključujući pružanje pomoći u naprednoj svemirskoj i satelitskoj tehnologiji, u zamjenu za njenu pomoć u borbi protiv Ukrajine.
Posjeta sjevernokorejskog lidera objavljena je dan nakon što su državni mediji objavili da je obišao fabriku nuklearnih podmornica i obećao da će se suprotstaviti "prijetnji" da Južna Koreja proizvodi vlastite takve brodove uz podršku Vašingtona.
- Sjevernokorejski lider je takođe saznao o istraživanju "novog podvodnog tajnog oružja - saopštila je KCNA.

Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu i proizvode više raketa

Jake kiše koje su padale proteklih dana u velikim djelovima Kalifornije izazvale su poplave i klizišta, a poginule su tri osobe.
Kako je prenio BBC, oluje, za koje se očekuje da će trajati i tokom današnjeg dana, donijele su 27 centimetara kiše u neke djelove okruga Los Anđeles, izazvale evakuacije i onemogućile saobraćaj glavnim ulicama.
Hitne službe morale su izvesti nekoliko akcija spašavanja, uključujući ljude zaglavljene u vozilima zbog porasta nivoa poplavnih voda.
Guverner Kalifornije Gavin Njusom proglasio je vanredno stanje u Los Anđelesu i drugim okruzima južne Kalifornije.
Oko 100.000 ljudi u državi bez struje je od četvrtka uveče.

Jake kiše u Kaliforniji izazvale poplave i klizišta, poginule tri osobe

Bivši premijer Malezije Nadžib Razak danas je osuđen zbog pranja novca, jer je na svoje privatne račune prebacio više od 700 miliona dolara iz fonda 1MDB, koji je u vlasništvu Ministarstva finansija.
Nadžib je negirao da je počinio bilo kakvo krivično djelo i rekao da je novac na njegovom računu "politička donacija iz Saudijske Arabije", kao i da su ga "obmanuli finansijeri predvođeni Lou Tejk Džom".
Lou Tejk Džo, za koga se smatra da je organizator ove šeme, još uvijek je na slobodi.
Sutkinja Kolin Lorens Sekera rekla je da je Nadžibova tvrdnja o saudijskoj donaciji "nevjerovatna".
Četiri pisma navodnih saudijskog donatora su falsifikovana, a dokazi jasno pokazuju da sredstva potiču iz fonda 1MDB, rekla je ona.

Bivši premijer Malezije osuđen zbog pranja novca

Električna vozila su u novembru prvi put premašila tržišni udio od preko 26 odsto u novim registracijama u Francuskoj, a to se nije desilo slučajno.
Električni automobili već neko vrijeme doživljavaju procvat u Francuskoj. Ovaj trend se nastavio i u novembru 2025. Uprkos ukupnoj stagnaciji automobilskog tržišta, postavljen je novi rekord: Električni automobili su prvi put ostvarili tržišni udio od veći od 26 odsto.
Prema podacima Averea (Evropskog udruženja za elektromobilnost), u novembru je novo registrovano ukupno 37.723 električnih vozila (putničkih automobila i lakih komercijalnih vozila). To predstavlja povećanje od 48,5 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tržište privatnih kupaca zabilježilo je posebno snažan rast: 34.533 potpuno električnih putničkih automobila registrovano je na privatne osobe, što znači da je više od jednog od četiri novoregistrovana vozila u novembru bilo isključivo električno.
Razlog velike potražnje za električnim automobilima u Francuskoj je jednostavana. Početkom 2024. godine, francuska Vlada je pokrenula program lizinga električnih automobila koji subvencioniše država, namijenjen osobama s niskim primanjima kojima je automobil bio potreban za posao i koje su živjele najmanje 15 kilometara od svog radnog mjesta. U tom programu mjesečne rate su počinjale od 100 eura za mala električna vozila. Ipak, zbog neočekivano velike potražnje, s više od 50.000 zahtjeva - više nego dvostruko više od planiranog broja - program je obustavljen nakon manje od mjesec, a program zavnično završava s krajem 2025. godine.
Program lizinga, s obimom finansiranja od 370 miliona eura, ponovo je bio u funkciji od septembra 2025. godine. U zavisnosti od automobila i ličnih okolnosti, moguće je bilo dobiti automobil s ratom od 140 do 200 eura, s maksimalnom subvencijom od 7.000 eura po vozilu. Cilj programa je da se na ceste stavi oko 50.000 dodatnih električnih automobila, a istovremeno ojača evropska proizvodnja vozila, u skladu s ciljem vlade da značajno proširi elektromobilnost u Francuskoj.
<h2>Reno dominira na tržištu</h2>
Jedan model posebno ima koristi od vladinih subvencija u Francuskoj: Reno "5 E-Tech". Samo u novembru registrovano je 5.325 novih Renoa 5. Inače, ovaj šarmantni francuski kompakt uživa veliku popularnost širom svijeta. Fabrika Ampere Electric City radi punim kapacitetom i proizvela je više od 100.000 R5 E-Tech vozila za samo 15 mjeseci. U francuskoj statistici prodaje potpuno je bacio na koljena približne konkurente, gdje ga slijedi Pežo e-208 sa znatnim zaostatkom i 2.072 prodata primjerka. Na trećem mjestu je Reno Senik, koji nastavlja svoj stalan rast.

Tag: natalitet