Lideri 32 članice NATO saveza usvojili su u Hagu 25. juna istorijsku deklaraciju kojom se uvodi obaveza izdvajanja pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za potrebe odbrane i sigurnosti do 2035. godine.
Ova odluka donesena je u jeku sve ozbiljnijih globalnih izazova, uključujući dugoročnu prijetnju iz Rusije, konstantnu opasnost od terorizma, nestabilnost na Bliskom istoku i sve češće sajber napade.
U zajedničkoj izjavi lideri su ponovili nepokolebljivu privrženost kolektivnoj sigurnosti i temeljnim principima Saveza, posebno članu 5 Vašingtonskog sporazuma, koji garantuje da je napad na jednu članicu napad na sve. Upravo taj član, koji čini samu srž NATO-a još od njegovog osnivanja 1949. godine, ovih dana ponovo je došao u centar pažnje – i to zbog izjava predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa.
Na putu ka Hagu, Tramp je novinarima rekao da “postoje brojne definicije člana 5.
- Daću vam tačnu definiciju kad stignem - dodao je Tramp.&nbsp;
Takva izjava, u trenutku kad evropske zemlje strahuju od mogućeg širenja ruskog uticaja, izazvala je nelagodu i nesigurnost među saveznicima. Za mnoge članice, posebno one iz istočne Evrope, garancija američke vojne zaštite ostaje ključni faktor odvraćanja od potencijalne agresije.&nbsp;
Iako Tramp kasnije tokom samita reče “Mi smo s njima do kraja”, ton i formulacija njegovih izjava ostavili su diplomatski prostor za tumačenja.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute odmah je reagovao pokušajem da umiri javnost i saveznike: “Sjedinjene Američke Države su apsolutno posvećene NATO-u i članu 5.” Ipak, u političkom smislu, sumnje koje se pojave jednom teško je sasvim neutralisati.
Samit u Hagu donio je i konkretne političke odluke. Nova obaveza izdvajanja pet odsto BDP-a do 2035. podrazumijeva da će najmanje 3,5 odsto biti usmjereno na vojne kapacitete i sposobnosti, prema zvaničnoj NATO definiciji odbrambenih troškova. Preostalih do 1,5 odsto članice mogu koristiti za zaštitu kritične infrastrukture, sajber sigurnost, civilnu pripravnost, inovacije i razvoj domaće vojne industrije. U skladu s tim, i direktna pomoć Ukrajini – uključujući podršku njenoj odbrambenoj industriji – računaće se u okviru ukupnih izdvajanja.
NATO se tako pokušava osloboditi dugogodišnje prakse u kojoj su Sjedinjene Države nosile disproporcionalno velik teret zajedničke sigurnosti. Rute je otvoreno rekao da je “predugo” Amerika bila glavni oslonac članice po člana 5, dodavši da je upravo predsjednik Tramp doprinio promjeni pristupa kada je riječ o obavezama saveznika.
U političkoj pozadini samita odvijale su se i neobične scene. Rute je tokom jednog obraćanja, komentarišući Trampovu retoriku o sukobu Izraela i Irana, rekao: “Tata ponekad mora upotrijebiti teške riječi”, dok je Tramp objašnjavao da “ponekad moraš reći određenu riječ da bi te razumjeli”. Ova neformalna razmjena izjava bila je neuobičajena za diplomatski događaj ovakvog ranga, ali je poslužila kao ilustracija kompleksnih odnosa unutar Saveza – u kojem politički stilovi lidera nerijetko dobijaju gotovo jednaku težinu kao i zvanične odluke.
Britanski premijer Keir Starmer poručio je da će Ujedinjeno Kraljevstvo ispuniti cilj o pet posto BDP-a do 2035. i da se zemlja mora “aktivno pripremiti” na mogućnost da se suoči s direktnim vojnim prijetnjama. U pozadini svih izjava i odluka ostaje neizvjesnost zbog globalne sigurnosne slike, u kojoj se rat u Ukrajini nastavlja, a odnosi velikih sila ostaju napeti.
Samit u Hagu zaključio je da će sljedeće godine domaćin biti Turska, a 2027. Albanija. No i prije tih datuma, NATO će morati pokazati da zaista ima političku snagu, finansijsku stabilnost i strateško jedinstvo da odgovori na sve veće izazove. Deklaracije se pišu u Hagu, ali se kredibilitet testira na granicama – od Baltika do Crnog mora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

NATO danas usvojio istorijsku deklaraciju: Kreću ogromna izdvajanja za odbranu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predvodi delegaciju naše zemlje na Samitu NATO-a koji se održava u Hagu, gdje je na marginama zvaničnog dijela Samita razgovarao sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom, navedeno je u saopštenju. Sastanak šefova država i vlada trideset i dvije članice Alijanse, prvi je samit kojim predsjedava novi generalni sekretar NATO-a Mark Rute. Uoči početka sjednice Milatović je izrazio zadovoljstvo što predstavlja Crnu Goru na Samitu na kojem će se diskutovali o brojnim pitanjima i donijeti, kako je istakao, važne istorijske odluke. - Danas ćemo donijeti odluku koja se odnosi na povećanje izdvajanja za odbranu. Smatram da je to odluka od presudne važnosti za jačanje odbrambenih kapaciteta svih saveznika u NATO-u, i zaista se radujem svim odlukama koje će biti donijete danas - kazao je Milatović. Poručio je da vjeruje da je ovo ulaganje u našu budućnost, u sigurnost naših građana i sigurnost naših ekonomija, dodajući da će ovaj Samit zasigurno učiniti NATO savez otpornijim i jačim za generacije koje dolaze. - Crna Gora je kredibilna članica NATO-a i danas ćemo zajedno sa svim ostalim saveznicama donijeti odluku koja se tiče povećanja izdvajanja troškova za odbranu sa sadašnjih 2 odsto BDP-a, na 3,5 odsto BDP-a, koji se tiče direktnih izvajanja za odbranu i dodatno 1,5 odsto BDP-a koji se tiče izdvajanja za sigurnost u širem smislu. U tom kontekstu danas ćemo pokazati posvećenost našem članstvu u NATO savezu i svim odlukama koje ćemo zajednički da donesemo - zaključio je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062513068_d21b85305404d5aee607c8b29ff42bd0a6825a01856db8e8b3c733e8353fdc18.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062513068_d21b85305404d5aee607c8b29ff42bd0a6825a01856db8e8b3c733e8353fdc18" data-rendition-name="original" width="2200" height="1250" loading="lazy" alt="Milatović na NATO samitu u Hagu "> <figcaption>NATO Secretary General Mark Rutte and NATO Heads of State and Government(Photo: NATO)NATO</figcaption> </figure>

Milatović razgovarao sa predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predvodi delegaciju naše zemlje na Samitu NATO-a koji se održava u Hagu 24. i 25. juna.
Sastanak šefova država i vlada trideset i dvije članice Alijanse, partnerskih zemalja i Evropske unije prvi je samit kojim predsjedava novi generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
Ključne teme o kojima će se raspravljati su jačanje sposobnosti NATO-a za odvraćanje i odbranu, povećanje izdvajanja za odbranu i razvoj odbrambene industrije, kao i nastavak podrške Ukrajini.
Milatović će, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, prisustvovati večeras i svečanoj večeri za lidere članica Alijanse koju priređuje kralj Viljem Aleksander, a na marginama Samita u Hagu razgovaraće sa brojnim evropskim liderima i ponoviti našu posvećenost ostvarenju strateškog cilja - članstva u EU do 2028. godine.

Milatović predvodi delegaciju Crne Gore na Samitu NATO-a u Hagu

Zemljotres magnitude 4,6 stepena Rihterove skale pogodio je Slovačku, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.
Potres je registrovan u 13.44 sati 21 kilometar jugoistočno od Bratislave sa epicentrom na dubini od 10 kilometara.
Na osnovu preliminarnih seizmičkih podataka, zemljotres su vjerovatno osjetili mnogi ljudi u području epicentra, ali se ne očekuje veća šteta, osim pada predmeta sa polica i razbijenih prozora, dodaje se u izvještaju.

Zemljotres u Slovačkoj 4,6 stepena Rihterove skale

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se Federalnoj službi bezbjednosti (FSB) daje ovlašćenje da isključi internet unutar zemlje, javlja danas Radio Slobodna Evropa.
Potpisan 20. februara, taj zakon je posljednji u nizu propisa koji pooštravaju mogućnost vlasti da ograniče vijesti i informacije unutar Rusije.
Nova mjera, koju su parlamentarci usvojili ranije ove sedmice, daje FSB ovlašćenje da zahtijeva od pružalaca internet usluga, mobilnih ili fiksnih, da isključe ili ograniče pristup u slučajevima "utvrđenim regulatornim pravnim aktima predsjednika Ruske Federacije".
Taj potez omogućava Putinu da lično odluči kada onlajn komunikaciju u zemlji ili u određenom regionu treba isključiti, bez obaveze da navede razlog.
Takođe, uklanja se svaka odgovornost pružalaca usluga za postupanje po takvom nalogu.
- Samo predsjednik može uvesti ograničenja - citiran je advokat i dugogodišnji internet aktivista Sarkis Darbinjan.
Predsjednički ukazi su, kako je naveo, jednostavniji od vladinih uredbi.
Ruske vlasti posljednjih mjeseci pokušavaju da pronađu načine da spriječe ukrajinske dronove da ulaze u ruski vazdušni prostor. U mnogim slučajevima dronovi koriste ruske podatkovne signale za let prema ciljevima, ponekad na velikim udaljenostima.
Vlasti su pojačale i pritisak na popularne internet alate, posebno na aplikacije za razmjenu poruka poput Vacap i Telegram.
Obe aplikacije su znatno usporene u okviru nastojanja vlade da podstakne Ruse da koriste aplikaciju Maks (Max), koju podržava država.
Prema jednom izvještaju, Telegram bi mogao biti u potpunosti blokiran od 1. aprila.
Ograničenja vezana za Telegram izazvala su negodovanje blogera koji pomno prate kretanja na ratištu u Ukrajini i prikupljaju sredstva za ruske jedinice. Telegram uveliko koriste i ruski vojnici raspoređeni na terenu.
Tehnološki regulator Roskomnadzor optužio je Telegram, koji je osnovao preduzetnik u egzilu Pavel Durov, za stvaranje tržišta za procurjele lične podatke ruskih građana.

Putin dao ovlašćenja FSB-u da isključi internet unutar zemlje

Hongkong predložio je da otkupi stanove vlasnika u stambenom kompleksu koji je zahvatio ogroman požar u novembru, kada je je poginulo više od 160 ljudi, saopštile su vlasti u subotu.
Ponuđene cijene iznosiće 8.000 hongkonških dolara (oko 869 eura) po kvadratu, bez plaćanja naknade za zemljište, odnosno 10.500 hongkonških dolara (oko 1.140 eura) po kvadratu za one koji tu naknadu plaćaju, saopštili su zvaničnici Ministarstva finansija ove azijske finansijske prestonice, piše Rojters.
- Vjerujemo da je predložena cijena dovoljna da pogođenim stanovnicima omogući preseljenje i obezbijedi dugoročno stanovanje - izjavio je Vong Vaj-lun, zamjenik sekretara za finansije Hongkonga.
Vlada je takođe ponudila program zamjene stanova za 4.600 pogođenih stanara, koji su živjeli u skoro 2.000 stambenih jedinica u kompleksu Vang Fuk Kort.
Ukupni trošak, procijenjen na 6,8 milijardi hongkonških dolara, biće umanjen za 2,8 milijardi hongkonških dolara zahvaljujući doprinosu iz fonda za pomoć, a mogao bi biti dodatno smanjen nakon što se uračuna isplata osiguranja, naveli su zvaničnici.

Hongkong planira otkup stanova uništenih u smrtonosnom požaru

Bivši britanski premijer Boris Džonson izjavio je da bi Velika Britanija i njeni evropski saveznici trebalo odmah da rasporede neborbene snage u Ukrajini, kako bi pokazali ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da su zapadne zemlje zaista posvećene slobodi i nezavisnosti te nacije.
Govoreći uoči četvrte godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu, Džonson je za britansku televizijsku mrežu Bi Bi Si (BBC), čiji će cijeli intervju biti emitovan sjutra, rekao da bi snage trebalo da se upute u mirne regione, u neborbenim ulogama.
Kada bi bio usvojen, Džonsonov prijedlog bi označio veliku promjenu politike Velike Britanije i njenih saveznika, koji izbjegavaju javnu raspravu o takvom potezu iz straha da bi Rusija to shvatila kao zaoštravanje sukoba.
Koalicija voljnih, saveznika Ukrajine, radi na planovima za slanje trupa u Ukrajinu, a takvo raspoređivanje bi se dogodilo tek nakon sporazuma o okončanju borbi i bilo bi osmišljeno da nadgleda primirje.

Tag: nato-samit-u-hagu

NATO danas usvojio istorijsku deklaraciju: Kreću ogromna izdvajanja za odbranu

Milatović razgovarao sa predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom

Milatović predvodi delegaciju Crne Gore na Samitu NATO-a u Hagu

Zemljotres u Slovačkoj 4,6 stepena Rihterove skale

Putin dao ovlašćenja FSB-u da isključi internet unutar zemlje

Hongkong planira otkup stanova uništenih u smrtonosnom požaru

Bivši britanski premijer Džonson zatražio slanje neborbenih snaga u Ukrajinu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO