Naučnici koji analiziraju prve snimke sa opservatorije Vera C. Rubin otkrili su asteroid sa najbržom rotacijom u svojoj klasi. Ovaj svemirski kamen koji obara rekorde, nazvan 2025 MN45, veći je od većine nebodera na Zemlji – prečnika širok oko 710 metara.
Masivni svemirski objekat napravi pun krug za oko 113 sekundi, što ga čini najbrže rotirajućim poznatim asteroidom prečnika većeg od 500 metara.
Istraživanje, objavljeno u srijedu, 7. januara, u časopisu The Astrophysical Journal Letters, dio je programa proučavanja asteroida čiji je cilj bolje razumijevanje načina na koji su se ova nebeska tijela formirala i razvijala.
Ova studija je prvi recenzirani naučni rad nastao na osnovu podataka sa LSST kamere Opservatorije Rubin, najveće digitalne kamere na svijetu, koja će tokom deset godina neprekidno snimati noćno nebo južne hemisfere i stvoriti dosad neviđeni vremenski zapis evolucije svemira.
<h2>Kamenje koje se okreće</h2>
Asteroidi su velike svemirske stene, a mnogi od njih su ostaci iz ranog perioda istorije našeg Sunčevog sistema, starog oko 4,5 milijardi godina, prije nego što su se razvile planete i sateliti. Zato proučavanje asteroida omogućava naučnicima da rekonstruišu promjene kroz koje je Sunčev sistem prolazio tokom vremena, prenosi RTS.
Naučnici su asteroid 2025 MN45 otkrili koristeći preliminarne podatke Opservatorije Rubin, koji su već nakon samo sedam noći posmatranja otkrili hiljade do tada nepoznatih asteroida širom Sunčevog sistema.
Izuzetno brza rotacija ovog asteroida posebno je zainteresovala istraživački tim, jer pruža važne naznake o sastavu ovog drevnog svemirskog tijela.
- Očigledno je da ovaj asteroid mora biti građen od materijala izuzetno velike čvrstoće da bi ostao u jednom komadu. Njegova koheziona čvrstoća morala bi da bude slična čvrstoći kompaktnog kamena. Ovo je donekle iznenađujuće, jer se smatra da je većina asteroida sastavljena od velikog broja manjih kamenih fragmenata i krhotina koje su se spojile gravitacijom tokom formiranja Sunčevog sistema ili kasnijih sudara - izjavila je Sara Grinstrit, pomoćna astronomkinja u Nacionalnoj laboratoriji za optičko-infracrvenu astronomiju Nacionalne fondacije za nauku.
<h2>Hiljade novih otkrića</h2>
Uopšteno, brzorotirajući asteroidi mogli su da dostignu takvo stanje nakon sudara sa drugim svemirskim tijelom, navodi istraživački tim. Takođe je moguće da je 2025 MN45 ostatak znatno većeg asteroida koji je razbijen u kosmičkom sudaru.
Većina asteroida u Sunčevom sistemu nalazi se u glavnom asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera. Međutim, većina brzorotirajućih asteroida koje su astronomi do sada posmatrali nalazi se bliže Zemlji, jednostavno zato što su lakši za uočavanje.
Asteroid 2025 MN45 pripada glavnom pojasu, gdje većina asteroida, pošto su uglavnom labave gomile krhotina, mora da ima period rotacije od najmanje 2,2 sata kako bi se izbjeglo raspadanje. Sve što se okreće brže od toga „mora biti strukturno veoma čvrsto“, navode autori.
Ipak, 2025 MN45 nije jedini brzorotirajući asteroid u glavnom pojasu. Pored njega, prvi skup podataka Opservatorije Rubin uključuje i 16 „super-brzih“ rotatora, sa periodima rotacije između 13 minuta i 2,2 sata, kao i dva „ultra-brza“ rotatora koji se okreću za manje od dva minuta. Svi ovi asteroidi duži su od 90 metara, a svi osim jednog nalaze se u glavnom asteroidnom pojasu.
Podaci prikupljeni tokom probne faze rada Opservatorije Rubin, objavljeni prošlog juna, detaljnije su analizirani u ovom radu, koji je u srijedu predstavljen i na konferenciji za novinare tokom 247. sastanka Američkog astronomskog društva u Finiksu.
Prema saopštenju, ovaj ogroman skup posmatranja sadrži oko 1.900 do sada neviđenih asteroida. Kada Opservatorija Rubin u narednim mjesecima zvanično započne svoje desetogodišnje istraživanje neba, očekuje se otkriće još mnogo novih objekata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Naučnici posmatrali asteroid koji ruši granice brzine rotacije u glavnom pojasu

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore potpisali su sporazum na osnovu međusobnog interesa za unapređenje naučnih istraživanja i međunarodne saradnje, a čiji je poseban fokus uključivanje crnogorskih naučnika i istraživača u međunarodne ekspedicije na Antarktiku.
Sporazum su potpisali resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović i direktor Instituta Mirko Đurović.
&nbsp;- Osnovni cilj ovog sporazuma je razvoj i unapređenje saradnje u oblasti nauke i istraživanja, sa posebnim fokusom na uključivanje crnogorskih naučnika i istraživača u međunarodne ekspedicije na Antarktiku - naglasili su u MPNI.
Potpisivanjem ovog sporazuma Crna Gora, prema njihovim riječima, otvara novo poglavlje u međunarodnoj saradnji i naučnom istraživanju, obezbjeđujući učešće svojih istraživača na jednom od najizazovnijih i najznačajnijih istraživačkih poduhvata današnjice - ekspedicijama na Antarktiku.

Potpisan sporazum MPNI i Instituta za biologiju mora: Poseban fokus na uključivanje naših naučnika i istraživača u ekspedicije na Antarktiku

Ministarka, prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović uručila je danas nagrade za naučna dostignuća u prošloj godini. 
 
Nagrade za najuspješnije naučnice, u iznosu od po tri hiljade eura, dodijeljene su doktorici Doma zdravlja Glavnog grada i zaposlenoj na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore (UCG) Aleksandri Klisić i profesorici Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju Aleksandri Martinović.
Luka Martinović sa Elektrotehničkog fakulteta dobitnik je nagrade za najuspješnijeg mladog naučnika do 30 godina, u iznosu od dvije hiljade eura, dok je nagrada pronalazaču - inovatoru za najuspješniji pronalazak, od tri hiljade eura, dodijeljena Trifunu Saviću. 
 
Specijalno priznanje za značajan doprinos promociji nauke među mladima, dodijeljeno je doktorandu na Elektrotehničkom fakultetu UCG, Ivanu Martinoviću. 
 
Jakšić Stojanović je, na svečanosti u Vili Gorica, kazala da ova priznanja nijesu samo simbol uspjeha laureara, već i potvrda da Crna Gora ima potencijal da bude prepoznata kao zemlja znanja, istraživanja i tehnološkog napretka. 
 
- Neka vam ova nagrada bude podsjetnik da je ono što radite važno. Da vaše ideje danas, oblikuju naš svijet sjutra - poručila je Jakšić Stojanović laureatima. 
 
Ona je kazala da zahvaljujući njima Crna Gora jača svoju poziciju na naučnoj i inovacionoj mapi Evrope i svijeta. 
 
- Neka vas i u budućnosti vodi ista strast, ista znatiželja i ista hrabrost koja vas je dovela ovdje - poručila je Jakšić Stojanović. 
 
Ona je naglasila da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastaviti da ulaže u razvoj naučnoistraživačke i inovativne djelatnosti, stvarajući podsticajno okruženje za naučnike, istraživače i inovatore jer to predstavlja najbolju investiciju u budućnost države i u mlade ljude. 
 
Na svečanosti su, kako je saopšteno iz resornog Ministarstva, predstavljeni i video sadržaji u kojima su dobitnici predstavili ključne rezultate svog istraživanja. 
 
Svečanosti su prisustvovali predstavnici sudske, zakonodavne i izvršne vlasti, diplomatskog kora, akademske, naučno-istraživačke i inovativne zajednice, predstavnici nevladinih organizacija, medija.

Klisić i Martinović najuspješnije naučnice, Martinović mladi naučnik, a Savić inovator

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, danas je svečano dodijelila ugovore dobitnicima stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja.
Programom stipendija izvrsnosti Ministarstvo je omogućilo finansijsku podršku od 1.040.630,90 eura za 30 mladih naučnika, za realizaciju njihovih doktorskih istraživanja u ključnim prioritetnim oblastima, čime se podstiče razvoj nauke i inovacija u Crnoj Gori.
Tom prilikom, Jakšić-Stojanović je istakla da su mladi istraživači i istraživačice pokretačka snaga napretka društva, te da njihova posvećenost nauci i inovacijama oblikuje budućnost naše države.
- Ministarstvo će nastaviti da ulaže u njihov razvoj, jer znanje i istraživanje nemaju alternativu. Čestitam svim stipendistima i želim im uspjeh u daljem radu - istakla je ministarka.
Direktorke direktorata za naučnoistraživačku djelatnost i visoko obrazovanje i studentski standard, mr Marica Melović i Dragana Ćetković, čestitale su dobitnicima stipendije i istakle da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastavlja da ulaže napore u stvaranje povoljnog ambijenta za razvoj nauke i istraživanja, vjerujući da je ulaganje u mlade istraživače ulaganje u budućnost Crne Gore.

Jakšić-Stojanović: Preko milion eura za stipendije izvrsnosti za 30 mladih naučnika

Za pravilno razumijevanje nivao krize na evropskom kontinentu, uslovljene ruskom agresijom na Ukrajinu, nije dovoljno analizirati stavove samo jedne strane. Naime, ustaljena je praksa većine posmatrača da se kao reper za donošenje sudova uzimaju stavovi ili interesi naučne zajednice, političara odnosno visokih zvaničnika koji dolaze sa Zapada. Kao posljedicu imamo nemali broj ljudi, ne samo u našem regionu, već i šire, koji dovode u pitanje objektivnost analiza, ali i kredibilnost operativnih agendi zapadnih zemalja prema Ruskoj Federaciji.
Iz tog razloga odlučio sam ad litteram da prenesem dio stavova prominentnih ruskih naučnika u vezi ukrajinske krize te širih, evropskih bezbjednosnih izazova. Riječ je o naučnicima okupljenim u Russian International Affairs Councilu (RIAC), akademskom i diplomatskom think tanku osnovanom predsjedničkim dekretom 2. februara 2010. godine. Napominjem da će moje intervencije biti saglasne profesionalnim referencama i onim što je objektivno, činjenično stanje.&nbsp;
<h2>Što je međunarodni pravni poredak?</h2>
RIAC: "Opšte je prihvaćeno da međunarodni poredak nije rezultat posebnih sporazuma, već proizvod zajedničkog razumijevanja onoga što se može, a što ne može učiniti u odnosima između država. Takođe, opšteprihvaćeno je da sve velike sile moraju imati relativno zajedničke ideje o tome zašto jedna drugoj priznaju pravo na postojanje i ne miješaju se u njihove unutrašnje stvari. Upravo napad na njih uvijek postaje uzrok sukoba, u što nas uvjerava primjer aktualnog vojno-političkog sukoba u Evropi."
Dakle, po mom dubokom uvjerenju, kada bi međunarodni pravni poredak bio kompromis interesa velikih sila, a ne sistem koji reguliše djelovanje država saglasno međunarodnom pravu, imali bismo situaciju sličnu onoj koja je prethodila Drugom svjetskom ratu kada je Liga nacija funkcionisala samo na papiru. O napadu na Rusku Federaciju u kontekstu rusko-ukrajinskog sukoba degutantno je davati bilo kakve komentare."
<h2>Zaštitni mehanizmi &nbsp;&nbsp;&nbsp;</h2>
RIAC: "U svom govoru u Savjetu bezbjednosti UN-a, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov naglasio je da će svaki budući sporazum sa Zapadom o evropskoj sigurnosti morati da sadrži "zaštitne mjere protiv beskrupuloznih tumačenja". Jasno je da te mjere ili mehanizmi treba da budu usmjereni protiv negativnih manifestacija ponašanja Zapada. Radi se o želji Zapada da neprestano stvara prijetnje drugima, kao središnji dio globalne diplomatske igre. Širenje NATO-a na istok, zapravo, širenje teritorijalne baze američke vojne prisutnosti u Evropi ostavilo je bez smisla sve dogovore u području konvencionalnog naoružanja."
Prema izvorima kojima raspolažem, ne postoji formalno pravni dokument kojim su se Sjedinjene Države ili bilo koji evropski NATO partner obavezali Ruskoj Federaciji da neće djelovati u smjeru potpore proširenju NATO saveza na nove članice. Takođe, vrlo je lako pribaviti vjerodostojne informacije u vezi američkog vojnog prisustva na evropskom kontinentu.&nbsp;
Naime, rat u Avganistanu 2001. i invazija na Irak 2003. donijeli su velike promjene u vojnoj poziciji Sjedinjenih Država na globalnom nivou jer je fokus djelovanja pomaknut s Evrope na središnju Aziju i Bliski istok. Kao potvrda prethodnoj tezi govore i egzaktni podaci prema kojima su tokom 1989. Sjedinjene Države imale ukupno 248.621 stalnog vojnika stacioniranog u Zapadnoj Njemačkoj, 27.639 u Ujedinjenom Kraljevstvu, 15.706 u Italiji i 3.382 u Grčkoj. Do septembra 2021. broj američkih vojnika drastično se smanjio i pao na 35.457 u Njemačkoj, 9.563 u Ujedinjenom Kraljevstvu, 12.434 u Italiji i 429 u Grčkoj.
<h2>Je li unutrašnji poredak isključivo unutrašnja stvar suverene države?&nbsp;</h2>
RIAC: "Univerzalni poredak koji bi svima odgovarao sada je malo vjerovatan. I ranije je imao relativan karakter. Međutim, u pretprošlom vijeku među velikim silama postojala je barem opšta ideja o načelima na kojima bi se trebalo temeljiti unutrašnji poredak u svakoj od njih. Sada je teško pomisliti da će zapadne zemlje priznati pravo Rusiji, Kini ili drugim državama da uređuju živote sopstvenih građana. Prvo, svaki budući bezbjednosni poredak neizbježno će biti tehničke prirode, a ne temeljen na zajedničkom razumijevanju izazova i prijetnji.
Drugo, teško je zamisliti da će u budućim sporazumima biti mjesta za takav koncept kao što je povjerenje. I sami vidimo kako Amerikanci otvoreno izjavljuju da svaka nova administracija može lako da revidira dogovore koje je postigla prethodna. Na Zapadu nestaje kontinuitet politike, a to je uvijek bila osnova stabilnih diplomatskih odnosa."
Premda se mogu saglasiti s tezom da je kao posljedica unutrašnje polarizacije došlo do nekonzistentnosti po određenim pitanjima u vanjskim agendama posljednja dva američka predsjednika, prije svega daljnjoj egzistenciji multilateralizma kao temelja savremenih međunarodnih odnosa, stav ruske nauke ukazuje na potpuno nerazumijevanje vrijednosti ideja univerzalnih ljudskih prava i sloboda.
Neshvatljivo je da neko u 21. vijeku razmišlja kako bi ova prava trebalo da budu limitirana državnim granicama. Uz ogradu, naravno, da se pozivanje na njih ne bi smjelo zloupotrebljavati u smislu plasiranja nekih drugih interesa.
<h2>Opasne konstrukcije koje podrivaju temelje Evrope&nbsp;</h2>
RIAC: "Pravni temelj evropske bezbjednosti najvjerovatnije će postati širi. Situacija u Evropi odavno više nije stvar samih Evropljana. Tim više što se ovdje direktno dodiruju pozicije dviju sila s najvećim zalihama nuklearnog oružja u svijetu, Rusije i Sjedinjenih Država. Njihova indirektna blizina zabrinjava cijeli svijet i nema mnogo veze s evropskim poslovima."
RIAC nastavlja: "Nažalost, praksa posljednjih 30 godina pokazala je da ne mogu sve države podnijeti tako težak teret kao što je pravo da samostalno određuju parametre svoje odbrambene politike. Baltičke zemlje, Finska ili ista ta nesrećna Ukrajina mogle su živjeti sasvim srećno da njihove političke elite nisu bile u iskušenju da iskoriste sukob s Rusijom kako bi zadržale vlast uprkos ekonomskim poteškoćama. Drugim riječima, zemlje koje ne mogu da imaju samostalnu ulogu u određivanju regionalne bezbjednosti treba da se oslobode fizičke mogućnosti da joj stvaraju probleme."
U konačnom, dakle, ruski naučnici plasiraju i opasnu tezu osporavanja suvereniteta manjih zemalja odnosno "jednakopravnost država članica UN-a bez obzira na veličinu" saglasno poglavlju 1, članku 2, Povelje UN-a.
Jasno je da se ovim očitim kršenjem međunarodnog prava pokušava kreirati legitimitet za nezakonitu invaziju Kremlja na Ukrajinu. Uprkos činjenici da Ruska Federacija u ovom trenutku nema vojnih kapaciteta da ugrozi ostatak Evrope, ali i ispuni prvobitne ciljeve u Ukrajini, za sve evropske zemlje je od temeljnog značaja prepoznati opasnost ideje suspenzije pozitivnog međunarodnog prava u korist samoproglašenog "prava" velike sile.
Jer uvijek treba voditi računa o tome da izuzetak može postati pravilo.&nbsp;

Što ruski intelektualci govore i misle o ratu u Ukrajini i Zapadu?

Rusija je večeras pokrenula novi masovni vazdušni napad na Ukrajinu, a snažne eksplozije odjeknule su u glavnom gradu Kijevu, kao i u Lavovu na zapadu zemlje.
Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom države, a ukrajinska protivvazdušna odbrana aktivno je dejstvovala protiv projektila i dronova, piše Kyiv Independent, prenosi Index.rs.
Napad na Kijev
U Kijevu su prve eksplozije zabilježene oko 23.45 po lokalnom vremenu. Prema informacijama lokalnih vlasti, djelovali su sistemi protivvazdušne odbrane. Vazdušne snage su prethodno izdale upozorenje na prijetnju od balističkih projektila i izvijestile o kretanju dronova ka glavnom gradu.
Gradonačelnik Vitalij Kličko potvrdio je da se jedan dron srušio u blizini stambene zgrade u kijevskom naselju Darnicki.
Na meti i Lavov
Eksplozije su se čule i u Lavovu, najvećem gradu na zapadu Ukrajine, što je potvrdio gradonačelnik Andrij Sadovij. Prema prvim informacijama, meta napada bila je kritična infrastruktura.
Stanovnici Lavova naveli su da se čulo ukupno deset eksplozija, svega nekoliko minuta nakon što su širom zemlje oglašene vazdušne uzbune.
Prema prvim informacijama, postoji sumnja da je Rusija prema Lavovu ispalila balistički projektil srednjeg dometa tipa „Orešnik“.
Na snimku nadzorne kamere, za koji se čini da prikazuje večerašnji napad na zapadu Ukrajine, vidi se udar ruskog balističkog projektila srednjeg dometa tipa „Orešnik“ na području Lavovske oblasti.
Prema dostupnim informacijama, projektil je bio opremljen konvencionalnim višestrukim, nezavisno navođenim bojevim glavama (MIRV).
Šta je Orešnik?
Orešnik je nova ruska balistička raketa srednjeg dometa (IRBM), sposobna da nosi više nuklearnih ili konvencionalnih bojevih glava koje se odvojeno usmjeravaju ka ciljevima (MIRV tehnologija).
Njena ključna karakteristika je hipersonična brzina (preko 10 Maha), zbog čega ju je, prema tvrdnjama ruskih vojnih izvora, gotovo nemoguće presresti postojećim sistemima protivvazdušne odbrane. Prvi put je upotrijebljena u borbenim uslovima u novembru 2024. godine, u napadu na ukrajinski grad Dnjepar, što je tada protumačeno kao direktno upozorenje Zapadu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsentdefender%2Fstatus%2F2009394160281997754%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009394160281997754%7Ctwgr%5Eef5ca1ab643216a1987e67353b789c17167a6a45%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Upozorenje predsjednika Zelenskog
Samo nekoliko sati ranije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je javnost da Rusija priprema novi veliki napad.
„Postoje informacije da bi se još jedan masovni ruski napad mogao dogoditi večeras. Veoma je važno obratiti pažnju na vazdušne uzbune danas i sjutra i uvijek ići u skloništa. Rusi se nimalo nisu promijenili. Pokušavaju da iskoriste vrijeme“, poručio je Zelenski.
Ovi napadi dolaze uprkos mirovnim pregovorima koji su u toku. Rusija nastavlja bombardovanje ukrajinskih gradova, često ciljajući energetsku infrastrukturu kako bi usred zime čitave regione ostavila u mraku i bez grijanja.
Posljedice nedavnih napada već su vidljive. U Dnjepropetrovskoj oblasti više od milion ljudi ostalo je bez vode i grijanja od jutra.

Rusija izvela masovni vazdušni napad na Ukrajinu, kruže snimci udara „Orešnika“

Više državno tužilaštvo u Podgorici i policija još nijesu utvrdili koliko osoba je učestvovalo u ubistvu Sima Markovića, čije beživotno tijelo je pronađeno 30. decembra u Budvi.
Zbog sumnje da je ispalio smrtonosne hice u tog Budvanina, uhapšen je Nikola Boljević iz Podgorice. Ipak, istražiteljima još nije poznato da li je on imao pomagača, odnosno koliko osoba je umiješano u organizaciju i izvršenje djela i bjekstvo.&nbsp;
Osim toga, u spisima predmeta, kako "Dan" nezvanično saznaje, nema ni slova o motivu zbog kojeg je Boljević, kako se sumnja, usmrtio 20 godina starijeg Markovića.
Na čauri pronađeni DNK tragovi Boljevića?
Beživotno tijelo Budvanina 30. decembra pronašao je radnik CEDIS-a, koji je o tome obavijestio policiju u 15 sati i 26 minuta. Kako je precizirao, nepomično tijelo u besvjesnom stanju bilo je u blizini Crkve Svetog Spasa i seoskog groblja u mjestu Markovići, na oko dva kilometra od magistralnog puta Cetinje – Budva.&nbsp;
Tužilaštvo sumnja da je ubistvo izvršeno tako što je jedno lice, ili više lica, danima pratilo Markovićevo kretanje i navike kako bi bili sigurni kada i gdje će biti najpovoljnije da izvrše krivično djelo. Utvrdili su da svakodnevno, maltene u isto vrijeme, dolazi u Markoviće, gdje je imao uzgajivačnicu lovačkih pasa. Kritičnog dana čekali su ga na tom mjestu i u njegovom pravcu ispalili više projektila, nakon čega su pobjegli. Po prijavi da je pronađeno beživotno tijelo, policajci su izašli na lice mjesta, gdje su pronašli više tragova, među kojima i 11 čaura iz pištolja rasutih od tijela stradalog u pravcu ulaza u crkvenu portu. Inspektori su odmah identifikovali ubijenog i utvrdili da se radi o Markoviću. U blizini tijela pronađeno je i vozilo koje je Marković koristio.
Osumnjičeni Boljević identifikovan je na osnovu vještačenja čaura koje su pronađene na licu mjesta. Naime, na jednoj od čaura utvrđeno je prisustvo biološkog materijala od najmanje dvije osobe, pri čemu rezultat DNK analize daje ekstremno jaku podršku hipotezi da je Boljević jedan od donora biološkog materijala.
U pritvoru po četiri osnova
Osumnjičenom Boljeviću pritvor je određen po četiri zakonska osnova. Naime, sudija za istragu je utvrdio da postoji opasnost da bi osumnjičeni mogao pobjeći jer mu prijeti visoka kazna zatvora za djela koja mu se stavljaju na teret. Takođe, ocijenjeno je i da postoji opasnost da bi sa slobode mogao uticati na svjedoke koje je potrebno saslušati u nastavku istrage, prije svega osoba koje se dovode u vezu sa stanom u kojem je Boljević uhapšen u Spužu.
Osumnjičeni mladić ranije je osuđivan, pa je sud ocijenio da je opravdana tvrdnja tužilaštva da bi mogao ponoviti krivično djelo. Zaključeno je i da djelo za koje se ovaj Podgoričanin sumnjiči ima karakter izuzetno teškog djela, jer je ubistvo izvršeno u naseljenom mjestu i po danu. Zbog toga je opravdan i četvrti osnov za određenje pritvora.
Odmah po objavljivanju informacije da je Marković ubijen spekulisalo se da je likvidacija nastavak obračuna zavađenih kotorskih klanova. Pojedini mediji su objavili da je Marković nedavno na jednoj svadbi uzeo mikrofon i prozivao odbjeglog Radoja Zvicera, koji slovi za vođu "kavačkog klana". Zbog toga se spekulisalo da ga je veoma brzo stigla kazna zbog navodnih prijetnji koje tada izrekao. Ipak, o tome u zvaničnim spisima nema nijedne riječi. Rat klanova, niti bilo koji drugi motiv zasad se ne spominju kao mogući razlog zbog kojeg je Boljević, kako se sumnja, usmrtio Markovića.
Osumnjičeni mladić uhapšen je 3. januara u stanu svog zeta u Spužu. Prilikom hapšenja u stanu su pronađeni municija i droga. Za dio municije, pištolj i drogu Boljević je priznao da pripadaju njemu. Ipak, tvrdio je da nema nikakve veze sa ubistvom. Prilikom saslušanja u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, najavio je da će u daljem postupku objasniti zbog čega je nosio pištolj.

Budvanin ubijen blizu crkve, policija pronašla 11 čaura

Masovni protesti protiv vlade odvijaju se u Teheranu i drugim iranskim gradovima, a snimci s terena prikazuju najveće demonstracije protiv klerikalnog režima u posljednjih nekoliko godina, prenose mediji. Nemiri, koji traju već 12. dan zaredom, podstaknuti su bijesom zbog kolapsa nacionalne valute i proširili su se na više od 100 gradova širom zemlje.
Protesti su dodatno podstaknuti pozivom Reze Pahlavija, koji živi u Vašingtonu, a čijeg je oca svrgnula Islamska revolucija 1979. godine. On je pozvao Irance da "izađu na ulice i, kao ujedinjeni fornt, traže svoje zahtjeve".
Iranski državni mediji umanjuju razmjere nemira ili ih u potpunosti negiraju, objavljujući snimke praznih ulica. Vlasti su pribjegle i drastičnim mjerama, pa je nadzorna grupa NetBlocks izvijestila o "nacionalnom prekidu interneta" kako bi se omela komunikacija protestanata. Situaciju u Iranu pomno prati i međunarodna zajednica.
Američki predsjednik Donald Tramp ponovio je prijetnju vojnom intervencijom ako iranske vlasti pribjegnu smrtonosnom nasilju.&nbsp;
"Dao sam im do znanja da ako počnu ubijati ljude, što obično čine tokom svojih nereda, a imaju puno nereda, ako to učine, udarićemo ih vrlo snažno", izjavio je Tramp.
Njegov ministar financija Scott Bessent dodao je da je iransko gospodarstvo "na koljenima" te da je ovo "napet trenutak".
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftwitter.com%2Fi%2Fstatus%2F2009452875865538661&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Masovni protesti u Iranu, Tramp zaprijetio: Ako počnu ubijati ljude, udarićemo snažno

Broj nelegalnih migracija tokom 11 mjeseci minule godine bio je manji za četiri odsto, zahvaljujući aktivnostima Uprave policije i saradnji sa međunarodnim partnerima, saopštio je rukovodilac sektora granične policije Dejan Bojić. Ističe i da je uz podršku Evropske unije u toku izgradnja Savremenog koordinacionog centra elektronskog nadzora na najugroženijim djelovima državne granice, sistema za elektronsku identifikaciju i registraciju, kao i izgradnja logističkih i operativnih baza.
Da li boravak stotinu hiljada stranaca u Crnoj Gori zahtijeva promjenu migracione politike pitanje je koje se u posljednje vrijeme sve češće potencira u javnosti.
Naša država nije privlačna samo bogatim inostranim investitorima, već i običnim ljudima iz slabo razvijenih zemalja.
"Moje ime je Mohamad, došao sam u Albaniju, a nakon nje u Crnu Goru. Imam malu djecu i jako sam siromašan, jako je teško u Pakistanu", kaže Mohamed za Radio Crne Gore. 
Osim iz Pakistana, u posljednje vrijeme u Crnu Goru dolaze i državljani Turske, Rusije i Azerbejdžana.
Zato je započet proces usklađivanja migracione politike prilagođavanjem zakona potrebama tržišta rada.
No, jasno bi trebalo razdvojiti pozitivna migratorna kretanja od nezakonitih migracija za čije spriječavanje Uprava policije preduzima određene mjere. Rukovodilac sektora granične policije Dejan Bojić ukazuje na trend smanjenja u protekloj godini.
"Kada govorimo o nezakonitim migracijama, moram naglasiti da je tokom 11 mjeseci registrovano ukupno 2.874 migranta, što predstavlja smanjenje od 4 odsto. Smatramo da je pored aktivnosti koje preduzima granična policija smanjenju nezakonitih migracija značajno doprinijelo i angažovanje pripadnika Fronteksa u Crnoj Gori", kazao je Bojić za Radio CG.
Uprava policije, ističe Bojić, preduzima mjere i na unapređenju kapaciteta u oblasti granične bezbjednosti kao i upravljanja mješovitim migrantskim tokovima u skladu sa EU standardima.
"Uz podršku Evropske unije, u toku su aktivnosti na izgradnji savremenog koordinacionog centra sektora granične policije, aktivnosti na uspostavljanju elektronskog nadzora na najugroženijim dijelovima državne granice, izgradnje logističkih i operativnih baza kao i uspostavljanje sistema za elektronsku identifikaciju i registraciju migranata koji će biti usklađen sa evropskim Eurodac sistemom", objašnjava Bojić.
Šef misije Međunarodne organizacije za migracije u Crnoj Gori, Vladimir Georgijev, ukazuje na značaj jačanja međuinstitucionalne saradnje.
"Same institucije su veoma dosta jake, spremne su za partnerstvo, sarađuju i sa međunarodnim institucijama i sa međunarodnim organizacijama kao što je naša. Mislim da ako svi radimo zajedno, društvo će da bude još više i bolje i kvalitetnije", ističe Georgijev.
Značajni rezultati postignuti su i zahvaljujući akciji uprave policije pod nazivom Stranac, u okviru koje je za 11 mjeseci realizovano 574 aktivnosti. Zabilježen je povećan broj prekršajnih prijava, naplate novčanih kazni, izdatih rješenja o povratku, kao i protjeranih stranaca, odnosno otkazivanja boravaka.

Tag: naucnici