U okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture – FUNK 2025, svečano je otvoren Četvrti međunarodni naučni simpozijum "Dani naučne dijaspore 2025", koji okuplja istaknute istraživače, profesore i naučnike porijeklom iz Crne Gore, koji danas rade na vodećim univerzitetima i istraživačkim institutima širom svijeta. 
Nedeljko Latinović, direktor Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta Crne Gore, istakao je da je simpozijum prilika za razmjenu ideja, ali i konkretnih naučnih istraživanja koja mogu doprinijeti društvenim i ekonomskim promjenama u Crnoj Gori.
- Danas se okupljamo ne samo da bismo razmijenili saznanja, već da bismo potvrdili da nauka ne poznaje granice. Ovaj simpozijum je dokaz da crnogorska naučna dijaspora ima šta da ponudi svijetu - rekao je Latinović.
Govorio je o temama koje će biti obrađivane tokom dvodnevnog simpozijuma, uključujući inovacije u oblasti zdravlja, ekologije, tehnologije, ali i fundamentalnih nauka. Među ključnim temama ističu se zdravlje i javne politike, uključujući fizički razvoj djece, posledice sve većeg broja carskih rezova, neuropsihijatriju, kao i primjenu vještačke inteligencije u ranoj dijagnostici Parkinsonove bolesti. Latinović je također najavio okrugli sto koji će se baviti konkretnim modelima saradnje između naučne dijaspore i istraživača u Crnoj Gori, kao i najavljenim konkursom Ministarstva nauke za sufinansiranje zajedničkih istraživanja.
- Simpozijum je prilika da prepoznamo potencijal naših ljudi, koji svojim znanjem povezuju Crnu Goru sa svijetom. Neka ovaj događaj bude inspiracija za nove projekte i partnerstva, jer budućnost Crne Gore mjeriće se upravo mjerom naše povezanosti kroz znanje - zaključio je Latinović. 
Mirsad Azemović, ministar dijaspore naglasio je značaj naučne dijaspore u globalnoj naučnoj zajednici.
- Ovaj simpozijum nije samo akademski događaj – to je most između domovine i svijeta, između onoga što jesmo i onoga što tek možemo postati - kazao je Azemović, ističući da Crna Gora već ima značajnu prisutnost u globalnim istraživačkim centrima kroz rad svojih naučnika u dijaspori.
On je najavio nekoliko novih inicijativa Ministarstva dijaspore koje imaju za cilj dalji razvoj saradnje, uključujući Registar dijaspore koji bilježi prisutnost crnogorskih istraživača širom svijeta.
- Ovo je samo početni korak prema dugoročnoj saradnji i krajnjem cilju – povezivanju naučne dijaspore sa Crnom Gorom i podršci našim istraživačima da svoja dostignuća postignu upravo iz matične države - rekao je Azemović.
On je podsjetio da je tokom prethodne godine realizovan projekat „Angažovanje dijaspore za održivi razvoj Crne Gore“, u kojem su stručnjaci iz crnogorske dijaspore doprinijeli jačanju kapaciteta domaćih institucija, posebno u oblasti zdravstva, sa posebnim naglaskom na mentalno zdravlje i imunologiju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nauka da bude ključni pokretač razvoja Crne Gore

Evropska unija predložiće izdvajanje od 500 miliona eura za period od 2025. do 2027. da bi u Evropu privukla vrhunske naučne istraživače, objavila je danas predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Uloga nauke je trenutno dovedena u pitanje. Investicije u osnovno istraživanje, slobodno i otvoreno je dovedeno u pitanje. Kakva ogromna greška u procjeni… nauka je ključ naše budućnosti ovdje u Evropi - rekla je Fon der Lajen na zatvaranju konferencije „Izaberite Evropu za nauku“.
Konferencija organizovana u Parizu, na inicijativu francuskog predsjednika Emanuela Makrona, ima za cilj da privuče naučnike iz SAD, čiji istraživački rad je pod prijetnjom zbog politike administracije Donalda Trampa.
Hvaleći „stabilne i trajne investicije“ i infrastrukturu povoljnu za istraživanje u Evropi Ursula fon der Lajen je najavila mjere koje treba da nadoknade propuste, navodeći novu „supersubvenciju“ u trajanju od sedam godina, kao i dvostruko uvećanje budžeta za istaživanje do 2027. godine.
- Srednjoročno i dugoročno hoćemo sa našim zemljama članicama da dostignemo cilj od tri odsto BDP za investicije u istraživanje i razvoj do 2030. godine - rekla je ona.
Da bi olakšali dolazak istraživača, rekla je ona, EU hoče da pomogne javnim i privatnim institucijama da se bolje približe visoko kvalifikovanim radnicima i istraživačima i da ubrzaju i pojednostave ulazak visoko kvalifikovanih istraživača u Evropsku uniji.
- Dovođenje najboljih istraživača svijeta to znači izvući najbollje iz Evrope - rekla je fon der Lajen.

EU će investirati 500 miliona eura da privuče naučne istraživače iz SAD i svijeta

Ako timski radimo, onda možemo i da nadomjestimo neke te manjkavosti, kao što je nedostatak resursa, ili kadra. Rezultati koje postižemo su podstrek, nadam se, i društvu da još više podrži i uloži u nauku - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, specijalistkinja iz oblasti laboratorijske medicine, endokrinologije, dijabetesa, poremećaja metabolizma doc. dr Aleksandra Klisić.
Ime doc.dr Aleksandre Klisić sa Medicinskog fakulteta UCG se našlo na prestižnoj Stanfordovoj listi, koja broji dva odsto najuticajnijih i najreferentnijih svjetskih naučnika, a iste godine, 2023. je proglašena za najuspješniju naučnicu u Crnoj Gori.
Nauka je nepregledno polje djelovanja, kaže Klisić, i nepresušan izvor novih informacija, novih saznanja i novih otkrića, a sve u cilju, naglašava, benefita društvene zajednice.
- Nastojim svojim djelovanjem, svojim radom, da budem primjer, nadam se dobar, budućim generacijama. Kao &nbsp;predavač na Medicinskom fakultetu trudim se da svojim studentima prenesem znanje na najbolji mogući način. Tu vi vidite pojedince koji su željni znanja, koji se ističu, koji su spremni na dodatna pitanja, spremni na dodatni rad, dodatno istraživanje, pa još ako ih kao mentor podstaknete, usmjerite, pomognete im, kao što su nama pomagali u tom stasavanju, u naučnom smislu, naši mentori, naši profesori, pa onda je to prava misija, i onda je to znak da smo na pravom putu. A još ako to društvo prepozna, pa na adekvatan način podrži nauku, onda je i društvo bolje - rekla je Klisić.
Istraživala je razloge koji utiču na stvaranje masne a nealkoholne jetre, u sklopu poremećaja metabolizma, &nbsp;a u saradnji sa međunarodnim timom naučnika, jer, kako kaže, pojedinac ne može mnogo postići sam.
- Čovjek kao pojedinac ne može mnogo da postigne sam, zato treba imati taj timski rad, timski duh, sposobnost dobre komunikacije i želje da se prilagodimo datom timu.U tom smislu, međunarodni tim sa kojim ja sarađujem se bavi poremećajima metabolizma, jedna od tima je bila i masna jetra, nealkoholna masna jetra, a u međuvremenu je zamijenjen drugim nazivom, metabolički disfunkcionalni poremećaji koji su povezani sa masnom jetrom, i kao takav entitet jako je bitan, zato što skoro četvrtina populacije ima masnu jetru, neprepoznata često, bez simptoma, a faktor rizika ako potraje u dužem vremenskom periodu za kardiovaskularne bolesti, i brojne druge. Zago kažem, to predajemo i studentima, da je jako važno na vrijeme prepoznati faktore rizika, prepoznati rizičnu populacionu grupu, kojoj je potrebna određena vrsta dijagnostike terapije, higijensko dijetetskog &nbsp;režima, zavisno od stepena metaboličkog poremećaja, ali naša istraživanja su pokazala da, i ne samo naša naravno, ali naša potvrđuju, da je zaista veliki bfoj gojaznih osoba, osoba koji imaju višak tjelesne mase, osoba koje nemaju adekvatan unos hranjivih namirnica, imaju masnu jetru, da veliki procenat, skoro oko 70 posto populacije koja ima dijabetes melitus, ili šećernu bolest tipa 2, ima masnu jetru, a onda samim tim i faktor rizika za razvoj budućih kardiovaskularnih bolesti - navela je Klisić.
Ona kaže da su istraživanja pokazala da su ispitanici koji su bili na hipokalorijskoj ishrani, odnosno na smanjenom unosu kalorija, postigli značajne rezultate. Ali, upravo ona ciljna grupa koja je bila na ishrani bez glutena, odnosno bez pšeničnog brašna, ishrani bez pekarskog kvasca, pokazala je bolje rezultate, značajnije smanjenje stepena masne jetre, vrijednosti triglicerida u krvi, u odnosu na onu grupu ispitanika koja je imala samo hipokalorijsku ishranu, odnosno bila na tom režimu, ali je i dalje unosila određene namirnice.
- Zato bih ja kao poruku prenijela da nije dovoljno samo smanjiti unos kalorija, nego je jako bitno da ta ishrana bude balansirana, sa manjim unosom pšeničnog brašna, koliko je to moguće, većim unosom voća, povrća, integralnih žitarica, nezasićenih masnih kisjelina, i sve ono što čini osnovu mediteranske ishrane, a mi to u našem podneblju, mislim, da možemo da priustimo - istakla je Klisić.
Sagovornica "Budilnika" je pohvalila Ministarstvo prosvjete, nauka, inovacija jer je u posljednjem periodu pomjerilo granice kada je u pitanju ulaganje u nauku u Crnoj Gori. Prepreka je, napominje ona, ako nema resursa i ako u datom trenutku nema dovoljno kadra.
- Ako timski radimo, onda možemo i da nadomjestimo neke te manjkavosti. Svakako, &nbsp;rezultati koje postižemo su podstrek, nadam se, i društvu da još više podrži i uloži u nauku - poručila je Klisić.
U svakoj generaciji studenata, ističe Klisić, izdvoje se pojedinci, ili grupa koja odskač i koja ima malo više želje za znanjem, od onog što im se u tom periodu nudi u udžbenicima.
- Oni se prepoznaju, i nastojimo da ih podržimo, ne samo ja, nego i moje kolege, i zato i treba da služe mentori, da negdje trasiramo put, olakšamo, ne da radimo za njih, već da olakšamo taj pristup novim informacijama, i kod njih razvijamo, i još više probudimo ždlju za novim saznanjima, i novim otkrićima - zaključila je Klisić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBcN4kbVt0zE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Klisić: Nauka je nepregledno polje djelovanja

Još uvijek smo u takvom društvu da postoje neka kao muška zanimanja, muške profesije kojima samo mogu da se bave muškarci, i oni se uglavnom vežu za te inženjerske nauke, informacione tehnologije, &nbsp;i slično. I ti može u ranoj fazi djevojčice demotivisati da biraju ove oblasti, da biraju ove nauke, i da se bave njima u budućnosti - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost Marica Melović.
Međunarodni je dan žena i djevojaka u nauci, a prema informaciji koju je iznijelo Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja, prije dvije godine Crna Gora je 8.u Evropi po broju žena u nauci.&nbsp;
To su posljednji podaci sa kojima se raspolaže, kaže Melović, a vezano za rodnu ravnopravnost u nauci, i, ističe ona, taj podatak govori da Crna Gora ne zaostaje za evropskim trendovima, i da je, kako kaže, visoka zastupljenost žena u nauci u Crnoj Gori.
- Prema posljednjim UNESCO-vim podacima, istraživanja i statistici njihovoj, imamo podatak da skoro 50 posto žena u Crnoj Gori se nalazi na tim istraživačkim pozicijama. Međutim, ove brojke ne govore puno, s obzirom da na osnovu njih nemamo evidenciju kakav je položaj žena u nauci, kako su im dostupna finansiranja, koliko se njih zaista nalazi na tim nekim rukovodećim pozicijama u nauci, u međunarodnim projektima i slično. Informacije sa kojima mi trenutno raspolažemo jesu da su žene u nauci zastupljene baš dominantno u društveno humanističkim naukama, u tim oblastima nauka, međutim, kad govorimo o onim čuvenim stem oblastima, gdje imamo inženjerstvo, matematiku, tehnologiju i slično, da je ta zastupljenost značajno manja. Ono što težimo u Ministarstvu svo vrijeme jesete da ih osnažimo da se bave naukom, i da stvorimo jednake uslove kako za žene, tako i za muškarce, da ih podržimo da se bave ovom djelatnošću - rekla je Melović.
Izazovi za žene koje se bave naukom, smatra Melović, nijesu karateristični samo.za Crnu Goru, ističe ona, već je takva slika i na globalnom nivou, a ono sa čim se sve žene u nauci susreću su, kako tvrdi, rodni stereotipi i predrasude.
- Još uvijek smo u takvom društvu da postoje neka kao muška zanimanja, muške profesije kojima samo mogu da se bave muškarci, i oni se uglavnom vežu za te inženjerske nauke, informacione tehnologije, &nbsp;i slično. I ti može u ranoj fazi djevojčice demotivisati da biraju ove oblasti, da biraju ove nauke, i da se bave njima u budućnosti - istakla je Melović.
Balans između porodičnog života i profesije, objašnjava Melović, je izazov sa kojima se susreću žene u nauci iz Crne Gore, ali i, ističe ona, žene iz cijelog regiona.
Žene u Crnoj Gori nijesu zastupljene koliko bi trebalo, kaže Melović, ni na rukovodećim pozicijama u društvu, naročito, ističe ona, u istraživačkim centrima, fakultetima i univerzitetima.
- Bavljenje naukom traži velika ulaganja, ulaganja vremena, tu su nerijetko brojna putovanja da bi se djevojke i žene usavršavale &nbsp;u tim svojim oblastima, tražile mogućnosti negdje vani, koje nemaju u Crnoj Gori, i samim tim očekivanja društva su takva da je žena uvijek posvećena više porodici u odnosu na muškarca, i samim tim su prinuđene da biraju između tog nekog svog karijernog puta, odnosno profesionalno i porodičnog života - naglasila je Melović.
Ministarstvo prosvete, nauke i inovacija kontinuirano sprovodi određene mjere objašnjava Melović, aktivnosti i programe, da bi podržao cjelokupnu, dodaje ona, istraživačku zajednicu, pa samim tim, kako kaže, i žene.
- S obzirom na statističke podatke koje mi posjedujemo da nema te neke značajne rodne neravnopravnosti između muškaraca i žena, kada pričamo o nauci uopšte. Te mjere, &nbsp;i ti programi, konkursi, dostupni su svima. Ono što je pohvalno, što bih željela da istaknem je da smo nedavno imali konkurs za dodjelu stipendija u izvrsnosti za doktorska istraživanja, i od ukupnog broja stipendija 56 je dodijeljeno ženama, odnosno mladim naučnicama, i kroz ove stipendije sam sigurna da će one ostvariti svoje snove, i da će moći da se posvete svojim istraživanjima na pravi način - zaključila je Melović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBcN4kbVt0zE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Melović: Žene koje se bave naukom u Crnoj Gori nerijetko su prinuđene da biraju između porodičnog života i profesije

Crnogorsko društvo „Lovćen“ iz Lovćenca upozorilo je da bi uvođenje dvojnog državljanstva predstavljalo ozbiljnu prijetnju po opstanak Crne Gore, njen suverenitet i državnost, ocjenjujući da je riječ o „sigurnom putu ka nestajanju države“.
U saopštenju koje potpisuje ovo udruženje navodi se da bi potencijalni priliv najmanje 100.000 građana „porijeklom“ iz Crne Gore, a sa prebivalištem u Srbiji, imao dalekosežne i nesagledive posljedice, ističući da je riječ o brojci koja predstavlja ozbiljan izazov čak i za znatno veće države od Crne Gore.
- Aktuelna vlast, u sadejstvu sa Crkvom Srbije, trasira put ka nestanku Crne Gore kroz politiku dvojnog državljanstva - poručuju iz Crnogorskog društva „Lovćen“, uz ocjenu da su, kako navode, priče o zaštiti državnosti „licemjerne i politikantske“.
Oni tvrde da su namjere vlasti, kako kažu, svima jasne, te da se politika dvojnog državljanstva sprovodi u interesu Beograda, a na štetu Crne Gore. Prema njihovim riječima, pitanje dvojnog državljanstva predstavlja „crvenu liniju“ preko koje suverenističke snage ne bi smjele da pređu.
Iz ovog udruženja apeluju na jedinstvo svih koji Crnu Goru vide kao suverenu i nezavisnu državu, poručujući da je, kako navode, „posljednji trenutak“ da se prevaziđu lične i političke razmirice i fokus stavi na, kako ističu, jedini zajednički interes – opstanak Crne Gore.
- Vrijeme neumitno ističe. Zadnji je vakat – u pamet se - poručuje se u saopštenju Crnogorskog društva „Lovćen“ iz Lovćenca.

Crnogorsko društvo “Lovćen”: Dvojno državljanstvo vodi ka nestanku Crne Gore

Američki predsjednik Donald Tramp komentarisao je mogućnost operacije protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, uporedivši je sa akcijom koju je američka vojska sprovela protiv venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, kojeg je uhapsila i dovela pred sud u Njujorku.
Tramp je o toj temi govorio na sastanku sa čelnicima naftnih i gasnih kompanija.
Jedan od novinara tom prilikom je podsjetio da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisao hapšenje Madura, poručivši da, ukoliko se tako postupa sa diktatorima, Sjedinjene Američke Države očigledno znaju šta im je činiti, uz jasnu aluziju na ruskog lidera. Novinar je zatim upitao Trampa da li bi se „venecuelanski scenario“ mogao ponoviti i u slučaju Rusije.
– Ne mislim da će to biti potrebno. Oduvijek sam imao veoma dobar odnos s njim. Međutim, veoma sam razočaran – odgovorio je američki predsjednik.
Tramp se tom prilikom ponovo osvrnuo na ono što je nazvao „rješavanjem osam ratova“ i izrazio nadu da će ruski rat protiv Ukrajine biti „jedan od najlakših“ za riješiti.
Ipak, prema njegovim riječima, samo tokom proteklog mjeseca gubici na ratištu iznosili su oko 31.000 ljudi, među kojima je, kako je naveo, veliki broj ruskih vojnika. Dodao je i da je ruska ekonomija „u lošem stanju“.

Tramp o Putinu i „venecuelanskom scenariju“: Ne mislim da je to potrebno

Njemački proizvodni sektor u novembru je rastao treći mjesec zaredom, podstaknut prvenstveno automobilskim sektorom.
Rast je iznenadio ekonomiste, koji su predviđali pad od 0,7 odsto na mjesečnom nivou. Umjesto toga, industrija je porasla 0,8 odsto, prenosi SEEbiz.
Statističari su revidirali brojke za oktobar prema gore, na mjesečni rast od dva odsto, nakon septembarskog plusa od 1,8 odsto.
"Pozitivan razvoj u novembru pripisuje se rastu automobilske industrije", poručili su iz Destatisa. U toj grani rast je na mjesečnom nivou iznosio 7,8 odsto, a mašinska industrija je takođe rasla.
S druge strane, energetika je bila u recesiji od 7,8 odsto.
Brojke su bile iznenađujuće čak i u međugodišnjem poređenju. Industrija je proizvela 0,8 odsto više nego u novembru prošle godine, dok su analitičari očekivali pad od jedan odsto.
Istovremeno, prema najnovijim podacima, njemačka industrija primila je neočekivano veliki broj narudžbi, što je podstaklo nade u kraj dugotrajnog pada.
Raspoloženje u industriji bilo je nešto pozitivnije u decembru &nbsp;nego u prethodnom mjesecu. Indeks poslovnog raspoloženja instituta Ifo skočio je s minus 20,2 boda u novembru na daljih duboko pesimističnih minus 18,8 bodova.
Istovremeno, poslovna očekivanja prošli mjesec bila su svjetlija od procjene trenutne situacije.
Novi podaci potvrđuju "da konjunktura njemačke ekonomije konačno ide naprijed", rekao je Jens-Oliver Niklasch, analitičar Regionalne banke Baden-Württemberg.
Glavni ekonomista VP banke, Thomas Gitzel, procijenio je da industrijski rast nagovještava značajan opšti privredni rast u posljednjem tromjesečju prošle godine.

Njemačka industrija jasnije signalizira oporavak

Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu juče je bilo potpuno pusto, a jedina novina koja se primjećuje na parceli su postavljene nadzorne kamere. Jedna kamera je postavljena uz ogradu, a jedna na kućici kod kapije gradilišta.
Prema informacijama „Dana" operativa turskih firmi Kuzu grup i Alkatraš će naredne sedmice, ne zna se tačan datum, nastaviti gradnju kolektora. Izvođač intezivno pregovra sa podizvođačima kako bi obezbijedili funkcionisanje radova.
Gradnja kolektora zvanično je počela 30. decembra prošle godine, uz protivljenje mještana Botuna. Nakon intervencije Komunalne policije i Uprave policije dogovoreno je da se ponovo pokrenu pregovori. Od tada je prošlo deset dana - Botunjani kažu da ih niko nije zvao na pregovore, dok su iz Demokratske narodne partije juče saopštili da su pregovori između Milojka Spajića, premijera, i Andrije Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, u četvrtak veče završeni bez rezultata jer premijer nije prihvatio predložene opcije. Mediji su objavili da nije prihvaćen predlog da se spalionica izmjesti iz Botuna. Ovu informaciju pregovarači nijesu potvrdili.
DNP je u inicijativi koju ultimativno šalju Vladi spomenuo i kolektor - da se moraju uvažiti stavovi građana Zete iskazani na referendumu 14. decembra prošle godine.
Da ih niko nije kontaktirao i zvao na pregovore za „Dan" je potvrdio Boško Kažić, mještanin Botuna.
– Koliko sam nezvanično čuo Andrija Mandić je imao razgovore sa premijerom Milojkom Spajićem. U tim pregovorima smo i mi trebali da se uključimo kako je bilo i obećano. Mi nijesmo imali nikakvih razgovora ni sa kim. Pretpostavljam da će se naći neko rješenje i da će se razgovarati – rekao je Kažić.
Da razgovora nije bilo kaže i Milan Ćetković. On je istakao da ih niko nije zvao, te da očekuju da poziv.
Da poziv nisu dobili navodi i Jagoš Bećirović.
– Niko nas nije zvao ni na kakve razgovore. Iskreno, od ovakve vlasti ništa i ne očekujem – istakao je Bećirović.

Tag: nauka