<p>Evropska unija predložiće izdvajanje od 500 miliona eura za period od 2025. do 2027. da bi u Evropu privukla vrhunske naučne istraživače, objavila je danas predsjednica Evropske komisije <b>Ursula fon der Lajen</b>.</p>
<p>- Uloga nauke je trenutno dovedena u pitanje. Investicije u osnovno istraživanje, slobodno i otvoreno je dovedeno u pitanje. Kakva ogromna greška u procjeni… nauka je ključ naše budućnosti ovdje u Evropi - rekla je Fon der Lajen na zatvaranju konferencije „Izaberite Evropu za nauku“.</p>
<p>Konferencija organizovana u Parizu, na inicijativu francuskog predsjednika <b>Emanuela Makrona</b>, ima za cilj da privuče naučnike iz SAD, čiji istraživački rad je pod prijetnjom zbog politike administracije <b>Donalda Trampa</b>.</p>
<p>Hvaleći „stabilne i trajne investicije“ i infrastrukturu povoljnu za istraživanje u Evropi Ursula fon der Lajen je najavila mjere koje treba da nadoknade propuste, navodeći novu „supersubvenciju“ u trajanju od sedam godina, kao i dvostruko uvećanje budžeta za istaživanje do 2027. godine.</p>
<p>- Srednjoročno i dugoročno hoćemo sa našim zemljama članicama da dostignemo cilj od tri odsto BDP za investicije u istraživanje i razvoj do 2030. godine - rekla je ona.</p>
<p>Da bi olakšali dolazak istraživača, rekla je ona, EU hoče da pomogne javnim i privatnim institucijama da se bolje približe visoko kvalifikovanim radnicima i istraživačima i da ubrzaju i pojednostave ulazak visoko kvalifikovanih istraživača u Evropsku uniji.</p>
<p>- Dovođenje najboljih istraživača svijeta to znači izvući najbollje iz Evrope - rekla je fon der Lajen.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EU će investirati 500 miliona eura da privuče naučne istraživače iz SAD i svijeta

<p>Ako timski radimo, onda možemo i da nadomjestimo neke te manjkavosti, kao što je nedostatak resursa, ili kadra. Rezultati koje postižemo su podstrek, nadam se, i društvu da još više podrži i uloži u nauku - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, specijalistkinja iz oblasti laboratorijske medicine, endokrinologije, dijabetesa, poremećaja metabolizma doc. dr <b>Aleksandra Klisić</b>.</p>
<p>Ime doc.dr Aleksandre Klisić sa Medicinskog fakulteta UCG se našlo na prestižnoj Stanfordovoj listi, koja broji dva odsto najuticajnijih i najreferentnijih svjetskih naučnika, a iste godine, 2023. je proglašena za najuspješniju naučnicu u Crnoj Gori.</p>
<p>Nauka je nepregledno polje djelovanja, kaže Klisić, i nepresušan izvor novih informacija, novih saznanja i novih otkrića, a sve u cilju, naglašava, benefita društvene zajednice.</p>
<p>- Nastojim svojim djelovanjem, svojim radom, da budem primjer, nadam se dobar, budućim generacijama. Kao &nbsp;predavač na Medicinskom fakultetu trudim se da svojim studentima prenesem znanje na najbolji mogući način. Tu vi vidite pojedince koji su željni znanja, koji se ističu, koji su spremni na dodatna pitanja, spremni na dodatni rad, dodatno istraživanje, pa još ako ih kao mentor podstaknete, usmjerite, pomognete im, kao što su nama pomagali u tom stasavanju, u naučnom smislu, naši mentori, naši profesori, pa onda je to prava misija, i onda je to znak da smo na pravom putu. A još ako to društvo prepozna, pa na adekvatan način podrži nauku, onda je i društvo bolje - rekla je Klisić.</p>
<p>Istraživala je razloge koji utiču na stvaranje masne a nealkoholne jetre, u sklopu poremećaja metabolizma, &nbsp;a u saradnji sa međunarodnim timom naučnika, jer, kako kaže, pojedinac ne može mnogo postići sam.</p>
<p>- Čovjek kao pojedinac ne može mnogo da postigne sam, zato treba imati taj timski rad, timski duh, sposobnost dobre komunikacije i želje da se prilagodimo datom timu.U tom smislu, međunarodni tim sa kojim ja sarađujem se bavi poremećajima metabolizma, jedna od tima je bila i masna jetra, nealkoholna masna jetra, a u međuvremenu je zamijenjen drugim nazivom, metabolički disfunkcionalni poremećaji koji su povezani sa masnom jetrom, i kao takav entitet jako je bitan, zato što skoro četvrtina populacije ima masnu jetru, neprepoznata često, bez simptoma, a faktor rizika ako potraje u dužem vremenskom periodu za kardiovaskularne bolesti, i brojne druge. Zago kažem, to predajemo i studentima, da je jako važno na vrijeme prepoznati faktore rizika, prepoznati rizičnu populacionu grupu, kojoj je potrebna određena vrsta dijagnostike terapije, higijensko dijetetskog &nbsp;režima, zavisno od stepena metaboličkog poremećaja, ali naša istraživanja su pokazala da, i ne samo naša naravno, ali naša potvrđuju, da je zaista veliki bfoj gojaznih osoba, osoba koji imaju višak tjelesne mase, osoba koje nemaju adekvatan unos hranjivih namirnica, imaju masnu jetru, da veliki procenat, skoro oko 70 posto populacije koja ima dijabetes melitus, ili šećernu bolest tipa 2, ima masnu jetru, a onda samim tim i faktor rizika za razvoj budućih kardiovaskularnih bolesti - navela je Klisić.</p>
<p>Ona kaže da su istraživanja pokazala da su ispitanici koji su bili na hipokalorijskoj ishrani, odnosno na smanjenom unosu kalorija, postigli značajne rezultate. Ali, upravo ona ciljna grupa koja je bila na ishrani bez glutena, odnosno bez pšeničnog brašna, ishrani bez pekarskog kvasca, pokazala je bolje rezultate, značajnije smanjenje stepena masne jetre, vrijednosti triglicerida u krvi, u odnosu na onu grupu ispitanika koja je imala samo hipokalorijsku ishranu, odnosno bila na tom režimu, ali je i dalje unosila određene namirnice.</p>
<p>- Zato bih ja kao poruku prenijela da nije dovoljno samo smanjiti unos kalorija, nego je jako bitno da ta ishrana bude balansirana, sa manjim unosom pšeničnog brašna, koliko je to moguće, većim unosom voća, povrća, integralnih žitarica, nezasićenih masnih kisjelina, i sve ono što čini osnovu mediteranske ishrane, a mi to u našem podneblju, mislim, da možemo da priustimo - istakla je Klisić.</p>
<p>Sagovornica "Budilnika" je pohvalila Ministarstvo prosvjete, nauka, inovacija jer je u posljednjem periodu pomjerilo granice kada je u pitanju ulaganje u nauku u Crnoj Gori. Prepreka je, napominje ona, ako nema resursa i ako u datom trenutku nema dovoljno kadra.</p>
<p>- Ako timski radimo, onda možemo i da nadomjestimo neke te manjkavosti. Svakako, &nbsp;rezultati koje postižemo su podstrek, nadam se, i društvu da još više podrži i uloži u nauku - poručila je Klisić.</p>
<p>U svakoj generaciji studenata, ističe Klisić, izdvoje se pojedinci, ili grupa koja odskač i koja ima malo više želje za znanjem, od onog što im se u tom periodu nudi u udžbenicima.</p>
<p>- Oni se prepoznaju, i nastojimo da ih podržimo, ne samo ja, nego i moje kolege, i zato i treba da služe mentori, da negdje trasiramo put, olakšamo, ne da radimo za njih, već da olakšamo taj pristup novim informacijama, i kod njih razvijamo, i još više probudimo ždlju za novim saznanjima, i novim otkrićima - zaključila je Klisić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBcN4kbVt0zE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Klisić: Nauka je nepregledno polje djelovanja

<p>Još uvijek smo u takvom društvu da postoje neka kao muška zanimanja, muške profesije kojima samo mogu da se bave muškarci, i oni se uglavnom vežu za te inženjerske nauke, informacione tehnologije, &nbsp;i slično. I ti može u ranoj fazi djevojčice demotivisati da biraju ove oblasti, da biraju ove nauke, i da se bave njima u budućnosti - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost <b>Marica Melović</b>.</p>
<p>Međunarodni je dan žena i djevojaka u nauci, a prema informaciji koju je iznijelo Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja, prije dvije godine Crna Gora je 8.u Evropi po broju žena u nauci.&nbsp;</p>
<p>To su posljednji podaci sa kojima se raspolaže, kaže Melović, a vezano za rodnu ravnopravnost u nauci, i, ističe ona, taj podatak govori da Crna Gora ne zaostaje za evropskim trendovima, i da je, kako kaže, visoka zastupljenost žena u nauci u Crnoj Gori.</p>
<p>- Prema posljednjim UNESCO-vim podacima, istraživanja i statistici njihovoj, imamo podatak da skoro 50 posto žena u Crnoj Gori se nalazi na tim istraživačkim pozicijama. Međutim, ove brojke ne govore puno, s obzirom da na osnovu njih nemamo evidenciju kakav je položaj žena u nauci, kako su im dostupna finansiranja, koliko se njih zaista nalazi na tim nekim rukovodećim pozicijama u nauci, u međunarodnim projektima i slično. Informacije sa kojima mi trenutno raspolažemo jesu da su žene u nauci zastupljene baš dominantno u društveno humanističkim naukama, u tim oblastima nauka, međutim, kad govorimo o onim čuvenim stem oblastima, gdje imamo inženjerstvo, matematiku, tehnologiju i slično, da je ta zastupljenost značajno manja. Ono što težimo u Ministarstvu svo vrijeme jesete da ih osnažimo da se bave naukom, i da stvorimo jednake uslove kako za žene, tako i za muškarce, da ih podržimo da se bave ovom djelatnošću - rekla je Melović.</p>
<p>Izazovi za žene koje se bave naukom, smatra Melović, nijesu karateristični samo.za Crnu Goru, ističe ona, već je takva slika i na globalnom nivou, a ono sa čim se sve žene u nauci susreću su, kako tvrdi, rodni stereotipi i predrasude.</p>
<p>- Još uvijek smo u takvom društvu da postoje neka kao muška zanimanja, muške profesije kojima samo mogu da se bave muškarci, i oni se uglavnom vežu za te inženjerske nauke, informacione tehnologije, &nbsp;i slično. I ti može u ranoj fazi djevojčice demotivisati da biraju ove oblasti, da biraju ove nauke, i da se bave njima u budućnosti - istakla je Melović.</p>
<p>Balans između porodičnog života i profesije, objašnjava Melović, je izazov sa kojima se susreću žene u nauci iz Crne Gore, ali i, ističe ona, žene iz cijelog regiona.</p>
<p>Žene u Crnoj Gori nijesu zastupljene koliko bi trebalo, kaže Melović, ni na rukovodećim pozicijama u društvu, naročito, ističe ona, u istraživačkim centrima, fakultetima i univerzitetima.</p>
<p>- Bavljenje naukom traži velika ulaganja, ulaganja vremena, tu su nerijetko brojna putovanja da bi se djevojke i žene usavršavale &nbsp;u tim svojim oblastima, tražile mogućnosti negdje vani, koje nemaju u Crnoj Gori, i samim tim očekivanja društva su takva da je žena uvijek posvećena više porodici u odnosu na muškarca, i samim tim su prinuđene da biraju između tog nekog svog karijernog puta, odnosno profesionalno i porodičnog života - naglasila je Melović.</p>
<p>Ministarstvo prosvete, nauke i inovacija kontinuirano sprovodi određene mjere objašnjava Melović, aktivnosti i programe, da bi podržao cjelokupnu, dodaje ona, istraživačku zajednicu, pa samim tim, kako kaže, i žene.</p>
<p>- S obzirom na statističke podatke koje mi posjedujemo da nema te neke značajne rodne neravnopravnosti između muškaraca i žena, kada pričamo o nauci uopšte. Te mjere, &nbsp;i ti programi, konkursi, dostupni su svima. Ono što je pohvalno, što bih željela da istaknem je da smo nedavno imali konkurs za dodjelu stipendija u izvrsnosti za doktorska istraživanja, i od ukupnog broja stipendija 56 je dodijeljeno ženama, odnosno mladim naučnicama, i kroz ove stipendije sam sigurna da će one ostvariti svoje snove, i da će moći da se posvete svojim istraživanjima na pravi način - zaključila je Melović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBcN4kbVt0zE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Melović: Žene koje se bave naukom u Crnoj Gori nerijetko su prinuđene da biraju između porodičnog života i profesije

<p>Književnik i prevodilac Sreten Perović (1932–2025) preminuo je danas u 94. godini, saopšteno je iz Crnogorskog PEN centra.&nbsp;</p>
<p>„Pjesnik, dramski pisac, esejista, prevodilac, književni istoričar i kritičar, antologičar, teatrolog i enciklopedista, Sreten Perović bio je jedan od vodećih crnogorskih intelektualaca, začetnik poslijeratne književne i pozorišne kritike, pokretač kapitalnih izdavačkih edicija, beskompromisni borac za afirmaciju crnogorskoga identiteta, a pripada i najužemu krugu utemeljitelja savremene književne, jezičke i kulturne montenegristike“, saopštili su iz PEN centra.</p>
<p>Podsjećaju da je Perović bio dugogodišnji generalni sekretar i predśednik ove organizacije.</p>
<p>- Perović je rođen u Gornjoj Gorici 15. februara 1932. godine. Gimnaziju je završio u Titogradu, a Jugoslovensku i svjetsku književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Za vrijeme studija jedan je od pokretača i urednika književne revije Vidici (1953) i predśednik Književnoga kluba studenata Beogradskog univerziteta (1954). Nakon okončanja studija radio je kao profesor književnosti u titogradskoj Srednjoj tehničkoj školi (1956–1961), a istovremeno je bio i glavni urednik časopisa Susreti (1957–1962) - navodi se u saopštenju PEN centra.</p>
<p>Napominju da je u titogradskom izdavačko-štamparskom preduzeću Grafički zavod od januara 1963. urednik više edicija i odgovorni urednik edicije „Luča“, antologijske biblioteke crnogorske književnosti, u okviru koje je od 1963. do 1987. godine publikovano 71 izdanje (od planiranih 100) najznačajnijih djela klasične i savremene crnogorske književnosti.&nbsp;</p>
<p>- Za koncipiranje edicije „Luča“ njeni urednici, Milorad Stojović, Branko Banjević i Sreten Perović dobili su 1970. godine Trinaestojulsku nagradu - ističe se u saopštenju PEN centra.</p>
<p>Navode da je od 1975. do 1981. odgovorni urednik i direktor Izdavačke djelatnosti NIO Pobjeda, a zatim glavni urednik, zamjenik direktora (1981–1983) i direktor (1983–1991) Leksikografskoga zavoda Crne Gore i glavni urednik za oblast Kultura i prosvjeta u projektu Enciklopedije Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>- Od početka 90-ih godina XX vijeka jedan je od osnivača crnogorskih kulturnih i naučnih institucija koje su se oprle kolonijalnim i anticivilizacijskim pokušajima satiranja crnogorske kulture i identiteta – Crnogorskoga društva nezavisnih književnika, Matice crnogorske, Crnogorskoga PEN centra i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Bio je generalni sekretar, a potom i višegodišnji predśednik Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;</p>
<p>Bio je više od tri decenije pozorišni kritičar Susreta i Pobjede, a od velikoga je značaja i njegov rad na prevođenju i prepjevavanju makedonske poezije.Objavio je dvadesetak knjiga lirske poezije, četiri knjige iz domena književne istorije i kritike, četiri teatrološke knjige, priredio desetak, a uredio na stotine izdanja te objavio nekoliko desetina knjiga prijevoda i prepjeva. Kao pjesnik zastupljen je u brojnim antologijama i prevođen na tridesetak jezika. Preminuo je u Podgorici 17. avgusta 2025.</p>
<p>Dobitnik je brojnih nacionalnih i internacionalnih nagrada i priznanja, poput Prve nagrade Udruženja književnika Crne Gore (1958), Trinaestojulske nagrade (1961. i 1970), Nagrade Željezare Sisak (1976), Nagrade „Risto Ratković“ (1976), Nagrade Udruženja književnika Crne Gore za knjigu godine (1977), Ordena rada sa zlatnim vijencem (1981), Decembarske nagrade Oslobođenja Titograda (1986), visokoga internacionalnog priznanje Književno žezlo s promocijom u zvanje Počasni građanin grada Skoplja (2004), Nagrade Udruženja prevodilaca Crne Gore (2005), Internacionalne nagrade za poeziju Evropskog fonda i Internacionalne akademije „Mihai Eminescu“ (2012), Zlatne medalje „Blaže Koneski“ Makedonske akademije nauka i umjetnosti (2013), Povelje za poseban doprinos montenegristici Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (2019)...&nbsp;</p>
<p>Perović je bio jedan od utemeljivača i predśednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, inostrani član Makedonske akademije nauka i umjetnosti, inostrani član Mediteranske akademije „Braća Miladinovci“, počasni član Internacionalne akademije „Mihai Eminescu“ u Rumuniji, inostrani član Italijanske arheološke (istorijske) akademije i redovni član Evropske akademije nauka, umjetnosti i književnosti (Pariz). Moldavski Univerzitet evropskih studija političkih i ekonomskih nauka „Konstantin Stere“ iz Kišinjeva dodijelio mu je 2014. godine zvanje Doctor Honoris Causa.</p>
<p>Od osnivanja Crnogorskoga PEN centra Sreten Perović je bio jedna od njegovih pokretačkih snaga. Inicirao je brojne aktivnosti, pisao saopštenja i promemorije, organizovao naučne skupove i okrugle stolove, intenzivno komunicirao s predstavnicima Internacionalnoga PEN centra i drugih PEN centara, učestvovao na kongresima i skupovima PEN asocijacije, uvijek neumorno radeći na afirmaciji crnogorske književnosti te na odbrani prava na postojanje crnogorskoga jezika i kulture. Zajedno s Momirom Markovićem priredio je vrijednu publikaciju dokumenata Crnogorskoga PEN centra „Dosije 1993–1997“. Kad je 2020. godine – nakon što je poslije smrti Mladena Lompara pasiviziran rad ustanove – Crnogorski PEN centar obnovi svoje djelovanje, među onima koji su snažno podržali novu fazu u razvoju institucije bio je Sreten Perović.</p>
<p>Neka mu je vječna slava i hvala! - zaključuju u saopštenju.</p>

Preminuo Sreten Perović

<p>Zaposleni na poslovima otpravnika vozova, TK i saobraćajnih dispečera u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore (ŽICG) saopštili su da će, ukoliko nadležni ni nakon ovog apela ne pokažu spremnost za razgovor i ne prihvate njihove, kako kažu, opravdane zahtjeve – biti primorani da pređu na narednu fazu sindikalne borbe: obustavu saobraćaja.</p>
<p>- Naša borba nema političku pozadinu niti je povezana sa bilo kojom partijom. Ovo je isključivo borba radnika za dostojanstvo, sigurnost i poštovanje zakonom zagarantovanih prava - navodi se u saopštenju zaposlenih.</p>
<p>Podsjećaju da godinama ukazuju na probleme i zahtjeve – kroz usmene razgovore, sindikalne sastanke i zvanična obraćanja rukovodstvu kompanije i resornom Ministarstvu. Međutim, ističu da nijedno od obećanja koja su dobijali nije ispunjeno.</p>
<p>Nakon što su, kako navode, iscrpili sve mogućnosti kroz usmene pokušaje, 6. avgusta su uputili zvaničan pisani dopis sa jasno definisanim zahtjevima. Odgovor su dobili samo od direktorice Direktorata za željeznički saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja, Slavice Knežević, ali smatraju da je njen stav pokušaj skretanja pažnje sa suštine problema i izbjegavanje odgovornosti.</p>
<p>- Na nijedno od konkretnih pitanja nismo dobili jasan i precizan odgovor, već nepotpune i netačne informacije - poručuju zaposleni.</p>
<p>Zahtjevi radnika</p>
<p>- Radnici ŽICG ponovili su svoje zahtjeve, među kojima su:</p>
<p>- povećanje koeficijenta na 7,9 i dodatak na platu od 30 odsto,</p>
<p>- isplata prekovremenog rada mjesec za mjesec,</p>
<p>- povratak beneficiranog radnog staža,</p>
<p>- uvećanje zarade za rad nedjeljom za 80 odsto,</p>
<p>- pravedan obračun prosjeka zarade za vrijeme odmora (prosjek zadnja tri mjeseca).</p>
<p>- Obavljamo poslove najveće odgovornosti za bezbjednost željezničkog saobraćaja, što potvrđuju i važeći pravilnici, a zauzvrat dobijamo tretman koji je nepravedan, ponižavajući i dugoročno opasan za sistem - &nbsp;zaključuju radnici.</p>

Zaposleni u ŽICG upozoravaju: Ako nas vlast ignoriše slijedi obustava saobraćaja

<p>Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen najavila je da će se, s drugim evropskim liderima, pridružiti predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom na sastanku s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu.<br/>
<br/>
- Na zahtjev predsjednika Zelenskog, pridružiću se sastanku s predsjednikom Trumpom i drugim evropskim liderima u Bijeloj kući - objavila je na društvenim mrežama Fon der Lajen.<br/>
<br/>
Osim šefice EK, odlazak na sastanak u Vašington potvrdili su francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Frdric Merc i finski predsjednik Aleksander Stub, prenosi Radio Slobodna Evropa.<br/>
<br/>
Susret Zelenskog i Trampa najavljen je sjutra, a očekuje se nastavak razgovara o načinima okončanja rata u Ukrajini.<br/>
<br/>
Sastanak će biti održan tri dana nakon što se Tramp na Aljasci sastao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, ali bez konkretnih rezultata za okončanje rata u Ukrajini.</p>

Evropski lideri dolaze sa Zelenskim na sastanak s Trampom

<p>U video projekciji koju M portal ekskluzivno objavljuje, možete pogledati kuda će prolaziti dio Jadransko-jonske brze ceste od Paštrovačke gore do hercegnovskog naselja Sutorina.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DcQPHtR7eFnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>U videu koji traje četiri i po minuta vidi se da je planirano da ova dionica Jadransko-jonske brze ceste prolazi od Patrovačke gore zaleđem Budve preko Lastve Grbaljske i zaleđa Tivta do poluostrva Luštica.</p>
<p>Odatle će Jadransko-jonska brza cesta mostom biti spojena od Lušticu do dijela između Kumbora i Zelenike, a potom zaleđem Herceg Novog biti nastavljena sve do naselja Sutorina. U videu možete vidjeti i koliko je tunela i saobraćanih petlji planirano na ovom dijelu Jadransko-jonske brze ceste.&nbsp;</p>

EKSKLUZIVNO: Pogledajte kuda će prolaziti Jadransko-jonska brza cesta (VIDEO)

<p>Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat <b>Đuro Grubišić</b>, inače sestrić poslanika <b>Vladimira Dobričanina</b>, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.</p>
<p>Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine <b>Željko Komnenović</b> nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.</p>
<p>Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.</p>
<p>Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.</p>
<p>To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.</p>
<p>- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.</p>
<p>Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.</p>
<p>- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.</p>
<p>Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.</p>

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

<p><b>Goran Jokić</b> ipak neće biti ,,žrtvovan” radi opstanka drugih policijskih čelnika. Prema informacijama Televizije E, nije uspio plan ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b> i čelnika Uprave policije <b>Lazara Šćepanovića</b> da natjeraju načelnika regionalnog policijskog centra ,,Centar” da podnese ostavku i da se na taj način ,,zatvori priča” oko traženja odgovornosti ljudi iz vrha sektora bezbjednosti. &nbsp;</p> <p>Pritisak javnosti i traženje ostavki je, nakon drugog masovnog zločina na Cetinju i 13 žrtava postao jak, a gotovo neidržljiv poslije dva ubistva u Podgorici – <b>Igora Nedovića, </b>u sred dana,<b> </b>16. jula u Staroj varoši i <b>Ivana Milačića</b>, 20. jula uveče, dvjesta metara od zgrade Uprave policije. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića"> <figcaption>UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Uz sve to, bahato postupanje, fizičko maltretiranje i nezakonita upotreba biber spreja prema građanima koji su protestovali u podnožju vile ,,Gorica” zbog dodjele kontoverznih Trinaestojulskih nagrada, dodatno je urušilo pozicije čelnika bezbjednosnog sektora. Uz sve to, policija nije uspjela da se nosi sa problemom protesta i blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pa su u vrhu parlamentarne većine zatražili hitan odgovor na kriznu situaciju. &nbsp;&nbsp;</p> <h2><b>TENZIJE IZA ZATVORENIH VRATA </b>&nbsp;</h2> <p>Zato su Šćepanović i Šaranović pokušali da Jokića ubijede na odstupanje sa mjesta načelnika, uz obećanje neke savjetničke pozicije. &nbsp;</p> <p>U dva navrata vođeni su vrlo tenzični razgovori, kaže za Televiziju E i Portal ETV vrlo upućeni sagovornik iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. Napominje da je Šćepanović tražio od Jokića da sam podnese ostavku, a da će mu se kasnije garantovati neko savjetničko mjesto u bezbjednosnom sektoru. &nbsp;</p> <p>- Očito da Šćepanović nije imao snage da iskoristi ovlašćenja, smijeni Jokića i postavi novog načelnika regionalnog centra ,,Centar” – zaključuje izvor iz MUP-a. &nbsp;&nbsp;</p> <h2><b>JOKIĆEV ,,POLITIČKI ŠTIT”</b></h2> <p>Nije samo nedostatak hrabrosti paralisao Šćepanovića. &nbsp;</p> <p>Goran Jokić je imao politički štit: jaku podršku članova uže porodice koji imaju politički uticaj preko srpskih stranaka na parlamentarnu većinu. &nbsp;</p> <p>Jokićev rođeni brat, <b>Danilo Jokić</b>, nekadašnji direktor Doma zdravlja u Podgorici, je predsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore <b>Gorana Danilovića</b>, koja je članica vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore”. A, rođena sestra Gorana Jokića je <b>Željka Savković</b>, nekada predvodnica bunta majki sa troje i više djece, nakon smrti čelnika Radničke partije <b>Janka Vučinića,</b> kratko je bila i poslanica u crnogorskom parlamentu. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532" data-rendition-name="original" width="1080" height="661" loading="lazy" alt="SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Dejan Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića"> <figcaption>SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>Osim bliske rodbine, i sam Jokić je prilično zadužio srpske stranke koje kontrolišu parlamentarnu većinu: pokazao je maksimalnu privrženost odbrani lika i djela klerikalne vlasti. &nbsp;</p> <p>I to se najbolje moglo vidjeti 5. septembra 2021. godine, na Kruševom ždrijelu. &nbsp;</p> <h2><b>NAREDBA ZA BELVEDER</b></h2> <p>,,Kreni odmah. Bolje mi njih nego oni nas. Možda oni nas napadnu. Ko zna što spremaju!”</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DInueQFiF4DE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Brojni portali su, uz snimke sa Belvedera, objavili tonski zapis na kojem se čuje ova komanda. Glas koji se čuje iz komunikacije radio vezom je - Gorana Jokića. Snimak je od 5. septembra 2021. godine i čuje se kako Jokić komanduje napad na barikade na Kruševom ždrijelu iako su se građani - koji su dan ranije protestvovali zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića – već razilazili i kretali prema Cetinju.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84" data-rendition-name="original" width="1600" height="800" loading="lazy" alt="Belveder Dvorski trg 4. septembar 2021."> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Policija na Dvorskom trgu 4. septembra 2021.<span>(Photo: Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Uprkos svemu, policijski starješina Jokić komanduje upotrebu svih sredstava prisile, iako za tim nije bilo potrebe. Tog dana je Cetinje zasuto ogromnom količinom bombi suzavca, a jake policijske snage su u više navrata i fizički nasrnuli na demonstrante, čak je zabilježena i upotreba gumenih metaka. &nbsp;</p> <p>- U akciji crnogorske policije 5. septembra 2021. godine na Cetinju, kada je nasilno razbijen građanski protest protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije <b>Joanikija Mićovića </b>u Cetinjskom manastiru, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, ali i prekoračenja nadležnosti pojedinih policijskih funkcionera i službenika – zapisala je 6. septembra 2022. godine novinarka <b>Kaćuša Krsmanović</b>, tadašnja urednica u dnevnom listu Pobjeda. &nbsp;</p> <h2><b>NAGRADE ZA ZLOUPOTREBU OVLAŠĆENJA</b></h2> <p>Umjesto sankcija, tadadašnja Vlada <b>Zdravka Krivokapića</b> je nagradila medaljama pojedine policisjke službenike, među njima i Jokića, a izdvojeno je skoro milion eura za sve policajce koji su bili 4. i 5. septembra u akciji na Cetinju. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE:   Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci"> <figcaption>NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>Svi ovi podaci govore da Goran Jokić uživa punu podršku vrha parlamentarne većine i da su Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović precijenili svoje mogućnosti kada su pokušali da ga nagovore da odstupi sa načelničkog položaja. &nbsp;</p> <p>Nijesu pomogle čak ni prijetnje da će se, ako sam ne podnese ostavku, pokrenuti provjere porijekla Jokićeve višemilionski vrijedne uimovine u naselju Dobre vode kraj Bara, &nbsp;restorana ,,Radgost” u Podgorici, kao i porijeklo novca za kupovinu više nekretnina u Podgorici. &nbsp;</p> <p>Jokić je, ipak, ostao ,,nedodirljiv” za Šaranovića i Šćepanovića. I to može biti signal, prevashodno za ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokrata da će, ukoliko neko bude plaćao ceh, najozbiljniji kandidat biti – ne policijski starješina Goran Jokić – nego možda baš ministar Danilo Šaranović.</p>

Neuspio manevar Šaranovića i Šćepanovića: Jokić je ,,nedodirljiv”

<p>Funkcioner Demokratske Crne Gore <b>Boris Bogdanović</b> nastavio je i u svom drugom današnjem regovanju sa ličnim diskvalifikacijama i uvredama na račun advokata <b>Veselina Radulovića</b>, reagujući na njegovu prethodnu opasku o Bogdanovićevoj sa čuvenog Megatrenda.</p>
<p>U najnovijem saopštenju Bogdanović Radulovića optužuje da nastupa „u maniru partije koja je bezbjednosni sektor pretvorila u ekspozituru kavačkog i škaljarskog klana“, naziva ga „portparolom grupice opskurnih diletanata“, „političkim mišem“ i „čovjekom bez kičme“ koji „bespogovorno izvršava naloge svojih zaštitnika“.</p>
<p>- Kada mu ponestane argumenata, poseže za starim, izlizanim repertoarom etiketa o plagijatima, kupljenim diplomama i drugim bljuvotinama, svojstvenim onima koji, poput političkih miševa, progovore tek onda kada ih mafija nagazi i pošalje na zadatak. To su ljudi bez kičme – napisao je, između ostalog Bogdanović u „reagovanju“.</p>
<p>Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata bijesno je reagovao danas nakon najave Radulovića za Portal ETV da će podnijeti krivične prijave protiv ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b> i direktora policije <b>Lazara Šćepanovića</b> nakon što su uručena rješenja o suspenziji dugogodišnjem službenku nikšićke policije <b>Darku Mađariću</b> i pokretanju disciplinskog postupka protiv bivšeg načelnika nikšićkog Centra bezbjednosti <b>Tihomira Goranovića</b>.</p>
<p>Radulović je stave da se, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa policajcima koji ne odgovaraju rukovodstvu bezbjednosnog sektora.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-podnijecu-krivicne-prijave-protiv-saranovica-i-scepanovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Bogdanović je, očigledno iziritiran ovakvom najavom, u prvom reagovanju optužio Radoluviča da „prijeti“ iznoseći salvu uvreda na račun advokata.</p>
<p>Radulović je odgovorio da o ozbiljnim pitanjima ne može polemisati sa Bogdanovićem koji je diplomu sa „čuvenog“ Megatrenda dobio sa 35 godina, što je očito dodatno iznerviralo Bogdanovića pa je u javnost plasirao novi politički pamflet - &nbsp;bez konkretnih dokaza, ali sa obiljem teških riječi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.8523%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-sasuo-optuzbe-na-racun-radulovica-mi-nijesmo-sluge-vasih-gazda-pa-da-se-uplasimo-kad-zaprijetite&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-o-ozbiljnim-pitanjima-ne-mogu-polemisati-sa-bogdanovicem-koji-je-diplomu-sa-cuvenog-megatrenda-dobio-sa-35-godina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bogdanović nastavio sa uvredama na račun advokata – zasmetala mu opaska o diplomi Megatrenda

<p>Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru <b>Milojku Spajiću</b>, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja <b>Miodragu Bešoviću</b> i ministru unutrašnjih poslova <b>Danilu Šaranoviću</b> ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.</p>
<p>Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.</p>
<p>- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.</p>
<p>Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.</p>
<p>- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.</p>
<p>Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.</p>
<p>- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.</p>
<p>Ocijenili su da je samo nastavio po starom.</p>
<p>- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.</p>
<p>Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.</p>
<p>- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.</p>
<p>Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.</p>
<p>- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.</p>
<p>U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.</p>
<p>- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.</p>
<p>Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.</p>
<p>- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.</p>
<p>Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.</p>
<p>- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.</p>
<p>Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.</p>
<p>- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.</p>

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

Tag: nauka