Grupa nevladinih organizacija izrazila je snažno protivljenje predlogu da ulica u Podgorici nosi ime Darka Vlahovića, koji je kao pripadnik Jugoslovenske narodne armije (JNA) poginuo krajem 1991. u Hrvatskoj. Ovo je osma inicijativa u posljednje četiri godine da se ulice ili objekti u Crnoj Gori nazovu po učesnicima ratova devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije, piše Radio Slobodna Evropa. Udruženje boraca ratova devedesetih predložilo je Skupštini Podgorice da se Vlahoviću dodijeli ulica kao "istaknutoj ličnosti" za "ispoljeni patriotizam u odbrani otadžbine". Sara Čabarkapa iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kaže za Radio Slobodna Evropa da je pojam "otadžbina" u ovom slučaju zloupotrijebljen, jer je JNA u tom periodu djelovala kao agresor na teritoriji suverene države Hrvatske. Naime, nakon što je Hrvatska u junu 1991. proglasila nezavisnost od bivše Jugoslavije, jugoslovenska vojska i crnogorski rezervisti su četiri mjeseca kasnije izvršili agresiju. - Riječ je o još jednom aktu institucionalnog revizionizma... Ovakvim predlozima pravda se i relativizuje zločinačka politika rukovodstva tadašnje države, ali se i pokušavaju prepraviti činjenice - ističe Čabarpkapa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210648_9a8f0b3065d90d6fc88de929335855f820d6e64a9e3424687dda7201077f99c1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618210648_9a8f0b3065d90d6fc88de929335855f820d6e64a9e3424687dda7201077f99c1" data-rendition-name="original" width="1063" height="580" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Ovaj predlog tek treba da se razmatra na Skupštini Podgorice. Ovo nije jedini predlog koji bi se mogao naći pred podgoričkim poslanicima. Naime, vladajuće Demokrate predložile su da jedna od ulica nosi naziv nekadašnjeg ministra Pavla Bulatovića, koji je, po sudskim spisima, odgovoran za deportaciju muslimanskih izbjeglica 1992. Na osnovu iskaza svjedoka i optuženih, po Bulatovićevom naređenju, crnogorska policija je uhapsila više od 150 izbjeglica, uglavnom Bošnjaka i predala ih Vojsci Republike Srpske Radovana Karadžića. Preko 80 ih je ubijeno. Vladajuće Demokrate su nastale iz Socijalističke narodne partije Momira Bulatovića, nekadašnjeg predsjednika Crne Gore i bliskog saradnika Slobodana Miloševića. Vlast u Podgorici i Crnoj Gori čini koalicija oko Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrata vicepremijera Alekse Bečića i nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. <h2>"Pljevlja kao pokazna vježba"</h2> Davanje imena ulicama po borcima poginulim ratnih 1990-ih "krenulo" je iz Pljevalja, grada na sjeveru zemlje. Vlast u gradu u blizini granice Srbije čini koalicija predvođena predsjednikom Opštine Dariom Vranešom iz prosrpskog DF. Samo prošle godine preimenovala je četiri ulice. Bez saglasnosti Ministarstva kulture, ulice su dobili pripadnici JNA ili Vojske Jugoslavije koji su stradali u ratnim sukobima u Sloveniji, Hrvatskoj i Kosovu. - Sada je očito da je sve što se dešavalo u Pljevljima bila pokazna vježba i da je izostanak reakcije institucija podstrek da se ova opasna praksa prenese dalje. I sada je stigla u glavni grad države koja pretenduje da bude sljedeća članica EU - upozorava za RSE Čabarkapa. U ovom gradu je prošle godine otkriven i spomenik pripadniku Vojske Jugoslavije Predragu Leovcu, koji je stradao u sukobima na Košarama, na Kosovu 1999. Otvaranju spomenika prisustvovao je i tadašnji premijer Srbije Miloš Vučević. - Ministarstvo kulture je ljetos – kada je bio aktuelan spomenik ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću - navelo da će sve nezakonite spomenike ukloniti, ali ovaj spomenik u Pljevljima nije ni spomenut - ističe Čabarkapa. Iz Ministarstva nisu odgovorili na upit RSE o sudbini spomenika u Pljevljima. Prema NVO koje se bave ljudskim pravima i ratnim zločinima, oni nisu ispunjavali zakonske uslove da kao 'istaknute ličnosti' dobiju ulice i spomenike. Naime, Zakon o spomen obilježjima propisuje da ga nije dozvoljeno podizati licima koja su u istoriji Crne Gore ili šire imale negativnu ulogu. <h2>Da li i šta Crna Gora dobija od ovakvih poteza?</h2> &nbsp;- Ovakvim potezima se narušavaju i dobrosusjedski odnosi i sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, jer su vojnici iz Crne Gore koji su stradali u tim državama dobili svoje ulice - ističe Čabarkapa za RSE. Crna Gora već ima "iskustvo" s narušavanjem odnosa sa susjedima zbog naziva. Naime, odluka kotorskih vlasti da glavni gradski bazen nosi ime po Zoranu Džimiju Gopčeviću izazvala je prije četiri godine osude Hrvatske. Gopčević je jedan od najuspješnijih crnogorskih vaterpolista koji je ratnih devedesetih bio čuvar u bokokotorskom logoru Morinj u kome su mučeni ratni zarobljenici iz Hrvatske. Međutim, nije procesuiran. Preminuo je 2000, sedam godina prije nego što je hrvatsko tužilaštvo dostavilo crnogorskim kolegama materijal o osumnjičenima za zločine u Morinju. Ovo je sada jedno u seriji otvorenih pitanja Crne Gore i Hrvatske. Odnosi dvije države su pogoršani 2024. nakon što je Skupština Crne Gore - na predlog Demokratskog fronta predsjednika parlamenta Andrije Mandića i Demokrata vicepremijera Alekse Bečića - izglasala Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Zagreb je potom proglasio lidere ovih partija za nepoželjne osobe i kao član EU spriječio Crnu Goru da zatvori pregovaračko poglavlje o vanjskoj i bezbjednosnoj politici. <h2>Crna Gora ima svoje heroje iz 90-ih</h2> Sagovornica RSE-a naglašava da Crna Gora ima svoje heroje iz vremena ratnih devedesetih. - To su ljudi poput kontraadmirala Krsta Đurovića i Vladimira Barovića, koji su branili crnogorsko čojstvo i junaštvo. Oni su se snažno protivili napadu na Hrvatsku, dok je crnogorski državni vrh slao mlade momke da ginu u ime osvajačke politike tadašnje države - istakla je Čabarkapa. Dvojica kontraadmirala nisu pristala da, po komandi tadašnje JNA, napadnu Hrvatsku 1991. Đurović je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima, dok je Barović izvršio samoubistvo. Naime, nakon što je Hrvatska u junu 1991. proglasila nezavisnost od bivše Jugoslavije, jugoslovenska vojska i crnogorski rezervisti su četiri mjeseca kasnije izvršili agresiju na Dubrovnik, grad pod zaštitom UNESCO-a. Agresija na Dubrovnik - u kojoj su učestvovali pretežno građani Crne Gore - najveća je sramota njenoj novijoj istoriji, ocijenile su nevladine organizacije HRA i CGO. Skupština Cetinja donijela je ove godine odluku da jedna ulica u tom gradu dobije ime po Krstu Đuroviću.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ulične table i novo "čitanje" ratova 90-ih u Crnoj Gori

Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova dao je saglasnost da u dalju proceduru ide prijedlog da Pavle Bulatović, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova i ministar odbrane Savezne Republike Jugoslavije, dobije spomen-obilježje u Podgorici davanjem po njemu naziva jednoj ulici. 
Ovaj prijedlog 30. oktobra 2023. godine podnijeli su funkcioneri Demokratske Crne Gore Mitar Vuković i Vladimir Čađenović, ali je izjašnjenje o njemu odloženo sve dok se ne dobije mišljenje Ministarstva kulture i medija.
Predsjednik Savjeta Dragutin Vučinić juče je saopštio da je ministarstvo odgovorilo da nemaju zakonskog osnova da daju mišljenje u ovom slučaju i uputilo Savjet na Skupštinu Glavnog grada, piše Dan.
Jedan od predlagača Mitar Vuković saopštio je da narod Crne Gore zna ko je Pavle Bulatović.
- To je primjer moralnosti, čestitosti i poštenja - dodao je Vuković.
Odbornik Ujedinjene Crne Gore Milivoje Brković poručio je da bi nazivanje ulice po nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova bio svojevrsni doprinos u borbi protiv kriminala. Odbornik Evropskog saveza Miloš Đuričković je rekao da u javnosti postoji podijeljeno mišljenje o liku i djelu Pavla Bulatovića. On je pitao da li se ulica Bulatoviću daje na osnovu toga što je on bio ličnost kao komšija ili brat, ili zbog funkcija i pozicija koje je obavljao.
Predsjednik Savjeta Dragutin Vučinić saopštio je da ne može da stoji da postoje podijeljena mišljenja o liku o djelu Pavla Bulatovića.
- Ministar unutrašnjih poslova je bio narodski čovjek i nijedan Crnogorac ne može potvrditi da je bilo koga politički isključivao u svim poslovima kojima se bavio - rekao je Vučinić.
Nakon ove odluke Savjet treba da dobije predlog koja bi to ulica bila na šta se opet izjašnjavaju.
Savjet je razmatrao 14 novih predloga pristiglih za imenovanje saobraćajnica. Prihvaćeno je da u dalju proceduru ide predlog Radana Nikolića, predsjednika NVO Udruženje boraca ratova od 1990. godine, da ulicu dobije Darko Vlahović, mlađi vodnik Jugoslovenske narodne armije i predlog direktora Muzeja i Galerija Dragana Radovića da ulicu dobije ikonopisac Vasilije Đinovski.
- Porodica Đinovski je ostavila veliki trag. Oslikali su 135 ikonstasa u Crnoj Gori među kojima su Crkva Svetog Đorđa, Ćelija Piperska - saopštio je Vučinić.
Odbijen je predlog Snežane Brnović, direktorice firme Oblun, koja je predložila da ulica u selu Briđe, u kojoj je eko rezort Oblun, dobije ime ulica odiva. Član Savjeta Saša Šćekić saopštio je da bi trebalo voditi računa o javnom, a ne o privatnom interesu. Ocijenio je da u ovom slučaju preovladava privatni interes. 
Odbornik DNP-a Ranko Milić saopštio je da zna šta je odiva i poštuje ih, ali da mu je nejasan naziv odiva.
U dalju proceduru nije pošao predlog Dejana Baltića da saobraćajnica u nastavku Ulice Vukosava Božovića na Murtovini dobije naziv. Konstatovano je da je predloženo imenovanje privatnog puta za koji su vlasnici dali saglasnost, ali da je neophodno prvo da se on ekspropriše.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović uputila je predlog Savjetu za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova da šetalište uz Moraču dobije ime po crnogorskom arhitekti Vukoti Tupi Vukotiću.
- Uvažavajući nemjerljiv doprinos koji je arhitekta i urbanista Vukota Tupa Vukotić dao razvoju glavnog grada, uputila sam predlog Savjetu da šetalište uz Moraču – na potezu od Sastavaka do mosta Milenijum – ponese ime ovog izuzetnog stvaraoca -saopštila je Borovinić Bojović.
Poseban razlog da upravo ovo šetalište nosi ime Vukotića, kako je navela, jeste činjenica da je rijeka Morača bila njegova vječita inspiracija. Na njenim obalama nastala je plaža Labud.
- Jedan od mnogih planova na kojima je Vukotić takođe ostavio snažan pečat jeste Blok pet – urbanističko rješenje koje je stvorilo prostor za život u punom smislu te riječi – funkcionalan, zelen, prostran i prilagođen čovjeku. Bio je to kvart sa dušom – a to je i danas, nakon više od četiri decenije. Imenovanjem šetališta po Vukotiću djelimično se odužujemo stvaralačkom duhu koji je oblikovao identitet savremene Podgorice i ostavio za sobom nasljeđe od trajnog značaja“, zaključila je Borovinić Bojović.
Nije prošao ni predlog Dragoljuba Petkovića da ulicu dobije Jovan Jošo Vukčević, sveštenik Lješanskog bataljona u Balkanskom ratu. Milivoje Brković (UCG) je saopštio da bi mu ulicu trebalo dati u Lješanskoj nahiji. Dragutin Vučinić smatra da bi trebalo dopuniti biografiju sa podacima da li on ima još neku zaslugu osim što je bio sveštenik, jer bi u suprotnom, i Kuči i Piperi imali pravo da predlažu sveštenike bataljona.
Članovi odbora odložili su izjašnjenje o predlogu Dragutina Vučinića za imenovanje tri saobraćajnice koje se bočno odvajaju od Ulice Husinjskih rudara dok Sekretarijat za prostorno planiranje ne dostavi opis saobraćajnica.
Odbijen je predlog da se Ulica Omera Salagića u Doljanima preimenuje u Ulicu Ilije Kuča, ali da se Ankarski bulevar preimenuje u Ljubljansku ulicu.

Data saglasnost da Pavle Bulatović dobije ulicu u Podgorici

Humanitarna situacija u Gazi se pogoršava, a Palestinci su izloženi jakim kišama i padu temperatura, bez bezbjednog skloništa, naveli su u izjavi visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas i dvije komesarke.
- Djeca ostaju van škola. Medicinske ustanove jedva funkcionišu, sa minimalnim brojem osoblja i opreme - navodi se u izjavi Kalas i komesarki Hadje Lahbib i Dubravke Šuice.
Pozvale su Izrael da dozvoli međunarodnim nevladinim organizacijama da rade i pružaju pomoć civilima kojima je potrebna u Palestini i dodale da bez njih humanitarna pomoć ne može biti isporučena u obimu potrebnom da bi se spriječio dalji gubitak života u Gazi.
- Da bi se pomoć isporučila brzo, bezbjedno i u potrebnom obimu, međunarodne nevladine organizacije moraju biti u stanju da djeluju na održiv i predvidljiv način. Bez njih, pomoć ne može doći do ljudi kojima je potrebna - navodi se u izjavi objavljenoj na sajtu Evropske službe za spoljne poslove.
Dodaje se da isporuka humanitarne pomoći i pružanje usluga civilima zavisi od pristupa. Prema međunarodnom humanitarnom pravu, sve strane u sukobu moraju dozvoliti i olakšati brz i nesmetan protok principijelne humanitarne pomoći, navele su.

Evropske zvaničnice pozivaju Izrael da pusti pomoć Palestincima, upozorile na teško stanje zbog zime

Hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović poručio je da poruke mira i saradnje treba da budu zajednička vrijednost u regionu i susjedstvu, reagujući na optužbe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da su Hrvatska, Albanija i Kosovo formirali vojni savez protiv srpskog naroda.
– Hrvatska je članica Evropske unije i sve što radi u međunarodnim odnosima radi transparentno – kazao je Božinović.
On je to izjavio nakon učešća na tradicionalnom svečanom prijemu koji je organizovalo Srpsko narodno vijeće (SNV) povodom obilježavanja Božića po julijanskom kalendaru, ističući da su mir i saradnja temelj stabilnosti u regionu.
Dan ranije, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom posjete Trebinju, u entitetu Republika Srpska u Bosni i Hercegovini, izjavio da Hrvatska, Albanija i Kosovo nijesu formirali savez protiv Austrije, jer je ta država vojno neutralna, već protiv Srbije i srpskog naroda.
– U Beogradu dobro razumijemo novi vojni savez stvoren između Zagreba, Prištine i Tirane – rekao je Vučić.
U martu 2025. godine ministri odbrane Hrvatske, Albanije i Kosova potpisali su u Tirani Deklaraciju o jačanju odbrambene saradnje. Iz Vlade Hrvatske ranije je za Radio Slobodna Evropa saopšteno da Deklaracija ne teži formiranju vojnog saveza, niti je takav savez potreban uz postojeće mehanizme NATO-a.
Hrvatska i Albanija su članice NATO-a, dok Kosovo, čiju nezavisnost Srbija ne priznaje, nije dio Sjevernoatlantske alijanse.

Hrvatski ministar pozvao na saradnju u regionu nakon Vučićevih optužbi

Obilne padavine dodatno otežavaju odvijanje saobraćaja na više putnih pravaca širom zemlje, zbog čega su nadležne službe u stanju pojačane pripravnosti i kontinuirano prate stanje na terenu. Upravo nakon početka obilnih padavina, juče je, prije odronjavanja zemlje, bez odlaganja zatvoren putni pravac preko Sokolovine, navodi se u saopštenju Ministarstva saobraćaja (MS).&nbsp;
Kako su istakli, iako su velike količine padavina pojava koja izaziva ozbiljne probleme i u mnogo razvijenijim državama, blagovremenom reakcijom nadležnih službi spriječene su teže posljedice, a bezbjednost građana i učesnika u saobraćaju stavljena je na prvo mjesto.&nbsp;
Ministarstvo saobraćaja, dodaju, ostaje u potpunosti posvećeno principima transparentnosti, zakonitosti i odgovornog upravljanja infrastrukturom, uz punu saradnju sa nadležnim institucijama i kontinuirano praćenje situacije na terenu, kako bi se zaštitio javni interes i bezbjednost svih građana.
Iz ovog resora su saopštili da su u proteklom periodu više puta podnosilo inicijative nadležnom tužilaštvu u vezi sa izgradnjom puta Berane – Kolašin, na dionici Lubnice – Jezerine.
Dešavanja na ovom putnom pravcu, kako dodaju, potvrđuju stav Ministarstva da svaki infrastrukturni projekat kod kojeg postoje indicije nepravilnosti mora biti detaljno i do kraja ispitan, kako bi se utvrdilo da li je bilo propusta u planiranju, ugovaranju i realizaciji radova, kao i ko snosi odgovornost za eventualne nepravilnosti.
- Istovremeno, jasno je da institucionalna odgovornost mora da postoji i da se svaki slučaj mora rasvijetliti do kraja, ali se ne može prihvatiti odgovornost za projekte koji su planirani, ugovoreni i realizovani u ranijim periodima, bez utvrđivanja stvarne i individualne odgovornosti onih koji su u njima učestvovali. Posjećamo da je ugovor o izgradnji navedene dionice zaključen 2016. godine sa kompanijom Euroasfalt, te da je konačna cijena završenih radova značajno premašila iznos predviđen osnovnim ugovorom, što dodatno nameće potrebu za potpunim rasvjetljavanjem svih okolnosti ovog projekta - zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Obilne padavine prave probleme u saobraćaju, nadležne službe prate situaciju na terenu

Dok se Crna Gora suočava sa ozbiljnim poplavama, prekidima saobraćaja i ugroženom imovinom građana, država faktički ne funkcioniše – nema obraćanja javnosti, nema kriznog štaba, niti jasnih i pravovremenih informacija. Umjesto odgovora i koordinacije, građanima je ponuđena institucionalna tišina, upozorava generalni sekretar Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj, Miloš Bukilić.
Bukilić ističe da je situacija u regionu jasan pokazatelj razlike između odgovornog i neodgovornog upravljanja krizama.
– U Albaniji su poplave znatno manjeg intenziteta nego u Crnoj Gori, ali nadležni organi zasijedaju, donose planove, raspoređuju resurse i na svakih sat vremena obavještavaju javnost o stanju na terenu. Tako se ponaša odgovorna država – naveo je Bukilić.
Suprotno tome, u Crnoj Gori je, kako tvrdi, politički vrh praktično odsutan u trenutku kada je veliki dio zemlje pogođen vanrednim okolnostima.
– Većina ministara, državnih sekretara i poslanika nalazi se van zemlje. Prema dostupnim informacijama, do 12. januara gotovo niko iz političkog vrha nije prisutan, dok su građani prepušteni sami sebi, a brojna područja pod vodom – kazao je Bukilić.
On upozorava da građani nemaju osnovne informacije o stanju na terenu, niti o mjerama koje se eventualno sprovode.
– Ne zna se šta se dešava sa ugroženim porodicama, da li im se pruža adekvatna pomoć, gdje su smješteni i ko je odgovoran za njihovu bezbjednost. Ne postoje zvanični podaci o broju ugroženih domaćinstava, evakuisanih građana niti o konkretnim mjerama koje su preduzete – rekao je Bukilić.
Posebno zabrinjava, dodaje, činjenica da se obilne padavine nastavljaju i narednih dana, što može dodatno pogoršati stanje u već ugroženim područjima.
– Dok se situacija na terenu pogoršava, država ne pokazuje ni minimum organizovanosti i komunikacije. Ovo više nije nemar – ovo je potpuni slom sistema upravljanja krizama – naglasio je Bukilić.
Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj poručuje da ćutanje vlasti u vanrednim okolnostima predstavlja direktan udar na povjerenje građana u institucije.
– Država koja u trenutku ugroženosti ne komunicira sa svojim građanima prestaje da ispunjava svoju osnovnu funkciju. Građani Crne Gore imaju pravo da znaju ko upravlja krizom, koje su mjere preduzete i zašto se niko ne obraća javnosti dok voda ulazi u kuće, putevi nestaju, a ljudi ostaju bez osnovne sigurnosti – poručio je Bukilić.

Tag: naziv-ulice

Ulične table i novo "čitanje" ratova 90-ih u Crnoj Gori

Data saglasnost da Pavle Bulatović dobije ulicu u Podgorici

Evropske zvaničnice pozivaju Izrael da pusti pomoć Palestincima, upozorile na teško stanje zbog zime

Hrvatski ministar pozvao na saradnju u regionu nakon Vučićevih optužbi

Obilne padavine prave probleme u saobraćaju, nadležne službe prate situaciju na terenu

Bukilić: Poplave paralizovale Crnu Goru, iz državnog vrha ni glasa

PRATITE TVe UŽIVO