Više državno tužilaštvo u Podgorici je samoinicijativno formiralo predmet zbog bakljade povodom smrti ratnog zločinca Nebojše Pavkovića koja je prije tri dana organizovana na visećem mostu u Podgorici. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.2368%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakljada-u-podgorici-u-cast-ratnog-zlocinca-nebojse-pavkovica-medu-ucesnicima-i-odbornik-glavnog-grada&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovaj predmet je, kako je saopšteno Televiziji E iz VDT-a, u fazi izviđaja.
- Od strane tužilaštva dat je nalog službenicima Uprave policije da prikupe obavještenja od učesnika događaja i izvrše sve provjere vezano za isti, a nakon dostavljanja traženih obavještenja, tužilaštvo će izvršiti analizu u cilju ocjene da li se u radnjama nekog lica stiču elementi bića krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti - kazali su nam u VDT-u.
Ovu bakljadu su, prema pisanju medija, organizovale organizacije Zor Đevojke i Srpska Nit, a među pristunima je bio i odbornik u Skupštini Glavnog grada Milivoje Brdža Brković.
Pavković je obavljao brojne dužnosti u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a protiv njega i drugih generala je krajem 2003. podignuta optužnica Haškog tribunala.
On je 2005. izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu, dok je 2009. godine proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen na 22 godine zatvora za deportacije, prisilna premještanja, ubistva, progone i druga nehumana djela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

VDT formiralo predmet povodom bakljade u čast ratnog zločinca Nebojše Pavkovića

Organizacije Zor Đevojke i Srpska Nit danas su na Visećem mostu u Podgorici organizovale bakljadu povodom smrti ratnog zločinca Nebojše Pavkovića, a među pristunima je bio i odbornik u Skupštini Glavnog grada Milivoje Brdža Brković, piše CdM.
Nadležni, kako dodaju, nijesu reagovali.
Pavković je obavljao brojne dužnosti u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a protiv njega i drugih generala je krajem 2003. podignuta optužnica Haškog tribunala.
On je 2005. izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu, dok je 2009. godine proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen na 22 godine zatvora za deportacije, prisilna premještanja, ubistva, progone i druga nehumana djela.

Bakljada u Podgorici u čast ratnog zločinca Nebojše Pavkovića, među učesnicima i odbornik Glavnog grada

Osuđeni ratni zločinac Nebojša Pavković sahranjen je 22. oktobra u Aleji zaslužnih građana u Beogradu uz najviše vojne počasti.
Sahrani su, uz vojni vrh, prisustvovali ministri u Vladi Srbije, izaslanica predsjednika Srbije, pojedini haški osuđenici i veterani rasformiranih ratnih jedinica.
- Sahrana Nebojše Pavkovića u Aleji zaslužnih građana predstavlja otvoreno poricanje sudski utvrđenih činjenica i ruganje žrtvama - ocijenio je nevladin Fond za humanitarno pravo.
Nekadašnji komandant Treće armije Vojske Jugoslavije osuđen je pred Haškim tribunalom na 22 godine zatvora zbog ratnih zločina nad albanskim civilima tokom rata na Kosovu 1999.
Iz zatvora u Finskoj pušten je krajem septembra zbog zdravstvenog stanja, a umro je u Beogradu 20. oktobra.
U Aleji zaslužnih građana sahranjen je uz državnike, književnike, pjesnike, glumce i druge ličnosti koje su svojim radom i djelom zadužile Srbiju.
Na tom mjestu je, pored ostalih, sahranjen i prvi demokratski premijer Srbije Zoran Đinđić.
- Ovo je uvreda i za sve one koji su ranije sahranjeni u Aleji zaslužnih građana - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Aleksandar Popov iz nevladinog Centra za regionalizam.
<h2>Najviše počasti za osuđenog ratnog zločinca</h2>
Pavković je ispraćen uz počasnu paljbu i orkestar Garde Vojske Srbije.
Sahrani u Aleji zaslužnih građana na Novom grublju u Beogradu prisustvovali su ministri u Vladi Srbije Bratislav Gašić, Milica Đurđević Stamenkovski i Nikola Selaković.
Na sahrani su bili i načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović, bivši šef obavještajne službe Aleksandar Vulin i predsjednik Komisije Vlade Srbije za nestala lica Veljko Odalović.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poslao je vijenac i izaslanicu - savjetnicu Suzanu Paunović, a na sahrani je bio i njegov sin Danilo.
- Odavanjem državnih počasti osuđenom ratnom zločincu, uz lažnu sliku 'časti, hrabrosti i službe otadžbini', vlast pojačava pritisak na 'zarobljeno društvo' u Srbiji, posebno na mlade, da stanu u odbranu 'heroja koji su branili srpski narod' . navela je osnivačica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić.
Sahrani su prisustvovali i drugi osuđenici koji su u Hagu služili kazne za najteže zločine tokom ratova devedesetih, poput Vladimira Lazarevića, Nikole Šainovića i Veselina Šljivančanina.
Pavkovića je ispratio i nekadašnji komandant 125. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije Dragan Živanović koji je pred sudom u Prištini optužen za masakr albanskih civila u Meji i drugim selima oko Đakovice tokom rata 1999.
- Ovdje se zločinci smatraju herojima. To je priprema da se generacije koje dolaze indoktriniraju tako da sve ovo može da se ponovi u neko doba - upozorava Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam.
"Počast" Pavkoviću je, uz Vojsku Srbije, odalo i udruženje veterana "Crvenih beretki".
Ova jedinica, koja je učestvovala u zločinima tokom ratova devedesetih, rasformirana poslije ubistva Zorana Đinđića.
Njeni pripadnici osuđeni su za atentat na prvog demokratskog premijera Srbije, ali i druga politička ubistva.
Prije sahrane, u Domu Vojske je održana komemoracija kojoj je, uz ostale, prisustvovao i direktor Kancelarije za Kosovo i pregovarač Beograda u briselskom dijalogu o normalizaciji odnosa sa Prištinom Petar Petković.
<h2>Ko odlučuje o sahrani u Aleji zaslužnih građana?</h2>
Prema Odluci o upravljanju grobljima i sahranjivanju na teritoriji Beograda, u Aleji zaslužnih građana mogu biti sahranjeni oni koji su bili istaknuti i dali odgovarajući doprinos u oblasti rada u kojoj su radili.
Prijedlog o sahrani na ovoj posebnoj parceli daje institucija čiji je preminuli bio član, uz prethodnu saglasnost članova porodice.
O prijedlogu odlučuje Komisija za ocjenu opravdanosti koju formira gradonačelnik Beograda.
Tu Komisiju, prema odluci, čine "predstavnici nadležnih ministarstava, Srpske akademije nauka i umetnosti, Olimpijskog komiteta Srbije, nadležne organizacione jedinice Gradske uprave Grada Beograda i drugi".
Iz Službe za medije Grada Beograda nisu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa na čiji je prijedlog Nebojša Pavković sahranjen u Aleji zaslužnih građana, niti kojim se kriterijumima rukovodila Komisija koja je donijela takvu odluku.
<h2>Za šta je 'zaslužan' Pavković?</h2>
U vrijeme rata na Kosovu bio je komandant Treće armije Vojske Jugoslavije.
"Odbrana Kosova je strateški cilj i naš glavni nacionalni interes", govorio je u martu 1999. pred početak NATO intervencije koja je pokrenuta zbog zločina srpskih snaga nad albanskim stanovništvom.
Po okončanju rata, tadašnji predsjednik Jugoslavije Slobodan Milošević dodijelio mu je "Orden slobode", a u februaru 2000. unaprijeđen je u načelnika Generalštaba.
Na tom položaju je bio i kada je masovnim demonstracijama 5. oktobra srušen Miloševićev režim. Novi predsjednik Jugoslavije Vojislav Koštunica penzionisao ga je tek dvije godine kasnije.
Tužilaštvo u Hagu je 2003. protiv njega podiglo optužnicu za ratne zločine, a Pavković se predao 2005.
Prvostepenom presudom iz 2009. poglašen je krivim po svim tačkama optužnice i osuđen za deportacije, prisilna premještanja, ubistva, seksualno zlostavljanje i progone albanskih civila sa Kosova, kao i razaranje vjerskih objekata i kršenje zakona i običaja ratovanja.
- Putem široko rasprostranjene i sistematske kampanje terora i nasilja albansko stanovništvo na Kosovu je trebalo raseliti kako unutar, tako i izvan Kosova - navodi se u presudi.
Zajedno sa Pavkovićem, osuđeni su i bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Dragoljub Ojdanić, nekadašnji zapovjednik Prištinskog korpusa Vladimir Lazarević, policijski general Sreten Lukić i bivši potpredsjednik Vlade SR Jugoslavije Nikola Šainović.
Šainović, Pavković i Lukić su presudom označeni kao ključni učesnici "u zajedničkom zločinačkom poduhvatu", čiji je cilj bila "promjena etničke ravnoteže radi zadržavanja srpske kontrole" nad Kosovom.
Sam Pavković je učešće u ratu na Kosovu &nbsp;nazivao "herojskom odbranom" Kosova.
To se, pored ostalog, našlo i u njegovom ratnom dnevniku koji je promovisan u Domu Vojske Srbije 2019. uz video obraćanje Pavkovića.
Četiri godine kasnije se iz zatvora video linkom uključio i na javni čas jedne škole u Vojvodini.
<h2>Veličanje osuđenih ratnih zločinaca</h2>
Vlast i provladini mediji u Srbiji su Nebojšu Pavkovića nazivali "herojem" i "junakom".
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u telegramu saučešća napisao da je Pavković "ostavio trag oficira koji je svoju dužnost obavljao sa snažnim osjećajem odgovornosti, posvećenosti i pripadnosti Srbiji".
"Generacije vojnika i starešina pamtiće ga po radu, disciplini i uvjerenju da se uniforma nosi sa čašću, a reč drži kao zavjet", naveo je Vučić.
U vrijeme u kom su počinjeni zločini na Kosovu za koje je Pavković osuđen, Vučić je bio ministar informisanja u Vladi Srbije.
Ivica Dačić, lider socijalista, nekadašnje partije Slobodana Miloševića, a koji je danas na čelu srpske policije poručio je da je Pavković "u teškim vremenima branio čast i dostojanstvo Srbije i njene vojske".
Predsjednik vladajuće Srpske napredne stranke i bivši premijer Miloš Vučević ocijenio je da je na ponos Srbije što je uspjela da vrati "dva velika ratna komandanta" - Nebojšu Pavkovića i Vladimira Lazarevića.
Lazarević je u Srbiju stigao 2015. vladinim avionom nakon što je izdržao dvije trećine kazne za zločine na Kosovu.
Na aerodromu su ga dočekali ministri, a nakon toga dobio je mjesto predavača na vojnoj akademiji, a potom i titulu počasnog građanina jedne opštine na jugu Srbije.
<h2>Uz koga je Pavković sahranjen?</h2>
U Aleji zaslužnih građana sahranjeni su glumci, književnici, pjesnici, sportisti, pevači, političari i druge značajne ličnosti koje su zadužile Srbiju.
Izgrađena je1965. godine kao posebna arhitektonska cjelina gde je do sada sahranjeno više od 800 ličnosti.
Zbog koncepta da su svi sahranjeni "jednaki po zaslugama - bez obzira na zanimanje", izgled ploča je isti.
Na ovom mjestu sahranjeni su prvi demokratski premijer Srbije Zoran Đinđić, književnik i dobitnik Nobelove nagrade Ivo Andrić, te književnici Danilo Kiš, Meša Selimović, Miloš Crnjanski, pjesnik Vasko Popa, slikari Petar Lubarda i Paja Jovanović.
U Aleji zaslužnih građana sahranjeni su i glumci Danilo Bata Stojković, Zoran Radmilović, Olivera i Rade Marković, Dragan Nikolić i Milena Dravić, Petar Kralj i drugi.
U Aleji je i nekadašnji predsjednik Jugoslavije, akademik Dobrica Ćosić, koji je bio jedan od glavnih ideologa srpskog nacionalizma devedesetih.
To su i godine kada su u Aleji počele sahrane sve više ljudi sa estrade, pa su tamo danas i pjevači narodne muzike poput Džeja Ramadanovskog, Šabana Šaulića i Predraga Cuneta Gojkovića.

Državne počasti u Beogradu za ratnog zločinca

Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Amfilohije Radović, koji je preminuo 2020. godine, biće prvi vjerski poglavar kojem je dodijeljen Orden Crne Gore namijenjen šefovima ili visokim zvaničnicima država i međunarodnih organizacija. No, izgleda da ovakva odluka ne iznenađuje i ne brine čak ni veći dio opozicije. Ovakva odluka predsjednika države Jakova Milatovića, objavljena u nedjelju putem naloga na društvenim mrežama, ali ne i na zvaničnoj internet stranici, ponovo je otvorila brojna pitanja, poput onih o odvojenosti crkve od države, te poziciji SPC u Crnoj Gori. Samom objavom Milatovića da će nekadašnji mitropolit SPC biti naredni nosilac najvišeg državnog priznanja koje je namijenjeno stranim zvaničnicima, postavlja se pitanje po kojoj osnovi Amfilohiju Radoviću može pripasti pomenuti orden. S obzirom na odvojenost crkve od države čak i u Srbiji gdje je, zvanično, sjedište SPC, ne postoji zakonska odredba na osnovu koje se odlikovanje može uručiti jednom vjerskom poglavaru, i to u drugoj zemlji. U slučaju da se SPC u Crnoj Gori tretira kao „međunarodna organizacija“, time se priznaje da je riječ o pravnom licu čije je sjedište u drugoj državi, što ukazuje na to da se finansiranje i interesi vezuju, prije svega, za matičnu zemlju. <h2>Suluda logika</h2> Gotovo cijela crnogorska javnost ostala je prethodnih dana nijema na najavu Milatovića o posthumnom odlikovanju mitropolita Amfilohija. Glas su „podigli“ jedino iz političke platforme Evropski savez, koji čine Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija i Liberalna partija. Jedan od lidera tog saveza Vatroslav Belan povezao je, u razgovoru za Pobjedu, odluku Milatovića sa smrću Nebojše Pavkovića, generala Vojske Jugoslavije osuđenog za ratne zločine na Kosovu u prvoj polovini 1999. godine. - Za očekivati je bilo da uruči i orden danas preminulom ratnom zločincu Nebojši Pavkoviću, jer je Amfilohije propovijedao da ljudima koji nijesu vjerni Rusiji „živo meso sa njihovog tijela treba da otpadne“, a Pavković je tu kletvu i ideologiju sprovodio, zbog čega je i osuđen u Hagu. Dakle, vodeći se Milatovićevom suludom logikom, ratni zločinac Pavković posthumno zaslužuje najviše državno priznanje za visoke funkcionere stranih država i više od Amfilohija, jer je na Kosovu radio ono što je Amfilohije propovijedao – kazao je Belan za Pobjedu. <h2>Litije za EU</h2> U objavama je predsjednik države naveo kako „povodom petogodišnjice od upokojenja“ posthumno dodjeljuje najviši državni orden čovjeku koji je nekada bio na čelu jedine mitropolije u Crnoj Gori. Kako je naveo, „mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije ostavio je neizbrisiv trag u duhovnom i društvenom životu Crne Gore tokom gotovo tri decenije na čelu Mitropolije crnogorsko-primorske“. Osvrćući se na njegovu biografiju, podsjetio je na Amfilohijevo izuzetno znanje koje je sticao na teološkim, bogoslovskim i filološkim studijama u Beogradu, Bernu, Rimu i Atini, „postavši jedan od najobrazovanijih episkopa pravoslavnog svijeta“. - Svojim ugledom u cijelom hrišćanskom svijetu dao je značajan doprinos i međunarodnom ugledu Crne Gore. U ključnom istorijskom trenutku, tokom referenduma o nezavisnosti Crne Gore 2006. godine, njegovi pozivi na sabornost i međusobno poštovanje doprinijeli su da Crna Gora kroz ovaj proces prođe mirno i bez sukoba. Time je dao nemjerljiv doprinos očuvanju mira i stabilnosti u zemlji – naveo je Milatović u obrazloženju dodjele ordena.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250709200744_2b2459f6fa3b0d5cf08c82099871b41ab8f9a53ffcc947e6d8476594010f2bf9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250709200744_2b2459f6fa3b0d5cf08c82099871b41ab8f9a53ffcc947e6d8476594010f2bf9" data-rendition-name="original" width="970" height="600" loading="lazy" alt="Vatroslav Belan"> </figure>  Takođe je podsjetio na dešavanja tokom posljednje dvije godine života Radovića. - Postao je simbol duhovnog otpora, naročito tokom 2019. i 2020. godine, kada je predvodio litije povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su ubrzo poprimile šire društveno značenje i postale simbol mirnog građanskog otpora. Masovnost i trajanje litija predstavljali su jedan od ključnih faktora koji su doprinijeli mirnoj promjeni višedecenijske vlasti, što je Crnoj Gori otvorilo put ka punopravnom članstvu u EU – smatra predsjednik države. Zaključujući razloge dodjele najvećeg državnog odlikovanja mitropolitu Amfilohiju, Milatović je istakao kako na taj način „Crna Gora odaje priznanje njegovom doprinosu očuvanju duhovne tradicije, izgradnji društvenog mira u najosjetljivijim trenucima naše savremene istorije, kao i njegovoj ulozi u unapređenju međunarodnog ugleda naše zemlje“. <h2>Odlikovanje</h2> Prema Zakonu o državnim odlikovanjima i priznanjima, Orden Crne Gore je najviše državno odlikovanje namijenjeno vrlo uskom krugu ljudi. Naime, dodjeljuje se „predsjednicima ili suverenima država i liderima međunarodnih organizacija“ kojima se uručuje na velikoj ogrlici, odnosno „drugim visokim zvaničnicima stranih država ili međunarodnih organizacija“ za koje je predviđeno nošenje na lenti. Istim aktom precizira se i oblik, odnosno materijal od kojeg se izrađuje ogrlica na kojoj se nalazi orden. - Velika ogrlica je od srebra, dužine 950 mm i sastoji se od 10 članaka kružnog oblika, prečnika 30 mm, koji su međusobno povezani dekorativnim prepletima iz pletenice uz ordenske zvijezde i ordenskog znaka. Na člancima su karakteristični detalji iz crnogorske istorije i kulture: grb Vojislavljevića, grb Petrovića, pečat arhonta Petra, pečat Petra I, grb Balšića, grb Crnojevića, element iz „Oktoiha“ sa slovom K, slovo R sa krunom iz knjige Božidara Vukovića, portret majke Crnogorke sa karijatide na Mauzoleju na Lovćenu i portret crnogorskog ratnika sa slike Petra Lubarde „Bitka na Vučjem dolu“. Na veliku ogrlicu se kači ordenski znak – stoji u zakonu. Odlikovanje svečano uručuje predsjednik države ili njegov lični izaslanik, iznošenjem javnog saopštenja teksta ukaza, predajom znaka odlikovanja i uručivanjem povelje. U slučaju posthumnog odlikovanja, orden se predaje članovima porodice ili, ako ih nema, ukaz o odlikovanju se javno saopštava, a znak odlikovanja i povelja se mogu predati Narodnom muzeju Crne Gore. I pored svih spornih detalja dodjele Ordena Crne Gore, rijetki su bili oni koji su kritikovali odluku da najviše državno odlikovanje pripadne jednom vjerskom licu. Tim prije što je objavljeno da će već naredne sedmice, 28. oktobra, biti otkriven spomenik mitropolitu Amfilohiju kod Crkve Svetog Dimitrija u Kolašinu. Kip sa postamentom biće visok skoro četiri metra, a sama stojeća figura oko dva i po metra. Odluka o postavljanju ovog spomenika nije još ni donesena, jer će tek sjutra biti održana sjednica Skupštine te sjeverne opštine sa ovom tačkom dnevnog reda, ali se već zna da će prijedlog imati značajnu podršku odbornika. Uz onih manje od 37 odsto građana koji, prema anketi Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) smatraju da su borci protiv fašizma bili isključivo partizani, revizionizam je očigledno dovoljno napredovao da se može zažmuriti čak i na to da najviša državna odlikovanja pripadnu onima kojima to zakonski ne pripada. U skladu s time je i odluka većeg dijela opozicije, naročito Demokratske partije socijalista, da se ni juče ne oglase povodom dodjele Ordena Crne Gore Amfilohiju Radoviću.

Belan: Za očekivati je da Milatović odlikuje i generala Pavkovića

Predstavnici vlasti u Srbije iznijeli su ponedjeljak pohvale osuđeniku za ratne zločine, bivšem generalu Vojske Jugoslavije Nebojši Pavkoviću koji je preminuo u 79. godini u Beogradu.
Pavković je kao komandant Treće armije Vojske Jugoslavije pred Haškim tribunalom proglašen krivim po svim tačkama optužnice i pravosnažno osuđen na kaznu od 22 godine zatvora zbog deportacija, prisilnog premještanja, ubistava i progona albanskih civila s Kosova u prvoj polovini 1999.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u telegramu saučešća je naveo da je Pavković "ostavio trag oficira koji je svoju dužnost obavljao sa snažnim osjećajem odgovornosti, posvećenosti i pripadnosti Srbiji".
-- Generacije vojnika i starješina pamtiće ga po radu, disciplini i uvjerenju da se uniforma nosi sa čašću, a riječ drži kao zavjet. Svoj život posvetio je služenju zemlji i vojsci, a sjećanje na njega čuvaće oni koji su s njim dijelili i teške i ponosne dane- naveo je Vučić.
U vrijeme u kom su počinjeni zločini za koje je Pavković osuđen Vučić je bio ministar informisanja u Vladi Srbije.
Ivica Dačić, lider socijalista, nekadašnje partije Slobodana Miloševića, a koji je danas na čelu srpske plicije poručio je da je Pavković "u teškim vremenima branio čast i dostojanstvo Srbije i njene vojske".
Srbija je više puta kritikovana iz različitih međunarodnih izvora zbog odnosa prema osuđenim ratnim zločincima, između ostalog i u godišnjim izvještajima EU o napretku u procesu pridruživanja.
Poslije potvrde prvostepena presuda u Hagu 2014, Pavković je kaznu služio u zatvoru u Finskoj, a prijevremeno je pušten na slobodu 28. septembra ove godine, na zahtjev Vlade Srbije, zbog lošeg zdravstvenog stanja.
Liječenje je, uz garanciju srpskih vlasti, nastavio u Srbiji, na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu.
I poslije povratka u Srbiju u septembru, vlast u zemlji je o Pavkoviću govorila kao o "junaku" a ne o ratnom zločincu.
Pavković je od 2000. do 2002. obavljao dužnost načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije.
Tokom NATO bombardovanja Savezne republike (SR) Jugoslavije 1999. godine, bio je komandant Treće armije Vojske Jugoslavije.
Pavković je 2009. godine u Hagu proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen za deportacije, prisilna premještanja, ubistva i progone albanskih civila sa Kosova u prvoj polovini 1999.
Prvostepena presuda potvrđena je 2014. godine.
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove je u maju 2022. godine odbio zahtjev Pavkovića za prijevremeno puštanje na slobodu zbog "velike težine njegovih zločina i nedostatka rehabilitacije".
Haška optužnica protiv Pavkovića i drugih generala podignuta je krajem 2003, a 2005. godine je izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
Zajedno sa njim, osuđeni su i bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Dragoljub Ojdanić, nekadašnji zapovjednik Prištinskog korpusa Vladimir Lazarević, policijski general Sreten Lukić i bivši potpredsjednik Vlade SR Jugoslavije Nikola Šainović.
Šainović, Pavković i Lukić su presudom označeni kao ključni učesnici "u zajedničkom zločinačkom poduhvatu" nasilnog protjerivanja stotina hiljada albanskih civila sa Kosova od marta do juna 1999, čiji je cilj bila, kako je navedeno, "promjena etničke ravnoteže radi zadržavanja srpske kontrole" nad Kosovom.
Pavković i Lukić osuđeni su na po 22 godine zatvora, a Ojdanić i Lukić na po 15.
Prvooptuženi Slobodan Milošević je umro u pritvoru, dok je nekadašnji predsjednik Srbije Milan Milutinović oslobođen optužbi.
Svi optuženi su se dobrovoljno predali.

Predstavnici vlasti Srbije veličaju preminulog osuđenika za ratne zločine Pavkovića

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije i osuđeni ratni zločinac Nebojša Pavković, preminuo je danas u 79. godini, saopštio je predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević.
Pavković je bio osuđen za zločine nad civilima tokom rata na Kosovu.
Podsjetimo, Pavković je krajem septembra iz Haga doputovao u Srbiju zbog teškog zdravstvenog stanja.
Pavković je rođen u okolini Despotovca 1946. godine, pri čemu je završio vojnu akademiju, a potom je obavljao brojne dužnosti u ondašnjoj Jugoslovenskoj narodnoj armiji.
Protiv njega i drugih generala je krajem 2003. podignuta optužnica Haškog tribunala, a 2005. godine je izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
Tokom 2009. godine je proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen na 22 godine zatvora za deportacije, prisilna premještanja, ubistva, progone i druga nehumana djela.
Zajedno sa njim, osuđeni su i Vladimir Lazarević, Nikola Šainović, Dragoljub Ojdanić i Sreten Lukić.
Prvooptuženi Slobodan Milošević je umro u pritvoru, a Milan Milutinović je oslobođen optužbi.

Preminuo Nebojša Pavković

Policijski službenici iz Berana uhapsili su S.B. (18) i podnijeli krivičnu prijavu protiv njega zbog sumnje da je sredinom decembra provalio u jednu porodičnu kuću i iz nje ukrao dva pištolja i određenu količinu alkoholnog pića.
S.B. je uz krivičnu prijavu priveden postupajućem tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama na dalju nadležnost.
Osim toga, policija je izvršila i pretres stana i drugih prostorija koje koristi S.B. gdje je pronašla i oduzela revolver i startni pištolj, kao i improvizovani pištolj, „olovka“, za ispaljivanje malokalibarske municije.
Sa događajem je upoznat tužilac koji se izjasnio da se nakon sprovedenih vještaćenja u Forenzičkom centru protiv S.B. podnese i krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Neselektivno i pravovremeno preduzimanje mjera i radnji u cilju rasvjetljavanja svih oblika kriminaliteta, radi podizanja nivoa bezbjednosti u društvu i zaštite lične i imovinske sigurnosti naših građana prioritet je Uprave policije - poručuju iz policije.

Berane: Osamnaestogodišnjak osumnjičen da je iz jedne kuće ukrao dva pištolja i alkohol

Akcija za ljudska prava (HRA) smatra važnim da, u cilju obnove narušenog povjerenja u Upravu policije i jačanja njenog integriteta, &nbsp;Etički odbor za praćenje primjene Kodeksa policijske etike sprovede postupak i utvrdi da li je v.d. direktor Uprave policije Lazar Šćepanović tokom svog javnog nastupa <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/12/prvi-link.mp4" target="_blank">na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu 24. decembra</a>, kao i nakon njega, postupao u skladu sa policijskom etikom.
- Nakon razmatranja odgovora v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića na naš protest zbog neprimjerenog postupanja prema NVO Akcija za ljudska prava, konstatujemo da se on nije izvinio. Umjesto toga, izjavio je da mu nije jasno na osnovu čega smo se „pronašli“ u njegovom izlaganju. Takođe je ostao pri potrebi da omalovažava našu kritiku predloženih amandmana na Zakon o unutrašnjim poslovima tvrdeći da zakon nismo pročitali. Takve tvrdnje zasnovane su na proizvoljnoj interpretaciji sastanka održanog prije tri mjeseca, i to na sasvim drugu temu - naveli su iz HRA u saopštenju za javnost.
Advokat Veselin Radulović obavijestio je HRA da je već jutros podnio inicijativu Etičkom odboru radi utvrđivanja da li je Šćepanović, izjavama na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, kao i naknadnim reagovanjem na saopštenje HRA, povrijedio Kodeks policijske etike.
- Inicijativa se upravo odnosi na njegove izjave i način obraćanja i neprimjereno imitiranje direktorice HRA na sjednici Odbora, u kojima je netačno, van konteksta i na neprimjeren način prikazao sadržaj sastanka održanog u septembru - pojašnjavaju u HRA.
Ukazano je i na pokušaj diskreditacije Akcije za ljudska prava, dovođenjem njenog rada u vezu sa „odbranom kriminalaca“ i „skrivenim interesima“, kao i na iznošenje tvrdnji da su predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima u potpunosti usklađene sa evropskim standardima, iako mišljenje Evropske komisije o tim izmjenama još ne postoji.
- U inicijativi je ukazano na povredu člana 6 Kodeksa policijske etike, koji nalaže pristojno, stručno i principijelno postupanje u komunikaciji sa građanima i NVO, kao i člana 9 Kodeksa, koji se odnosi na očuvanje ugleda Policije i policijskog službenika u javnim nastupima. Akcija za ljudska prava zahvaljuje advokatu Veselinu Raduloviću na podnijetoj inicijativi i očekuje nepristrasnu i utemeljenu odluku Etičkog odbora - poručeno je u saopštenju za javnost.
Tekst pritužbe može se pogledati <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/12/Inicijativa-Etickom-odboru.pdf">OVDJE</a>.

HRA: Šćepanović pokušao da nas diskredituje, Etički odbor da ocijenio njegovo postupanje

Građani i građanke Crne Gore medijski prostor dominantno doživljavaju kao snažno uslovljen političkim i ekonomskim interesima, uz izraženu percepciju senzacionalizma i pritisaka na istraživačko novinarstvo. Ipak, većina i dalje očekuje da mediji igraju ključnu demokratsku i društvenu ulogu. Ovo je <a href="https://media.cgo-cce.org/2025/12/Mediji-za-demokratiju-2025-ppt.pdf" target="_blank">dio nalazi iz istraživanj</a>a Centra za građansko obrazovanje (CGO), u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Najveći dio ispitanih (74,1 odsto) smatra da politička orijentacija vlasnika značajno utiče na uređivačku politiku medija, dok oko 70 odsto prepoznaje tendenciju senzacionalizma i dramatizacije u izvještavanju. Takođe, 64,4 odsto ispitanih ističe da mediji često presuđuju prije suda, kršeći pretpostavku nevinosti i etičke standard.
- Brine podatak da gotovo 70 odsto ispitanih smatra da vlast i državni organi ometaju istraživačko novinarstvo, naročito u društvu u kojem su mediji izloženi različitim vrstama pritisaka. Ovo uvjerenje da institucionalni okvir ne pruža adekvatnu zaštitu i podršku istraživačkim novinarima dodatno ističe ograničenja u oblasti slobode medija - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u.
Uprkos ovim kritikama, Obradović navodi da 62,9 odsto i dalje vjeruje da mediji u određenoj mjeri štite demokratiju, dok približno 40 odsto ispitanika izražava sumnju ili nema stav, što ukazuje na podijeljen odnos prema demokratskom legitimitetu medija.
- Sličan obrazac prisutan je kod pridržavanja etičkog kodeksa i funkcije medija kao kontrolora političke i ekonomske moći, gdje građani prepoznaju pojedinačne primjere kritičkog izvještavanja, ali ne i kontinuiranu sistemsku i snažnu ulogu medija - istakao je on.
Prema njegovim riječima, dugoročno povjerenje u medije ostaje nisko - 30,2 odsto ispitanih navodi da im vjeruje koliko i prije pet godina, dok 27,1 odsto ističe da im nikada nije vjerovalo.&nbsp;
- Ovi podaci potvrđuju duboko ukorijenjen skepticizam, dok manji broj ispitanih ukazuje na postojanje ograničenih pozitivnih pomaka u povjerenju - ocijenio je Obradović.
On naglašava da nalazi opominju na strukturalnu krizu povjerenja u medije, obilježenu kritikom političkih i ekonomskih uticaja, ali i sa sviješću o nezamjenjivoj demokratskoj i društvenoj funkciji medija u Crnoj Gori.
CGO naglašava važnost stvaranja podsticajnog okruženja u kojem mediji mogu djelovati nezavisno, bez pritisaka, uz kontinuirane profesionalne obuke i podršku, kako bi mogli ispuniti svoju ulogu u demokratskom društvu.

CGO: Većina građana stava da vlast i državni organi ometaju istraživačko novinarstvo

Pratite informativnu emisiju 24 sata na Televiziji E od 19 sati.
Gošća emisije je Mila Kasalica, ekonomska analitičarka. 
 
Tema dana: "Krapovićevi službeni računi." 
 
Ostale teme: 
Duško Knežević oslobođen u slučaju " karbon. " 
Pet dana za više od 100 zakona u skupštini. 
Analiza DFC: narativi o obojenim revolucijama sve češći. 
Uhapšen Podgoričanin zbog vrijeđanja Saše Mujovića.

''24 sata'' na TV E: Gošća Mila Kasalica

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un naredio je zvaničnicima da povećaju proizvodnju projektila i izgrade više fabrika kako bi zadovoljili rastuće potrebe njegove vojske za tim projektilima.
Pjongjang je posljednjih godina značajno povećao testiranje raketa s ciljem, kako kažu analitičari, poboljšanja sposobnosti preciznih udara, izazivanja Sjedinjenih Američkih Država, kao i Južne Koreje, te testiranja oružja prije izvoza ključnom savezniku Rusiji.
Tokom posjete fabrikama municije u pratnji visokih zvaničnika, državna Korejska centralna novinska agencija (KCNA) saopštila je da je Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu koja je pred njima.
Sjevernokorejski lider je rekao da je potrebno "dodatno proširiti ukupne proizvodne kapacitete" kako bi se održao korak s potražnjom oružanih snaga Pjongjanga i naredio izgradnju novih fabrika municije, izvještava KCNA.
- Sektor proizvodnje projektila i granata je od najveće važnosti za jačanje ratnog odvraćanja - rekao je Kim Džong Un.
Sjeverna Koreja i Rusija su se zbližile otkako je Moskva počela invaziju na Ukrajinu prije skoro četiri godine, a Pjongjang je poslao trupe da se bore za Rusiju, zajedno s artiljerijskim granatama, raketama i raketnim sistemima dugog dometa.
Zauzvrat, Rusija šalje Sjevernoj Koreji finansijsku pomoć, vojnu tehnologiju te zalihe hrane i energije, kažu analitičari.
Vašington je takođe ukazao na dokaze da Rusija pojačava podršku Sjevernoj Koreji, uključujući pružanje pomoći u naprednoj svemirskoj i satelitskoj tehnologiji, u zamjenu za njenu pomoć u borbi protiv Ukrajine.
Posjeta sjevernokorejskog lidera objavljena je dan nakon što su državni mediji objavili da je obišao fabriku nuklearnih podmornica i obećao da će se suprotstaviti "prijetnji" da Južna Koreja proizvodi vlastite takve brodove uz podršku Vašingtona.
- Sjevernokorejski lider je takođe saznao o istraživanju "novog podvodnog tajnog oružja - saopštila je KCNA.

Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu i proizvode više raketa

Jake kiše koje su padale proteklih dana u velikim djelovima Kalifornije izazvale su poplave i klizišta, a poginule su tri osobe.
Kako je prenio BBC, oluje, za koje se očekuje da će trajati i tokom današnjeg dana, donijele su 27 centimetara kiše u neke djelove okruga Los Anđeles, izazvale evakuacije i onemogućile saobraćaj glavnim ulicama.
Hitne službe morale su izvesti nekoliko akcija spašavanja, uključujući ljude zaglavljene u vozilima zbog porasta nivoa poplavnih voda.
Guverner Kalifornije Gavin Njusom proglasio je vanredno stanje u Los Anđelesu i drugim okruzima južne Kalifornije.
Oko 100.000 ljudi u državi bez struje je od četvrtka uveče.

Jake kiše u Kaliforniji izazvale poplave i klizišta, poginule tri osobe

Bivši premijer Malezije Nadžib Razak danas je osuđen zbog pranja novca, jer je na svoje privatne račune prebacio više od 700 miliona dolara iz fonda 1MDB, koji je u vlasništvu Ministarstva finansija.
Nadžib je negirao da je počinio bilo kakvo krivično djelo i rekao da je novac na njegovom računu "politička donacija iz Saudijske Arabije", kao i da su ga "obmanuli finansijeri predvođeni Lou Tejk Džom".
Lou Tejk Džo, za koga se smatra da je organizator ove šeme, još uvijek je na slobodi.
Sutkinja Kolin Lorens Sekera rekla je da je Nadžibova tvrdnja o saudijskoj donaciji "nevjerovatna".
Četiri pisma navodnih saudijskog donatora su falsifikovana, a dokazi jasno pokazuju da sredstva potiču iz fonda 1MDB, rekla je ona.

Bivši premijer Malezije osuđen zbog pranja novca

Električna vozila su u novembru prvi put premašila tržišni udio od preko 26 odsto u novim registracijama u Francuskoj, a to se nije desilo slučajno.
Električni automobili već neko vrijeme doživljavaju procvat u Francuskoj. Ovaj trend se nastavio i u novembru 2025. Uprkos ukupnoj stagnaciji automobilskog tržišta, postavljen je novi rekord: Električni automobili su prvi put ostvarili tržišni udio od veći od 26 odsto.
Prema podacima Averea (Evropskog udruženja za elektromobilnost), u novembru je novo registrovano ukupno 37.723 električnih vozila (putničkih automobila i lakih komercijalnih vozila). To predstavlja povećanje od 48,5 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tržište privatnih kupaca zabilježilo je posebno snažan rast: 34.533 potpuno električnih putničkih automobila registrovano je na privatne osobe, što znači da je više od jednog od četiri novoregistrovana vozila u novembru bilo isključivo električno.
Razlog velike potražnje za električnim automobilima u Francuskoj je jednostavana. Početkom 2024. godine, francuska Vlada je pokrenula program lizinga električnih automobila koji subvencioniše država, namijenjen osobama s niskim primanjima kojima je automobil bio potreban za posao i koje su živjele najmanje 15 kilometara od svog radnog mjesta. U tom programu mjesečne rate su počinjale od 100 eura za mala električna vozila. Ipak, zbog neočekivano velike potražnje, s više od 50.000 zahtjeva - više nego dvostruko više od planiranog broja - program je obustavljen nakon manje od mjesec, a program zavnično završava s krajem 2025. godine.
Program lizinga, s obimom finansiranja od 370 miliona eura, ponovo je bio u funkciji od septembra 2025. godine. U zavisnosti od automobila i ličnih okolnosti, moguće je bilo dobiti automobil s ratom od 140 do 200 eura, s maksimalnom subvencijom od 7.000 eura po vozilu. Cilj programa je da se na ceste stavi oko 50.000 dodatnih električnih automobila, a istovremeno ojača evropska proizvodnja vozila, u skladu s ciljem vlade da značajno proširi elektromobilnost u Francuskoj.
<h2>Reno dominira na tržištu</h2>
Jedan model posebno ima koristi od vladinih subvencija u Francuskoj: Reno "5 E-Tech". Samo u novembru registrovano je 5.325 novih Renoa 5. Inače, ovaj šarmantni francuski kompakt uživa veliku popularnost širom svijeta. Fabrika Ampere Electric City radi punim kapacitetom i proizvela je više od 100.000 R5 E-Tech vozila za samo 15 mjeseci. U francuskoj statistici prodaje potpuno je bacio na koljena približne konkurente, gdje ga slijedi Pežo e-208 sa znatnim zaostatkom i 2.072 prodata primjerka. Na trećem mjestu je Reno Senik, koji nastavlja svoj stalan rast.

Tag: nebojsa-pavkovic