Službenici policije su podnijeli Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama krivične prijave protiv tri osobe koje se sumnjiče za krivična djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje koja su izvršili u zoni Nacionalnog parka Biogradska gora, saopšteno je iz Uprave policije.
- Sumnja se da je ovo krivično djelo R.P. (49) izvršio na način što je tokom aprila 2025. godine u mjestu, odnosno na prostoru Pešića katun, planina Bjelasica, izgradio betonsku ploču sa pričvršćivačima, kao i ljetnjikovac. Nadalje, krivična prijava podnijeta je i protiv N.P. (42) koji se tereti za isto krivično djelo koje je izvršio na način što je tokom maja 2025. godine na gore pomenutom prostoru &nbsp;izgradio objekat- navodi se u saopštenju policije.
Takođe, za krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje odgovaraće i B.O. koji je na prostoru Šiške, planina Bjelasica, bez dozvole izgradio jedan objekat, kazali su iz policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

UP: Krivične prijave protiv tri osobe zbog nedozvoljene gradnje u zoni Nacionalnog parka Biogradska gora

Protiv Ulcinjanke R.K. (60) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je oštetila budžet Opštine Ulcinj za oko 100.000 eura.
R.K. se na teret stavlja krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje u produženom trajanju.
- U postupku do podnošenja krivične prijave utvrđeno je da je R.K. krivično djelo počinila tako što je u novembru 2024. godine na pet katastarskih parcela u mjestu Donji Štoj, opština Ulcinj, započela izgradnju pet građevinskih objekata od čvrstih materijala identičnih dimenzija bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije za građenje - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Ulcinjanka osumnjičena za nelegalnu gradnju, oštetila budžet za 100.000 eura

Protiv U.A (46), I.A (45) i A.B. (62) podnijete su krivične prijave zbog sumnje na građenje objekta bez prijave i potrebne dokumentacije - u produženom trajanju.
To je učinjeno po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Ulcinju.
- U postupku do podnošenja krivične prijave utvrđeno je da su prijavljeni U.A. I.A i A.B. krivična djela počinili na način što su u decembru 2024. godine na tri katastarske parcele u mjestu zvanom Gornji Štoj, opština Ulcinj, započeli izgradnju tri građevinska objekta od čvrstih materijala identičnih dimenzija bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije za građenje - kazali su u policiji.
Time je, ističu oni, budžetu opštine Ulcinj pričinjena štetu u iznosu od oko 24.000 eura.

Tri krivične prijave zbog nedozvoljene gradnje kojom je budžet Ulcinja oštećen za 24.000 eura

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili da su na dionicama kroz usjeke mogući sitniji odroni.
Iz AMSCG su vozačima savjetovali da brzinu i vožnju prilagode trenutnom stanju na putu.
Oni su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi. 
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati. 
Saobraćaj na regionalnom putu R-17 na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča - Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara. 
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.

Na pojedinim dionicama promijenjen režim saobraćaja

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, povremeno će duvati umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak vjetar, sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do 11, najviša dnevna od nula do 16 stepeni.

Danas pretežno sunčano i vjetrovito

Premijerski sat: obaveza na papiru, opstrukcija u praksi Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da premijerski sat nije puka proceduralna obaveza, već jedan od ključnih mehanizama demokratskog nadzora nad izvršnom vlašću, jer omogućava neposredan dijalog, javnu odgovornost i transparentnost rada Vlade. Zato je, ističu u toj organizaciji, neprihvatljiva praksa koju uspostavlja premijer Milojko Spajić, koji takve sesije izbjegava na različite načine, čime se krši Poslovnik Skupštine Crne Gore, koji propisuje da se premijerski sat mora održati najmanje jednom u okviru svakog dvomjesečnog redovnog zasijedanja. Prijedlog predsjednika Skupštine, Andrije Mandića, o izmjeni Poslovnika, kojom bi se premijerski sat redovno održavao u posljednjoj sedmici svakog mjeseca tokom redovnih zasijedanja, nije dobio podršku, uz obrazloženje da bi takvo rješenje dodatno ograničilo prostor za njegovo održavanje zbog međunarodnih obaveza premijera, državnih praznika i potencijalnih vanrednih okolnosti. CGO je tokom 2024. i 2025. godine evidentirao niz opstrukcija održavanja premijerskog sata. - Sjednica zakazana za 29. jun 2024. godine otkazana je zbog službene posjete premijera Briselu, najavljene tek dan ranije, što je izazvalo oštre reakcije opozicije i ocjene o nepoštovanju Skupštine. Pomjerena sjednica za 1. jul nije održana zbog blokade opozicije, obrazložene kontinuiranim ignorisanjem Skupštine od strane premijera - podsjeća Itana Gogić, asistenkinja na programima u CGO. Ona podsjeća da je sličan scenario ponovljen 26. jula 2024. godine, kada je sjednica odložena zbog odlaska premijera u Pariz povodom otvaranja Olimpijskih igara.&nbsp; - Novi termin, 30. jul, nije realizovan jer je istovremeno trajalo kontrolno saslušanje premijera i ministra finansija pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet. Odlukom predsjednika Skupštine sjednica je otkazana uz obrazloženje očuvanja digniteta Skupštine, dok je opozicija ocijenila da je riječ o namjernom izbjegavanju političke odgovornosti - podsjeća Gogić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227081216_a2ac5a8c39e7cef7f55d3f2c3cad954fd816b7d801797c06f028611448cb3815.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227081216_a2ac5a8c39e7cef7f55d3f2c3cad954fd816b7d801797c06f028611448cb3815" data-rendition-name="original" width="3194" height="4791" loading="lazy" alt="Itana Gogić"> <figcaption>Itana Gogić(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Premijerski sat zakazan za 20. decembar 2024. godine nije održan zbog blokade opozicionih poslanika, koji su optužili vladajuću većinu za ustavni puč, u kontekstu produbljene institucionalne krize i spornog penzisonisanja sudije Ustavnog suda. Ni pomjereni termin 23. decembra, kaže Gogić, nije donio pomak, jer premijer nije prisustvovao sjednici, pravdajući odsustvo objavljivanjem pisanih odgovora na sajtu Vlade. CGO podsjeća da takva praksa ne može biti zamjena za neposredan i javan parlamentarni dijalog. - Ni 27. juna 2025. godine premijer nije prisustvovao premijerskom satu zbog održavanja Međuvladine konferencije sa Evropskom unijom. Iako je sjednica formalno održana, izostali su odgovori premijera na poslanička pitanja - napominje Gogić. Dodatna opstrukcija zabilježena je 28. jula, kada je Spajić odlučio da na pitanja odgovori isključivo u pisanoj formi, obrazlažući to prioritetima u vezi sa usvajanjem zakona iz oblasti evropskih reformi. To je izazvalo političke kritike zbog potkopavanja kontrolne uloge Skupštine. Gogić kaže da je tokom mandata premijera Milojka Spajića održan deset premijerskih satova, na kojima je razmatrano 457 poslaničkih pitanja, od čega je 132 bilo direktno upućeno premijeru.&nbsp; - Ovaj broj je značajno manji od onog predviđenog Poslovnikom, što ukazuje na sistemsku praksu izbjegavanja parlamentarne kontrole od strane premijera - ističe Gogić. Tematski, u 2024. godini dominirala su identitetska pitanja, naročito ona koja se odnose na dvojno državljanstvo i status srpskog jezika. No, navodi Gogić, fokus je bio i na infrastrukturnim projektima, uključujući kašnjenja u izgradnji ključnih dionica autoputa, saobraćajnim gužvama koje utiču na turizam, kao i razvoju sjevera Crne Gore.&nbsp; - Poslanici su se interesovali i za planove Vlade u vezi sa punom zaposlenošću i smanjenjem nezaposlenosti ispod četiri odsto, kao jednim od predizbornih obećanja. Zastupljene su bile i teme spoljne politike i evropskih integracija, naročito u kontekstu unutarkoalicionih tenzija i njihovog uticaja na proces pristupanja EU, kao i kadrovske promjene u institucijama - navela je Gogić. U 2025. godini fokus se, dodaje ona, proširio na javne finansije, fiskalnu stabilnost, javni dug, inflaciju i sprovođenje strukturnih reformi u skladu sa preporukama MMF-a. Poslanička pitanja obuhvatila su i pravosuđe, bezbjednost, zdravstvo, socijalnu zaštitu, evropske integracije, zaštitu životne sredine, demografiju i zakonodavne reforme. - U oblasti vladavine prava posebna pažnja bila je usmjerena na nezavisnost institucija, političke pritiske na pravosuđe i veting u bezbjednosnom sektoru, dok su bezbjednosne teme uključivale kriminal, političke uticaje na policiju, kontrolu granica i očuvanje javnog reda. Dodatno, pitanja su se odnosila i na kvalitet zdravstvenih usluga, prava zapošljenih, kao i kulturu, socijalnu politiku, natalitet, legalizaciju objekata i migracione politike - kazala je Gogić. CGO ističe da institucije ne mogu efikasno funkcionisati ukoliko se procedure poštuju selektivno, a njihova suština zanemaruje.&nbsp; - Premijerski sat ne smije biti sveden na administrativnu formu niti zamijenjen pisanim odgovorima. Riječ je o jednom od temeljnih stubova demokratskog nadzora koji mora ostati prostor neposrednog dijaloga i političke odgovornosti. Zato CGO poziva Skupštinu da obezbijedi dosljednu primjenu Poslovnika, a premijera da ličnim prisustvom pokaže spremnost na odgovornost i otvorenost prema kritikama - poručila je Gogić.

CGO: Niz opstrukcija održavanja premijerskog sata, Spajićeva praksa neprihvatljiva

Skupština Crne Gore zasijedaće i danas, a pred poslanicima će, pored ostalog, biti Prijedlog za imenovanje direktora Uprave policije, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Prijedlog zakona o posebnim mjerama za zaštitu životne sredine u opštini Pljevlja...
Radni dan će započeti sedmom sjednicom Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini, a na dnevnom redu biće Prijedlog zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o energetici i Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o efikasnom korišćenju energije. 
Nakon završene rasprave, uslijediće nastavak Prve sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja na kojoj će poslanici voditi raspravu o Prijedlogu zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije. 
Potom će poslanici nastaviti sedmu sjednicu na kojoj će rasrpavljati o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova, Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o radu, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Prijedlog zakona o posebnim mjerama za zaštitu životne sredine u opštini Pljevlja i Prijedlogu za imenovanje direktora Uprave policije. 
Početak sjednice zakazan je za 11 sati.

Danas dvije sjednice Skupštine: Na dnevnom redu i prijedlog za imenovanje direktora policije, mjere za Pljevlja, izmjene Zakona o PIO...

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je u petak da će se uskoro sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, u okviru napora za okončanje ruske invazije.
&nbsp;- Dogovorili smo sastanak na najvišem nivou, sa predsjednikom Trampom u bliskoj budućnosti. Mnogo toga može se odlučiti prije Nove godine- naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
Zelenski je u srijedu predstavio najnoviju verziju američkog plana za okončanje rata između Rusije i Ukrajine, o kojem se već sedmicama pregovara između Vašingtona i Kijeva. Plan predviđa zamrzavanje sukoba na postojećim linijama fronta i ne nudi rješenje za najspornije pitanje – teritorije koje je okupirala Rusija, a koje čine više od 19 odsto Ukrajine.
Za razliku od prvobitne verzije dokumenta, koju su izradili Amerikanci, nova verzija ne sadrži dva ključna zahtjeva Moskve: povlačenje ukrajinskih snaga sa djelova Donbasa koji su još pod njihovom kontrolom i pravno obavezujuće obećanje Kijeva da se neće pridružiti NATO-u. Zbog toga je malo vjerovatno da će Moskva prihvatiti ovu verziju plana.
Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je u četvrtak da je napredak ka okončanju rata „spor, ali stalan“.
Upitan o tome, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je u srijedu kazao da Moskva „formuliše svoj stav“, odbijajući da komentariše detalje. Zaharova je u četvrtak ponovila da je napredak u pregovorima o okončanju rata „spor, ali stalan“.
Ako želiš, mogu dodatno skratiti tekst, prilagoditi ga novinskom izvještaju ili urediti u agencijskom stilu.

Zelenski najavio skori susret sa Trampom: Mnogo toga može se odlučiti prije Nove godine

Policijska uprava iz Novog Sada saopštila je danas da je uhapsila L. N. (20) i L. M. (18) zbog sumnje da su u Savinom Selu, poslije kraćeg verbalnog sukoba, usmrtili nožem četrdesetšestogodišnjeg muškarca iz Vrbasa.
Njegovo tijelo pronađeno je na sportskom terenu, a poslije nekoliko sati, policija je identifikovala i pronašla osumnjičene, kao i nož kojim je, kako se sumnja, izvršeno krivično djelo.
Obojici osumnjičenih je određeno zadržavanje do 48 sati i biće privedeni, uz krivičnu prijavu, višem javnom tužiocu u Somboru.

Vrbas: U Savinom Selu nožem ubjen muškarac, uhapšeni osumnjičeni

EU će morati da iskoristi 2026. da brzo krene ka ambicioznom uključivanju u svoje redove Zapadnog Balkana i Istočne Evrope ili pred kraj mandata aktuelne Komisije neće imati vremena za to, rekla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Kos je pred praznike govorila za briselski portal Politiko o godini na izmaku i očekivanjima za iduću godinu.
- Biće bolja (2026. godina) od 2025. godine- rekla je Kos insistirajući da je "čak i 2025. bila veoma uspješna".
Takođe je rekla da će u narednih 12 mjeseci biti potrebne aktivnosti da bi se osiguralo da nove članice budu primljene na vreme.
 
 - Zašto tako mislim? Prvo, to je geoplitika. Drugo, to je stvarno angažovanje nekih zemalja kandidata- rekla je Kos za Politiko.
Eurokomesarka je rekla i da se ne radi samo o kandidatima, već i o EU - da li ona može da se nosi sa izazovima.
- Da li je to dobro za našu bezbjednost... da li popunjavamo praznine koje smo ostavili u prošlosti? Da! Da li nam je potrebna Ukrajina u EU? Da!- istakla je Marta Kos.
Kako je rekla slovenačka eurokomesarka, do kraja sljedeće godine EU "još neće biti veća", ali "završićemo bliže" cilju proširenja.
- Vjerovatno ćemo tada završiti sve pregovore sa Crnom Gorom- rekla je Kos.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović je rekao za Politiko da se u sljedećoj godini mora postići napredak Crne Gore ka pristupanju EU, ako se želi da se to ostvari u mandatu ove Evropske komisije.
Milatović je rekao da je optimista da će tokom šestomjesečnog predsjedavanja Kipra EU od 1. januara biti formirana radna grupa pod pokroviteljstvom Savjeta za izradu ugovora o pristupanju Crne Gore.
- To je zaista veliki korak. To će sigurno značiti da će Crna Gora postati 28. članica EU 2028. godine-rekao je crnogorski predsjednik.

Kos: Na kraju 2026. EU neće biti veća, ali će biti bliža proširenju

Bivši premijer Malezije Nadžib Razak danas je osuđen zbog pranja novca, jer je na svoje privatne račune prebacio više od 700 miliona dolara iz fonda 1MDB, koji je u vlasništvu Ministarstva finansija.
Nadžib je negirao da je počinio bilo kakvo krivično djelo i rekao da je novac na njegovom računu "politička donacija iz Saudijske Arabije", kao i da su ga "obmanuli finansijeri predvođeni Lou Tejk Džom".
Lou Tejk Džo, za koga se smatra da je organizator ove šeme, još uvijek je na slobodi.
Sutkinja Kolin Lorens Sekera rekla je da je Nadžibova tvrdnja o saudijskoj donaciji "nevjerovatna".
Četiri pisma navodnih saudijskog donatora su falsifikovana, a dokazi jasno pokazuju da sredstva potiču iz fonda 1MDB, rekla je ona.

Tag: nedozvoljena-gradnja