Treba i finansijski i ljudski biti uz našu đecu, čuvati im leđa kad zlotvori sa vlasti krenu na njih i fizički, jer oni su na sve spremni - poručio je crnogorski iseljenik Milovan Gojović na društvenoj mreži Fejsbuk.
On je pozvao dijasporu da stane uz studente i proteste koje organizuje neformalna studentski grupa "Kamo śutra".&nbsp;
- Draga braćo i sestre iz dijaspore, naša domovina Crna Gora nalazi se već dugo u jednom teškom političkom, ekonomskom i društvenom stanju. Vrhunac beznađa u kojem naše društvo već skoro 5 godina grca su tragedije na Cetinju - napisao je, pored ostalog, Gojović.
Podsjetimo je da je u dva masovna ubistva u Prijestonici ubijeno 23 ljudi, među kojima četvero đece.
- Odgovornost zbog potpuno urušenog bezbjednosnog sektora niko ne preuzima, posebno ne oni koji se nalaze na čelu tog sektora. Pokazuju da im životi naše djece i građana ne znače ništa, već da su im važne samo fotelje i da su zbog pozicija spremni da gaze i preko mrtvih. Pored fotelja, istini za volju, važni su im i crnomantijaši koji su na čelu SPC. Gadosti, primitivizam i ogavnosti izrečene nakon tragedije na Cetinju od njih i njihovih pristaša neću ni pominjati, njima na čast i obraz - napisao je Gojović.
Upozorio je i na činjenicu da vlast i čelnici sektora bezbjednosti studente brutalno etiketiraju, nazivaju ih kriminalcima, članovima kriminalnoj klanova i crtaju mete.&nbsp;
- Može li jadnije od toga pa iako je od Demokrata. Smetaju njima studenti jer će sjutra njihove diplome biti regularno stečene za razliku od čelnika Demokrata koji su ih stekli trgovinom na fakultetima po Leposavićima, Megatrendu i ko zna još kuda. Kao kerberi nasrću prejedeni popeka i nalokani skupocjenih pjenušaca po mondenskim skijalištima od novca svih građana - naglasio je on.
Sve to, poručio je, obavezuje da se studenti podrže i da im se pomogne na svaki mogući način, kako bi od Crne Gore napravili slobodno, bezbjedno i prosperitetno društvo.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gojović poziva dijasporu da podrži studentske proteste

Večeras je održan protest, koji je organizovala neformalna grupa studenata i studentkinja " Kamo Śutra" zbog masakra na Cetinju u kojem je ubijeno trinaest osoba među kojima i dvoje djece.&nbsp; Organizatori su poručili da je sistem zastario, a da su ljudskost i hrabrost nestali, ali da će se njihove aktivnosti i protestne šetnje nastaviti dok se njihovi zahtjevi ne ispune. Protest je počeo ispred zgrade MUP-a, sa 13 minuta tišine zbog 13 žrtava masakra na Cetinju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FtPiinR9yjME&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Nakon 13 minuta tišina građani uzvikuju ''Ua, ubice djece!''. Počela je protestna šetnja prema zgradi Vlade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190248_315001eafc562b34615e19f9f86e367b33134ef7741e1122c318452821577f20.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250222190248_315001eafc562b34615e19f9f86e367b33134ef7741e1122c318452821577f20" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protestna šetnja 22.02."> </figure>  Građani i studenti uzvikuju ''Foteljaši!'', ''Bečiću, Vučiću'' i ''Dajte, dajte ostavke!''. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBspJ1Ac4aYU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Protestanti prolaze trenutno kroz centar grada, uzvikuju i traže ''Ostavke'' i obraćaju se ministru unutrašnjih poslova ''Vidiš li nas dobro Danilo, Danilo, Danilo''! Građani nose transparente: ''Samo ne fotelju'', ''Sistem koji ne štiti ubija'', ''Normalni život?'' i &nbsp;''Crna napaćena gora'', ''Čast i bruka živi dovijeka''. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FHOo_frk4WME&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Protestna povorka se zaustavila na mostu Milenijum kako bi zakačili crvene trakice po mostu. Organizatori su ranije danas zamolili sve koji dolaze da ponesu nešto crveno sa sobom, kako bi svi zajedno sa Milenijuma ''zacrvenjeli odgovorne''. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DwGPirBxftu4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022220028_15f9f5467b98b33b0f3616a59a45891395c3705f85d199a3b82fe701b20b1afd.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025022220028_15f9f5467b98b33b0f3616a59a45891395c3705f85d199a3b82fe701b20b1afd" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest na mostu Milenijum 22.02."> </figure>  Protestna šetnja je nastavljena, građani i studenti se kreću prema zgradi Vlade Crne Gore, praveći buku pištaljkama i bubnjevima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222200216_0e134ae23580ff9a106c0bf7e24c1e7a8b1aef36ebbda90e62d359bb04e25583.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250222200216_0e134ae23580ff9a106c0bf7e24c1e7a8b1aef36ebbda90e62d359bb04e25583" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.02."> </figure>  Protestanti trenutno prolaze kroz ulicu Slobode, i dalje zahtijevajući ostavke odgovornih. U Ulici Slobode prisutne su i policijske snage koje obezbjeđuju ovaj skup.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222200224_a909939eb8f12ceec788312aedd06c0bff89f8072d0b1be08e5916ca6abcece4.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250222200224_a909939eb8f12ceec788312aedd06c0bff89f8072d0b1be08e5916ca6abcece4" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="policija protest 22.02."> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvLQaGD-tRz8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prolazeći kroz centar grada, učesnici protesta uzivkuju i dalje ''Foteljaši''. Okupljeni u protestnoj šetnji stižu do spomenika kralju Nikoli.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222200232_a202676b7aeee76cd2350430739ddccdea9d329c929c359c8ba2f03b0a5c94b4.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250222200232_a202676b7aeee76cd2350430739ddccdea9d329c929c359c8ba2f03b0a5c94b4" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Protest kod spomenika kralju Nikoli"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FYU4DeFm0Sdc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222200240_1036859b72308f1d45164278050c568846fcde6fb7cac50329f20e3a82fa150d.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20250222200240_1036859b72308f1d45164278050c568846fcde6fb7cac50329f20e3a82fa150d" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Studenti protest 22.02."> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222200248_edcdeb0a5276a60dcca6bd75eec7b76d007972b07461016dfce236714a1a1a08.jpg" data-media-id="editor_12" data-image-id="20250222200248_edcdeb0a5276a60dcca6bd75eec7b76d007972b07461016dfce236714a1a1a08" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="PROTEST 22.02"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222200248_5c3f45fc96e8201155fab41b7cca07e557d0c2668261e31385b65c57d91848b5.jpg" data-media-id="editor_13" data-image-id="20250222200248_5c3f45fc96e8201155fab41b7cca07e557d0c2668261e31385b65c57d91848b5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="PROTEST 22.0.2"> </figure>  Studentkinja Itana Dragojević kazala je da se zahvaljuje što je ovoliko građana na protestu. Pošto premijer očigledno, kako je rekla, nije dobro razumio njihove zahtjeve na crnogorskom, srpskom, hrvatskom, bosanskom jeziku, ona će ih onda pročitati na njegovom japanskom jeziku. Dragojević je pročitala zahtjeve na japanskom jeziku, a ond i njihov prevod. Zahtjevi su podrazumijevali smjenu Danila Šaranovića i Alekse Bečića, zatim reformu policijskih struktura, kao i povratak građanskog obrazovanja u škole. Studenti su tražili i poboljšanje brige o mentalnom zdravlju. Ponovljen je zahtjev za ostavkama odgovornih za sektor bezbjednosti u državi, a to su ministar Šaranović i potpredsjednik Vlade Bečić. Građani su počeli da uzvikuju ''Uaa''. Itana Dragojević podsjeća da je prošlo 50 dana od zločina i da nijedan zahtjev studenata nije ispunjen. Poručila je nadležnima da ako su očekivali da će odustati i umoriti se, da je jedini umor koji studenti osjećanju onaj od praznih obećanja.&nbsp; Dragojević je kazala da bi šetali za bilo koji grad da se desio ovakav zloćin i negdje drugo, ali nadležne nije briga jer nijesu u pitanju njihova djeca. - Mi bismo ovo radili za svačiju djecu! Ovo je borba za osnovna ljudska prava, pravo na život bez straha, zato zahtijevamo odgovornost, ako to ne mogu, onda neka se povuku i ustupe mjesto i pozicije nekome ko će časno i pošteno raditi svoj posao - poručila je Dragojević. Ona je zamolila nadležne i građane da ne čekaju i ne okreću glavu na ovakav strašan zločin.&nbsp; - Ovdje postoji samo jedno veliko MI. MI tražimo odgovornost za naše Cetinje. Za bezbjednu Crnu Goru - poručila je Dragojević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022221028_f802ee954de474532247002a45ceadaead1d53cb1e1dec857bab0a638d86e881.jpg" data-media-id="editor_14" data-image-id="2025022221028_f802ee954de474532247002a45ceadaead1d53cb1e1dec857bab0a638d86e881" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest imena zrtava"> </figure>  Student Milo Perović rekao je da su ovdje zbog žrtava na Cetinju. - Nikada ih nećemo zaboraviti - kazao je Perović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022221028_a57a857b1b5104d60ec5f3f0377a3836e19ec0659750537ba2709aa1ee7907d1.jpg" data-media-id="editor_15" data-image-id="2025022221028_a57a857b1b5104d60ec5f3f0377a3836e19ec0659750537ba2709aa1ee7907d1" data-rendition-name="original" width="1551" height="975" loading="lazy" alt="imena zrtava 22.02"> </figure>  On je pitao ko je donio naredbu da na Cetinju bude samo devet policijaca. Pitao je i ko je donio naredbu da pitanja koje je Akcija za ljudska prava postavila ostanu bez odgovora. - Odakle počiniocu oružje, da li je izvršeno vještačenje telefona ubice? Dodajemo i pitanje za našeg kolegu Luku Stojakovića, ko je naredio da bude u samici? Ima li smisla da Šaranović istražuje samog sebe? Ako je neki drugi ''vrh'' u pitanju, koji je naredio samicu za našeg kolegu- koji je to vrh? Postavljamo pitanje šta krijete i koga štitite?- pitao je Perović. On je istakao da šalju podršku kolegi Stojakoviću i brane njegovo dostojanstvo. - Mi ljudi se crvenimo u ime naše policije. Izgleda da ćemo morati zacrveniti Crnu Goru narednih dana - poručio je Perović. On je kazao da kako se ophodimo prema ozbiljnim problemima, kako se ophodimo prema zločinima i tragedijama- čekamo da sve zastari. Perović je kazao da je sistem zastario, a da su ljudskost i hrabrost nestali. - Zastarjela je elementarna ljudska potreba da kažemo dosta. A ubijeđen sam da nas ima, naša zemlja nas ima, da osvježimo ovo društvo. Hajde da se zajedno borimo! Hajde da mi operemo velike riječi, hajmo mi da ih nabrojimo, nemaju oni tapiju na simbole, biramo slobodu! - pozvao je Perović. Iz mase se čuje ''Ostavke, Ostavke!''. Dragojević je poručila da ovo nije kraj, iz neformalne studentske grupe ''Kamo Śutra?“ nastavljaju sa protestnim šetnjama dok se zahtjevi ne ispune.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222210212_f056717791fa6a31ed77aa7c2f832386229f8b66eaad0a35d67a592ec0987805.jpg" data-media-id="editor_16" data-image-id="20250222210212_f056717791fa6a31ed77aa7c2f832386229f8b66eaad0a35d67a592ec0987805" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.0.2"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190232_2d1266da904b51c9f1f5a3510dd2b1c215654c22db7a55660a93b0cc1ca4c60f.jpg" data-media-id="editor_21" data-image-id="20250222190232_2d1266da904b51c9f1f5a3510dd2b1c215654c22db7a55660a93b0cc1ca4c60f" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protestn 22.02."> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022220028_ad0072126bf9b3b893457a4e8baae2e8107fd085cbc84560e17a212caeb2c468.jpg" data-media-id="editor_18" data-image-id="2025022220028_ad0072126bf9b3b893457a4e8baae2e8107fd085cbc84560e17a212caeb2c468" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.02."> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190240_f0528690ec8a2f30a8b4b16218fcd0519e9f94adc2c842ac48e17d9a81791762.jpg" data-media-id="editor_19" data-image-id="20250222190240_f0528690ec8a2f30a8b4b16218fcd0519e9f94adc2c842ac48e17d9a81791762" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.02."> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190224_6584fd206a53c365b4b3b8d2f82d2d50d17ec8821c4bcae2ca485cf1194b42c1.jpg" data-media-id="editor_20" data-image-id="20250222190224_6584fd206a53c365b4b3b8d2f82d2d50d17ec8821c4bcae2ca485cf1194b42c1" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.02."> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190232_2d1266da904b51c9f1f5a3510dd2b1c215654c22db7a55660a93b0cc1ca4c60f.jpg" data-media-id="editor_21" data-image-id="20250222190232_2d1266da904b51c9f1f5a3510dd2b1c215654c22db7a55660a93b0cc1ca4c60f" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protestn 22.02."> </figure>  Organizatori protesta imaju više zahtjeva, a među prvim su ostavke čelnika bezbjednosnog sektora -ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost &nbsp;i odbranu Alekse Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190224_eb2de0c25aaa65862ebef9fe6a343867949ce3e0812a85bb29c51db437bf9552.jpg" data-media-id="editor_22" data-image-id="20250222190224_eb2de0c25aaa65862ebef9fe6a343867949ce3e0812a85bb29c51db437bf9552" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.02."> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190228_ef062a0a011acbfc05286cf52b9d15da4bac485498ebabb046c700e1d981b2f6.jpg" data-media-id="editor_23" data-image-id="20250222190228_ef062a0a011acbfc05286cf52b9d15da4bac485498ebabb046c700e1d981b2f6" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="okupljanje ispred MUPa"> </figure>  Većina okupljenih građana nosi crvene trake ili neki crveni detalj što simbolično predstavlja podsjetnik na važnost povezivanja i zajedništa u ovoj borbi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250222190240_c8c8962ceecb1e35d3843a964ee113dd89a163cc48559020456384a3a4e3cd15.jpg" data-media-id="editor_24" data-image-id="20250222190240_c8c8962ceecb1e35d3843a964ee113dd89a163cc48559020456384a3a4e3cd15" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest 22.02."> </figure>  Iz neformalne grupe Kamo Śutra najavljeno je da će u toku protestne šetnje do spomenika kralja Nikole, zastati na Milenijumu uz poruku zacrvenimo odgovorne.

Marija Žižić

Božena Miljić

"Kamo śutra": Crvenimo se u ime naše policije, moraćemo da zacrvenimo i Crnu Goru narednih dana

Novi protest, koji neformalna grupa studenata „Kamo śutra“ organizuje povodom neispunjenih zahtjeva nakon tragedije na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi, biće održan danas u Podgorici.
Kako su najavili, protest će početi u 19 sati i 30 minuta ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), odakle je predviđena protestna šetnja do Vlade.
Prošle sedmice grupa „Kamo śutra“ organizovala je višesatnu blokadu kod zgrade Vlade, a ranije su organizovali proteste i blokade saobraćajnica u Podgorici, dok su građani samoinicijativno organizovali blokade i okupljanja u više opština.
Studenti traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića.
Oni zahtijevaju i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, reformu sistema funkcionisanja policijskih struktura, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama, kao i poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.

Portal ETV

Kamo śutra: Danas protest ispred zgrade MUP-a pa šetnja do Vlade

Crnogorska dijaspora u Njujorku uputila je danas punu i bezrezervnu podršku studentskim protestima koji se, kako su naveli, bore za pravdu i odgovornost.
- Vaša borba je naša borba, i sa punim pravom tražite odgovornost od onih koji su na pozicijama moći. Vaš glas se mora čuti, jer predstavlja glas pravde, istine i budućnosti- kazali su predstavnici dijaspore u obraćanju studentima i predstavnicima studentske grupe “Kamo śutra”.
Kako su iz udruženja u Njujorku istakli, oni kao njihovi sunarodnici u dijaspori, stoje uz studente i podržavaju ih do kraja.
- Vaša hrabrost i odlučnost inspirišu nas sve i zajedno ćemo se boriti za bolje śutra- poručili su studentima iz crnogorske dijaspore u Njujorku.

Podrška za "Kamo śutra" od crnogorske dijaspore u Njujorku

U Crnoj Gori današnja generacija studenata redefiniše pojam građanske odgovornosti. Studentski pokret „Kamo śutra“, koji već nedjeljama organizuje proteste i blokira saobraćajnice, digao je glas ne samo protiv pojedinačnih političara, već i protiv sistema i institucija koje je zarobila aktuelna vlast.&nbsp;
Njihovi zahtjevi su jasni, traže odgovornost za nefunkcionisanje institucija države Crne Gore, posebno urušenog sektora bezbjednosti i odgovornost za politike zbog kojih su građanima narušena osnovna prava.
Studenti nijesu anarhisti, njihova poruka je izrazito pro-građanska. Ne traže haos, već funkcionalnu državu, bezbjednost i pravdu. Ipak, uprkos ozbiljnosti njihovih zahtjeva, premijer Milojko Spajić nije do sada pružio zadovaljavajući odgovor, što stvara sve veće nezadovoljstvo, ne samo radom ministra policije Šaranovića i potpredsjednika Vlade Bečićem, nego sve više i samog premijera.
U središtu studentskog, ali i građanskog nezadovoljstva je borba za budućnost Crne Gore. Nasuprot tome je vlast, odnosno ono što sociolog Stiven Lukes (Steven Lukes) naziva trima dimenzijama moći: donošenje odluka, postavljanje agende i ideološki uticaj.&nbsp;
Ova tri stuba moći se nemilosrdno koriste od strane vladajućih elita u Crnoj Gori, koje su pod uticajem Crkve Srbije i A. Vučića. Mediji kojima se upravlja za račun interesa iz Srbije, koji imaju značajan uticaj u Crnoj Gori, podržavaju nametanje kulturnog i ideološkog modela koji prijeti da potisne crnogorski identitet. Ova vrsta fabrikovane moći oblikuje društvene norme i percepcije, otežavajući Crnoj Gori da afirmiše svoju političku nezavisnost i građanski identitet.
Vladajuće strukture koristeći medije i instrumente vlasti kontrolišući narativ - odlučujući koje teme zaslužuju pažnju, dok istovremeno potiskuju sve ono što im u ovom trenutku ne odgovara, a dopuštaju da spoljni interesi usmjeravaju nacionalne prioritete. Studentski protesti remete ovaj proces, primoravajući da se u nacionalnu raspravu uključe dugo ignorisani zahtjevi, poput obezbjeđivanja sigurnosti za sve građane, strožija regulacija vatrenog oružja i pravo na pravedno društvo za sve.
U tom smislu zahtjevi studenata nijesu samo vezani za bezbjednosnu reformu, već i povraćaj kontrole nad budućnošću društva. Strah vladajućih partija je opravdan, studenti ruše temelje njihove autoritarne moći - poslušnost i institucionalnu kontrolu. Mobilizacijom javnog otpora, oni potkopavaju taj temelj. Širenje solidarnosti u gradovima poput Nikšića, Bara, Budve i Kotora, pokazuje da podrška pokretu raste, čime se ugrožava monopol vlasti. Postaje jasno da oni nijesu jedini koji imaju politicki legitimitet.
Put do reformi, ipak, neće proteći bez otpora. Moguće je da će vlast posegnuti za represivnim mjerama, slično kao u Srbiji, što se inače često dešava kada se režimi osjete ugroženim. Istraživač Kurt Šok (Kurt Schock) upozorava da, iako represija može privremeno obeshrabriti proteste, ona može i proizvesti suprotan efekat - ujediniti i radikalizovati do tada pasivne pristalice. Ukoliko vlast pokuša silom da zaustavi proteste, rizikuje da dodatno ojača sam pokret.
Borba za pravednu Crnu Goru, takođe, predstavlja otpor dugogodišnjim ekonomskim i socijalnim mehanizmima kontrole koji održavaju nejednakost na svim nivoima društva. U slučaju Crne Gore, to su mala i velika korupcija, nepravde pri zapošljavanju, nejednakost pred sudovima, zemlju vode ljudi sa lažnim diplomama…
U narednom periodu ključnu ulogu za pokret imaće strateška komunikacija. Studenti moraju nastaviti da se suprotstavljaju dezinformacijama koje šire i vlast i mediji povezani sa inostranim interesima. Društvene mreže i nezavisni mediji pružaju im priliku da pošalju jasnu i široko dostupnu poruku. Oni ne smiju, a izgleda i da neće odustati. Njihove kreativne taktike i simbolične akcije stvaraju kontratežu narativu koji forsiraju botovi vladajućih partija imediji povezani sa Srbijom. Oni promovišu viziju Crne Gore zasnovanu na građanskom identitetu, pravičnosti i nacionalnom dostojanstvu.
Crna Gora se nalazi na raskrsnici. Ovi protesti nijesu samo posljedica trenutnog sloma institucija države Crne Gore, već i mnogo značajnijeg pitanja ko će definisati i odlučivati o budućnost zemlje. Studenti iz pokreta „Kamo śutra“ pokazuju izuzetnu hrabrost, suočavajući se sa centrima moći i spoljnom manipulacijom. Njihov pokret inspiriše i poziva sve građane Crne Gore da se bore za demokratiju i budućnost države.
Demokratija se ne poklanja - ona se gradi i brani. Omladina na ulicama Podgorice i drugih gradova Crne Gore danas stvara tu budućnost, blokadu po blokadu. Crna Gora, region a i Evropska Unija moraju dobro obratiti pažnju na crnogorsku omladinu.

Omladina Crne Gore predvodi borbu za odgovornu i pravičnu državu

Portal Raskrinkavanje.me, koji se bavi plasiranjem lažnih vijesti u medijima u Crnoj Gori, sa namjerom da dezinformišu javnost, skrenuo je pažnju na vijesti koje su danas prenijeli pojedini portali, a koje se tiču inicijativa sa Pravnog i Fakulteta političkih nauka da se pruži podrška studentskoj grupi “Kamo śutra''.
- Oko toga ko stoji iza studentskih protesta “Kamo śutra” u Podgorici, od &nbsp;njihovog početka, vodi se polemika. Političke stranke, predvođene &nbsp;Demokratama tvrde da su okupljanja oganizovana uz pomoć Demokratske &nbsp;partije socijalista (DPS), a u tome im se pridružila i grupa medija koja je iskonstruisala priču o tome da je poslanik DPS Ivan Vuković &nbsp;tražio od profesora Fakulteta političkih nauka, na kojem i sam predaje, &nbsp;da pruže podršku studentima, te da je DPS zvanično stao iza protesta- navodi se iz Raskrinkavanje.me.
Oni su komentarisali vijesti koju je prenio portal press.co.me da je ''potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković Zlatku Vujoviću i ostalim kolegama &nbsp;sa Fakulteta političkih nauka uputio “prijedlog podrške zahtjevima &nbsp;studenata okupljenih oko pokreta Kamo śutra”. Potpredsjednik DPS-a je &nbsp;tako do sada neformalnu grupu studenata preimenovao u pokret”.
Isti tekst, bez dodatne provjere prenijeli su Portal Gradske TV, &nbsp;koji tvrdi kako je Ivan Vuković tražio podršku za studente iz grupe “Kamo śutra”, kao i portal Volim Podgoricu. Portali Borba i Alo onlajn su objavili kako je Ivan Vuković zvanično stao iza protesta.
Portal Adria, kako su iz Raskrinkavanje.me ispratili, objavio je da je Ivan Vuković tražio podršku za studente na FPN-u, a Aneta Spaić na Pravnom fakultetu, dok IN4s, sve to vidi kao “političku farsu koja pokušava da vrati DPS u igru”.
- Istu dezinformaciju na svojoj zvaničnoj <a href="https://ghostarchive.org/archive/V0Sny" target="_blank">i</a>nstagram stranici podijelila je Demokratska Crna Gora, &nbsp;čiji su funkcioneri Aleksa Bečić i Danilo Šaranović čije se smjene &nbsp;zahtijevaju, a upravo ova stranka je i započela narativ da iza protesta &nbsp;stoji DPS- napominju iz Raskrinkavanje.me.
Profesor Zlatko Vujović, reagujući na netačne informacije u medijima, objasnio je da on inicirao prijedlog podrške i izdao saopštenje tim povodom, koje je podijelio i na svom X nalogu.&nbsp;
- Danas su plasirane netačne informacije od strane dijela režimskih medija kojima se pokušava izvršiti pritisak na članove Vijeća FPN da ne izglasaju podršku studentima “Kamo śutra” i njihovim zahtjevima. Danas u 11:00 sati sam uputio prijedlog članovima Vijeća FPN na e-mail &nbsp;listu da se podrže protesti i izda saopštenje. Više članova Vijeća se &nbsp;izjasnilo, uključujući i kolegu profesora Ivana Vukovića koji je jedan &nbsp;od onih koji su podržali prijedlog slanjem e-maila u 17:41. Umjesto &nbsp;precizne informacije, njegov odgovor na e-mail listu Vijeća se pokušao &nbsp;predstaviti kao nekakav njegov inicijalni zahtjev (čitaj zahtjev DPS) da &nbsp;Vijeće reaguje, lažirajući činjenicu da je on odgovorio na već upućenu &nbsp;inicijativu- naveo je Vujović na društvenoj mreži X.
Uz komentar, Vujović je priložio i skrinšot odgovora Ivana Vukovića, u kojem je poručio da se slaže i ''apsolutno podržava prijedlog da naše Vijeće stane iza zahtjeva studenata''.
Kako prenose iz Raskrinkavanje.me, ubrzo su reagovali i iz studentske grupe “Kamo śutra”.&nbsp;
- Jeftini spinovi i mentalna gimnastika, kao iz Vučićeve kuhinje. Zlatko Vujović poslao je predlog podrške Naučno-nastavnom vijeću FPN-a. Ivan &nbsp;Vuković je kao član Vijeća na taj mejl odgovorio- odgovorili su iz ove grupe.
Istraživači iz Raskrinkavanje.me poručili su da, imajući u vidu da je Vukovićev odgovor na upit kolege sa fakulteta Zlatka &nbsp;Vujovića, prilagođen narativu koji se plasira, bez provjere da li se &nbsp;zaista radi o preuzimanju protesta od strane DPS, objave pomenutih &nbsp;medija, dobijaju ocjenu lažna vijest.

Raskrinkavanje.me: Pojedini portali šire dezinformacije- podršku za studente tražio Vujović, a ne Vuković

Neformalna grupa studenata “Kamo Śutra” blokiraće danas most Blaža Jovanovića u Podgorici.
Iz grupe “Kamo Śutra” najavili su da će most biti blokiran od 17 sati i 26 minuta do 18 sati i 30 minuta.
- Pošto odgovor premijera Milojka Spajića ne sadrži odgovore, sa blokade će se opet čuti zahtjevi- navodi se u objavi grupe “Kamo Śutra” na društvenim mrežama. 
 
Oni su pozvali sve građane i građanke da im se pridruže.
Neformalna grupa studenata “Kamo Śutra” pozvala je ranije Milojka Spajića da do 1. februara, mjesec nakon tragedije na Cetinju, organizuje konferenciju za medije na kojoj će iskazati jasne stavove o njihovim zahtjevima i obavijestiti javnost o tome šta je sve urađeno od 1. januara kako bi se poboljšala bezbjednost svih građana u Crnoj Gori. 
 
U odgovoru Spajića studentima navodi se da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka.
On je to kazao u odnosu na zahtjev studenata za ostavkama ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i koordinatora Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora Alekse Bečića.
Spajić je u odgovorima podsjetio da je 3. januara održana vanredna sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, na kojoj su, povodom tragedije na Cetinju, donijeti brojni zaključci i preporuke, a koji su, kako je naveo, u najvećem dijelu komplementarni sa zahtjevima grupe “Kamo Śutra”.
Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" do sada je organizovala tri protesta, na kojima su ih podržale hiljade građana. 
 
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru Crne Gore.

“Kamo Śutra”: Danas blokada mosta Blaža Jovanovića

Neformalna studentska grupa "Kamo śutra" najavila je za 31. januar odavanje počasti žrtvama zločina na Cetinju i pozvala građane da im se pridruže u 17:26 sati sa 13 minuta tišine u sjećanje na 13 ugašenih života.
- Pozivamo vas da se pridružite odavanju počasti žrtvama uoči mjesec dana od zločina na Cetinju koji je duboko potresao Crnu Goru- navodi se u njihovoj objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1884572496898175030&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Cetinjanin Aco Martinović je 1. januara na Cetinju ubio 13 ljudi, uključujući i dvoje djece, a ranio tri osobe, a nekoliko sati kasnije izvršio je samoubistvo.
"Kamo śutra" organizuje proteste u Podgorici na kojima zahtjeva utvrđivanje odgovornosti za zločin na Cetinju i smjene ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, zbog, kako navode, propusta u postupanju policije tokom masovnog ubistva.

Mjesec od zločina: U petak odavanje počasti žrtvama na Cetinju

Neformalna grupa studenata "Kamo Śutra" podržala je studente u Srbiji i poručila da su oni primjer cijelom regionu.
U noći između ponedjeljka i utorka ispred stranačkih prostorija Srpske napredne stranke u Novom Sadu napadnuto je nekoliko studenata, a jedna studentkinja je teže povrijeđena.&nbsp;
Nakon ovog događaja su srpski premijer Miloš Vučević i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić podnijeli ostavku.
Iz "Kamo Śutra" su na mreži X srpskim studentima poručili da ih fizički napadi i targetiranja putem medija ne zastraše.
- Sve se to dešava jer je vlast svjesna vaše snage i iskrene namjere. Primjer ste nama i čitavom regionu. Hvala nam na tome- poručili su iz "Kamo Śutra".

Neformalna studentska grupa ''Kamo Śutra'' pružila podršku kolegama u Srbiji

Treći protest neformalne studentske grupe ''Kamo śutra", kojima su se i večeras pridružili brojni građani protekao je mirno i bez incidenata, saopštili su iz Uprave policije.
- Javno okupljanje građana održano večeras u Podgorici, ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova i ispred Skupštine Crne Gore, proteklo je mirno, bez narušavanja javnog reda i mira i bilo kakvih incidenata, uz poštovanje prava na slobodu izražavanja i mirno okupljanje- navodi se u saopštenju.

UP: Večerašnji protest neformalne studentske grupe ''Kamo śutra" protekao mirno

Odlično se sjećam govora Slavka Perovića u ondašnjem crnogorskom parlamentu, koji je, uzgred, bio Dom lordova u odnosu na ovaj ovdašnji, u kojima je često pominjao onu čuveni izreku Lord Acton – Svaka vlast mijenja, apsolutna mijenja apsolutno. Govorio je ovo Perović misleći na tada apsolutnu vlast Demokratske partije socijalista. I, naravno imalo je i te kako smisla upućivati im te opomene.
Ali, kako objasniti da danas imamo neki hibridni oblik političke devijacije u kojoj čak i minorni komadići vlasti mijenjaju iz temelja. No, elementarna je istina da kada želiš provjeriti kakav je neko čovjek – daš mu malo vlasti i on će pokazati pravo lice.
Ovo „malo“ je baš malo, čak toliko malo da smo proteklih dana gledali kako mu šef zabranjuje da bilo šta izjavi novinarima, toliko je to beznačajno da liči na karikaturu vlasti, na satiru i antipod funkcije koju obavlja. I, u toj minornosti postoji i Prva gospođa, koja je, vrednujući njen javni značaj - apsolutno ništa. Ali, ona ne misli tako. Bitnost u kući i suprimitet (ako postoje) nad članom domaćinstva se nikako ne smije prenijeti na javnu funkciju (ukoliko je obavlja) tog člana domaćinsta.
Ovo bi negdje trebalo da bude zapisano u Ustavu.
Nego, nismo mi izmislili ovaj poremećaj, ima puno primjera i kod nas i u rasijanju.
Još je početkom 20. vijeka, genijalni srpski satiričar Branislav Nušić pisao o parodiji snobizma i malograđanštine kod tadašnjih činilaca javnih funkcija. Kao i danas, i tada je postojala neka Živka, ministrova žena kojoj je muževljeva „slava“ udarila u glavu. Insistirala je Živka da je zovu gospođa ministarka jer je tako sebi bila bitnija i značajna, mnogo više nego je to bio i sam muž joj – nesrećni ministar.&nbsp;
Čuda je Živka činjela kad je saznala da je postala „neko“. Postavljala je svoje rođake na bitne fukcije, otpuštala nepodobne, prijetila neposlušnima, kupovala skupu garderobu i još stotinu drugih, slavom opijenih čudesa. Toliko je gospođa ministarka bila „uzbičila“ u svojoj uobrazilji da je na kraju muž -ministar morao podnijeti ostavku, i to je valjda jedina razlika između ovdašnje i ondašnje Živke – ovaj naš, njen suprug, to sigurno neće uraditi.
U Manili, glavnom gradu Filipina, postoji muzej cipela u kojem je izloženo preko 3.000 (slovima: tri hiljade) pari skupocjenih ženskih cipela. Sve one su pripadale čuvenoj Imeldi Markos, supruzi filipinskog dikatora Ferdinanda Marcosa. Njen uticaj na supruga je bio toliki da je tokom svoje krvave vladavine sopstvenu ženu postavio za guvernerku, poslanicu i ambasadorku Manile u svijetu.&nbsp;
Imelda je postala simbol rasipništva i luksuza, dok je veliki dio filipinskog stanovništva živio u klasičnoj bijedi. Organizovala je grandiozne zabave, kupovala dragocjenosti, umjetnine, nekretnine širom svijeta — sve to novcem koji je, kako se vjeruje, bio prisvojen iz državne kase.
Kada je narodu Filipina dostojanstvo prešlo onu crvenu liniju nakon koje nema nazad, organizovali su revoluciju u kojoj su svrgnuli Ferdinada i prognali ga iz zemlje, No, sve to nije previše uticalo na Imeldu. Ona se, kada se prašina malo slegnula, vratila u Manilu i politički se akrivirala. I pored velikog broja skandala i tužbi ona nikada zvanično nije osuđena. Snaga joj je bila u onom velikom broju cipela koje je vješto preobuvala kako je koja situacija to zahtjevala i više nego uspješno gazila političkim životom. Tako da nemojte nikada podcjenjivati moć ženske obuće, nije ona slučajno toliko skupocjena.
Kada je ono „osvježilo“ u Crnoj Gori 2020. godine, među „oslobodiocima“ od svega dobroga, pojavilase i gospođa Marina Jočić, kadrovkinja Demokratskog fronta. I ona je, poput ovih gore, prije nego li je krenula u ispunjenje predizbornih obećanja shvatila da to nikako neće ići u onim starim opozicionim cipelama – pa je za nove okolnosti kupila skupocjene, sa zmijskim printom. Ali, Marina je bila konkretna u svojim naumima pa je na društvenim mrežama, uz fotografiju „zmijskih“ štikli, objavila da će njima gaziti bezbožnike. Jedino šta je do sada uspjela ugaziti jesu brojne, visoko plaćene funkcije, i naravno ljudsko dostojanstvo.
Ovaj hint o zmijama i prijetnje gore pomenute gospođe gradonačelnikovice da će tužiti svakog ko je pomene, podsjetio me na jednu priču iz djetinstva. Moja baba je često koristila izraz – nepomenica. Kao dijete nisam znao pravo značenje tog izraza, ali sam naslućivao da se radilo o nečem lošem, nekom zlu kojeg se treba kloniti i plašiti. Kada sam bio dovoljno star pitao sam je šta je to nepomenica? Odgovor je bio veoma jasan – to je zmija, i ne smije joj se ime pominjati jer je tako možemo dozvati, zato umjesto njenog imena kažemo nepomenica.&nbsp;
Kasnije sam shvatio da osim nepomenica postoje i nepomenici, oni su bili loši i zli ljudi koje takođe nismo željeli pominjati jer bi ih tako mogli dozvati sebi. Ovih će nepomenika i nepomenica u danima koji će naići biti sve više. Iako smo se trudili da im imena ne pominjemo oni su se ipak pojavljivali u našim životima.&nbsp;
Ali, naučila me baba još nešto. Naučila me da je sve ovo samo jedno staro glupo vjerovanje i da se nikada ne smijem plašiti da sve nazovem svojim imenom, i da nije crnogorski plašiti se - crnogorski je boriti se protiv zla.

Gospođa gradonačelnikovica

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti u drugom dijelu dana, a najviša temperatura vazduha iznosiće 42 stepena.
Krajem dana i tokom noći sa zapada povećanje oblačnosti, koje će usloviti mjestimično kišu ili pljusak i grmljavinu.
Lokalno su moguće i kratkotrajne vremenske nepogode.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje na sjeveru kratkotrajno i pojačan, pretežno južni.
Jutarnja temperatura vazduha od 14 do 26, a najviša dnevna od 31 do 42 stepena.

Danas pretežno sunčano, do 42 stepena

Na većini puteva u Crnoj Gori saobraća se uz umjerenu, a tokom dana pojačanu frekvenciju vozila, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG savjetovali su vozačima da izbjegavaju putovanje u najtoplijem dijelu dana i poštuju saobraćajne propise, naročito ograničenje brzine.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Lepenac -Ribarevina, Ribarevine - Poda i Poda - Berane, vozila saobraćaju jednom trakom naizmjenično, a saobraćaj se povremeno obustavlja, ne duže od 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog adaptacije regionalnog puta R-19, dionica Trešnjevik – Andrijevica, saobraćaj je na mjestu radova promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Iz AMSCG-a su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara i da će vozila saobraćati alternativnim putevima.
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.
Na magistralnom putu M-6, na dionici Šavnik - Žabljak, saobraćaj će od sedam do 17 sati povremeno biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije klizišta Provalija.
Iz AMSCG su kazali da će privremeno biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.

Izbjegavati putovanja u najtoplijem dijelu dana

Akcija za ljudska prava (HRA) je juče uputila pismo vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, kojim je pozvala da se odustane i od saslušanja novinarke Vesne Rajković Nenadić i njenog daljeg procesuiranja.
HRA, kako se navodi u saopštenju, smatra da je prijavu supruge gradonačelnika Podgorice, Danijele Mujović, trebalo odbaciti kao neosnovanu i bez pozivanja autorke komentara na saslušanje, jer radnjom na koju se u prijavi ukazuje očigledno nije izvršeno ni krivično djelo ni prekršaj.
- Upotreba represivnog državnog aparata u ovakvim slučajevima ugrožava slobodu izražavanja. Činjenica da se radi o supruzi gradonačelnika, pokreće i pitanje primjene načela jednakosti pred zakonom. Ako se na ovaj način primjenjuju policijska ovlašćenja kada prijavu podnese supruga osobe na istaknutoj javnoj funkciji, uspostavlja se apsurdno pravilo pozivanja na saslušavanje svih ljudi koji budu izloženi prijavama zbog toga što na društvenim mrežama uznemire druge komentarima odijevanja ili drugim kritikama koje se proizvoljno mogu smatrati uznemirujućim - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako navode, uspostavljanjem takvog pravila ne samo da se ugrožava elementarna sloboda izražavanja, već i kapacitet Uprave policije za borbu protiv kriminala i korupcije, sprečavanje ubistava i drugih veoma ozbiljnih krivičnih djela koja su u Crnoj Gori u posljednje vrijeme učestala, a u kojima stradaju i djeca.
- Crna Gora u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ima posebnu obavezu da primjenjuje standarde Evropskog suda za ljudska prava. Prema tim standardima, krivičnopravna represija nad slobodom izražavanja može biti opravdana samo u slučaju govora mržnje i pozivanja na nasilje, čega u ovakvom slučaju očigledno nema - zaklkjučuje se u saopštenju.&nbsp;

Odustati od saslušanja novinarke Vesne Rajković-Nenadić zbog neosnovane prijave

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Bio je kraj januara 2020. godine, ispred većeg broja protestanata-litijaša koji su demonstrirali zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispoviejsti, bio je kordon policije, sa šljemovima i opremom za razbijanje demonstracija. &nbsp; HRABAR POTEZ KOMANDIRA Uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći, litijaši traže da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b" data-rendition-name="original" width="730" height="460" loading="lazy" alt='NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Policajac koji je tada skinuo policijsku kacigu je - Marjan Račić, tadašnji komandir Centra bezbjednosti Berane. Čovjek koji je ugrožavajući svoju bezbjednost uspio da u sačuva mir u Beranama, kada je grad bio na granici sukoba.&nbsp; Hrabrom i mudrom, iako i &nbsp;rizičnom odlukom, Račić je pred svojom jedinicom skinuo zaštitnu opremu i direktno se legitimisao protestantima. Razgovorom i bez upotrebe sile uspio je da nakon tenzičnih pregovora sačuva mir i bezbjednost - i policajaca i protestanata. Bez obzira na ovaj i mnoge druge slučajeve Marjan Račić, diplomirani oficir policije, sa završenom policijskom akademijom u Beogradu, školovan i obučavan za rukovodioca u policiji, smijenjen je sa mjesta komandira Centra bezbjednosti Berane godinu kasnije, 2021. godine. &nbsp; NA METI ,,VETINGA” U februaru ove godine je pokrenut disciplinski postupak, a u junu je suspendovan kao još jedna žrtva kršenja zakona, policijskih pravilnika i elementarnih ljudskih I profesionalnih prava. Za više od 23 godine angažmana u policiji Račić je obavljao je najviše rukovodeće pozicije u sjevernoj regiji Crne Gore. Iskusni policajac prošao je dužnosti od najnižeg do najvišeg nivoa rukovođenja – od pomoćnika i zamjenika komandira saobraćajne policije, komandira interventne jedinice, komandira beranske i rožajske policije, pa do pomoćnika i na kraju načelnika Centra bezbjednosti Berane. &nbsp; To što je više puta nagrađivan u službi zbog postignutih rezultata rada i ocjenjivan najvećim ocjenama - očito nije bilo bitno tadašnjem direktoru policije Zoranu Brđaninu koji ga je maja 2021. smijenio bez navođenja razloga.&nbsp; Redosljed poteza u političkom progonu bio je identičan kao kod desetina njegovih kolega: kao da im je krivica prišivena samo zbog činjenice da su bili policajci prije 2020. godine i litijaškog događanja naroda.&nbsp; SLAGALICA POLICIJSKOG PROGONA Bezbjednosne provjere Račiću je neovlašćeno predložio, sad već bivši, načelnik regionalnog centra bezbjednosti “sjever” Dušan Baković, koji je po naređenju Šćepanovića preuzeo protivzakonitu ulogu neposrednog rukovodioca Račiću iako je u to vrijeme Račić bio - neraspoređen. &nbsp; Posljednje radno mjesto Marjana Račića je bilo načelnik Centra bezbjednosti Berane, tako da mu jedini direktni nadređeni i jedini koji je mogao predložiti provjere bio direktor UP Zoran Brđanin i to samo ukoliko su bili ispunjeni uslovi iz čl 162 Zakona o unutrašnjim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt='ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"'> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Februara ove godine, jedan od izvođača prljavih radova Demokrata na takozvanom čišćenju policije, načelnik Regionalnog centra Sjever, Haris Đurđević, po istom nezakonitom principu preuzimajući ulogu neposrednog rukovodioca, predlaže disciplinski postupak i suspenziju za Račića. I opet protivno Zakonu i policijskim pravilnicima. &nbsp; Jer, Račiću je disciplinski postupak pokrenut u februaru a suspendovan je tek krajem juna, poslije više od 4 mjeseca, kada su već probijeni svi zakonski rokovi što sem što je protivzakonito jasno ukazuje da je bilo potrebno vrijeme da se cio postupak namjesti. &nbsp; - Na štetu Marjana Račića, pored Zakona prekršen je i obavezujući Pravilnik o vođenju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika koji je na snazi od septembra 2021. U tako sprovedenom postupku, Račić je diskriminisan, stavljen u neravnopravan polozaj i žrtva je mobinga i sistemske zloupotrebe službenog položaja – ističe za Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. BESPREKORNA PROŠLOST Dok je od 2014. do 2017, Račić bio komandir beranske policije, prvi pretpostavljeni mu je bio tadašnji načelnik Centra Velimir Mićo Furtula, koji je najbolje upoznat sa tim što je Račić u tom periodu radio, na koji način je štitio interese službe i kakve je postizao rezultate. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner'> <figcaption>ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Furtula, koji je sada pomoćnik Lazara Šćepanovića za kriminalisticku policiju i kao šef crnogorske kriminalističke službe ima sve mehanizme da provjeri da li su navodi, pretpostavke i konstrukcije u bezbjednosnoj provjeri tačni i da zahtjeva da se u odnosu napisano prikupe dokazi ili takve priče odbace kao neutemeljene. &nbsp; Bilo bi zaista zaniljivo da neko iz redova Demokrata koje obavljaju takozvani veting objasni - kako je to, po kojem kriterijumu, disciplinskim postupkom obuhvaćen Račić, komandir beranske policije, a zaobiđen njegov načelnik Furtula, koji je u međuvremenu napredovao u službi? &nbsp; NEUTEMELJENE OPTUŽBE A koliko su utemeljene optužbe protiv Račića &nbsp;govore I nezvanična saznanja E televizije o sadržaju operativnog izvještaja.&nbsp; U njemu, između ostalog, piše da je Račić vlasnik lokala za koji je opšte poznato da je u vlasništvu njegove dalje rodbine, što se lako može provjeriti. Tim prije što su Aleksa Bečić i ostali iz vrha Demokrata prilikom posjeta Beranama, bili česti gosti upravo u tom lokalu. U posljednjih pola godine Marjan Račić, iskusni profesionalac, tri puta je tražio sastanak sa vršiocem dužnosti direktora uprave policije Lazarom Šćepanovićem kako bi saznao koje su to bezbjednosne smetnje koje ga diskvalifikuju kao profesionalca. Iako ima tu obavezu, prvi čovjek crnogorske policije do danas nije primio iskusnog oficira policije.&nbsp; Očito da je disciplinska presuda u slučaju Marjana Račića donijeta i prije nego što je zvanično suspendovan. Drugim riječima: nepodoban je za sadašnji vrh policije, ali ne zbog nedostatka stručnih kvaliteta već zato što ga je neko politički markirao kao čovjeka kojeg se treba osloboditi. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Nepoželjni profesionalac Marjan Račić

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;danas je u Višem sudu u nastavku odbrane kategorično odbacio navode optužnice da je njemu bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović &nbsp;naredio da ne pokreće krivični postupak protiv Novljanina Duška Roganovića, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi, slovi za viskorangiranog člana kavačke kriminalne grupe. Katnić je naglasio da tužilac Miloš Šoškić obmanjuje, prikriva i falsifikuje dokaze.
- U spisima predmeta nema dokaza da je Lazović učestvovao sa mnom u sprovođenju ili ne sprovođenju bilo koje dokazne radnje posebno ne u odnosu na Roganovića- istako je Katnić.
On se tereti da je bio član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, a čiji članovi su bili suspendovani tužilac Saša Čađenović i Lazovićev sin Petar - suspendovani službenik policije.
Terete sa su zloupotrijebili službene položaje u interesu kavačke kriminalne grupe.
Bivši glavni specijalni tužilac je, pred vijećem sudije Veljka Radovanovića, objasnio da Lazović nije imao zakonska ovlašćenja, ni obavezu, niti dužnost da može sam pokrenuti pretres i druge dokazne radnje pa ni da podnosi krivičnu prijavu protiv osoba za koje postoji osnov sumnje da su počinile neko krivično djelo.
<h2>NALOG</h2>
- Rukovodilac specijalnog tima je specijalni tužilac po čijem nalogu postupaju članovi Istražnog tima. Lazović nije bio član istražnog tima - kazao je Katnića. Ponavljajući da članovi istražnog tima ne podnose prijavu ukoliko im to ne naredi specijalni tužilac.
Prema riječima Katnića, Lazović i da je htio nije mogao da preduzima radnje koje mu tužilac stavlja na teret.
On je objasnio da je tražio dopunu izviđaja u slučaju Roganovića jer nije bilo osnovane sumnje da se bavi rasturanjem narkotika u Herceg Novom.
Vijeću je predočio iskaz načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižić koji je u svjedočkom iskazu naveo da nije bilo dovoljno dokaza da se procesuira Roganović pa su na zahtjev postupajućeg tužioca Saše Čađenovića ponovo uzeli izjavu od Milana Kankaraša.
<h2>O DOKAZIMA</h2>
- Nijesmo imali dovoljno dokaza da je Roganović počinio krivično djelo, zato je saslušan Kankaraš o članstvu u kriminalnoj organizaciji i prodaji narkotika. Tužilac Čađenović je dao smjernice da se prikupe obavještenja za Roganovića kako bi se pojačala sumnja - kazao je Katnić.
Čađenović i tim koji je radio na tom predmetu, kako je objasnio, nije mogao da odluči da li ima dovoljno dokaza za procesuiranje Roganovića i zato su došli kod njega.
- Moj stav se poklopio sa njihovim da nema osnovane sumnje da je Roganović počinio krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Dodao je da kada ih je pitao da li postoji neki dokaz osim subjektivnih osjećaja svjedoka i opštih tvrdnji da se porodica Roganović bavi rasturanjem narkotika, Čađenović a i Žižić su rekli da nemaju.
- Tada sam im rekao da nastave rad na tom predmetu a to je potvrdio i svjedok Žižić. Tužilac Čađenović je postupio po ovom nalogu, prikupio dokaze, i podigao optužnicu protiv više osoba među kojima je i Roganović. -Optužen je za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo - kazao je Katnić.
On je u nastavku odbrane negirao i navode da je Ljuba Milovića i Petra Lazovića štitio od krivičnog gonjenja.
U prilog tome naveo je da je protiv Milovića u tajnosti vođen ozbiljan izviđaj i da se radilo na njegovom procesuiranju još od 2017. godine.
-Nakon sprovedenog izviđaja, iskaza svjedoka analize materijala i Skaj komunikacija koje nam je dostavio Europol utvrđeno je da Lazović nije počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti -kazao je Katnić.
On je istako da je Petar Lazović radio svoj policijski posao - donosio operativne informacije na osnovu kojih su spriječena brojna krivična krivična djela i procesuirano na desetine osoba iz kavačke kriminalne grupe.
Katnić je predočio sudu 13 predmeta koji su realizovani zahvaljujući informacija Petra Lazovića i u tim slučajevima optužene su osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Osim toga ma osnovu informacije Petra Lazovića u dva navrata je spriječena likvidacija jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana. Spriječena je i likvidacija Marka Miljkovića i Veljka Belivuka upravo na osnovu podataka koje je donio Petar Lazović &nbsp;- kazao je Katnić.
Katnić je rekao da ista odluka kao za Petra Lazovića donijeta je i za bivšeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina, nekadašnjeg pomoćnika direktora Dejana Kneževića i službenika policije Nikole Janičića.
- Nije bilo mjesta sumnji da su počinili krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti - kazao je Katnić.
Ponovio je da je protiv Milovića vodio izviđaj u tajnosti.
<h2>KONEKCIJE MILOVIĆA</h2>
On je rekao da je Milović u njegovom fokusu bio još od 2017/2018.
- Milović ima konekcije sa strukturama u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije i u određenim djelovima BIA - e. On je kao član kavačke kriminalne grupe održavao poslovne veze između te kriminalne grupacije i struktura iz Srbije. Mojoj vezi - kontaktu izgledao je čudno u polovini 2019. i početkom 2020. godine - kazao je Katnić.
Dodao je da je tada došao do podataka da Milović ima konekcije sa djelovima BIA -e i policijskih struktura u Srbiji ali ne samo tamo nego i u Rusiji.
Milović je, prema riječima Katnića, učestvovao u kupovini banke, i u komunikacijama sa Zvicerom konstatuje " ostaje da vidimo hoće li Rusi kupit banku" " Legle su pare u Njemačkoj - 55 milona"
- Toliki novac nije bilo moguće da se izvuče iz Rusije a da to ne znaju bezbjednosne strukture te zemlje - kazao je Katnić.
On je ponovo optužio tužioca Šoškića da je sakrivanjem dokaza ugrozio njegovu i bezbjednost njegove porodice.
Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je njega i Lazovića nezakonito optužio za stvaranje kriminalne organizacije.
-Da bi se smatrala kriminalnom organizacijom mora imati najmanje tri člana. A ovdje smo optuženi samo Lazović i Katnić. Čađenović i Petar Lazović su obuhvaćeni optužnicama u drugom predmetu. Obnavljam prijedlog advokata Piperovića da Čađenović bude saslušan kao svjedok - rekao je Katnić.
Ukazujući da je advokat Piperović detaljno obrazložio zbog čega optužba za stvaranje kriminalne organizacije ne može da opstane.
Optuženi Katnić zatražio je od vijeća da se od Europola nabavi kompletna skaj komunikacija jer je tužilac Šoškić prikrivao brojne poruke, mijenjao sadržaj a sve sa ciljem da bi njega i Lazovića optužio.
Suđenje se nastavlja sjutra kada će Katnić nastaviti da iznosi odbranu.
Podsjećamo, Lazović je na ročištu 9. maja iznio odbranu i negirao sve navode optužnice. Naglasio je da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike,diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
Portal ETV i Televizija E objavili su brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe. Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima u optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića. &nbsp;Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

Tag: neformalna-grupa-studenata-kamo-sutra