Kad predsjednik Crne Gore kaže da je Amfilohije Radović zaslužan za smjenu vlasti, on priznaje političku ulogu crkve. Takav čin nije poštovanje vjerskog subjekta - nego direktan udar na ustavni poredak i sve građane koji vjeruju u građansku i sekualrnu, a ne teokratsku Crnu Goru - poručila je novinarka Tanja Pavićević osvrnuvši se na odluku Jakova Milatovića da bivšem mitropolitu posthumno dodijeli najviši državni orden.
Pavićević je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ocijenila da je ova odluka primjer promjene vrjednosnog sistema u Crnoj Gori i ustvrdila da je Milatović u pravu samo u jednoj stvari: da lideri nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Milan Knežević nijesu bili sposobni da smijene vlast, te da je zato Amfilohije stvar uzeo u svoje ruke.
- On je i posthumno promijenio kompletno biće i bit Crne Gore - dodala je Pavićević.
<h2>LITIJE OTVORILE VRATA REVANŠIZMU</h2>
Litije, kako je naglasila Pavićević, nijesu bile građanski pokret - iako smo u tom periodu slušali navode o njihovom emancipatorskom karakteru.
- Pokrenute su da bi se odbranio interes crkvene zajednice čije je sjedište u drugoj zemlji. Ti događaji su otvorili vrata revanšizmu. On je bio jedan od stubova narativa koji je dubinski promijenio Crnu Goru i mijenjao njen sekularni i građanski karakter - navela je Pavićević.
Nakon smrti Amfilohija sva njegova, kako je kazala, „silna đeca“ nijesu se pobunila kada su zgaženi njegovi amaneti.
- Postoji kod njega i nešto pozitivno: dva puta je držao pomen srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću koji je živ - i koji nije mogao da zakorači u Crnu Goru. Vidjeli ste što su radila njegova đeca poslije njegove smrti: dozvolili su da se na njegovoj sahrani pojavi upravo Vučić. Oni vrlo rado baštine njegovo najgore nasljeđe: pravljenje jedne teriotrije, jednog naroda i jedne crkve - što je ustvari fašizam - jasna je Pavićević.
Ocijenila je da partije koje su se 2020. godine dohvatile vlasti sada samo mijenjaju uloge.
- Demokrate sada rade ono što je nekad radila Ura. Kada se potroši njihov kapacitet, to će nastaviti da radi Pokret Evropa sad (PES) - a sve se radi da bi jačao nekadašnji Demokratski front (DF) i Andrija Mandić bio premijer 2027. godine - ocijenila je Pavićević.
<h2>RESOR KULTURE KAPITULIRAO PRED CRKVOM</h2>
Odluka ministarke kulture i medija Tamare Vujović da podrži podizanje spomenika Amfilohiju pokazuje, stava je Pavićević, koliko je kulturni resor kapitulirao pred crkvom.
- Amfilohije nije govorio o pravoslavlju &nbsp;i ljubavi, bavio se desničarskim pitanjima. Vujović nikad nije reagovala na krađu baštine Crne Gore, ali reaguje kad dodatno treba udariti po ruci medija koji su kritički nastrojeni prema vlasti - ukazala je Pavićević.
Podsjećajući na nedavno podizanje spomenika Pavlu Đurišiću - četničkom komandantu, zločincu i koljaču u Gornjem Zaostru kod Berana, te dodjeljivanje najviših državnih nagrada njenim negatorima poput Bećira Vukovića i Milutina Mićovića, Pavićević je ocijenila da je sve sinhronizovano.
- To je ista rijeka koja vodi ka istom cilju. Država ne samo da toleriše nego i nagrađuje pojave koje negiraju njen identitet. Svjedočimo sistemskom pokušaju da se negiranje istorije predstavi kao pomirenje - naglasila je Pavićević ističući da država time postaje saučesnik u fabrikovanju i relativizaciji zločina.
Riječ je, kako je dodala, i o svjesnom urušavanju povjerenja građana u institucije.
- Istorijski fakti su fakti - ne može ničiji narativ da ih mijenja. Svjedočimo vremenu u kojem je talas revizionizma krenuo. Za pola godine će vjerovatno donijeti zakon o rehabilitaciji četničkog pokreta što je u Srbiji učinjeno 2004. godine - navela je Pavićević.
<h2>VUČIĆEVA RECEPTURA</h2>
Konstatovala je da na čelu države trenutno imamo ljude koji ne znaju da rade svoj posao i da su upravo zato tu i postavljeni.
- Kada ministarka medija podrži napade na medije - to znači da se Ministarstvo kulture i medija, a samim tim i država, odreklo svoje obaveze da štiti slobodu izražavanja, a ministarka da učestvuje u gašenju slobodne riječi - poručila je Pavićević.
Sve što se dešava u Crnoj Gori od ranije se, podvlači novinarka, dešava u Srbiji.
- Od gušenja slobode medija, kontrolisanja medijskog prostora, držanja društva u mraku... To je receptura Aleksandra Vučiča. Oslobodioci su preuzeli taj model - decidna je Pavićević.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Pavićević: Milatović odlikovanjem Amfilohija priznaje političku ulogu crkve, to je direktan udar na ustavni poredak, građansku i sekularnu Crnu Goru

Nakon velikih požara koji su prošle godine zahvatili Crnu Goru, vatrogascima su obećane reforme, bolja oprema i jačanje sistema zaštite i spašavanja, ali ključni problemi uglavnom su ostali neriješeni. &nbsp;Nedostatak kadra, neujednačeno finansiranje, nedovoljno jasni pravilnici i oslanjanje na ad-hoc rješenja i dalje su problemi sa kijima se suočavaju vatrogasci.&nbsp;
Kada su prošle godine požari buktali širom Crne Gore, donosioci odluka su vatrogascima obećavali mnogo toga. Kako za <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/tripkovic-iz-sezone-u-sezonu-vatrogasci-dobijaju-samo-obecanja-placamo-cijenu-nepostojanja-pravilnika-i-dugorocne-strategije">Analitiku</a> kaže predsjednik Strukovnog sindikata vatrogasaca, Goran Tripković, uglavnom je sve i ostalo na tome.
- Iz godine u godinu, iz sezone u sezonu, dobijamo obećanja da će se sistem u Crnoj Gori konačno kreirati po stručnim uputstvima na način kako je to urađeno u većini zemlja Evrope. Svi prethodni ministri i premijeri davali su zajedničko obaćenje: da je došlo vrijeme da se uočeni nedostaci što hitnije moraju rješavati. Sva ta obećanja izgleda završiše u korpi, a za njihovu realizaciju, po nama, je dovoljna samo dobra volja - smatra Tripković.
<h2>Novca manje, očekivanja veća</h2>
Uprkos brojnim obećanjima, sredstva za Direktorat za zaštitu i spasavanje i Avio-helikoptersku jedinicu za ovu godinu su smanjena. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova ranije su kazali da u 2026. ulaze spremniji kada je riječ o zaštiti i spašavanju. Tripoković ukazuje da rješavanje problema vatrogasaca donosiocima odluka nije prioritet.&nbsp;
- Treba objasniti da Direktorat u našem sistemu ima samo zakondavnu i kontrolnu funkciju i da kao takav nema puno uticaja na same vatrogasce- spasioce, ali bi morao da napravi pravilnike kako bi uredili naš sistem. To im očigledno nije prioritet iz njima znanih razloga, što je za nas neprihvatljivo - poručuje on.&nbsp;
Nakon što su se požari razbuktali i vatrena stihija gutala sve pred sobom širom Crne Gore, javnost je saznala da dva aviona MUP-a čekaju servisiranje i da nijesu mogla da se koriste za gašenje. Operativni su bili helikopteri. Ove godine novca je manje, pa je pitanje da li će svi vazduhoplovi biti operativni.
- Direktorat, što se tiče vatrogasaca, ima spojnicu preko avio-helikopterske jedinice. Pošto je dio sredstava smanjen i samoj jedinici, postavlja se logično pitanje - ako proteklih godina, sa većim sredstvima u budžetu nijesu uspijevali da organizuju rad jedinice u punom kapacitetu kako će to biti sprovedeno ove. Ostaje da se nadamo da će konačno Avio-helikopterska jedinica biti jedinica koja će u punom kapacitetu ispunjavati obaveze - kaže sagovornik Analitike.
<h2>Prepušteni lokalnim upravama</h2>
U protekloj godini ni neke opštine nijesu isplatile bonuse vatrogascima. Iako posao vatrogasaca podrazumijeva visok nivo odgovornosti, rizika i posvećenosti zajednici, praksa nagrađivanja i dodatne motivacije nije ujednačena među opštinama.
- Istina je da nekoliko opština u Crnoj Gori nije isplatilo nagrade svojim vatrogascima. Napominjem da to i nije obaveza, i da svaki vatrogasac posao ne radi zbog bonusa, ali sam gest puno znači. Razlog zašto opštine koje nijesu isplatile bonuse i pored obećanja da će to biti urađeno, nama nije poznat. Odgovor na to pitanje treba da daju gradonačelnici i predsjednici opština - smatra Tripković.
Oslanjanje isključivo na lokalne uprave i njihovu ekonomsku snagu dovelo je do situacije u kojoj pojedine opštine raspolažu zadovoljavajućom finansijskim sredstvima, dok druge funkcionišu u otežanim uslovima.
- Sistem finansiranja vatrogastva u Crnoj Gori je pao samo na lokalne uprave i na njihovu ekonomsku jačinu. Tako pojedine opštine imaju pristojnu opremu, kako kolektivnu, tako i ličnu, dok ostale, naročito na sjeveru kubure sa opremom, neredovnom nabavkom i servisiranjem iste. Pa i jedan od naših zahtjeva u svim razgovorima sa resornim ministrima i premijerima u proteklom periodu se odnosi na uređenje, odnosno donošenje zakonskih rješenja kako bi se ovaj sistem uredio makar kao u našem okruženju - pojašnjava Tripković.&nbsp;
<h2>Jaz između crnogorskih kapaciteta i evropskih standarda</h2>
Prošlog ljeta, kada su stigle ekipe iz EU, vidjeli smo drastičnu razliku u opremi i resursima u odnosu na naše vatrogasce. Sagovornik Analitike ukazuje da je dolazak ekipa iz EU pokazao sve manjkavosti našeg sistema zaštite i spašavanja.
- Zahvalan sam svim našim kolegama koji su došli iz raznih država na pokazanoj požrtvovanosti da u danima velikih požara, vatrena stihija bude stavljena pod kontrolu. Ali njihov dolazak je ogolio u potpunosti stanje u našoj profesiji kako u pogledu opreme, tako i pogledu obuke, organizacije kao i onog, po nama najporaznijeg, način kako je sistem reagovao - ističe Tripković.
Ukazuje i da je u narednom periodu neophodno uložiti mnogo više kako u opremu, tako i u ljudstvo i stručnost kadra.&nbsp;
- Dolazak naših kolega iz EU pokazao je i da se u narednom periodu moraju planirati mnogo veća sredstva za ulaganje u opremu i obuku, ali prije svega da se sistem reorganizuje tako da se struka konačno pita. Treba prestati sa eksperimentisanjem i postavljanjem na odgovorna mjesta osoba koje su jedine dodirne tačke sa vatrogasno spasilačkim poslom imale gledajući filmove na televiziji - podvlači Tripković.&nbsp;
<h2>Manjak kadra</h2>
Sagovornik Analitike ukazuje i da problem predstavlja manjak kadra, što dodatno opterećuje sistem zaštite i spašavanja u kriznim trenucima.&nbsp;
- U Crnoj Gori ima oko 600 profesionalnih vatrogasaca spasilaca. Da li postoji potreba za povećanjem broja, svakako postoji, ali bi se u tom pravcu moralo naći najkorisnije rješenje. Vidjeli smo protekle požarne sezone da je veliki, od 600 koliko ih ima u Crnoj Gori, dio vatrogasaca bio angažovan samo na teritoriji opštine Podgorice. Kod nas ne postoji nikakav rezervni sastav odnosno rezervne snage na čijem se formiranju u narednom period mora poraditi - kaže Tripoković.&nbsp;
Ukazuje i da problem prestavlja nepostojanje jedinstvene, dugoročne strategije ili plana modernizacije vatrogasno-spasilačkih službi i da se sve radi ad-hoc.
- Na našu veliku žalost rijetke su jedinice koje imaju razrađene planove razvoja, opremanja i obuke svoga sastava, i u većini slučajeva se u zavisnosti od snalažljivosti domaćina i podrške njihove uprave u realizuju iste. Nažalost, plaćamo cijenu nepostojanja pravilnika za osnivanje Službi zaštite i spašavanja u Crnoj Gori gdje bi postojao zakonski propisan način opremanja, broja pripadnika i njihovog obučavanja, te ne bi bilo mogućnosti osnivanja službi ukoliko se propisana pravila ne bi ispoštovala - kaže Tripković.&nbsp;
<h2>Vatrogasci u Crnoj Gori u lošijem položaju od kolega u EU</h2>
Naš sagovornik ukazuje i da vatrogasci, imajući u vidu rizike kojima su izloženi prilikom obavljanja radnih zadataka, nijesu dovoljno zaštićeni u pravnom i materijalnom smislu.
- To je tema koja je otvorena onog dana kada je vatrogasac postao profesionalan. Kako kod nas, tako i u inostranstvu, postoji borba za poboljšanjem uslova rada, materijalnih uslova i pravnog statusa, a mi smo u debelom zaostatku za zemljama Evrope - kaže Tripković.
Iako vatrogasci obavljaju izuzetno zahtjevan i rizičan posao, često u ekstremnim uslovima, od gašenja požara tokom vrelih ljetnjih mjeseci, preko intervencija u poplavama, pa sve do spasilačkih akcija iz smetova, sistem im ne pruža dovoljnu zaštitu.
- Podatak da u Crnoj Gori ne postoji institut za profesionalne bolesti, tako da crnogorske vatrogasce ne muče samo nadolazeće vrućine, kakve smo sretali prethodnih godina, jer pored vatre, svaki ljekarski pregled za nas je poseban izazov koji nas može izbaciti iz stroja čak iposlati na biro rada, bez prava na zaštitu, kakve postoje u zemljama gdje postoje ovakve ustanove - ukazuje Triković.&nbsp;
Nedavno je javnost saznala i da je jedna vatrogasna stanica isključena sa mreže kao nelegalni potrošač struje i to nakon što nije uplaćena rata od 1.700 eura. Iako je problem riješen, to je samo jedan od primjera sa kakvim preprekama se suočavaju u svakodnevnom radu.
- Taj problem je u međuvremenu riješen, uz nadu, da takvih dešavanja u budućnosti neće biti. Sam podatak da je prošla četvrtina 21. vijeka a da se u Crnoj Gori suočavamo sa ovakvim problemima mora da bude alarm da se nešto mora mijenjati - kategoričan je Tripković.&nbsp;
<h2>Nova sezona, stari problemi</h2>
Ukoliko nadležni ne preduzmu neke mjere po pitanju rješavanja položaja vatrogasaca, iz Sindikata poručuju da će oni reagovati.&nbsp;
- Mi i dalje vjerujemo da će nadležni do požarne sezone ispuniti obećanja jer ne bismo voljeli da je dočekamo sa istim problemima. Sindikat će se truditi i stalno podsjećati nadležne na njihove obaveze. Ukoliko ipak do pomaka ne dođe svi vatrogasci će donijeti odluku kakav će odgovor biti, na koji način i u koje vrijeme saopšten, naravno vodeći računa na potrebe naših građana - kaže Tripković.&nbsp;
Predsjednik Strukovnog sindikata vatrogasaca ukazuje i koje međunarodne prakse ili standarde bi Crna Gora mogla da primijeni kako bi unaprijedila rad vatrogasno-spasilačkih službi i smanjila zavisnost od pomoći iz inostranstva.
- Suština naše obuke je učenje na osnovu iskustava naših kolega širom svijeta inajlakše bi bilo prekopirati standard iz visoko razvijenih sredsina. Svjesni smo da država sada nema snage da ispoštuje sve te standarde koji su tamo na snazi, ali bi za početak valjalo da preuzmemo rješenja, iskustva i znanja koji su iz našeg okruženja, konkretno iz Hrvatske, Slovenije ili Srbije. Po našem mišljenju te su zemlje na najefikasniji način uspjele da naprave most između standarda u visoko razvijenim zemljama i potreba u njihovim zemljama koji se puno ne razlikuju od potreba kod nas - kaže Trikpković.&nbsp;
Poručuje i da se nada da će 2026. godina konačno predstavljati prekretnicu u rješavanju nagomilanih problema svih vatrogasaca u Crnoj Gori.

Tripković: Iz sezone u sezonu vatrogasci dobijaju samo obećanja, plaćamo cijenu nepostojanja pravilnika i dugoročne strategije

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, sa najvišom dnevnom temperaturom do 17 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutru je na sjeveru po kotlinama moguća magla i povećana niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od minus tri do sedam, najviša dnevna od sedam do 17 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 17 stepeni

Crna Gora, kao članica NATO saveza i država kandidatkinja za članstvo u EU, mora ostati jasna i principijelna u podršci Ukrajini i odbrani vrijednosti savremenog demokratskog poretka - poručili su u Centru za građansko obrazovanje (CGO) povodom četvrte godišnjice od početka ruske vojne agresije na Ukrajinu.
Oni su podvukli da najoštrije osuđuju brutalno i kontinuirano kršenje međunarodnog prava, državnog suvereniteta i temeljnih civilizacijskih vrijednosti.
- Odgovor demokratske međunarodne zajednice mora biti još odlučniji, utemeljen na principu nulte tolerancije prema agresiji, kršenju međunarodnog prava i stradanju civila - decidni su u CGO.
Izrazili su solidarnost sa građankama i građanima Ukrajine, koji istrajno i hrabro brane slobodu, dostojanstvo i teritorijalni integritet svoje države, uprkos razaranjima i stradanjima nesagledivih razmjera.
- Vlada Crne Gore se od početka agresije pridružila zajedničkom odgovoru Evropske unije, uključujući restriktivne mjere prema Rusiji, te pružila utočište velikom broju ukrajinskih izbjeglica. Upravo zato brine izostanak predstavnika Vlada na samitu Koalicije voljnih u Parizu u januaru 2026. godine, čime je propuštena važna prilika za potvrđivanje spoljnopolitičke dosljednosti i kredibiliteta Crne Gore - ukazali su u CGO.
Ovo je, ukazuju oni, najteži i najrazorniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, sa katastrofalnim ljudskim i materijalnim gubicima, ali i ozbiljnim posljedicama po međunarodni poredak i globalnu bezbjednost.

Crna Gora mora ostati principijelna u podršci Ukrajini i odbrani vrijednosti savremenog demokratskog poretka

Nakon niza neuspjelih pokušaja da svakog ko je Bošnjak a nije podržavalac Bošnjačke stranke (BS) u potpunosti stigmatizuju i ponize, ostaje još da nam kažu da nijesmo Bošnjaci ako nam je matična država Crna Gora, navela je na mreži Iks (X) potpredsjednica SDP-a i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić.
Prema njenim riječima, shvatanje Bošnjaka po mjeri Bošnjačke stranke je pogubno po naše društvo.
- Rukovodstvo BS-a (sigurna sam ne i njihovi članovi) možda imaju drugu matičnu državu ali mi ne - dodaje Cikotić.&nbsp;
Sad već, kako kaže Cikotić, i previše liče svojim koalicionim partnerima.&nbsp;
- Drž'te se Mande i ne podvaljujte nam - zaključuje Cikotić.&nbsp;
Podsjetimo, poslanica Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore Kenana Strujić-Harbić je, na konferenciji pod nazivom "Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu" kazala da Bošnjaci u Crnoj Gori gledaju kao svoju matičnu državu Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;
Konferencija se održala tokom vikedna u Sarajevu. &nbsp;
- Mi smo kao mala partija u Crnoj Gori doprinijeli da se mijenja narativ prema Bošnjacima, nadam se da će i Bosna i Hercegovina koju Bošnjaci gledaju kao svoju matičnu državu, kako Sarajevo, tako i Bosnu i Hercegovinu - poručila je tada Strujić-Harbić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fstrujic-harbic-u-sarajevu-porucila-bosna-i-hercegovina-je-maticna-zemlja-bosnjaka-prizeljkuje-politicke-promjene-u-toj-zemlji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: negiranje-drzave

Pavićević: Milatović odlikovanjem Amfilohija priznaje političku ulogu crkve, to je direktan udar na ustavni poredak, građansku i sekularnu Crnu Goru

Tripković: Iz sezone u sezonu vatrogasci dobijaju samo obećanja, plaćamo cijenu nepostojanja pravilnika i dugoročne strategije

Danas pretežno sunčano, do 17 stepeni

Crna Gora mora ostati principijelna u podršci Ukrajini i odbrani vrijednosti savremenog demokratskog poretka

Cikotić nakon izjave Strujić-Harbić: Ostaje još da nam kažu da nijesmo Bošnjaci ako nam je matična država Crna Gora

PRATITE TVe UŽIVO