Aktivisti za ljudska prava objavili su danas izvještaj o uslovima zatvora "političkih zatvorenika" u Venecueli, za koje su ocijenili da su "nehumani" i još pogoršani od ponovnog izbora predsjednika Nikolasa Madura prethodnog ljeta.
U izvještaju pod naslovom „Nepravedni zatvori, nehumane ćelije“, Komitet za slobodu političkih zatvorenika CLIPPVE ispitao je zatvorske uslove političkih zatvorenika u Venecueli, koji su se pogoršali poslije predsjedničkih izbora.
- Pored proizvoljnog i nepravednog zatvaranja, postoji i patnja koju trpe zbog surovih i nehumanih uslova lišavanja slobode kojima su podvrgnuti - navodi se u izvještaju objavljenom na sajtu nevladine organizacije za ljudska prava Provea, a koji je sastavljen na osnovu razgovora sa bivšim zatočenicima.
U izvještaju se pominje „fizička i psihička tortura“ i činjenica da su zatvorenici podvrgnuti „dugotrajnoj izolaciji i nemogućnosti da kontaktiraju članove porodice ili advokate“.
Navodi se da je hrana „često zaražena insektima, pokvarena ili nedovoljno kuvana“, sa obrocima koji su „mali i nedovoljni“.
Ponovni izbor Madura 28. jula, za treći šestogodišnji mandat, oštro je osporila opozicija, koja smatra da je njen kandidat Edmundo Gonsales Urutia pobijedio sa više od 67 odsto glasova.
Proglašenje pobjede Madura dovelo je do protesta i sukoba sa bezbjednosnim snagama. U tim sukobima je stradalo 28 osoba, a oko 200 je povrijeđeno.
Više od 2.400 osoba uhapšeno je tokom nemira poslije izbora, optuženo za terorizam i podsticanje mržnje, i zatvoreno u centrima visoke bezbjednosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Aktivisti Venecuele ocijenili kao nehumane uslove u zatvorima

Američka vlada objavila je oko 10.000 stranica dokumentacije vezane za ubistvo sentatora Roberta F. Kenedija 1968. godine, čime je u skladu sa naređenjem predsjednika Donalda Trampa nastavljeno objavljivanje dokumenta držanih pod oznakom tajnosti.
Direktorka Nacionalne obaveštajne službe Talsi Gabard rekla je da će objavljivanje dokumenata vezano za ubistvo Roberta Kenedija „uprijeti dugo čekano svjetlo na istinu“.
- Gotovo 60 godina poslije tragičnog atentata na senatora Roberta F. Kenedija američki narod će prvi put imati mogućnost da preispita istragu savezne vlade zahvaljujući vođstvu predsjednika Trampa - napisala je Gabard.
Američka Uprava za nacionalnu arhivu i dokumentaciju objavila je oko 229 fajlova sa tim stranicama na svom vebsajtu.
Pedsjednik SAD Donald Tramp je u januaru potpisao izvršnu naredbu o skidanju oznake tajnosti nad preostalim saveznim dokumentima vezanim za ubistva predsjednika Džona F. Kendija, senatora Roberta F. Kenedija i Martina Lutera Kinga Mlađeg.
Američka vlada počela je sredinom marta da objavljuje preostale povjerljive dokumenate o ubistvu predsjednika Džona F. Kenedija, 1963. godine u Dalasu.

SAD objavila oko 10.000 strana dokumenata o ubistvu Roberta Kenedija

Predsjednik Turske, Redžep Tajip Erdogan, izjavio je danas da odbrana palestinske stvari nije samo odbrana potlačenog naroda, već odbrana čovječnosti, mira i pravde.
U govoru na sastanku Parlamentarne grupe za podršku Palestini, održanom u Istanbulu na inicijativu Velike narodne skupštine Turske, Erdogan je rekao da je srećan što će u Turskoj ugostiti "prijatelje Palestine", prenijela je Anadolija.
Navodeći da su se okupili da bi bili glas Palestine, koja je kroz istoriju bila kolijevka mnogih civilizacija i dom mnogih proroka, Erdogan je rekao da su tu ne samo da bi branili grad i njegove ljude, već i pravdu, mir i otpor.
- Odbrana palestinske stvari nije samo odbrana potlačenog naroda. Odbrana Palestine je odbrana čovječanstva, mira i pravde. Palestinska stvar je stvar dostojanstva naroda koji je dugo i masovno bio podvrgnut ugnjetavanju svih naroda - istakao je Erdogan.
On je naveo je narod Gaze i Palestine od 7. oktobra 2023. godine podvrgnut jednom od najvećih razbojništava ovog vijeka.
- Izraelska vlada je u stanju potpunog ludila, ubija našu palestinsku braću i sestre, bez obzira da li su djeca, žene, bebe ili stariji. Ogromna većina od skoro 60.000 Palestinaca koje je Izrael brutalno ubio su žene i djeca. Više od sedam procenata stanovništva je ubijeno ili trajno osakaćeno. Čak 212 novinara, koji su pokušavali da svijetu prenesu istinu sa terena, pogubljeno je - naglasio je Erdogan.
Prema njegovim riječima, stotine ljekara, medicinskih sestara i zdravstvenih radnika postali su mete.
- Humanitarni radnici su ubijeni. Bebe su umirale pred očima svih jer nisu imale pristup lijekovima, vodi i hrani. Suočeni smo sa ruljom koja je toliko izgubila svaku trunku ljudskosti da rođendan svog djeteta slavi ubijanjem djece u Gazi - naveo je predsjednik Turske.
On je kazao da su bombardovane škole, crkve, džamije, univerziteti. 
- Gotovo 80 odsto zgrada u Gazi je uništeno. Gaza je razorena do te mjere da nije ostao kamen na kamenu. Govorimo o više od 50 miliona tona ruševina - dodao je Erdogan.
Prema njegovim riječima, Izrael je napadima koje je ponovo pokrenuo uništio jednu po jednu posljednje zgrade, bolnice, civilna naselja i resurse čiste vode, koji su žila kucavica Gaze.
Erdogan je ukazao na to da se brutalnost naseljenika, pod zaštitom okupacionih snaga, u punoj mjeri nastavlja na Zapadnoj obali, a posebno je istakao da je najalarmantniji aspekt ovog pitanja to što se "surovost i varvarstvo već punih 18 mjeseci odvijaju pred očima čitavog čovječanstva, uključujući i takozvani civilizovani svijet".

Erdogan o Izraelu: U stanju su potpunog ludila, ubijaju našu palestinsku braću i sestre

Takođe, Francuski nuklearni arsenal mogao bi pomoći u zaštiti Poljske, rekao je poljski predsjednik Andžej Duda u izjavi objavljenoj u petak.
Duda, koji je pozvao Poljsku da na svom tlu smjesti dio nuklearnog oružja Sjedinjenih Američkih Država kako bi odvratila rusku agresiju, rekao je da bi francuske bojeve glave takođe mogle ojačati poljsku odbranu.
- Vjerujem da možemo prihvatiti oba rješenja. Ove dvije ideje nisu niti proturječne niti se međusobno isključuju - kazao je predsjednik Poljske.
<h2>Proširenje "nuklearnog kišobrana"</h2>
Francuski predsjednik Emanuel Makron predložio je proširenje takozvanog nuklearnog kišobrana Francuske na njene evropske saveznike, usred straha da bi agresivna Rusija jednog dana mogla okrenuti svoje poglede s Ukrajine, koju je napala 2014. i ponovno 2022., na istočno krilo Evropske unije.
S oko 300 nuklearnih bojevih glava, Francuska je jedina članica EU koja posjeduje takvo oružje i jedna od tri članice NATO-a uz SAD i Veliku Britaniju.
<h2>Ozbiljni razgovori</h2>
Poljska i Danska ranije su izrazile otvorenost prema ideji skloništa pod nuklearnu zaštitu Francuske. U martu je poljski premijer Donald Tusk, koji dolazi iz stranke suparničke Dudi, rekao da Poljska "ozbiljno razgovara" s Francuskom o toj mogućnosti, koja je dobila na snazi ​​nakon upozorenja iz SAD da Bijela kuća Donalda Trampa možda neće pružiti sigurnosne garancije Evropi u budućnosti.
Varšava je posljednjih godina dramatično povećala svoju konvencionalnu vojsku, sa svojim borbenim snagama od 200.000 sada najvećim u EU - i nada se da će u nadolazećim godinama izgraditi vojsku od pola miliona.

Evropa bi mogla dobiti još jednu državu sa nuklearnim naoružanjem: Zatraženo raspoređivanje francuskog arsenala oružja

Osnovno državno tužilastvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata M.B. zbog sumnje da je počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.
- Osumnjičeni je policijskim službenicima upućivao prijetnje, naglašavajući da oni ne znaju ko je on i da su njegovi svi u zatvoru - saopšteno je iz ODT-a Podgorica.

Podgoričanin prijetio policajcima: Upozorio ih da ne znaju ko je i da su svi njegovi u zatvoru

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: nehumani-uslovi

Aktivisti Venecuele ocijenili kao nehumane uslove u zatvorima

SAD objavila oko 10.000 strana dokumenata o ubistvu Roberta Kenedija

Erdogan o Izraelu: U stanju su potpunog ludila, ubijaju našu palestinsku braću i sestre

Evropa bi mogla dobiti još jednu državu sa nuklearnim naoružanjem: Zatraženo raspoređivanje francuskog arsenala oružja

Podgoričanin prijetio policajcima: Upozorio ih da ne znaju ko je i da su svi njegovi u zatvoru

PRATITE TVe UŽIVO