Medijski trendovi su isti gotovo svugdje u regionu i uglavnom ukazuju na veliki pritisak kojima su izloženi mediji - a posebno nezavisni - poručio je direktor Mreže za profesionalizaciju medija jugoistočne Evrope (SEENPM) Tihomir Loza na Međunarodnoj konferenciji „Naši mediji“ koja je održana na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Ovaj dvodnevni događaj, u organizaciji sarajevskog Media centra i SEENPM-a, okupio je više od 70 medijskih profesionalaca i predstavnika organizacija civilnog društva posvećenih medijskim slobodama - koji su govorili o slobodi izražavanja, budućnosti novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, etičkim dilemama o korišćenju društvenih mreža i novih tehnologija, te poboljšanju saradnje između novinara, aktivista i građana. Pred nama je, kako je ukazao Loza, neizvjesna budućnost. - I zbog toga je još važnije da se organizacije civilnog društva povežu. Zato nam je drago da smo uspjeli ovaj događaj učiniti regionalnim, a do određene mjere i međunarodnim - dodao je on. I izvršna direktorica Fondacije Media centar Sarajevo Maida Muminović ukazala je da je svijet 2023. godine, kada su njihove partnerske organizacije kreirale projekat „Naši mediji“, bio drugačiji nego sada - kada nevladine organizacije koje se bave zaštitom slobode izražavanja i nezavisni mediji prolaze kroz period sve jačih pritisaka i neizvjesnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251012231048_28b6757051a916d10a5a69862cc982830fd54bd37d67faf55e615090a9b6125c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251012231048_28b6757051a916d10a5a69862cc982830fd54bd37d67faf55e615090a9b6125c" data-rendition-name="original" width="2408" height="1806" loading="lazy" alt="Muminović i Loza"> <figcaption>Muminović i Loza(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption> </figure>  - Na konferenciji smo se odlučili fokusirati na globalna pitanja koja imaju uticaj na našu regiju, kao i goruća pitanja na Zapadnom Balkanu, te na globalna dešavanja koja izazivaju strah u pogledu onoga što nam dolazi u oblasti ljudskih prava širom svijeta - rekla je Muminović. <h2>Niska primanja, žene teže dolaze do liderskih pozicija</h2> Tokom konferencije su predstavljeni i rezultati regionalnog istraživanja o budućnosti medija i uticaju profesionalnog novinarstva na demokratizaciju društva, a koji su pokazali da su novinari i novinarke u regiji i dalje izloženi pritiscima i prijetnjama, imaju niska primanja, te da žene zaposlene u medijima teško dolaze do liderskih pozicija. Zainteresovanost mladih ljudi za studiranje na komunikološkim smjerovima je, kako je ukazano, sve manja, a sa druge strane, broj medija raste iz godine u godinu. Pored društvenih i ekonomskih izazova s kojima se novinari i novinarke trenutno bore, ne samo u regiji, nego i širom svijeta, &nbsp;cenzure i pristrasnog izvještavanja o genocidu Gazi, zatvaranju pojedinih medijskih kuća i smanjivanju fondova za nezavisne medije, na konferenciji je istaknut i uticaj novih tehnologija. Dugogodišnja saradnica SEENPM-a i medijska stručnjakinja iz Beograda Snježana Milivojević je tako ocijenila da su nove tehnologije najveći izazov za medije, novinarstvo i javni interes u informacionom ekosistemu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251012231048_d36a0d81a26092b61b3ac459c201c480b182cffe504123df61ac74e794a7065b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251012231048_d36a0d81a26092b61b3ac459c201c480b182cffe504123df61ac74e794a7065b" data-rendition-name="original" width="2009" height="1507" loading="lazy" alt="Snježana Milivojević"> <figcaption>Snježana Milivojević(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption> </figure>  - Volim reći da, kao što nas kritički teoretičari uvijek podsjećaju: tehnologija ne mijenja svijet kada se prvi put pojavi, već kada je svi počnu koristiti. Navikli smo se na nju i ona je dio našeg svakodnevnog života - ukazala je Milivojević. Konferencija „Naši mediji“ je nastavak istoimenog regionalnog projekta koji se sprovodi od 2023. i u sklopu kojeg je sprovedeno istraživanje o budućnosti medija i novinarskim trendovima, a otvorena su i druga važna pitanja kao što su održivost nezavisnih medija, pritisci na slobodu izražavanja i lokalni medijski aktivizam građana i građanki na Zapadnom Balkanu i u Turskoj. Projekat „Naši mediji“ finansira Evropska unija, dok je konferenciju dodatno podržao Open Society Foundations Western Balkans (Fondacije za otvoreno društvo Zapadnog Balkana).

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Isti trendovi u regionu: Nezavisni mediji izloženi snažnim pritiscima i neizvjesnoj budućnosti

Ko je kriv odgovaraće, niko ne može pobjeći od odgovornosti. Ako budemo došli do toga da se ono što je dio postupka nađe u medijima i da to bude predmet javne poruge i diskreditacije - svako je onda predmet: i ko je u ovoj sali i ko nije - poručio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković tokom sjednice Skupštine a govoreći u posljednjoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Toga, podvlači on, ima na pretek.
- Kada bismo mi počeli da objavljujemo što misle predstavnici parlamentarne većine jedni o drugima - vjerujte mi da ne bi bilo prijatno. Kada bismo govorili o određenoj aferi u Beranama, mislite li da bi bilo prijatno da to izađe u javnost? Što se dešavalo u Češkoj u određenim motelima? Mislite li da takvi snimci treba da ugledaju svjetlo dana i da ne treba imati moralni kompas ili kod đe treba kazati ovo je granica ili linija preko koje ne treba otići? Mislite li da ne znamo što se dešava po hotelima u Beogradu? Mislite li da ne znamo ko se na tim adresama sastaje i raspravlja o Crnoj Gori? Mislite li da ne znamo ko je predmet ucjena različite prirode i da to ne treba da ugleda svjetlost dana? Mislite li da ne znamo što se priča po bazenima u Zeti đe prisustvuju određeni tužioci? Mislite li da ne znamo kako su određeni tužioci umiješani u određene kriminalne radnje koje se tiču šverca cigareta? - pitao je Živković.
Pošto je, kako je rekao, brana pukla sad ćemo, poručuje Živković, gledati sve.
- Treba sve o nama da izađe to kraja i nije nikakav problem - jer neka mi neko u ovoj prostoriji ljudski kaže da nema neku poruku sa nekim biračem koju nije razmijenio kao što se navodi u naredbi za istragu. Ovo ne govorim kao političar nego kao čovjek. Ako smo došli do toga: onda će 90 odsto političke scene završiti u zatvoru. Ovdje je neko sebi u tužilaštvu ispisao novu optužnicu đe se tajne informacije saopštavaju medijima koji treba da služe za diskreditaciju političkih subjekata i na taj način preuređuje politička scena - naglasio je Živković.
Izdržaće, poručuje, udar što se tiče politike.
- Oni koji danas u tužilaštvu misle da ne postoji nešto iznad zakona - postoji - u Crnoj Gori su to običaj i tradicija. Za nas običaj i tradicija imaju mnogo veću vrijednost nego zakon. Mi smo spremni u ovoj bici da idemo do kraja. Što god bila posljedica naše borbe: bila to smrt ili zatvor. Ko udari jednom na čast ovih ljudi, budite sigurni da ćemo odgovoriti mnogo žešće nego što iko misli - zaključio je Živković.

Živković: Mislite li da bi bilo prijatno da u javnost izađe što se dešavalo u motelima u Češkoj, da su određeni tužioci umiješani u radnje koje se tiču šverca cigareta, ko je predmet različitih ucjena?

Prioritet je održavanje prve međuvladine konferencije za šta je potrebno imenovati glavnog pregovarača. Na vama je ko će biti ta osoba, važno je da se glavni pregovarač imenuje, jer sa njegovim imenovanjem može se bez odlaganja početi raditi sa aktivnostima kako je to potrebno, izjavila je danas u Sarajevu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Njena posjeta dolazi neposredno nakon što je Vijeće ministara 30. septembra usvojilo Nacrt Reformske agende, dokument koji je presudan za povlačenje oko 900 miliona eura povoljnih kredita i grantova iz Plana rasta Evropske unije.
Kako je rekla, na konferenciji za novinare, nakon susreta sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH, Borjanom Krišto, prije godinu i po je Savjet Evrope donio "istorijsku odluku o otvaranju pristupnih pregovora za BiH".
- Bosna i Hercegovina je prešla dugačak put i danas stojite na pragu EU. Čestitam na Reformskoj agendi, a sada je na nama da istu ocijenimo, i u narednom koraku će trebati ići sa finalizacijom za odobrenje sredstava- kazala je.
Ona je navela i kako je budućnost svih zajednica u BiH u EU, te da proširenje "nije samo pitanje politike, već pitanje srca, volje i glasa naroda".
- Prema nedavno sprovedenoj anketi javnog mnijenja 72 odsto građana u BiH vjeruje EU. Budući naraštaji žele živjeti u ujedinjenoj "Evropi, naš zadatak je da im to i ostvarimo", rekla je predsjednica Evropske komisije.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto je navela kako se nada "da će biti političke odgovornosti kada je u pitanju evropski put, te "da tu ne postoji pozicija i opozicija, već opredjeljenje prema Evropskoj uniji.
Krišto je kazala kako je informisala predsjednicu Evropske komisije i o pripremama za održavanje Berlinskog kongresa naredne sedmice.
- Nažalost, još uvijek nismo uspjeli usaglasiti jedan sporazum o mobilnosti, odnosno o kretanju sa ličnim kartama- kazala je Krišto.
Inače, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, se prethodno susrela i sa članovima Predsjedništva BiH- Željkom Komšićem, Željkom Cvijanović i Denisom Bećirovićem.
Uoči dolaska u Sarajevo, posjetila je i Memorijalni centar Potočari kod Srebrenice.
Kako je izjavila, "Evropska unija će uvijek pamtiti genocid u Srebrenici i neće dozvoliti da se piše neka nova istorija".
<h2>Na šta BiH može računati?</h2>
Početkom oktobra je saopšteno da Bosna i Hercegovina više ne može računati na novac iz Evropske unije za autoceste, željeznicu ili velike energetske projekte, osim kroz Plan rasta za Zapadni Balkan.
Iz EU su poručili da će sredstva iz tog fonda odobravati nakon provođenja obećanih reformi, ali i nakon što se zajedno dogovore koji su to projekti.
- EU više neće finansirati velike infrastrukturne projekte u BiH mimo Plana rasta. Vlasti u BiH još nisu dostavile [Evropskoj komisiji] popis projekata", saopštio je šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca.
BiH je nacrt reformske agende usvojila i poslala 30. septembra u Brisel godinu iza Albanije, Crne Gore, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije.
Prije toga je Evropska komisija za 108,5 miliona eura umanjila fond za BiH, vrijedan oko milijardu eura, te zaprijetila novim smanjenjem za deset posto, jer se političari dvadeset mjeseci nisu mogli dogovoriti o nadležnosti. Taj novac, kako je tada rečeno iz EU, biće preusmjeren drugim zemljama u regiji ili vraćen u budžet EU.
U izradu plana reformi, koji još čeka odobrenje iz Brisela, bila su uključena tri nivoa vlasti – državna, entitetske i deset kantonalnih.
Bosna i Hercegovina mora provesti više od stotinu reformi kako bi dobila EU novac i pri tome se fokusirati na "zelenu" i digitalnu tranziciju, zaštitu osnovnih ljudskih prava, te razvoj poduzetništva i ljudskog kapitala.
Vlasti su najavile da će reformisati tržište rada, ali i uskladiti zakone o energetici s EU standardima i razvijati obnovljive izvore energije.
Najavile su i da će "prilagoditi tržišnim uslovima" sadašnje niže cijene električne energije za domaćinstva, ali i ugasiti termoelektrane do 2050. godine, koje trenutno proizvode više od dvije trećine struje.
Bosna i Hercegovina je otvorila pregovore o članstvu u EU u martu 2024. nakon što joj je kandidatski status dodijeljen u decembru 2022. godine.
Pregovori nisu i formalno počeli zbog preduslova koje je psotavio Savjet Evrope a koji su se sad našli i u Nacrtu reformske agende, među kojima je i imenovanje glavnog pregovarača ili nacionalni plan usvajanja EU zakonodavstva.
Ostale zemlje Zapadnog Balkana u međuvremenu su povukle oko 254,6 miliona eura kredita i bespovratnih sredstava od EU-a.

Fon der Lajen u Sarajevu: BiH da imenuje glavnog pregovarača kako bi počela pregovore s EU

Alija Balijagić koji je 25. oktobra prošle godine ubio Milenku i Jovana Madžgalja u selu Sokolac, izveden je pred vijeće Višeg suda u Bijelom Polju, kojim predsjedava sudija Bojana Radović. Okrivljeni je priznao izvršenje svih krivičnih djela koja mu se stavljaju na teret, ali je negirao da je izvršio premetačinu kuće stradalih i da je iz nje išta otuđio.
&nbsp;Na glavnom pretresu saslušan je i brat ubijenih Velibor Madžgalj, koji je ponovio optužbe na rad policije i tužilaštva.
- Za sve je kriva policija. Mogli su da spriječe od krađe puške 18. septembra, znali su da je ukrao puške, znali su da je bezbjednosno opasna osoba, znali su koliko je ležao u zatvoru. Pustili su ga da šeta po selu i istog momenta kada su ubijeni, rekli su da ih je ubio Alija Balijagić. Otkud su oni to znali? Nijesu pravilno ni izvršili uviđaj. Ja u sud ne sumnjam i nikada neću da će on pravilno donijeti presudu - kazao je Madžgalj.
Iako je tražio izuzeće, braniocu okrivljenog Balijagića sud to nije uvažio.
- Odbranu okrivljenog ste čuli. Priznao je krivično djelo koje mu je stavljeno na teret. Sud je glavni pretres odužio. Na sljedećem biće izvedeni dokazi po optužbi i predlozi obje strane za izvođenje novih dokaza - kazao je Balijagićev advokat.
Balijagić je tokom suđenja tražio da se ispita njegovo zdravstveno stanje i mentalne sposobnosti, jer je 32 godine proveo na robiji. Zato je, smatra, njegovo rasuđivanje upitno. To će u daljem postupku, kako je najavljeno, zvanično i tražiti njegov branjenik. Novo ročište zakazano je za 20. oktobar.

Balijagić priznao ubistvo, traži da se ispita njegovo zdravstveno stanje

Vojni čelnici Madagaskara izjavili su danas da je vojska preuzela vlast u toj ostrvskoj državi Indijskog okeana, nakon što je donji dom parlamenta glasao za smjenu predsjednika Andrija Rajoeline koji je pobjegao u inostranstvo.
Vojni čelnici kazali su da su suspendirali više državnih institucija.&nbsp;
- Suspendovan je ustav i osnovano je predsjedničko vijeće sastavljeno od pripadnika vojske i žandarmerije- objavio je oficir specijalne jedinice CAPSAT ispred predsjedničke palate u glavnom gradu Antananarivu.
Prije toga donji dom madagaskarskog parlamenta glasao je za opoziv predsjednika koji je pobjegao u inozemstvo nakon sukoba s protestantima predvođenima mladima i vojskom.
<h3>Rajoelina odbija odstupiti</h3>
Odluka Nacionalne skupštine, donesena sa 130 glasova za i jednim praznim listićem, došla je nekoliko sati nakon što je 51-godišnji čelnik pokušao dekretom raspustiti Nacionalnu skupštinu, produbljujući političku krizu u zemlji.
Rajoelina odbija odstupiti, prkoseći višenedjeljnim protestima generacije Z koji zahtijevaju njegovu ostavku kao i masovnim vojnim prebjezima. Predsjedništvo je saopštilo da je sastanak parlamenta neustavan i stoga je svaka rezolucija "ništavna".
Rajoelina je naveo da se preselio na sigurno mjesto zbog prijetnji životu. Dužnosnik opozicije, vojni izvor i strani diplomat rekli su Reutersu da je u nedjelju pobjegao iz zemlje francuskim vojnim avionom.
U objavi na X-u, Rajoelina je rekao da je odluka o raspuštanju Nacionalne skupštine, koja otvara put izborima najranije za 60 dana, "nužna za uspostavu reda" na Madagaskaru. Protesti u zemlji izbili su 25. septembra zbog nestašice vode i struje i brzo su eskalirali u ustanak zbog širih problema, uključujući korupciju, loše upravljanje i nedostatak osnovnih usluga.

Vojska preuzela vlast nad Madagaskarom

Velikosrpski fašizam, nemoć i zablude suverenista

Jedno hapšenje u izvođenju Specijalnog policijskog odjeljenja, jedna akcija Specijalnog državnog specijalnog tužilaštva i sad je, izgleda, sve u redu sa Crnom Gorom. &nbsp; Mogu svi da odahnu i svi da budu mirni. I Bečićeve i Bogdanovićeve Demokrate, i škaljarski brat Abaz-Skaj-Kudravi; i votka-cigarete biznismen Daka-Skaj-Vampir; ona mimerka Krstinja silna... &nbsp;čak i oni iz koncerna Vijesti, &nbsp;plavog biltena tužilaštva i aktuelne vlasti. &nbsp; ZAVJERENIČKA AKCIJA &nbsp; I upravo su Vijesti ekskluzivno donijele ključnu poentu, kako rekoše ,,najveće akcije ikada SDT-a i SPO-a“: hapšenjem crne šestorke po nalogu tužilačke trojke – spriječena je terorističko-zavjerenička akcija urušavanja ustavnog poretka. &nbsp; I to kakva akcija?! Koju je porukama - zamislite sad - iz jednog, jedinog mobilnog telefona - spremao biznismen Aleksandar Aco Mijajlović. Sve to još uz podršku svoje sestre tužiteljke, dvojice policajaca, jednog čovjeka iz ANB-a i bivšeg ministra iz redova DPS-a Peđe Boškovića. &nbsp; Tužilaštvo je svemu pridružilo još sedam medija. Sa čijim je urednicima ili menadžerima Mijajlović razmjenjivao - pazite sad - u prosjeku jednu poruku dnevno, ali, po mišljenju tužilačke trojke, sasvim dovoljno da mediji budu uključeni u istragu o rušenju ustavnog poretka i nacionalne bezbjednosti?! &nbsp; Da, jezivo zvuči. Tužilačka trojka, dakle, u porukama koje su razmjenjivane uglavnom oko servisnih informacija o gradnji puteva, recimo Podgorica-Danilovgrad, želi da vidi, ni manje ni više, nego - paklenu zavjeru. &nbsp; Baš tako: kao da je u pitanju državni udar nalik onome u Mjanmaru 2021, ili Gabonu 2023, ili onaj pokušaj terorizma u Crnoj Gori iz oktobra 2016. godine... Samo što sada nema agenata GRU-a Šišmakova i Popova, nema četničkih vojvoda, nema ni srpskog žandarma Dikića, nema ni Zavetnika. &nbsp; Nema više četnika i početnika, tu su sad opasne komite udruženi sa medijima koji kritikuju vlast... &nbsp; OD ,,NAJVEĆE AKCIJE IKAD” DO - REPRESIJE E, sad neki džangrizavi, oni koji vole da zabadaju nos u sve detalje, možda bi i prigovorili da tužilačka akcija od 3. oktobra baš i ne liči na najveću akciju u istoriji akcija. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101319108_c5a8a1880659801f5cff81fa268b0563148a49498a71f27bcd63bf3232a9ff6c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101319108_c5a8a1880659801f5cff81fa268b0563148a49498a71f27bcd63bf3232a9ff6c" data-rendition-name="original" width="899" height="532" loading="lazy" alt="MEDIJ KAO USLUŽNI SERVIS SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA: Naslovnica Vijesti 5. oktobra"> <figcaption>MEDIJ KAO USLUŽNI SERVIS SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA: Naslovnica Vijesti 5. oktobra(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I stvarno: od šestoro osoba koje je tužilaštvo targetiralo kao kriminalnu grupu, samo su dvojica, Spičanović i Mijajlović, danas u pritvoru; dvojica policajaca – Pavićević i Lazović - ne smiju da izlaze iz stanova, a dvoje, tužiteljka Nastić i političar Bošković mogu đe hoće, samo da se jave jednom mjesečno policiji. &nbsp; A ne djeluje baš da su tužioci htjeli da se opterećuju dokazima. Ne samo da ne postaji jedan dokaz, nego čak i nema indicija koje bi opravdale osiono, bahato i neodgovorno plasiranje opasne priče o rušenju ustavnog poretka i ugrožavanju nacionalne sigurnosti. &nbsp; I što je, politički i društveno najopasnije – iz Naredbe o sprovođenju istrage se jasno vidi da tužilačka trojka nije spisak za odstrijel sačinila na osnovu bilo kakvog otkrića povjerljivih informacija. Niti su ih interesovali dokazi. &nbsp; OPSKURNI POLITIČKI CILJ Da, u Specijalnom tužilaštvu kao da nijesu ni imali namjeru dokazivanja, već – targetiranja i represivnog djelovanja... &nbsp;&nbsp; Zato se može zaključiti da je akcija SDT-a imala opskuran politički cilj: da se upotrebom državne prinude, silom državnog represivnog aparata, targetira biznismen koji ima veliku medija-bajing agenciju, da se istovremeno politički obilježe kao antidržavnii elementi čelnici DPS-a, najjače opozicione stranke, ali i da se zastraše i kriminalizuju svi oni mediji koji kritički govore o vlasti, da se zapuše usta svima koji se protive pretvaranju Crne Gore u dio srpskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251013191012_b2a0411f418044e9be90d67a5df092856d62f543e74a86de3fe5781018a5a718.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251013191012_b2a0411f418044e9be90d67a5df092856d62f543e74a86de3fe5781018a5a718" data-rendition-name="original" width="4000" height="2795" loading="lazy" alt="TUŽILAČKA TROJKA KAO INSTRUMENT PRITISKA NA NOVINARE: Milorad Turković, Ivana Petrušić-Vukašević i Jovan Vukotić"> <figcaption>TUŽILAČKA TROJKA KAO INSTRUMENT PRITISKA NA NOVINARE: Milorad Turković, Ivana Petrušić-Vukašević i Jovan Vukotić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRIMINALIZACIJA MEDIJA I nije ovo prvi put da se iz Specijalnog državnog tužilaštva udara po novinarima. Prije aktuelne tužilačke trojke koju čine Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovica Vukotić - specijalni tužilac Miloš Šoškić. &nbsp; On je, jula prošle godine - bahato nezakonito - targetirao pet novinarki i novinara: Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević, Šekija Radončića, Darka Šukovića, Samira Rastodera, mene kao tadašnjeg urednika Pobjede i nagrađivanog pisca i dobitnika Njegoševe nagrade Milorada Popovića da su ostvarivali komunikacije sa Milivojem Katnićem. Dugogodišnju profesionalnu i građansku komunikaciju medijskih poslenika sa Katnićem, tužilac Šoškić je besprizorno pokušao da iskoristi kako bi kriminalizovao slobodnu i kritičku riječ. &nbsp; Ponavljanje istog tužilačkog postupka samo godinu kasnije, targetiranje sedam medija i njihovih urednika, pokazuje da Šoškićevo postupanje nije bio incident, nego strategijsko određenje rada: tužilačko unaprijed bacanje krivice na sve sumnjive, bez potrebe dokazivanja. &nbsp; To je neki izvrnut princip svojstven autoritarnim, policijskim državama u kojima ne važi princip prezumpcije, pretpostavke nevinosti. Već ona perverzni, staljinističk inverzija koja podrazumijeva - prezumpciju krivice. To je društveno opasno stanje u kojem od tužilaštva obilježeni ljudi treba da dokazuju nevinost, a ne da istražni organi dokazuju krivicu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251013191012_c71bda246dcd7a943822885f7debeac90b9c49c2e1e7e24a90df30c24df7a6ab.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251013191012_c71bda246dcd7a943822885f7debeac90b9c49c2e1e7e24a90df30c24df7a6ab" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="MEDIJI NA UDARU: Ilustracija B.PAVIĆEVIĆ"> <figcaption>MEDIJI NA UDARU: Ilustracija B.PAVIĆEVIĆ(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Grdno je vrijeme došlo ako će se jedna važna državna institucija kao što je Specijalno državno tužilaštvo pretvoriti u političku batinu vlasti. To Crna Gora, na pragu ulaska u Evropsku uniju, ne smije dopustiti. Ne zbog Evrope, nego sebe radi. &nbsp; Ne mogu govoriti u ime drugih koji su targetirani, ali vjerujem da nakon decenija poznanstva i prijateljstva neće zamjeriti ako kažemo – mi pognuti glavu nećemo ni odustati od profesionalnih i etičkih standarda novianrstva. &nbsp; Jer bi to značilo da odustajemo od sebe, a to neće moći. Ni ove noći ni drugih koji dolaze. &nbsp;No pasaran! &nbsp; &nbsp;

Staljinistička inverzija: umjesto prezumpcije nevinosti SDT forsira pretpostavku krivice?!

Predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić izazvao je saobraćajnu nezgodu na regionalnim putu Mojkovac-Đurđevića Tara u mjestu Polja, vozeći pod dejstvom alkohola, saznaje Portal ETV.
Nezgoda se, kako nam je rekao izvor, dogodila jutros u 2:20 sati kada je Delić vozilom sletio pored puta.
Tom prilikom je oštetio ogradu mosta dužine 11 metara. Testiranjem je utvrđeno da je vozilom upravljao pod dejstvom alkohola u koncentracije od 1,04 g/kg.
Ova informacija nezvanično je Portalu ETV potvrđena u policiji.
- Sinoć, u 2:23 sati, na regionalnom putu Mojkovac- Đurđevića Tara, mjesto Polja, došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je učestvovalo jedno putničko motorno vozilo. Vozać V.D. zadobio je povrede. Alkotestiranjem utvrđeno je prisustvo alkohola u organizmu - rečeno nam je u policiji.
Delić je nakon nezgode zadžan u Opštoj bolnici Bijelo Polje.

Tag: neizsvjesna-buducnost

Isti trendovi u regionu: Nezavisni mediji izloženi snažnim pritiscima i neizvjesnoj budućnosti

Živković: Mislite li da bi bilo prijatno da u javnost izađe što se dešavalo u motelima u Češkoj, da su određeni tužioci umiješani u radnje koje se tiču šverca cigareta, ko je predmet različitih ucjena?

Fon der Lajen u Sarajevu: BiH da imenuje glavnog pregovarača kako bi počela pregovore s EU

Balijagić priznao ubistvo, traži da se ispita njegovo zdravstveno stanje

Vojska preuzela vlast nad Madagaskarom

PRATITE TVe UŽIVO