Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova dao je saglasnost da u dalju proceduru ide prijedlog da Pavle Bulatović, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova i ministar odbrane Savezne Republike Jugoslavije, dobije spomen-obilježje u Podgorici davanjem po njemu naziva jednoj ulici. 
Ovaj prijedlog 30. oktobra 2023. godine podnijeli su funkcioneri Demokratske Crne Gore Mitar Vuković i Vladimir Čađenović, ali je izjašnjenje o njemu odloženo sve dok se ne dobije mišljenje Ministarstva kulture i medija.
Predsjednik Savjeta Dragutin Vučinić juče je saopštio da je ministarstvo odgovorilo da nemaju zakonskog osnova da daju mišljenje u ovom slučaju i uputilo Savjet na Skupštinu Glavnog grada, piše Dan.
Jedan od predlagača Mitar Vuković saopštio je da narod Crne Gore zna ko je Pavle Bulatović.
- To je primjer moralnosti, čestitosti i poštenja - dodao je Vuković.
Odbornik Ujedinjene Crne Gore Milivoje Brković poručio je da bi nazivanje ulice po nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova bio svojevrsni doprinos u borbi protiv kriminala. Odbornik Evropskog saveza Miloš Đuričković je rekao da u javnosti postoji podijeljeno mišljenje o liku i djelu Pavla Bulatovića. On je pitao da li se ulica Bulatoviću daje na osnovu toga što je on bio ličnost kao komšija ili brat, ili zbog funkcija i pozicija koje je obavljao.
Predsjednik Savjeta Dragutin Vučinić saopštio je da ne može da stoji da postoje podijeljena mišljenja o liku o djelu Pavla Bulatovića.
- Ministar unutrašnjih poslova je bio narodski čovjek i nijedan Crnogorac ne može potvrditi da je bilo koga politički isključivao u svim poslovima kojima se bavio - rekao je Vučinić.
Nakon ove odluke Savjet treba da dobije predlog koja bi to ulica bila na šta se opet izjašnjavaju.
Savjet je razmatrao 14 novih predloga pristiglih za imenovanje saobraćajnica. Prihvaćeno je da u dalju proceduru ide predlog Radana Nikolića, predsjednika NVO Udruženje boraca ratova od 1990. godine, da ulicu dobije Darko Vlahović, mlađi vodnik Jugoslovenske narodne armije i predlog direktora Muzeja i Galerija Dragana Radovića da ulicu dobije ikonopisac Vasilije Đinovski.
- Porodica Đinovski je ostavila veliki trag. Oslikali su 135 ikonstasa u Crnoj Gori među kojima su Crkva Svetog Đorđa, Ćelija Piperska - saopštio je Vučinić.
Odbijen je predlog Snežane Brnović, direktorice firme Oblun, koja je predložila da ulica u selu Briđe, u kojoj je eko rezort Oblun, dobije ime ulica odiva. Član Savjeta Saša Šćekić saopštio je da bi trebalo voditi računa o javnom, a ne o privatnom interesu. Ocijenio je da u ovom slučaju preovladava privatni interes. 
Odbornik DNP-a Ranko Milić saopštio je da zna šta je odiva i poštuje ih, ali da mu je nejasan naziv odiva.
U dalju proceduru nije pošao predlog Dejana Baltića da saobraćajnica u nastavku Ulice Vukosava Božovića na Murtovini dobije naziv. Konstatovano je da je predloženo imenovanje privatnog puta za koji su vlasnici dali saglasnost, ali da je neophodno prvo da se on ekspropriše.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović uputila je predlog Savjetu za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova da šetalište uz Moraču dobije ime po crnogorskom arhitekti Vukoti Tupi Vukotiću.
- Uvažavajući nemjerljiv doprinos koji je arhitekta i urbanista Vukota Tupa Vukotić dao razvoju glavnog grada, uputila sam predlog Savjetu da šetalište uz Moraču – na potezu od Sastavaka do mosta Milenijum – ponese ime ovog izuzetnog stvaraoca -saopštila je Borovinić Bojović.
Poseban razlog da upravo ovo šetalište nosi ime Vukotića, kako je navela, jeste činjenica da je rijeka Morača bila njegova vječita inspiracija. Na njenim obalama nastala je plaža Labud.
- Jedan od mnogih planova na kojima je Vukotić takođe ostavio snažan pečat jeste Blok pet – urbanističko rješenje koje je stvorilo prostor za život u punom smislu te riječi – funkcionalan, zelen, prostran i prilagođen čovjeku. Bio je to kvart sa dušom – a to je i danas, nakon više od četiri decenije. Imenovanjem šetališta po Vukotiću djelimično se odužujemo stvaralačkom duhu koji je oblikovao identitet savremene Podgorice i ostavio za sobom nasljeđe od trajnog značaja“, zaključila je Borovinić Bojović.
Nije prošao ni predlog Dragoljuba Petkovića da ulicu dobije Jovan Jošo Vukčević, sveštenik Lješanskog bataljona u Balkanskom ratu. Milivoje Brković (UCG) je saopštio da bi mu ulicu trebalo dati u Lješanskoj nahiji. Dragutin Vučinić smatra da bi trebalo dopuniti biografiju sa podacima da li on ima još neku zaslugu osim što je bio sveštenik, jer bi u suprotnom, i Kuči i Piperi imali pravo da predlažu sveštenike bataljona.
Članovi odbora odložili su izjašnjenje o predlogu Dragutina Vučinića za imenovanje tri saobraćajnice koje se bočno odvajaju od Ulice Husinjskih rudara dok Sekretarijat za prostorno planiranje ne dostavi opis saobraćajnica.
Odbijen je predlog da se Ulica Omera Salagića u Doljanima preimenuje u Ulicu Ilije Kuča, ali da se Ankarski bulevar preimenuje u Ljubljansku ulicu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Data saglasnost da Pavle Bulatović dobije ulicu u Podgorici

Osnovni sud u Prištini osudio je danas Miloša Pleskovića na 15 godina zatvora za ratne zločine na Kosovu.
Prema optužnici, Plesković je zajedno sa grupom naoružanih Srba ubio troje albanskih civila i ranio još nekoliko u Prizrenu.
Sudija Rahman Bećiri rekao je da će presuda biti izvršena u roku od 15 dana od pravosnažnosti.
Plesković se, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, nalazi u pritvoru.
U optužnici se navodi da je pucao iz Kalašnjikova i ubio R. D, B. D. i F. B, dok su ranjeni Dženger Cana, Fevzi Cana i Baškim Kastrati preživjeli.
U dokumentu se navodi i da je porodicama žrtava bilo dozvoljeno da preuzmu tijela tek sedam dana nakon ubistva, kao i da su tijela R. D. i B. D. bila položena jedno na drugo, dok je jedno od njih imalo odsječenu nogu, a da je tijelo žrtve F. B. pronađeno bez glave.
Kancelarija za Kosovo Vlade Srbije je, reagujući na presudu Pleskoviću, navela da je to nastavak "neosnovanih, drakonskih, protivpravnih i političkih presuda" i poruka svima srpske nacionalnosti da ne smiju da se vrate na svoje ognjište.
- Srbima se ovakvim presudama krše osnovna ljudska prava, među kojima je i ono na pravično suđenje koje je garantovano i međunarodnim konvencijama - naveli su iz te kancelarije.
Srpska Kancelarija za Kosovo pozvala je međunarodne misije da u skladu sa povjerenim mandatom obezbijede poštovanje osnovnih prava Srba i spriječe, kako su rekli, svaku vrstu njihovog fizičkog i institucionalnog progona.
Tokom rata na Kosovu 1998 i 1999. godine ubijeno je više od 13 hiljada civila, uglavnom iz albanske zajednice, dok se oko 1,6 hiljada i dalje vodi kao nestalo.

Za ratni zločin u Prizrenu 15 godina zatvora

Reforma pravosuđa ostaje jedan od ključnih prioriteta Evropske unije u okviru poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava, poručio je ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Kako je naveo na društvenoj mreži X, o ovoj temi razgovarao je sa ministrom pravde Bojanom Božovićem, fokusirajući se na ustavne reforme, sprovođenje preporuka Venecijanske komisije i unapređenje efikasnosti pravosudnog sistema.
- Reforma pravosuđa ostaje ključni EU prioritet u poglavlju 23 - istakao je Satler, dodajući da Evropska unija cijeni doprinos ministra Božovića i njegovog tima na ovom, kako je rekao, veoma važnom zadatku.

Satler: Reforma pravosuđa ključna za napredak u poglavlju 23

Skupština Crne Gore danas je usvojila više važnih zakonskih rješenja, među kojima su Zakon o igrama na sreću, izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave, kao i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Skupština je usvojila i Predlog Zakona o dopunama Zakona o tužilaštvu i predlog Zakona o dopunama zakona o Ustavnom sudu Crne Gore kao i predlog zakona o legalizaciji bespravnih objekata. Većinom glasova prihvaćen je i Zakon o maslinarstvu i maslinovom ulju.
Usvojen je i Zakon o privrednim društvima. Kada su u pitanju amandmani na taj akt, povodom kojih je danas bilo mnogo rasprave, nijesu prošli oni koje su predložili iz bloka "Za budućnost Crne Gore" i Demokrata - opozicija je bila protiv, a uzdržani su bili iz Evrope sad i dijela manjinskih stranaka.
Za poslijepodnevne sate najavljena je rasprava o Predlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima.
Kada je riječ o Predlogu zakona o privrednim društvima, iz Ministarstva ekonomskog razvoja naglašeno je da je riječ o sistemskom aktu ključnom za funkcionisanje tržišne ekonomije.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj industrije i zanatstva Renata Milutinović kazala je da zakon precizno uređuje sve važne aspekte poslovanja – od osnivanja i organizacije, preko načina upravljanja i restrukturiranja, do prestanka rada privrednih društava.
– Zakon obuhvata i preduzetnike, kao i ogranke stranih firmi koje posluju u Crnoj Gori. Njime se postavljaju jasna pravila za funkcionisanje tržišta i obezbjeđuje se zaštita ekonomskih sloboda u skladu sa ustavnim principima – navela je Milutinović.
Opozicioni poslanici kritikovali su zakon ukazujući na, kako su naveli, i dalje prisutne primjere partijskog zapošljavanja i uticaja politike na ekonomski sistem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DK9ndmpy0cUg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Skupština usvojila Zakon o igrama na sreću i Zakon o legalizaciji bespravnih objekata, u fokusu i zakon o ANB-u

Vlada je, na sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja s Izvještajem sa javne rasprave.&nbsp;
- Predmetnim izmjenama zakona obezbijediće se uslovi za poboljšanje poreske discipline poreskih obveznika u cilju sprečavanja obavljanja neregistrovane djelatnosti ili osnivanja privrednih društava suprotno zakonu. Na ovaj način doprinijeće se suzbijanju sive ekonomije i sprečavanju izbjegavanju plaćanja poreza, odnosno utaje poreza. Naime, predloženim zakonskim rješenjem poreskom organu daje se mogućnost da izvrši blokadu računa privrednim društvima i preduzetnicima koji nijesu izvršili registraciju, odnosno nijesu uskladili akte i organizaciju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima kao i privrednim društvima koja su imala obavezu, a nijesu se registrovala u bilo kojem registru u skladu sa zakonom. Takođe, u cilju unapređenja i olakšanja načina poslovanja poreskih obveznika navedenim izmjenama predlaže se rješenje koje će omogućiti poreskim obveznicima da transfer sredstava, osim preko računa otvorenog kod banke, vrše i preko platne institucije, odnosno institucije za elektronski novac koja ima odobrenje za pružanje platnih usluga, u skladu sa zakonom kojim se uređuje platni promet. Kako je na sjednici istaknuto, predloženim izmjenama predviđeno je da priređivači igara na sreću mogu da visinu blagajničkog maksimuma odrede u višem iznosu u odnosu na propisani, samo uz prethodno odobrenje poreskog organa. Takođe, u cilju smanjenja broja poreskih obveznika koji izbjegavaju da izmire dospjela poreska potraživanja, kroz pokretanje postupka stečaja ili likvidacije preduzeća te dalje posluju kroz otvaranje drugog preduzeća, ovim izmjenama, kao poboljšanje postojećeg rješenja, propisuje se zabrana osnivanja novog privrednog društva ili registrovanja kao preduzetnik licu nad kojim je otvoren stečaj ili postupak likvidacije, kao i licu koje ima učešće preko 25 % u kapitalu privrednog društva nad kojim je otvoren stečaj ili postupak likvidacije, koje ne izmiruju poreske obaveze, odnosno čiji su računi blokirani u postupku prinudne naplate. Kako se navodi u materijalu, ovim licima zabranjeno je i sticanje akcija ili udjela u drugom privrednom društvu, odnosno svojstva člana drugog privrednog društva, osim ako su te akcije ili udjele stečene nasljedstvom ili na osnovu pravosnažne sudske odluke - &nbsp;navodi se u saopštenju Vlade.
Usvojena je Informacija o Analizi digitalnih tokova i alata u turizmu Crne Gore.&nbsp;
- Analiza postojećih digitalnih alata za registraciju turista u Crnoj Gori imala je za cilj procjenu trenutnog stanja, identifikaciju izazova i razvoj koncepta jedinstvenog turističkog informacionog sistema koji će unaprijediti upravljanje podacima i digitalnu transformaciju sektora. Obuhvatila je pregled zakonodavnog okvira, aktera, postojećih sistema i poslovnih procesa, te dala preporuke za efikasniju međuinstitucionalnu saradnju, unapređenje zakonodavnog okvira, smanjenje sive ekonomije i administrativno rasterećenje. Trenutno stanje karakteriše nedostatak integrisanog sistema i digitalne zrelosti koji podrazumjeva postojanje fragmentisanih sistema - desetine softverskih rješenja parcijalno razvijenih, koji nisu interoperabilni sa postojećim centralnim sistemima niti međusobno. U tom smislu, uvođenje Turističkog informacionog sistema (TIS) predstavlja strateški prioritet Vlade Crne Gore, u skladu sa ciljevima Reformske agende 2022–2026 i nacionalnim dokumentima digitalne transformacije. Kao centralna digitalna platforma za evidenciju turista, smještajnih objekata, prijava i odjava, kao i upravljanje taksama, TIS će omogućiti tačne, ažurne i dostupne podatke u realnom vremenu za sve relevantne institucije. Vlada Crne Gore prepoznaje TIS kao jedan od ključnih instrumenata za povećanje efikasnosti javne uprave, borbu protiv sive ekonomije i jačanje konkurentnosti turističkog sektora, stoga je njegova hitna implementacija neophodna kako bi se uspostavio transparentan, održiv i efikasan sistem upravljanja turizmom. Tim povodom, zadužuju se Ministarstvo turizma i Ministarstvo javne uprave da nastave sa aktivnostima u pravcu uvođenja TISa koji će omogućiti automatsko praćenje, bolju evidenciju i transparentnost podataka, automatizaciju i ubrzanje procesa, smanjenje administracije i sive ekonomije, kao i bolje planiranje i povećanje prihoda od taksi - saopštili su iz Vlade.
Vlada je usvojila Program mjera za imunizacije 2026- 2028 sa Akcionim planom 2026-2028.&nbsp;
- Program je usmjeren na poboljšanje obuhvata vakcinama i time prevenciju postojećih poznatih prijetnji. Ovaj dokumument je prvi put izrađen u Crnoj Gori, i posebna pažnja posvećena je najranjivijim grupama stanovništva, kao što su djeca, koji su najosjetljiviji na zarazne bolesti koje se preveniraju vakcinama kroz kalendar redovne vakcinacije. Osim toga, program obuhvata i mjere za obnavljanje povjerenja u vakcinaciju, naročito u zajednicama gdje postoji povećano oklijevanje ili odbijanje vakcinacije ili ograničen pristup vakcinama i vakcinalnim servisima/uslugama. Kako je naglašenno u diskusiji, ovaj program nije samo odgovor na sadašnje izazove, već predstavlja srednjoročni plan koji će unaprijediti zdravlje i dobrobit svih građana, stvarajući temelje za sigurno i zdravo društvo u borbi protiv zaraznih bolesti. Samo kroz zajednički rad svih sektora – zdravstvenog, obrazovnog i civilnog – Crna Gora može postići ciljeve imunizacije koji će obezbijediti bolju zaštitu i kvalitet života za svoje građane. Za implementaciju predloženog Akcionog plana za period 2026-2028, potrebno je izdvajanje finansijskih sredstava u ukupnom iznosu od 607.050 eura. U 2026 godini, potrebno je izdvojiti finasijska sredstava u iznosu od 222.350 eura, 192.350 eura u 2027, a takođe u 2028. godini, 192.350 eura", stoji u saopštenju.
Vlada je usvojila Program gazdovanja šumama za 2025. godinu.&nbsp;
- Sredstva za realizaciju Programa gazdovanja šumama planirana su budžetom Crne Gore za 2025. godinu na iznos od 7.497.959 eura. Usvajanje Programa i njegova implementacija, imaju u smislu odredbi Zakona o šumama zadatak kvantifikovanja mjera na gazdovanju šumama, po obimu, vrsti i vremenu izvođenja na godišnjem nivou, shodno planskim dokumentima u šumarstvu, a sve sa ciljem obezbjeđivanja održivog gazdovanja i upravljanja šumskim resursima. Održivi način gazdovanja šumama, shodno Zakonu o šumama, podrazumijeva obezbjeđivanje prirodnog načina obnavljanja šuma i prirodne selekcije, podsticanje mješovite strukture sastojina koje su prilagođene stanišnim uslovima, obezbjeđivanje očuvanja trajne proizvodne sposobnosti šuma i unapređenja šumskog fonda u pogledu kvantiteta i kvaliteta i povećanja prinosa šuma, unapređivanje vitalnosti i ekološke stabilnosti šuma, obezbjeđivanje očuvanja biološke raznovrsnosti šuma, šumskog zemljišta i vodnog režima, kao i drugih povoljnih uticaja koje šuma ima na životnu sredinu i ljude - saopštili su iz Vlade.
Donijeta je Odluka o godišnjem planu formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata za 2025. godinu i Godišnji plan formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata za 2025. godinu.
- Formiranje obaveznih rezervi vrši se postepeno, u skladu sa dinamikom definisanom Akcionim planom, koji je Vlada Crne Gore usvojila 26. decembra 2024. godine. Članom 32 Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima propisana je obaveza donošenja Godišnjeg plana kojim se detaljno planira količina rezervi koje Uprava treba da formira do kraja godine, kao i finansijska sredstva potrebna za realizaciju nabavki. Ovaj plan je neophodan za usklađeno i transparentno djelovanje Uprave u ostvarivanju zakonskih obaveza. Godišnji plan za 2025. godinu predstavlja temeljni dokument koji obuhvata projektovane količine rezervi, potrebna sredstva prikupljena putem naknada za finansiranje obaveznih rezervi, pregled dostupnih skladišnih kapaciteta, te politiku nabavki i ostale ključne aktivnosti Uprave. S obzirom na to da je zakon koji reguliše predmetnu oblast usvojen u decembru 2024. godine, te da su i podzakonski akti usvojeni u februaru 2025. godine, bilo je neophodno prikupiti precizne podatke o prihodima i potrebama kako bi plan bio realan i izvediv. U skladu sa zakonskim okvirima, minimalna količina obaveznih rezervi definiše se na osnovu prosječnog dnevnog neto uvoza ili potrošnje naftnih derivata, dok Uprava formira i održava minimalno 50% ukupnih rezervi, uvećano za rezerve uvoznike sa manjim obimom uvoza. Uprava djeluje kao tržišni subjekt, obavljajući kupovinu, skladištenje i kontrolu kvaliteta derivata, uz princip transparentnosti, tržišne neutralnosti i minimiziranja troškova. Na osnovu podataka o uvozu, izvozu i potrošnji naftnih derivata i količini komercijalnih rezervi naftnih derivata u 2024. godini, utvrđena je obaveza formiranja rezervi za period od 1. jula 2025. do 30. juna 2026. godine u količini od ukupno 112.340 metričkih tona. Ova količina je ekvivalentna količini od 90 dana neto uvoza i predstavlja ukupnu količinu, odnosno obavezu Crne Gore, koju treba da ispune Uprava i uvoznici naftnih derivata. Donošenjem Godišnjeg plana Uprava obezbjeđuje pravovremenu i efikasnu realizaciju zakonskih obaveza, garantujući da će obavezne rezerve biti formirane u propisanim rokovima i količinama, čime se doprinosi sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima u Crnoj Gori, i ispunjavanju obaveza iz pristupnih pregovora, budući da formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata predstavlja jedno od tri ključna mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15 – Energetika - naveli su u saopštenju iz Vlade.
Vlada je usvojila Informaciju o zaključivanju Sporazuma o finansiranju između programa Ujedinjenih nacija za razvoji i Ministarstva unutrašnjih poslova, a u cilju realizacije Programa saradnje između Ministarstva unutrašnjih poslova i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) na pružanju operativne podrške Ministarstvu u periodu 2025 – 2027. godina.&nbsp;
- Sporazumom se rješava jedan od ključnih izazova, a tiče se obezbjeđivanja osnovne opreme za rad policijskih službenika – nabavka policijske uniforme, koja je ne samo dio vizuelnog identiteta institucije, već jedno od ključnih službenih obilježja koje policijskim službenicima daje legitimitet u primjeni policijskih ovlašćenja i od vitalnog je značaja ne samo za efikasno obavljanje njihovih dužnosti, već i za očuvanje povjerenja javnosti i operativne spremnosti institucije. U diskusiji je ukazano i da je nabavka uniformi za širi sastav Uprave policije je posljednji put realizovana 2016. godine. U cilju realizacije Programa saradnje, potrebno je obezbjeđivanje finansijskih sredstava iz budžeta Crne Gore u ukupnom iznosu od 4.434.477 eura od strane Ministarstva unutrašnjih poslova. Obezbjeđenje finansijskih sredstava će se sprovesti kroz dvije tranše. Prva tranša je predviđena za sredinu septembra 2025. u iznosu od 1.934.477 eura dok će druga tranša u iznosu od 2.500.000 eura biti realizovana krajem aprila 2026. godine. Napominje se da je Aktivnost nabavke policijske uniforme prepoznata kao višegodišnji projekat u okviru Zakona o budžetu za tekuću fiskalnu godinu, te da su sredstva za uplatu prve tranše obezbijeđena na potrošačkoj jedinici Ministarstvo unutrašnjih poslova. Uplata druge tranše planirana je nakon usvajanja Zakona o budžetu za 2026. godinu - &nbsp;zaključuje se u saopštenju Vlade.

Vlada usvojila novi niz odluka: Uvodi se jedinstveni turistički informacioni sistem

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

Iz Opšte bolnice Nikšić demantovali su navode nikšićanina Spasoja Krunića koje smo u subotu objavili u tekstu <a href="https://etv.me/drustvo/krunic-cetiri-dana-sam-strahovao-za-dijete-jer-nije-bilo-tetanus-vakcine-da-li-smo-dotakli-dno">Krunić: Četiri dana sam strahovao za dijete, jer nije bilo tetanus vakcine – da li smo dotakli dno?</a> uz tvrdnju da je riječ o „gnusnim lažima“ i obavještenje da je zbog širenja panike prijavljen nadležnim državnim organima.
Demanti u nastavku prenosimo integralano:
Dana 26.07.2025. godine na Portalu ETV objavljen je uznemiravajući tekst sa naslovom &nbsp;„Krunić: Četiri dana sam strahovao za dijete, jer nije bilo tetanus vakcine – da li smo dotakli dno?“.
Sve navode iz teksta javno demantujemo, jer su apsolutno netačni i radi se o gnusnim neistinama, za koje smo zbog uznemirenja javnosti i obraćanja više građana Nikšića – nakon objave teksta, bili primorani da prijavimo nadležnim organima, zbog širenja panike.
Pacijent je u Bolnici dobio apsolutno sve što mu je bilo potrebno, odnosno saniranje povrede od strane dežurnog ljekara specijaliste, izdat mu je medicinski izvještaj, sa kojim je upućen u Dom zdravlja – odnosno kod izabranog doktora, radi dalje terapije koja je preporučena, a to su antibiotici i eventualno tetanus, odnosno tetanusova vakcina, ukoliko pacijent u zdravstvenom kartonu nema podataka o redovnoj vakcinaciji. Primanje vakcine protiv tetanusa, kao i svih drugih vakcina je zakonski regulisano i vakcinacija se ni u jednom slučaju ne sprovodi u stacionarnom dijelu Bolnice. Što se tiče seruma protiv tetanusa, isti se takođe prima u Domu zdravlja, odnosno u hitnim slučajevima u službi hitne pomoći Doma zdravlja. Kako pacijent zbog prirode povrede nije zadržan u Bolnici, već otpušten na dalje kućno liječenje, potrebna terapija se primenjuje u Domu zdravlja.
U konkretnom slučaju, pacijent je upućen u Dom zdravlja da bi se prvenstveno kroz zdravstveni karton provjerilo da li je primio ovu vakcinu sa svojih 18 godina, te nakon te provjere, izabrani ljekar će odrediti da li ima potrebe, da pacijent prima pomenutu vakcinu. Ukoliko je pacijent primio ovu vakcinu sa 18. godina, TZ zaštita mu je potpuna, imajući u vidu da je starost 18 godina granica pokrivenosti TZ zaštitom kroz redovnu vakcinaciju.
Ukoliko se utvrdi da pacijent nije primio navedenu vakcinu, te da postoji potreba da se obavi dodatna provjera, to se obavlja takođe u Domu zdravlja, preko izabranog doktora, između ostalog i radi pravilne evidencije vakcinacije u zdravstvenom kartonu pacijenta. Dakle, vakcinacija se nikada nije sprovodila u Jedinici urgentnog bloka Bolnice.
Indikativno je da se autor teksta osvrnuo na nedostatak ostalih medicinskih sredstava, koji nemaju veze sa liječenjem njegovog člana porodice, a kojih je u tom momentu u Bolnici bilo u dovoljnim količinama, o čemu imamo dokaz stanja Centralne Apoteke.
Posebno moramo napomenuti, da od strane autora teksta nije podnijeta bilo kakva pritužba Zaštitniku prava pacijenata Bolnice, kako bi eventualne propuste otklonili, ukoliko su postojali, odnosno pojasnili pacijentu ono što on kao laik ne zna (što je objašnjeno u prethodnom tekstu), kao ni većina građana, već su se isti nakon objave teksta uznemirili.
Takođe, prije objave navedenog teksta u medijima od urednika, nijesmo dobili mogućnost ni da se izjasnimo kao strana na koju se objavljenim informacijama odnosi, te smatramo da je isto navedeno predstavljalo ozbiljne posljedice i u konačnom je dovelo do stvaranja panike i uznemiravanja javnosti posebno, pacijenata kojima je navedena terapija potrebna.
S poštovanjem,
DIREKTOR 
mr sci. dr Zoran Mrkić

Opšta bolnica Nikšić: Krunić iznio gnusne neistine, prijavili ga nadležnim organima zbog širenja panike

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Kad cilj političke akcije nije moguće ostvariti poštujući zakon, onda – mijenjaj zakone. &nbsp; Upravo je to pozadina plana Demokrata Alekse Bečića koji su, u direktnom dogovoru sa Andrijom Mandićem, pripremili i brzinski predložili na usvajanje u parlamentu Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; I sve je to urađeno bez najave, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura u Vladi, mimo bilo kakvog učešća nevladinih organizacija... Ali i bez ikakvih konsultacija sa međunarodnim partnerima. A sve pod plaštom ,,vetinga“ koji Demokrate zagovaraju u policiji. Ispada da su upravo izmjene zakona neophodne da se dovrši politički motivisan progon neistomišljenika i profesionalaca iz Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78" data-rendition-name="original" width="1131" height="895" loading="lazy" alt="PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepovića "> <figcaption>PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  DOBRE NAMJERE... U dopisu koji potpisuje poslanik Demokrata Duško Stijepović predlaže se da izmjene zakona budu usvojene po hitnom postupku, navodno radi dobrobiti društva u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;- Donošenje ovog zakona zasniva se na strateškoj potrebi da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga. Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana – piše, između ostalog, u obrazloženju za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; Reklo bi se na prvi pogled, da Demokrate imaju dobre namjere. Međutim, čak i površna analiza predloženih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima pokazuje da Bečićeva i Bogdanovićeva stranka predlaže – gaženje i zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp; ...ILI ZLONAMJERA Tako se u prijedlogu za dodatak članu 214 navodi da će se, citiramo, ,,obustaviti svi disciplinski postupci protiv policijskih službenika koji donošenjem izmjena &nbsp;zakona nijesu pravosnažno okončani“. A onda se navodi da će se i na te disciplinske postupke - koji nijesu okončani – retroaktivno primijeniti odrebe novog zakona koje je će post festum biti usvojene. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a" data-rendition-name="original" width="737" height="905" loading="lazy" alt="KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zlonamjera ove odredbe je jasna: retoaktivnost je Ustavom zabranjena i to znaju i pravni laici. &nbsp; Ali, ovdje se ne radi o neznanju ljudi sa kupljenim diplomama, već je riječ o &nbsp;pokušaju da se u zakon, pošto-poto, ubaci neustavna odredba koja Demokratama omogućava efikasnije čišćenje politički nepodobnih u policiji. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima negativne bezbjednosne provjere se uvode kao jedan od ključnih osnova za otkaz policijskom službeniku. Čak i onima kojima nije u disciplinskom postupku dokazana krivica, pa čak i onima kojima je do sada Disciplinska komisija Vlade usvojila žalbe zbog nezakonitih psotupaka Lazara Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića. Upravo je neuspješnost dosadašnjeg vetinga jedan od motiva za Bečića i Demokrate da pokrenu akciju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; SKANDALOZNI UPLIV POLICIJE U POLITIKU - Ako je nekome do sada bilo upitno šta znači vetig u režiji Demokratske Crne Gore, sada je ovim izmjenama i dopunama koje je predložio Duško Stijepović, poslanik Demokrata - sve jasno: dozvoljava se jedan neprimjeren i skandalozan upliv politike u policijske redove – ističe poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991" data-rendition-name="original" width="1080" height="724" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza "> <figcaption>IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Napominje da se izmjenama i dopunama dozvoljava ministru unutrašnjih poslova da odlučuje bez bilo kakvih relevantnih dokaza da li neko može ili ne može ostati u redovima Uprave policije. Istovremeno, zaobilaze se izvještaji ANB, koji su do sada bili apsolutno neophodni. &nbsp; &nbsp;Zirojević navodi da, po izvorima te stranke, direktor ANB Janović nije prihvatio da za potrebe političke partije koje kontrološe bezbjednosni sektor ,,štanca bezbjednosne provjere”. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Ovo je u potpunosti skandalozno rješenje koje će, vjerujem, izazvati još gore reakcije i naših međunarodnih partnera. Uz izmjene Zakona o javnim okupljanjima i kada na sve to dodamo prijedlog izvjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sasvim je jasno da se pokušava, pred kraj ovog zasijedanja, da se stavi šapa na bezbjednosni sektor – zaključio je Zirojević za Televiziju E. &nbsp; KAD ZNAČKA ,,NE DJELUJE” &nbsp; – Akcija ,,Značka“ kojom su još 2024. godine Šćepanović i Šaranović zamislili čišćenje nepodobnih u policiji odavno ne ide po planu. &nbsp; Naprotiv, do sada je Komisija za žalbe Vlade Crrne Gore osporila više od 40 rješenja, što znači da je skoro svaki treći postupak vođen mimo zakona. Pokazalo se da je &nbsp;policijskim službenicima presuđivano bez dokaza, na osnovu proizvoljnih ocjena. Često i nakon fabrikovanih, lažnih bezbjednosnih ocjena, kao u slučaju bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića ili nekadašnjeg komandira beranske policije Marjana Račića. &nbsp; U strahu da će se uskoro suočiti sa brojnim krivičnim prijava koje najavljuju advokati oštećenih policijskih službenika, Demokrate su smislile plan da kroz izmjene zakona urade ono što u zakonitoj proceduri desciplinskih postupaka nijesu mogli – da uruče otkaze svima koji su politički nepodobni. &nbsp; STRATEGIJA DEMOKRATA Plan Demokrata je da obustave sve disciplinske postupke koje su pokrenuli na osnovu bezbjednosnih provjera jer im ne ide kako su zamislili. Nakon usvajanja izmjena i dopuna zakona, da bez novih disciplinskih postupaka i na osnovu novih ovlašćenja za sve koje policijska Komisija da negativnu ocjenu – ostave bez posla. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kad su policijski službenici sa integritetom i iskustvom krenuli da ukazuju na bezakonje, da njihovi advokati, ali i mediji, ukazuju na brutalno kršenje procedura i oduzimanja prava na odbranu i izjašnjenje ti disciplinski postupci su krenuli da se odlažu. Zato je bilo potrebno hitno uvesti izmjene zakona, kako bi se omogućilo da čelnici policije upravljaju sudbinama policijskih službenika. &nbsp; Tako se iz jednog pravnog nasilja ulazi u još veće: do sad su pokretali disciplinske postupke, suspendovali policijske službenike bez krivičnog postupka. &nbsp; BOGDANOVIĆEVO PRIZNANJE To je danas u parlamentu nesvjesno priznao i Boris Bogdanović kada je otkrio da je samo protiv 42 policisjka službenika, od ukupno 150 procesuiranih, pokrenut disciplinski postupak zbog krivičnih prijava. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović"> <figcaption>NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sljedstveno tome, ostalih 110 policijskih službenika je na meti – političke odmazde partije koja kontroliše bezbjednosni sektor. &nbsp; Sada su Demokrate otišle korak dalje: ukoliko se usvoje ,,njihove“ izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, Bečićeva stranka koja upravlja bezbjednosnim sektorom moći će i bez disciplinskog postupka da ostvare ključni cilj - stvaranje partijski kontrolisane policije. &nbsp; - Veting, ovako kako je najavljen da se sprovodi u Crnoj Gori, bez promjene Ustava, zakona i bez pripreme Komisije koja će se baviti time – predstavlja direktno vršenje vlasti od strane partija. Demokrate to stvarno rade: postavljaju svoje ideološki bliske ljude u sektor bezbjednosti. To nije veting, to je direktan uticaj politike, odnosno stranaka na izvršnu vlast – ocijenio je za Televiziju E Aleksandar Olenik, advokat i građanski aktivista. &nbsp; PARTIJSKA SVEKONTROLA Uzaludna su upozorenja stručne javnosti. Uzaludne su i ocjene da ovakvo zakonsko rješenje ne poznaje uporedna praksa ni u okruženju, niti sličnog primjera ima u državama Evropske unije. &nbsp; I nije slučajno što se za ova protivzakonita i protivustavna rješenja Demokrate nije tražila saglasnost evropskih partnera iako je Crna Gora na evropskom putu. &nbsp; Demokrate su se, uz podršku Mandićeve Nove srpske demokratije, odlučile za skandaloznu partijsku zloupotrebu vlasti, da bi partijski ovladali policijom. Sad izmjenama zakona namjeravaju da legalizuju obustavljanje disciplinskih postupaka, da marginalizuju ulogu Agencije za nacionalnu bezbjednosti u pravljenju bezbjednosnih provjera i da, na kraju, ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović imaju pravo da određuju ko je bio vrijedan policijske značke, a ko ne zaslužuje da rad u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tako se uvodi - mimo zakona, mimo Ustava - kontrola jedne partije nad policijom, čak se ostvaruje i partijska kontrola nad sudbinama zaposlenih u Upravi policije i donose se presude o podobnosti mimo suda i mimo Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Ukoliko se usvoje u crnogorskom parlamentu predložene izmjene i dopune Zakone o unutrašnjim poslovima Crna Gora će svoju policiju i bezbjednosni sektor podrediti jednoj partiji, odnosnu maloj ekipi u vrhu Demokrata. &nbsp; To bi bio povratak na vrijeme jednopartizma, a progon bez suda podsjeća na ono vrijeme iz ‘48. godine. Jedino što Crna Gora nema svoj Goli otok, makar za sada.

Tag: nekadasnji-ministar-unutrasnjih-poslova

Data saglasnost da Pavle Bulatović dobije ulicu u Podgorici

Za ratni zločin u Prizrenu 15 godina zatvora

Satler: Reforma pravosuđa ključna za napredak u poglavlju 23

Skupština usvojila Zakon o igrama na sreću i Zakon o legalizaciji bespravnih objekata, u fokusu i zakon o ANB-u

Vlada usvojila novi niz odluka: Uvodi se jedinstveni turistički informacioni sistem

PRATITE TVe UŽIVO