Država poput Crne Gore ima nevjerovatan potencijal, pogotovo u ugostiteljstvu i nekretninama, ocijenio je vlasnik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar i dodao da želi uraditi nešto grandiozno što odgovara ljepoti ove zemlje.
On je, govoreći o ključnim motivima da razmotri Crnu Goru kao investicionu destinaciju, kazao da se vidi potencijal na svim nivoima.
- Mogu lako upoređivati, jer poslujem u toliko zemalja. Pogledam Crnu Goru i kažem, zaista je potcijenjena. Stoga mi je i zanimljiva - poručio je Alabar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dvt3PQJBn_MU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
On je naveo da investira u region u cjelini, koji je, kako je ocijenio, vrlo zanimljiv dio svijeta.&nbsp;
- Ekonomski napredak je prilično pozitivan. Mislim da većina sektora privrede raste. Svi nivoi sigurnosti su prilično dobri u ovom regionu i u Crnoj Gori. Naravno, ne mogu reći da je sigurnost u nekim zapadnoevropskim zemljama dobra, ali sigurnost NATO-a je drugačija - kazao je Alabar.&nbsp;
On je saopštio da Crna Gora ne započinje rat ni sa kim i da je i svakodnevna sigurnost prilično dobra.&nbsp;
Na pitanje koji sektori u Crnoj Gori imaju najveći potencijal za razvoj i privlačenje stranih investicija, Alabar je odgovorio da su njegova područja djelovanja ugostiteljstvo i nekretnine.&nbsp;
- Ugostiteljstvo ima veliki potencijal. Kada pogledate turizam u ovako lijepoj zemlji sa 2,2 ili 2,5 miliona posjetilaca, trebalo bi da ima barem pet miliona turista. Ne želimo prenatrpati zemlju, ali bi trebalo biti barem pet miliona - ocijenio je Alabar.&nbsp;
Prema njegovim riječima, postoji veliki potencijal u ulaganju u infrastrukturu, što će stvoriti sjajna radna mjesta, povećati aktivnost u zemlji i bruto domaći proizvod (BDP).&nbsp;
- Ista stvar je i sa nekretninama. Nekretnine i ugostiteljstvo funkcionišu zajedno. Kada je u pitanju, na primjer, poljoprivreda, količina vode u ovoj zemlji, tlo, planine, to je veliki potencijal za nas. Čak i kada je u pitanju tehnologija, najvjerovatnije za nešto poput e-trgovine - smatra Alabar.
On je kazao da, kada je riječ o projektima, razmatra određene prilike u Crnoj Gori i nada se da će u narednoj godini moći uraditi nešto veliko.&nbsp;
- Želimo uraditi nešto grandiozno što zaista odgovara ljepoti ove zemlje, nešto što bi trebalo biti ponos zemlje. Mislim da je važno da, zbog potencijala koji vidim, uradimo nešto što je zaista veličanstveno. Znam da je mnogo sjajnih projekata urađeno u Crnoj Gori, bez obzira koliko su veliki ili mali. &nbsp;Ali ovaj put, moramo ići više, s više ponosa, profesionalnije i napraviti zaista prekretnicu - poručio je Alabar.&nbsp;
Na pitanje koje glavne prepreke vidi za investicije u Crnoj Gori, Alabar je odgovorio da je to lokalna politika.&nbsp;
- Mislim da je ovo mala zemlja sa složenom politikom. Da biste se snašli u poslovanju, važno je šta rade mediji, nevladine organizacije i šta radi vlada. To je vjerovatno jedno od najsloženijih mjesta u kojima poslujem, ali nijesam osoba koja lako odustaje - naveo je Alabar.
On je, govoreći o nedavnom potpisivanju ugovora u vezi s projektom u Ulcinju na jezeru Šas, kazao da se nada da će gradnja početi za 12 mjeseci.&nbsp;
- Period izgradnje je oko 30 mjeseci, pod uslovom da dobijemo sve dozvole. Ali želimo stvoriti mali raj. Dok radimo hotel i rezidencije, sve se gradi oko wellnessa koji će biti ključan jer je lokacija veoma posebna, nedaleko od Ulcinja - saopštio je Alabar.&nbsp;
On je naveo da se na tom području može stvoriti jedan od najnevjerovatnijih i jedinstvenih wellness rizorta u Crnoj Gori.
- Razmatram sve prilike ozbiljno. Šta god da uradimo, biće veliko i na svjetskom nivou - dodao je Alabbar.
On je, govoreći o ulaganjima u sjever, kazao da je tamo njegovo srce.
- Razmatramo nekoliko gradova. Postoji još jedan grad u kojem još nijesam bio. Zima dolazi, a volim ih gledati u jesen ili proljeće. Možda bi do proljeća trebalo zaista da odlučimo jer imamo mnogo prilika - kazao je Alabar i dodao da stanovništvo sa Bliskog istoka voli planinska odmarališta ljeti.&nbsp;
Na pitanje da izdvoji samo jedno područje u kojem bi Crna Gora mogla najbrže postići međunarodno priznanje u naredne dvije decenije, Alabar je odgovorio da je to definitivno turizam.
- Mislim da bi bilo nevjerovatno kada bismo mogli ostvariti još dvije milijarde prihoda za ekonomiju ili tri milijarde za turizam, jer je to industrija u razvoju - ocijenio je Alabar.&nbsp;
On je naveo da u turizmu postoje elementi Mediterana, pejzaž, hrana, ljudi, plaže, kao i infrastruktura.
- Sa tim dolazi kupovina, maloprodaja, razvoj nekretnina i terminali za kruzere. Toliko toga dolazi, što je dovoljno za ekonomiju sa 500 hiljada ili 550 hiljada ljudi - zaključio je Alabbar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Alabar: Želim uraditi nešto grandiozno, što odgovara ljepoti Crne Gore

Rješavanje pitanja krova nad glavom postaje sve teža misija za prosječnog građanina. U Crnoj Gori je gotovo 20.000 podstanarskih domaćinstava, a za jednosoban stan u Podgorici potrebno je izdvojiti i do 544 eura, dok je na primorju kirija znatno veća.
Cijene stanova i kirija u Crnoj Gori nikad nijesu bile više. Doskorašnji talas stranih državljana – podigao je vrijednost svakog kvadrata, pa stan postaje luksuz koji mnogi građani više ne mogu da priušte.
Dragan Živković iz Udruženja podstanara ističe da ne postoji nikakva pomoć koja se pruža postanarskim porodicama.
"Imamo primjer glavnog grada koji je podijelio tih 200.000 subvencija, što je ništa, jer u glavnom gradu imate skoro 15.000 podstanarskih porodica, subvencija je samo 140 njih, samo po sebi govori koliko je to uspešan servis, dakle, neuspješan servis", kaže Živković. 
 
Stranci diktiraju cijene – iznajmljivanje prosječnog jednosobnog stana nekada je iznosilo 315, a danas je potrebno izdvojiti i do 544 eura. Bolja situcija nije ni na jugu zemlje. Kreditna rata – mjesečna kirija, razlika je sve manja.
U agencijama za nekretnine kao razlog vrtoglavih cijena navode globalne faktore.
- Tu je više faktora uticaja, to je bilo najprije pandemija koronavirusa, jedan gap koji se stvorio u tom periodu kada nije bilo privredne aktivnosti, inflacije, veliki pritisak tražnje na tržište, povećana privredna aktivnost u sektoru građevinarstva, sve je to dovelo do naglog i brzog skoka cijena. Zatim se na sve to nadovezala i kriza u Ukrajini - objašnjava Stefan Mišković, predsjednik Udruženja agencija za nekretnine.
Hoće li tržište stati ili će cijene i dalje rasti - neizvjesno je. Jedno je sigurno: podstanari već plaćaju najveću cijenu u ovoj trci.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Cijene kirija i nekretnina ne miruju, podstanari sve teže do krova nad glavom

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori prošle godine je iznosila je 1.844 eura, što je skoro duplo više u odnosu na cijene iz 2020, pokazuju juče objavljeni podaci Monstata. Iz Udruženja agencija za nekretnine je za Portal RTCG saopšteno da je potražnja prošle godine bila manja u odnosu na 2022. i 2023. godinu, ali to nije dovelo do smanjenja cijena nekretnina.
Ipak, kako im je saopšteno, u kraćem roku može doći samo do blagog pada cijena.
Kako je objavio Monstat prošle godine prosječna cijena kvadrata stana u Podgorici je iznosila 1.810 eura, u primorskom regionu 2.028 eura, u središnjem regionu 945 eura, dok je u sjevernom regionu prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji iznosila 1.306 eura.
Statistika kaže da je 2020. prosječna cijena kvadrata na nivou Crne Gore bila 951 euro, a u Podgorici 966 eura.
- Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji privredna društva u 2024. godini iznosila je 1.846 eura, dok je u kategoriji solidarna stambena izgradnja iznosila 589 eura - navodi se u objavi Monstata.
<h2>Ispod 2.000 eura teško u Podgorici</h2>
Potpredsjednica Skupštine Udruženja agencija za nekretnine (UANCG) Snežana Vlaović u izjavi za Portal RTCG podsjeća da se cijene nekretnina koje daje Monstat odnose na prosječne cijene stanova u novogradnji, odnosno, na stanove koji su prvi put prodati na tržištu i za koje je potpisan kupoprodajni ugovor.
- Kada je u pitanju tržište, tu je stanje još gore. Cijene kvadrata stana u Podgorici, prema izjavama mnogih subjekata na tržištu nekretnina, odavno su preko 2.000 eura. Tačnije, ispod dvije hiljade eura se teško može naći stan u Podgorici, za koju je prema Monstatu prosječna cijena kvadrata 1.824 eura. Cijene kvadrata u elitnijim djelovima Podgorice idu i preko dvije i po hiljade eura, pa sve do 5.000 eura u elitnim djelovima Podgorice - navodi Vlaović.
Podsjeća, da su cijene stanova počele da rastu od 2022. godine. Osim rasta materijala, tj. rasta cijene izgradnje, na drastično povećanje cijena stanova je, kako dodaje, uticala i potražnja, kojoj su najviše doprinijeli državljani Rusije i Ukrajine, koji su nakon rata u Ukrajini došli u Crnu Goru.
Takođe, podsjeća Vlaović, posljednjih godina je primjetan dolazak velikog broja državljana Turske.
- Potražnja nekretnina u 2024. godini je bila manja u odnosu na 2022. i 2023. godinu, ali, to nije dovelo do smanjenja cijena nekretnina, jer, kratkoročna dešavanja na tržištu nekretnina ne utiču na trenutnu cijenu nekretnina, tako da je potrebno da prođe duži vremenski period da bi došlo do oscilacije u cijenama - navodi Vlaović za Portal RTCG.
Zbog svega toga na tržištu nekretnina u Crnoj Gori je tokom 2024. došlo do stabilizacije, nakon snažnog rasta koji je zabilježen u proteklom periodu, kaže Vlaović.
Ona podsjeća da podaci Centralne banke pokazuju da je ukupan priliv stranih direktnih investicija lani zabilježio pad od devet odsto u odnosu na prethodnu godinu, što, kako smatraju stručnjaci iz ove oblasti, nije zabrinjavajuće, s obzirom na to da su ulaganja u nepokretnosti i dalje na visokom nivou.
Približavanje Crne Gore Evropskoj uniji, ali i razvoj novih projekata koji su u najavi, donijeće, kako navodi Vlaović, novu vrijednost tržištu nekretnina u Crnoj Gori.
- Kada je riječ o prognozama za naredni period u kraćem roku može doći do blagog pada cijena, dok je na duže staze nezahvalno predviđati cjenovna kretanja, jer mnogi faktori, uključujući i globalne ekonomske i političke događaje mogu uticati na tržište i preokrenuti dosadašnje tendencije - kazala je Vlaović.
<h2>Rast domaćinstava, zarada, kredita - pozitivni trendovi</h2>
Vlaović je podsjetila da je popis stanovništva pokazao porast stanovništva od jedan odsto, a domaćinstava od 15 odsto.
- Sve u svemu, domaćinstva se dijele što rezultira povećanom potražnjom za stanovanjem. Ako pogledamo Podgoricu, podaci Popisa pokazuju porast stanovništva od 13%. Na primorju je stanovništvo Budve, glavnog grada turizma, poraslo 43%, dok je u Tivtu, luksuznom žarištu, stanovništvo poraslo 16%. Važno je da rast stanovništva nije samo posljedica unutrašnjih migracija; značajan broj stranaca je odlučio da se nastani u Crnoj Gori, posebno u primorskim područjima - navodi Vlaović.
Pored toga zaposlenost je porasla 14 odsto od 2019. godine, što je, kako dodaje, dovelo do 34 hiljade više zaposlenih.
- Plate su takođe porasle, i to 65 odsto, podržano nedavnim vladinim programima. Sve u svemu, sada je više zaposlenih osoba sa većim raspoloživim prihodima, što rezultira većom potražnjom za stanovanjem. Zanimljivo je da je potražnja za stambenim kreditima nastavila rasti i u 2023. godini uprkos inflatornim pritiscima, povišenim kamatnim stopama i rastućim cijenama nekretnina. Novoodobreni stambeni krediti porasli su za dva odsto u 2023, nakon čega je uslijedilo povećanje od osam odsto u 2024. godini - zaključila je Vlaović.

Kvadrat u Podgorici i do 5.000 eura, moguć blagi pad cijena

U Višem sudu danas je održano ročište po žalbi odbrane nekadašenjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i zastupnika kompanije Bemax koju su izjavili na rješenje suda kojim je određena privremena mjera na stan u Budvi, koji je u vlasništvu te građevinske kompanije - &nbsp;kazao je ispred suda advokat Stefan Jovanović.
Novinari nijesu mogli da prisustvuju ročištu zbog ograničenih prostornih kapaciteta.
Advokat Jovanović kategoričan je da je namjera Tužilaštva da se stvori konstrukcija da nešto što apsolutno ne pripada Zoranu Lazoviću u stvari pripada.
Radi se, kako je rekao, o nekretnini koja se nalazi u Budvi i u vlasništvu je kompanije Bemax i jasan je pravni osnov sticanja te nepokretnosti. Jovanović je naglasio da je nekretnina stečena još 2017 godine.
- Ovo nije isprazna priča već o tome jasno govore pisani dokazi, ugovori o kupoprodaji i ostala prateća dokumentacija koja je dostavljena vijeću suda koji postupa u ovom slučaju. Dokaze koje smo dostavili jasno govore da nekretnina ne pripada Zoranu Lazoviću. Ukoliko ovaj sud želi da prihvati tezu Tužilaštva onda mora da promijeni materijalne propise odnosno zakon o svojinsko-pravnim odnosima odnosno regulativu i načela koja potiču odnosno datiraju iz perioda rimskog prava- naglasio je advokat Jovanović.
On je ponovio da je nekretnina u vlasništvu kompanije Bemax i da postoje pisani dokazi, a naspram pisanih dokaza Tužilaštvo nije ponudilo ništa što bi išlo pravcu potvrde njihovih navoda.
Advokat je podsjetio da je prethodno ročište odgođeno zbog toga što je Tužilaštvo dostavilo navodno nove dokaze u pravcu potvrđivanja svojih navoda. Radi se o dokazima kojima će se, kako je objasnio, advokat Zoran Piperović izjasniti tokom ročišta.
- Ni ti dokaze ne potvrđuju taj narativ, tu tezu. Radi se o dokazima koje govore u prilog odbrani Zorana Lazovića - rekao je advokat Jovanović, koji zastupaju kompaniju Bemax.
Advokat je ponovio da taj nekretnina u vlasništvu kompanije Bemax i da su dostavili svu dokumentaciju i da naspram te dokumentacije nema nijedan materijalni dokaz jedino se sud može voditi nekim čaršijskim pričama ali mora se poći od onoga što egzistira u spisima predmeta - lista nepokretnosti, podataka iz katastra.&nbsp;
&nbsp;- Vlasnik te nekretnine nije od juče ili prekjuče kompanija Bemax. Jasan je pravni osnov sticanja i ukoliko sud nastoji da ovakav prijedlog Tužilaštva usvoji mora izmijeniti Zakon o svojinsko pravnim odnosima u dijelu načina sticanja nekretnina. Suština današnjeg ročišta je da li je Lazović imovinsku korist stekao kriminalnom djelatnošću ili ne, ali apsurdno je jer se radi o nekretnini koja nije u njegovom vlasništvu nego se nastoji čovjeku bukvalno pokloniti ta nekretnina kako bi se održala neka konstrukcija koja nema izglednu budućnost - zaključio je Jovanović.

Marija Žižić

Jovanović: Nekretnina je u vlasništvu Bemax-a, a ne Zorana Lazovića i to potvrđuju dokazi

Ujak i kum suspendovanog policajca Jugoslava-Juga Raičevića ponudili su svoje nekretnine kao garanciju da ovaj optuženi neće pobjeći ukoliko mu Viši sud dopusti da se sa slobode brani od optužbi da je odavao službene podatke klanu Darka Šarića.
Osim imovine porodice i prijatelja, ponuđenim jemstvom je obuhvaćen i stan u kojem Raičević živi sa porodicom.
Ukupna vrijednost ponuđenog jemstva iznosi 360.000 eura, precizirao je za Pobjedu avokat Miloš Vuksanović.
U Višem sudu u Podgorici za danas je bilo zakazano suđenje Raičeviću, ali je, zbog odsustva članice vijeća, sudije Nade Rabrenović, odgođeno za 11. decembar.
Raičević je uhapšen 11. jula prošle godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
On je početkom septembra iznio odbranu u kojoj je negirao optužbe Specijalnog tužilaštva da je preko Milana Vučinića odavao službene podatke klanu Pljevljaka Darka Šarića ističući da ga optužbe SDT-a posebno vrijeđaju jer je oduvjek živio časno i pošteno.
Raičević je naveo da nemože da vjeruje da se našao na optužnici SDT-a tvrdeći da je sa Vučinićem komšija i drug od djetinjstva.
On je kazao da ne bi znao ni da ponovi imena članova kriminalne grupe kojoj navodno pripada a vidio ih je u optužnici.
- Siguran sam da niko iz te navodne kriminalne grupe ni ne zna za mene“ - kazao je tada Raičević.
Da nema veze sa kriminalnom, kako je kazao, može se utvrditi provjerom njegovog imovnog stanja I životnog stila njegove porodice.
Na ljetovanja je I to ne često, kako je kazao, išao preko Sindikata a stan koji je kupio otplaćuje na kredit.
Specijalno tužilaštvo tereti Raičevića da je pored Dejana Lazarevića, Bojana Stanojkovića, Danila Odovića, Aleksandra Boškovića, Nikole Spasojevića, Danila Stojanovića, Milutina Radovanovića, Duška Mirkovića, Stefana Andrejića, Marka Vukića, Uroša Radovanovića, Milana Vučinića, Arsa Šarića i Duška Šarića postao pripadnik kriminalne organizacije koju predvodi Darko Šarić a protiv kojih se pred Specijalnim sudom u Beogradu vodi krivični postupak zbog više teških krivičnih djela.
Optužnicom Specijalnog tužilaštva se tvrdi da je on bio u svakodnevnoj komunikaciji sa Milanom Vučinićem i sa njim dijelio povjerljive informacije iz sistema crnogorske policije o dešavanjima u Specijalnom policijskom timu, lične podatke građana iz policijske evidencije, ko je na policijskim mjerama tajnog nadzora i zbog čega…

Ponuđeno 360.000 eura za slobodu Jugoslava Raičevića

Zašto je kupovina nekretnina u Crnoj Gori odlična opcija – jednostavna procedura registracije za strance, nije potreban dokaz o porijeklu prihoda, piše na sajtu agencije za prodaju nekretnina “Tradegoria”, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Agencija ima predstavništva u Budvi i Baru, na jugu Crne Gore.
Isticanje ovakvog natpisa “dokaz da vlasnik sajta ne poštuje stroge zakonske norme” naveli su iz Sektora za finansijsko-obavještajne poslove (FOJ) Uprave policije za Radio Slobodna Evropa (RSE).
- Iako agencija za promet nekretnina može samo indirektno da učestvuje u provjeri porijekla novca, takvo eventualno oglašavanje je protivzakonito - navode u odgovoru na upit RSE.
Od decembra 2023. u Crnoj Gori je na snazi je norma Zakona o sprečavanju pranja novca po kome su agencije za promet nekretnina dužne da prijave svaku transakciju preko 10.000 eura u gotovini.
Više državnih organa kontroliše primjenu Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma a nadzor nad prometom nekretnina je u resoru Ministarstva unutrašnjih poslova , odnosno Uprave policije.
Na “neefikasne preventivne mjere za sprečavanje pranja novca od strane agenata za nekretnine” ove godine Crnu Goru su upozorili Međunarodni monetarni fond (MMF) i Komitet Savjeta Evrope za borbu protiv pranja novca (Moneyval).
<h2>Šta se zna o agenciji Traderogoria?</h2>
Agencija za promet nekretnina Traderogoria je osnovana je 2013. godine. Njena vlasnica je Svetlana Zamotina.
Povodom natpisa na sajtu da za kupovinu nekretnine “nije potreban dokaz o porijeklu prihoda”, Zamotina kaže da je “napisan davno kada su zakoni bili drugačiji”.
- Hvala što ste nas obavijestili o grešci, ispravili smo je na sajtu - navela je Zamotina 8. oktobra, u pisanom odgovoru za RSE.
Uz usluge posredovanje prilikom prometa nekretnina ta agencija strancima zainteresovanim za ulaganja nudi i usluge registracije preduzeća u Crnoj Gori “bez ličnog prisutstva”.
- Dobijanje boravišne dozvole nakon kupovine nepokretnosti. Poslije pet godina, stalni boravak u Crnoj Gori - piše na sajtu.
Iako agencija na sajtu navodi da su imali “preko 3.000 klijenata”, finansijski podaci o poslovanju prethodnih godina prikazuju godišnje prihode od par desetina hiljada eura. Na sajtu Poreske uprave piše da je agencija 2023. završila sa minusom od nekoliko stotina eura.
Takav poslovni bilans, Zamotina objašnjava “besplatnim uslugama koje nudi klijentima”.
- Svaki dan pružamo desetine konsultacija potpuno besplatno, pomažući klijentima da se upoznaju sa procedurom kupovine nekretnina u Crnoj Gori a proces odabira može trajati godinama - navela je Zamotina.
Prema podacima sa sajta Traderogoria “kupovinu nekretnine u Crnoj Gori je moguće platiti u kripto valuti u Ruskoj Federaciji”.
<h2>Upozorenje međunarodnih institucija</h2>
A da plaćanje kripto valutama u sektoru nekretnina predstavlja “visok rizik od pranja novca” upozorio je Komitet Savjeta Evrope za borbu protiv pranja novca u februaru ove godine.
- Podaci ukazuju i da članovi organizovanih kriminalnih grupa koriste kripto valute, za kupovinu nekretnina i otežavaju praćenje tokova novca - piše u izvještaju Komiteta za Crnu Goru.
Slična upozorenja stigla su i od MMF, u izvještaju iz maja ove godine.
Oni su upozorili na pranje novca preko nekretnina, navodeći da je rast cijena nekretnina rezultat “neadekvatno provjerenih finansijskih tokova”.
MMF ukazao i na neefikasne preventivne mjere za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kod agenata za nekretnine.
Sugerisali su razmatranje mjera, koje uključuju jači nadzor posrednika u prometu nekretninama.
<h2>Šta kažu u Udruženju agencija za nekretnine</h2>
Povodom upozorenja sa međunarodnih adresa na rizike od pranje novca na tržištu nekretnina Stefan Mišković, predsjednik Udruženja agencija za promet nekretninama, za RSE kaže da nije samo u Crnoj Gori, nego svuda u svijetu tržište nekretnina prepoznato, kao najpogodnije za “tu vrstu manipulacije”.
- Evidentno je da je u posljednjih par godina enorman priliv novca iz inostranstva u tržište nekretnina u Crnoj Gori. Opravdano je to što postoji sumnja, ali mi u Udruženju nijesmo upoznati sa zloupotrebama - kaže Mišković.
On smatra da su “norme koje su važile do početka godine bile manje rigorozne.Podsjeća na zakonske izmijene s kraja prošle godine po kojima su agencije dužne da prijave FOJ-u svaku transkciju preko 10.000 eura u gotovini.
- Te izmjene su doprinijele da se takve zloupotrebe preduprijede. A svjedoci smo i da naši klijenti prilikom kupovine prolaze rigorozne kontrole kada treba da izvrše transakciju - kaže Mišković.
U Crnoj Gori je registrovano preko 460 agencija za promet nekretninama.
No, Mišković smatra da postoji mnogo više onih koji se nelegalno bave tim poslom.
Crna Gora je, kaže, jedina u regionu koja nema zakon o posredovanju pri prometu nepokretnosti.
Za objavu na sajtu Traderogorije Mišković pretpostavlja da je riječ o “marketingu da bi se privuko” što veći broj kupaca.
- Takva objava nije tačna, zato što ja mislim da je sad bukvalno nemoguće kupiti nekretninu, a da ne dođe do provjere porijekla novca, naročito kada su strani državljani u pitanju - zaključuje Mišković.
<h2>Šta preduzimaju nadležni</h2>
Na pitanje RSE, koliko je za poslednje tri godine provjereno ugovora o kupovini nekretnina i koliko je bilo sumnjivih slučajeva iz Sektora za finansijsko-obavještajne poslove Uprave policije je odgovoreno da se “takvi podaci ne mogu se dostavljati”.
- Obavještenja o sumnjivim transakcijama, kao i svi drugi podaci koje finansijsko-obavještajna jedinica u skladu sa Zakonom prikupi ili sačini radi sprečavanja i otkrivanja pranja novca, i sa njim povezanih krivičnih djela, i finansiranja terorizma, se ne smiju dostavljati drugim licima na uvid - piše u odgovoru FOJ.
<h2>Direktne strane investicije u nekretnine</h2>
O kolikom je tržištu riječ govore podaci Centralne Banke Crne Gore (CBCG) o direktnim stranim investicijama u sektor nekretnina, koje su u protekle tri godine (od 2021. do jula 2024.) premašile milijardu i 224 miliona eura, navode iz CBCG za RSE.
Od toga su ruski državljani kupili nekretnine u vrijednosti od 195 miliona eura, državljani Srbije za 206, a Turske za 136 miliona.
<h2>Banke kontroliše Centralna banka</h2>
CBCG je kao supervizor u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, zadužena za kontrolu banaka.
Ovim kontrolama se provjerava da li banke rade po zakonu i u odnosu na njihove klijente, uključujući i one koje prometuju nekretnine.
- Kako je Nacionalnom procjenom rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, iz 2020. definisano da je, jedan od visoko rizičnih sektora koji mogu biti pogodno tle za pranje novca/finansiranje terorizma i sektor nekretnina, to je i Centralna banka definisala klijente iz ove oblasti kao visokorizične - navela je za RSE Gordana Kalezić, direktorica Direkcije za nadzor u oblasti sprečavanja pranja novca.
Napominju i da ukoliko, kroz kontrolu bankarskih transakcija utvrde nepravilnosti “obavještavaju FOJ i dostavljaju podatke na dalje postupanje”.

Kupovina nekretnina u Crnoj Gori: Provjerava li se porijeklo novca?

Crna Gore je nespecifično tržište, te iako je u okrużenju &nbsp;zabilježen pad cijena nekretnina, u Crnoj Gori se to još uvijek ne dešava, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, analitičar tržišta Jovan Rabrenović.
- Kada govorimo o cijenama nekretnina, cijene u Crnoj Gori, ili da uzmemo Podgoricu kao grad u kojem se najviše gradi, zadnjih par godina su dosta uvećane, to je dostiglo svoj maksimum polovinom prošle godine, od polovine prošle godine cijene malo napredovale. U Podgorici &nbsp;se ne može kupiti stan u izgradnji ispod 1700 eura po kvadratu, a kad se zgrada završi cijena je otprilike 2000€, a u nekim zanimljivijim djelovima grada, oko poslovnih četvrti, tu je cijena i do 2500€, a zna biti i visočija, ako je u pitanju neki rezidencijalni objekat ili objekat luksuznije gradnje, građen za kupce sa većom kupovnom moći, može ići i do 3000€ po kvadratu - rekao je Rabrenović.
Što se tiče ostalih gradova u Crnoj Gori, objašnjava Rabrenović, iako djeluje iznenađujuće, više ni cijene na sjeveru i centralnom dijelu Crne Gore &nbsp;nijesu niske kao što su nekada bile, u Nikšiću, navodi Rabrenović, cijene se kreću od 1.700 do 1.900 eura po kvadratu, na Cetinju su cijene takođe pratile trend rasta, pa je u novogradnji kvadrat i do 2000 eura, kako kaže on, ali tamo se malo gradi.
- Budva već ima nerealno visoke cijene, kada su u pitanju stanovi i kuće. Niže cijene su u Baru i Ulcinju, dok su Tivtu visočije cijene, prvenstveno zbog Porto Montenegra. Crna Gora nije tržište gdje možemo reći da su cijeno od nekog iznosa do nekog iznosa, po statistici Monstarta na kraju drugog kvartala i već početkom trećeg kvartala cijene nekretnina u Podgoricu su bile 1.700 eura minimalne, a prosječne u državi su 1.800 eura po kvadratu. U tom trenutku cijene nekretnina u Budvi su otprilike 2.000 eurapo kvadratu. Ako uporedimo to sa nekim periodom od obnove nezavisnosti, znači 2006.godine, kad je krenuo ekonomski i investicioni razvoj Crne Gore, možemo reći da su te cijene za 100 odsto povećane - naglasio je Rabrenović.
Sagovornik "E uživo" smatra da Crna Gora ima problem sa radnom snagom iz oblasti gradnje, a to se dešava prvenstveno zato što naša radna snaga nije dovoljno plaćena, pa, kako kaže Rabrenović, odlaze u zemlje Evropske unije, jer su tamo mnogo više plaćeni.
- Naša radna snaga nije nekvalifikovane, ali žele za svoj rad, koji je vrlo naporan, obezbjedi sebi i porodici, &nbsp;veću zaradu, odlazi tamo gdje su veće zarade, nama ostaje radna snaga koje je manje kvalifikovana, ali možda je problem plaćanje radne snage. Mi možemo da dovedemo radnu snagu iz Indije, iz Kine, iz Pakistana, odakle god, ali smo u zabludi ako mislimo da će ti ljudi da rade za minimalne zarade - istakao je Rabrenović.
I cijene rentiranja nekretnina su izuzetno visoke, smatra Rabrenović, a sve je uslovljeno dolaskom stranaca u Crnu Goru, prvo su to bili Rusi, pa Turci, a zbog ratnih dešavanja i Ukrajinci, i za sve njih je karakteristično, dodaje Rabrenović, &nbsp;da su u startu više plaćali rentiranje, nego domaći zakupci, što je uslovilo i tako visoke cijene u tom segmentu.
- Taj dio stranaca, posebno Ukrajina i Rusa odlazi iz Crne Gore, ali izdavaoci nekretnina pokušavaju da održe te visoke cijene koje su bile dok su izdavali njima i nema nekog usklađivanja cijena na &nbsp;dolje, odnosno nivelisanja i dovođenja do nivoa koji bi prihvatljiv. Studentima, oko univezetskih centara su visoke i visočije nego što može to ijedan student, ja mislim, da izdrži. Onda zato imamo da u studentnim domovima, koji nijesu opet adekvatni, gdje su pritužbe studenata zaista realne, imamo situaciju prebukiranih studentskih domova, u pokušaju da ih zamjene stanovima gdje boravi po dvoje, troje i više studenata, da bi nekom uzajamnom solidarnošću u plaćanju zakupnine uspjeli da imaju stan koji je blizu fakulteta - istakao je Rabrenović.
Kada pričamo o stranim investicijama, kaže Rabrenović, to su u prvom redu investicije u nekretnine, i te investicije neće značajno uticati na našu ekonomiju,kaže on, iako ima kupovine poslovnih objekata, nema ozbiljnijih ulaganja u privredu.
- I građevinarstvo je privreda, definitivno, ali tu građani imaju najmanje koristi, ima država kroz poreze i doprinose, ali građani nemaju mogućnost da imaju jeftinije proizvode ili jeftinije usluge, kao što bi trebali. Mi smo država koja ima strašan izvozni deficit, i taj problem izlaznog deficita nam utiče na visinu cijena &nbsp;inače koje imamo, proizvoda i usluga u državi. Bilo bi dobro da te investicije, koje strani investitori imaju budu u oblasti privrede, a ne u oblasti građevinarstva, a sa druge strane &nbsp;ono što postoji u ekonomskoj teoriji kao aksiom jeste da se i u vremenu kriza ta luksuzna dobra uvijek bolje prodaju, i da tržište luksuza i dobara, uključujući luksuzne stanove i sve ono što spada u kategoriju luksuza, uvijek ima bolju prodaju, nego u vremenima kada su krize manje. To je nešto što je ekonomija zabilježila - zaključio je Rabrenović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8fjJf2DJhyA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rabrenović: Iako Rusi i Ukrajinci odlaze, rentiranje stanova i dalje skupo, cijene ne padaju ni u dijelu prodaje nekretnina

Zabrinjavajuća je eskalacija politički motivisanih kampanja difamacije koje se trenutno odigravaju u Crnoj Gori. Riječ je o bez presedana intenziviranju političkog progona kritički nastrojenih medija, pojedinaca i opozicionih predstavnika, odnosno upotrebi tužilaštva kao političkog oruđa i orkestriranim medijskim napadima koje sprovodi aktuelna vlast, uz očigledno učešće službenih tužilačkih struktura i medija bliskih režimu, kazao je predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković u Beču gdje je u svojstvu glavnog govornika učestvovao na panelu u organizaciji Karl-Renner-Instituta na temu: “Put Crne Gore ka EU: prepreke i prilike”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024171028_fc4eca2119c3ef337ff722b41b87fff1ba3cd3b907fb65ad9a28186903d6a5d2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024171028_fc4eca2119c3ef337ff722b41b87fff1ba3cd3b907fb65ad9a28186903d6a5d2" data-rendition-name="original" width="2244" height="1496" loading="lazy" alt="Danijel Živković u Beču"> </figure>  Obraćajući se učesnicima, Živković je ukazao je da aktuelni momenat nesporno izmijenjenog bezbjednosnog ambijenta i istorijske prekretnice u međunarodnim odnosima, može još jednom potvrditi da je politika proširenja ne samo ključna politika EU koja generiše stabilnost na Zapadnom Balkanu, već i jasan pokazatelj snage Unije kao važnog geopolitičkog aktera. Živković je naglasio da je danas evidentno da je prozor šansi širom otvoren za Crnu Goru, ali istovremeno i izrazio bojazan da je njegovo zatvaranje polako krenulo i da naša zemlja sada već ulazi u zonu rizika da ovu šansu propusti i uđe u nepredvidivu fazu u kojoj će biti teško doći do neophodnog konsenzusa svih država članica EU za novo proširenje. - Predsjednik DPS-a ukazao je da u Crnoj Gori danas, kao rezultat malignog uticaja sa strane imamo kontinuirane napade na predstavnike medijske zajednice i organizacija civilnog društva, predlaganje zakona kojima se ograničavaju ljudska prava i slobode, zagovaranje istorijskog revizionizma sa ciljem poništavanja antifašističkog nasljeđa našeg društva i negiranja presuda međunarodnih sudova za ratne zločine, te da se ovakvim djelovanjem ugrožavaju tekovine demokratskog razvoja Crne Gore i dovodi u pitanje istorijska šansa koja nam se ukazala u vidu mogućeg pristupanja EU do kraja decenije - saopšteno je iz DPS-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024171028_6de251bf4709936aac17143d49a0730449e570c00d4ad07c649a8bb4d4bf774f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251024171028_6de251bf4709936aac17143d49a0730449e570c00d4ad07c649a8bb4d4bf774f" data-rendition-name="original" width="2244" height="1496" loading="lazy" alt="Danijel Živković u Beču"> <figcaption>Danijel Živković u Beču(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  Živković je upozorio da uprkos geopolitičkoj naklonosti EU, zahvaljujući kojoj naša država pravi određene pomake u integracionom procesu, ključni problem Crne Gore danas odnosi na suštinsku razliku između onoga što njena vlast govori i onoga što radi, što je rezultat direktnog uticaja regionalnih aktera na vlast u Crnoj Gori. Govoreći o opozicionom angažmanu DPS-a, Živković je kazao da će partija na čijem je čelu nastaviti da pruža podršku svemu što našu državu približava Uniji, ali biti i brana svim destruktivnim snagama i malignim uticajima spolja. - Prepoznajemo da Evropska unija ima i svoje unutrašnje izazove, ali znamo da za Crnu Goru i zemlje Zapadnog Balkana nema alternative niti boljeg garanta stabilnosti i napretka - kazao je Živković. Živković iskazao je spremnost Demokratske partije socijalista na saradnju sa međunarodnim partnerima u zaštiti građanskih sloboda i sprečavanju dalje demokratskog nazadovanja u Crnoj Gori, kako bi cilj, članstvo naše države u EU do 2028. godine bio zaista i ostvarljiv.&nbsp; - U vremenima kakva danas proživljava Evropa, obilježenim rastućim autoritarizmom, regionalnom nestabilnošću i prijetnjama demokratskim normama, od suštinske je važnosti da svi napori Evropske unije u podršci istinski demokratskoj Crnoj Gori budu udvostručeni - zaključio je Živković. Na skupu koji je okupio političare, diplomate i predstavnike civilnog društva, govorili su i Andreas Šider, šef delegacije austrijskih socijaldemokrata (SPO) u Evropskom parlamentu i Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u Centru za građansko obrazovanje “CGO”, dok je moderator panela bio direktor Karl Rener Instituta Saša Obreht.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024171028_420ff1696e049289b9db60c66e163542ceb88d93d651a7b762bd991dd019d04f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251024171028_420ff1696e049289b9db60c66e163542ceb88d93d651a7b762bd991dd019d04f" data-rendition-name="original" width="2244" height="1496" loading="lazy" alt="Danijel Živković u Beču"> <figcaption>Danijel Živković u Beču(Photo: DPS)</figcaption> </figure>  Boravak u Beču predsjednik, Živković iskoristio je i za posjetu Parlamentu Austrije i susrete sa poslanicima Socijaldemokratske partije (SPÖ) Maksimilijanom Kelnerom i Elke Hanel Torš, koje je informisao o aktuelnom stanju u Crnoj Gori i dogovorio nastavak dalje saradnje. Panel diskusiji i susretima u Beču prisustvovao je i novoimenovani sekretar za međunarodnu saradnju DPS-a Jasmin Bojadžić.

Živković u Beču: U Crnoj Gori na snazi progon političkih neistomišljenika, tužilaštvo postalo političko oruđe u rukama vlasti

U Osnovnom sudu u Beranama danas je nastavljeno suđenje Danku Femiću, optuženom da je 8. avgusta u Donjem Zaostru izvršio krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti i Pobjede, Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića.
Na današnjem ročištu Femićev branilac predložio je da se u postupku sasluša još petoro svjedoka koji su prisustvovali događaju – Dragoslav Labović, Dragoljub Šćekić, Radovan Obradović, Milić Ralević i Vojislav Rmuš.
- Oni mogu da saopšte bitna saznanja u pogledu navoda iz optužnog akta - rekao je Femićev branilac.
Sud je prihvatio taj prijedlog, a pa će oni biti saslušani na narednom ročištu, zakazanom za 19. novembar.
Takođe, u Beranama će 27. oktobra, pred sudom za prekršaje, početi prekršajni postupak protiv pet osoba zbog sumnje da su učestvovali u &nbsp;incidentu u Donjem Zaostru.
Do napada na fotoreportere je došlo u avgustu, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro blizu Berana.
Po dolasku novinarskih ekipa, više osoba trkom se uputilo prema njima, počelo agresivno da im prijeti, unoseći im se u lice, otimajući foto-aparate i opremu.

Nastavak suđenja Femiću 19. novembra, biće saslušano pet svjedoka

Amfilohije nikad za sebe nije rekao da je Crnogorac, barem ne u smislu kakvih ga želi predstaviti predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, kazao je mitropolit zvorničko-tuzlanski Srpske pravoslavne crkve (SPC) Fotije.
On je prokomentarisao Milatovićevo obrazloženje odluke da bivšem mitropolitu crnogorsko-primorskom SPC Amfilohiju posthumno dodijeli Orden crnogorske velike zvijezde.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmilatovic-posthumno-dodijelio-amfilohiju-radovicu-orden-crnogorske-velike-zvijezde-zahvaljujuci-njegovom-vodstvu-litije-postale-simbol-mirnog-gradanskog-otpora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Pročitavši ovo Milatovićevo obraćanje, čudom sam se čudio šta čitam i šta čujem: da je Amfilohije samo Crnogorac i da je "slavu Crne Gore proneo po svetu". Drugo, po Milatoviću, da Amfilohije ništa nije činio 2006. godine da spreči odvajanje Crne Gore od Srbije. Treće, da je Amfilohije i litije pokrenuo 2019/20. da bi samostalnost Crne Gore potvrdio i što više je od Srbije udaljio, a da Crna Gora prihvati politiku - Evropa sad. Ovo se ne može drugačije razumeti nego kao crnogorstvovanje svega i svačega i svega svakoga, pa i mitropolita Amfilohija. Ako je i od Milatovića, mnogo je - kazao je Fotije.
Mitropolit Fotije navodi da Milatović "u crnogorstvovanju svega i svačega, pokušava da i blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija proglasi Crnogorcem".
- Čista laž je tvrdnja Milatovića da su litije tobože pokrenute da bi se samostalnost Crne Gore učvrstila - rekao je Fotije.

Fotije: Milatović bi da Amfilohija proglasi Crnogorcem, čista laž da su litije pokrenute da bi se učvrstila samostalnost Crne Gore

Dvije paralelne obuke o gašenju požara i prvoj pomoći, sa fokusom na tehnike gašenja požara, upotrebu specijalizovanih vozila i moderne opreme i pružanje pomoći, organizovane su za pripadnike Vojske Crne Gore uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori i Švedske agencije za vanredne situacije (MSB).
Od 13. do 24. oktobra, instruktori Vojske Crne Gore, koje su prethodno obučili i sertifikovali stručnjaci MSB-a, sproveli su internu obuku za gašenje požara za 12 pripadnika Vojske, na poligonu za obuku za gašenje požara na vojnom aerodromu „Knjaz Danilo“. Prethodno, Misija i MSB su obezbijedili Vojsci opremu za gašenje požara kako bi unaprijedili njihove kapacitete u gašenju i sprečavanju požara.
Paralelno, od 20. do 24. oktobra, organizovana je obuka za pružanje prve pomoći za 26 učesnika, koju su sproveli instruktori Vojske, takođe obučeni i sertifikovani od strane MSB-a ranije ove godine.
- Ovaj sveobuhvatni program obuke predstavlja važan korak ka jačanju spremnosti vojske za reagovanje na vanredne situacije, kao i ka unapređenju bezbjednosti i zaštite svih građana. Potreba za takvom obukom naglašena je teškim šumskim požarima koji su se dogodili tokom ljeta i rastućim rizikom od sličnih incidenata u godinama koje dolaze - saopšteno je iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori.
Ove aktivnosti bile su dio vanbudžetskog projekta Misije „Ublažavanje bezbjednosnih i sigurnosnih rizika vezanih za malokalibarsko i lako naoružanje i zalihe konvencionalne municije u Crnoj Gori“, koji finansiraju Austrija, Francuska, Nemačka, Mađarska, Crna Gora, Norveška, Slovačka i Švajcarska, uz značajnu podršku Švedske.
Švedska agencija za vanredne situacije - MSB jača spremnost Švedske za velike nesreće, krize i vanredne situacije povezane sa ratom, a istovremeno podržava međunarodne partnere poput OEBS-a kroz saradnju i napore civilne zaštite i podrške miru.

Misija OEBS-a i Švedska agencija za vanredne situacije podržali VCG u obuci o gašenju požara i pružanju prve pomoći

Amfilohije nije došao u Crnu Goru iz ljubavi, nego po prljavom zadatku, pitajte Vaše saradnike po kom. Amfilohije je prezirao Crnu Goru i više puta je pokušao da ode iz nje. Njegov eshatološki cilj bilo je mjesto patrijarha, tako da je učestvovao više puta u pokušaju svrgavanja srpskog patrijarha. Inače, dugi niz godina je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika po srpskim manastirima. Cetinjski manastir, Dajbabe…bila su mjesta pakla, ali i drugi manastiri gdje su djeca vrbovana za šta je Amfilohije znao – poručio je u otvorenom pismu bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću povodom njegove odluke da posthumno odlikuje pokojnog mitropolita Amfilohija Radovića. Podsjetio je Milatovića da za ove zločine „postoji iskaz svještenika SPC koji je iskaz dao pod punom krivičnom odgovornošću“.&nbsp; <h2>PRIKRIVANJE ZLOČINA</h2> - Svi iskazi i dokazi su kod mene i uvijek su Vam dostupni na uvid – napisao je Jovanović, uz podsjećanje da je „igrom slučaja veliki znalac mračnih tajni SPC“. Istakao je da je Interpol otvorio istragu o pedofiliji i ubistvu djeteta u manastiru SPC i da „mnogi putevi i putići vode u Crnu Goru“. - ... kao što rekoh veliki sam poznavalac tajni SPC i ovakve stvari poput ordena Amfilohiju za mene su zadatak, a ne čin poštovanja. Pitajte draga svještena lica koji su zadatak dobili 2013. iz Srbije. Istina boli, ali ćutanje ubija. Otvorimo kutiju. Pogledajmo zvijer u oči. I iz pepela zla koje je isplivalo, možda jednom – ako budemo imali hrabrosti – izraste nešto što s pravom možemo nazvati vjerom – poručio je Jovanović u obraćanju predsjedniku Crne Gore, podsjećajući ga da mu se obratio i prije dvije godine, ali da mu nije odgovorio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69" data-rendition-name="original" width="670" height="515" loading="lazy" alt="ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović"> <figcaption>ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U grčkoj mitologiji, istakao je Jovanović, otvaranje Pandorine kutije donijelo je čovječanstvu sve muke i zla – bolesti, patnje, smrt.&nbsp; - Ali na samom dnu kutije ostala je Nada. Mit nas podsjeća da suočavanje s istinom, koliko god bila bolna, nosi u sebi i mogućnost izlječenja – napisao je on.&nbsp; Danas, kada sve više dokaza i svjedočenja izlazi na vidjelo o seksualnim zločinima, pedofiliji i zloupotrebama moći unutar Srpske pravoslavne crkve (SPC), dodao je, čini se da se otvara Pandorina kutija pravoslavnog svijeta. - Istine koje decenijama, pa i vijekovima, stoje potisnute pod plaštom autoriteta i „Božje volje“, izlaze na površinu. I s njima dolazi šok, bol, ali i – šansa za katarzu. Nije SPC jedina religijska institucija s mračnim tajnama. Katolička crkva već godinama prolazi kroz talase razotkrivanja i suočavanja. Ali specifičnost pravoslavnog konteksta jeste u čvrsto zatvorenoj strukturi i gotovo feudalnom autoritetu unutar crkve, koji teško dozvoljava unutrašnju kritiku, a kamoli pravnu odgovornost – istakao je Jovanović, koji je bio i žrtva i svjedok seksulanog zlostavljanja u Crkvi Srbije. Ovdje se, piše on, može povući paralela s Belerofontom, herojem koji je, nakon što je uzjahao Pegaza i pobijedio čudovište Himeru, povjerovao da može da se uzdigne do samih bogova – do Olimpa.&nbsp; - Ta oholost mu je bila kobna. Tako i SPC – zanijeta svojim istorijskim uticajem, blizinom vlasti, i aureolom „čuvara naroda“, vjeruje da je iznad zakona, iznad svjetovnog svijeta. Ali, kao i Belerofont, kad-tad pada – i to ne bez posljedica. Oni koji danas progovaraju o zločinima unutar crkve – bilo da su to preživjeli, bivši svještenici, aktivisti ili novinari – suočavaju se s mržnjom, omalovažavanjem, pa i prijetnjama. SPC pokušava da tu kutiju drži zatvorenom. Ali pukotine su već tu. I neće nestati – poručio je Jovanović. <h2>PANDORINA KUTIJA</h2> Ako želimo istinski duhovni, moralni i društveni preporod, kategoričan je on, kutija mora da se otvori do kraja.&nbsp; - Mora se raskrinkati sistem ćutanja, nekažnjavanja i zaštite počinilaca pod izgovorom „Božjeg reda“. Jer, kao u mitu, jedino kad sve zlo izađe, može da ostane ono posljednje – Nada. Možda će baš kroz suočavanje sa sopstvenim mračnim licem, kroz istinu, pravdu i odgovornost, SPC – ili ono što ostane od nje – moći da postane duhovna zajednica dostojna tog imena. A možda će se pokazati da su upravo njena vrata – vrata pakla, kako je govorio Isus o onima koji sablažnjavaju djecu – napisao je Jovanović. Ono što danas gledamo, istakao je, nije samo kriza jednog vjerskog sistema, već duboka kriza povjerenja.&nbsp; - SPC je vijekovima bila oslonac identiteta, naročito u vremenima ratova i stradanja. Ali istinska duhovnost ne počiva na tajni, već na svjetlosti. Isus sam je govorio: „Nema ničega sakrivenog što se neće otkriti“. Otvaranje Pandorine kutije u ovom kontekstu ne znači uništenje crkve, već mogućnost njenog ozdravljenja – ako postoji volja da se preuzme odgovornost. To zahtijeva hrabrost da se pogleda u oči sopstvenoj sjenci – i da se prizna da su neki u mantiji činili zločine koji ne mogu biti oprani tamjanom, litijama niti molitvama ako ne dođe do pravde. Oholost Belerofonta neka bude opomena svakom crkvenom vođi koji vjeruje da institucija ne može pasti. Jer pasti može – i pašće – ako ne služi istini. Pegaz ne nosi one koji gaze slabije, već one koji znaju granice svoje moći – naglasio je Jovanović. Društvo u cjelini mora da shvati, upozorio je on, da ćutanje jeste saučesništvo. - Tamo gdje se zločini zataškavaju zarad „mira u kući“, istina nikada ne dolazi. Tamo gdje roditelji uče djecu da „ne diraju popove“, a mediji ćute da ne bi uvrijedili vjerujuće, stvaraju se uslovi za nove žrtve. Zadatak države je jasan – zakon ne poznaje mantiju. Tužilaštvo mora da postupa po prijavama, bez političkog pritiska ili „slanja poruka iz Patrijaršije“. Zadatak medija je da istraju, čak i kad su izloženi prijetnjama, diskreditacijama i bojkotu. Zadatak zajednice je da zaštiti žrtve, a ne one koji su ih godinama gazili. A zadatak svih nas – vjerujućih i nevjerujućih – jeste da više nikada ne dopustimo da se djeca i mladi zlostavljaju u ime Boga, a da mi okrenemo glavu – piše Jovanović. <h2>ISTINA OSLOBAĐA</h2> Konstatuje da, uprkos svemu, ostaje „Nada“.&nbsp; - Nada da je moguće duhovno obnavljanje – ali ne kao farisejski pokušaj da se stvari gurnu pod tepih, već kao iskren, bolan, ali potreban proces pokajanja, pravde i obnove vrijednosti. Ako zaista vjerujemo da „istina oslobađa“, onda nema drugog puta – naglasio je Jovanović. Prije nekoliko dana Milatović je na mreži X objavio da je odlučio „povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija“, da mu posthumno dodijeli najviši državni orden.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90" data-rendition-name="original" width="866" height="563" loading="lazy" alt="ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović"> <figcaption>ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Dio crnogorske javnosti žestoko je reagovo na Milatovićevu odluku, podsjećajući ga da je Radović čovjek koji je negirao i vrijeđao crnogorsku državu, naciju, istoriju, kao i nacionalne manjine. Amfilohije Radović ključna je figura smjene trodecenijske vlasti u Crnoj Gori na izborima u avgustu 2020. godine, a prva vlada nakon zih izbora dogovorena je pod njegovim patronatim, u Manstiru Ostrog. Nije dočekao i njeno formalno konstituisanje. Umro je od posljedica korona virusa 30. oktobra 2020. Upravo on je u politiku uveo današnjeg predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, ali i premijera Milojka Spajića, tada kao ministre u vladi na čijem je čelu bio, takođe njegov kadar, prof. dr Zdravko Krivokapić.&nbsp;

Jovanović: Amfilohije je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika

Mandić VDT-u: Treba da podnesete ostavku, Marković: Neću to učiniti, naravno da jesam politički izabran, birali ste me vi poslanici

Guvernerka Centralne banke Irena Radović kazala je da poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci. Đurović je te navode negirao i otkrio da je u pitanju šurina žena.
Poslanik NSD-a prilikom izlaganja u Skupštini Crne Gore kazao je da je pitanje partitokratije problem Centralne banke.
„Ne vas u ovom trenutku, nego da povratite ugled Centralne banke od partitokratije... Trebaće vam vremena da povratite ugled i da tu partitokratiju izliječite iz Centralne banke. Jer pono što je urađeno do trenutka do kada ste vi došli bilo je personifikacija partitokratije“, rekao je, između ostalog, Đurović.
Radović je odgovorila da je Đurović vrlo inspirativan, a potom i otkrila da upravo on ima bliskog srodnika u Centralnoj banci.
„Kada je u pitanju kamatni spred,razlika između kamatnih stopa koje su pasivne i aktivne, a gospodin Đurović bi trebalo da zna jer ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci, pa treba da zna...“, kazala je Radović na šta je dobacujući iz poslaničke klupe Đurović rekao da nema srodnika u CBCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrZOn_HRgQ50&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je kazala da ne zna koji je stepen srodstva, ali, ponovila, „najbliže srodnike u Centralnoj banci zaposlene na visokim pozicijama“.
„I trebalo bi da zna da Centralna banka postupa u skladu sa zakonom i ne može da traži nešto protivzakonito. Ako mi pozovemo banke da smanje kamatne stope za građane, i banke ih smanje za 2 procentna poena to je na dobrovoljnoj osnovi“, dodala je ona.
Nakon toga obratio se Đurović.
„Gospođo Radović, ni vi ni ja ne možemo imati srodnika s obzirom da po roditeljima nemamo...“, kazao je a Radović upitala:
„Kako se zove sestra vaše supruge?“
Đurović je odgovorio da nije sestra.
„Nije nije, šurina žena. Šuri žena... Ali da ne ulazimo sad u te stvari“, rekao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXkkHw-vXwnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO - Radović: Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na visokim pozicijama u CBCG; Poslanik NSD-a negirao a potom rekao – šurina žena

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić upozorila je da bi najavljeni generalni štrajk zaposlenih u sudstvu mogao ozbiljno ugroziti funkcionisanje pravosudnog sistema i napredak države u procesu evropskih integracija.
Govoreći na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, Pavličić je istakla da vlast mora pokazati spremnost na dijalog i odgovorno pristupiti zahtjevima zaposlenih.
- Ako dođe do generalnog štrajka, Crna Gora neće moći da ostvari svoj državni cilj – zatvaranje pregovaračkog poglavlja. Štrajkovi u drugim oblastima mogu se donekle prevazići, ali u pravosuđu to nije moguće, jer su suđenja zakazana mjesecima unaprijed. Danas je u zgradi Višeg suda, staroj 70 godina, zakazano 40 suđenja, a u nju je ušlo oko 200 stranaka - kazala je Pavličić.
Ona je naglasila da je potrebno uspostaviti ozbiljan dijalog između svih grana vlasti i zaposlenih u sudstvu.
- Sve tri grane vlasti moraju ozbiljno da razmotre zahtjeve zaposlenih, jer ako oni od ponedjeljka stupe u generalni štrajk, više ne možemo govoriti o efikasnosti i efektivnosti pravosuđa - poručila je predsjednica Vrhovnog suda.

Tag: nekretnine