Država poput Crne Gore ima nevjerovatan potencijal, pogotovo u ugostiteljstvu i nekretninama, ocijenio je vlasnik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar i dodao da želi uraditi nešto grandiozno što odgovara ljepoti ove zemlje.
On je, govoreći o ključnim motivima da razmotri Crnu Goru kao investicionu destinaciju, kazao da se vidi potencijal na svim nivoima.
- Mogu lako upoređivati, jer poslujem u toliko zemalja. Pogledam Crnu Goru i kažem, zaista je potcijenjena. Stoga mi je i zanimljiva - poručio je Alabar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dvt3PQJBn_MU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
On je naveo da investira u region u cjelini, koji je, kako je ocijenio, vrlo zanimljiv dio svijeta.&nbsp;
- Ekonomski napredak je prilično pozitivan. Mislim da većina sektora privrede raste. Svi nivoi sigurnosti su prilično dobri u ovom regionu i u Crnoj Gori. Naravno, ne mogu reći da je sigurnost u nekim zapadnoevropskim zemljama dobra, ali sigurnost NATO-a je drugačija - kazao je Alabar.&nbsp;
On je saopštio da Crna Gora ne započinje rat ni sa kim i da je i svakodnevna sigurnost prilično dobra.&nbsp;
Na pitanje koji sektori u Crnoj Gori imaju najveći potencijal za razvoj i privlačenje stranih investicija, Alabar je odgovorio da su njegova područja djelovanja ugostiteljstvo i nekretnine.&nbsp;
- Ugostiteljstvo ima veliki potencijal. Kada pogledate turizam u ovako lijepoj zemlji sa 2,2 ili 2,5 miliona posjetilaca, trebalo bi da ima barem pet miliona turista. Ne želimo prenatrpati zemlju, ali bi trebalo biti barem pet miliona - ocijenio je Alabar.&nbsp;
Prema njegovim riječima, postoji veliki potencijal u ulaganju u infrastrukturu, što će stvoriti sjajna radna mjesta, povećati aktivnost u zemlji i bruto domaći proizvod (BDP).&nbsp;
- Ista stvar je i sa nekretninama. Nekretnine i ugostiteljstvo funkcionišu zajedno. Kada je u pitanju, na primjer, poljoprivreda, količina vode u ovoj zemlji, tlo, planine, to je veliki potencijal za nas. Čak i kada je u pitanju tehnologija, najvjerovatnije za nešto poput e-trgovine - smatra Alabar.
On je kazao da, kada je riječ o projektima, razmatra određene prilike u Crnoj Gori i nada se da će u narednoj godini moći uraditi nešto veliko.&nbsp;
- Želimo uraditi nešto grandiozno što zaista odgovara ljepoti ove zemlje, nešto što bi trebalo biti ponos zemlje. Mislim da je važno da, zbog potencijala koji vidim, uradimo nešto što je zaista veličanstveno. Znam da je mnogo sjajnih projekata urađeno u Crnoj Gori, bez obzira koliko su veliki ili mali. &nbsp;Ali ovaj put, moramo ići više, s više ponosa, profesionalnije i napraviti zaista prekretnicu - poručio je Alabar.&nbsp;
Na pitanje koje glavne prepreke vidi za investicije u Crnoj Gori, Alabar je odgovorio da je to lokalna politika.&nbsp;
- Mislim da je ovo mala zemlja sa složenom politikom. Da biste se snašli u poslovanju, važno je šta rade mediji, nevladine organizacije i šta radi vlada. To je vjerovatno jedno od najsloženijih mjesta u kojima poslujem, ali nijesam osoba koja lako odustaje - naveo je Alabar.
On je, govoreći o nedavnom potpisivanju ugovora u vezi s projektom u Ulcinju na jezeru Šas, kazao da se nada da će gradnja početi za 12 mjeseci.&nbsp;
- Period izgradnje je oko 30 mjeseci, pod uslovom da dobijemo sve dozvole. Ali želimo stvoriti mali raj. Dok radimo hotel i rezidencije, sve se gradi oko wellnessa koji će biti ključan jer je lokacija veoma posebna, nedaleko od Ulcinja - saopštio je Alabar.&nbsp;
On je naveo da se na tom području može stvoriti jedan od najnevjerovatnijih i jedinstvenih wellness rizorta u Crnoj Gori.
- Razmatram sve prilike ozbiljno. Šta god da uradimo, biće veliko i na svjetskom nivou - dodao je Alabbar.
On je, govoreći o ulaganjima u sjever, kazao da je tamo njegovo srce.
- Razmatramo nekoliko gradova. Postoji još jedan grad u kojem još nijesam bio. Zima dolazi, a volim ih gledati u jesen ili proljeće. Možda bi do proljeća trebalo zaista da odlučimo jer imamo mnogo prilika - kazao je Alabar i dodao da stanovništvo sa Bliskog istoka voli planinska odmarališta ljeti.&nbsp;
Na pitanje da izdvoji samo jedno područje u kojem bi Crna Gora mogla najbrže postići međunarodno priznanje u naredne dvije decenije, Alabar je odgovorio da je to definitivno turizam.
- Mislim da bi bilo nevjerovatno kada bismo mogli ostvariti još dvije milijarde prihoda za ekonomiju ili tri milijarde za turizam, jer je to industrija u razvoju - ocijenio je Alabar.&nbsp;
On je naveo da u turizmu postoje elementi Mediterana, pejzaž, hrana, ljudi, plaže, kao i infrastruktura.
- Sa tim dolazi kupovina, maloprodaja, razvoj nekretnina i terminali za kruzere. Toliko toga dolazi, što je dovoljno za ekonomiju sa 500 hiljada ili 550 hiljada ljudi - zaključio je Alabbar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Alabar: Želim uraditi nešto grandiozno, što odgovara ljepoti Crne Gore

Rješavanje pitanja krova nad glavom postaje sve teža misija za prosječnog građanina. U Crnoj Gori je gotovo 20.000 podstanarskih domaćinstava, a za jednosoban stan u Podgorici potrebno je izdvojiti i do 544 eura, dok je na primorju kirija znatno veća.
Cijene stanova i kirija u Crnoj Gori nikad nijesu bile više. Doskorašnji talas stranih državljana – podigao je vrijednost svakog kvadrata, pa stan postaje luksuz koji mnogi građani više ne mogu da priušte.
Dragan Živković iz Udruženja podstanara ističe da ne postoji nikakva pomoć koja se pruža postanarskim porodicama.
"Imamo primjer glavnog grada koji je podijelio tih 200.000 subvencija, što je ništa, jer u glavnom gradu imate skoro 15.000 podstanarskih porodica, subvencija je samo 140 njih, samo po sebi govori koliko je to uspešan servis, dakle, neuspješan servis", kaže Živković. 
 
Stranci diktiraju cijene – iznajmljivanje prosječnog jednosobnog stana nekada je iznosilo 315, a danas je potrebno izdvojiti i do 544 eura. Bolja situcija nije ni na jugu zemlje. Kreditna rata – mjesečna kirija, razlika je sve manja.
U agencijama za nekretnine kao razlog vrtoglavih cijena navode globalne faktore.
- Tu je više faktora uticaja, to je bilo najprije pandemija koronavirusa, jedan gap koji se stvorio u tom periodu kada nije bilo privredne aktivnosti, inflacije, veliki pritisak tražnje na tržište, povećana privredna aktivnost u sektoru građevinarstva, sve je to dovelo do naglog i brzog skoka cijena. Zatim se na sve to nadovezala i kriza u Ukrajini - objašnjava Stefan Mišković, predsjednik Udruženja agencija za nekretnine.
Hoće li tržište stati ili će cijene i dalje rasti - neizvjesno je. Jedno je sigurno: podstanari već plaćaju najveću cijenu u ovoj trci.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Cijene kirija i nekretnina ne miruju, podstanari sve teže do krova nad glavom

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori prošle godine je iznosila je 1.844 eura, što je skoro duplo više u odnosu na cijene iz 2020, pokazuju juče objavljeni podaci Monstata. Iz Udruženja agencija za nekretnine je za Portal RTCG saopšteno da je potražnja prošle godine bila manja u odnosu na 2022. i 2023. godinu, ali to nije dovelo do smanjenja cijena nekretnina.
Ipak, kako im je saopšteno, u kraćem roku može doći samo do blagog pada cijena.
Kako je objavio Monstat prošle godine prosječna cijena kvadrata stana u Podgorici je iznosila 1.810 eura, u primorskom regionu 2.028 eura, u središnjem regionu 945 eura, dok je u sjevernom regionu prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji iznosila 1.306 eura.
Statistika kaže da je 2020. prosječna cijena kvadrata na nivou Crne Gore bila 951 euro, a u Podgorici 966 eura.
- Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji privredna društva u 2024. godini iznosila je 1.846 eura, dok je u kategoriji solidarna stambena izgradnja iznosila 589 eura - navodi se u objavi Monstata.
<h2>Ispod 2.000 eura teško u Podgorici</h2>
Potpredsjednica Skupštine Udruženja agencija za nekretnine (UANCG) Snežana Vlaović u izjavi za Portal RTCG podsjeća da se cijene nekretnina koje daje Monstat odnose na prosječne cijene stanova u novogradnji, odnosno, na stanove koji su prvi put prodati na tržištu i za koje je potpisan kupoprodajni ugovor.
- Kada je u pitanju tržište, tu je stanje još gore. Cijene kvadrata stana u Podgorici, prema izjavama mnogih subjekata na tržištu nekretnina, odavno su preko 2.000 eura. Tačnije, ispod dvije hiljade eura se teško može naći stan u Podgorici, za koju je prema Monstatu prosječna cijena kvadrata 1.824 eura. Cijene kvadrata u elitnijim djelovima Podgorice idu i preko dvije i po hiljade eura, pa sve do 5.000 eura u elitnim djelovima Podgorice - navodi Vlaović.
Podsjeća, da su cijene stanova počele da rastu od 2022. godine. Osim rasta materijala, tj. rasta cijene izgradnje, na drastično povećanje cijena stanova je, kako dodaje, uticala i potražnja, kojoj su najviše doprinijeli državljani Rusije i Ukrajine, koji su nakon rata u Ukrajini došli u Crnu Goru.
Takođe, podsjeća Vlaović, posljednjih godina je primjetan dolazak velikog broja državljana Turske.
- Potražnja nekretnina u 2024. godini je bila manja u odnosu na 2022. i 2023. godinu, ali, to nije dovelo do smanjenja cijena nekretnina, jer, kratkoročna dešavanja na tržištu nekretnina ne utiču na trenutnu cijenu nekretnina, tako da je potrebno da prođe duži vremenski period da bi došlo do oscilacije u cijenama - navodi Vlaović za Portal RTCG.
Zbog svega toga na tržištu nekretnina u Crnoj Gori je tokom 2024. došlo do stabilizacije, nakon snažnog rasta koji je zabilježen u proteklom periodu, kaže Vlaović.
Ona podsjeća da podaci Centralne banke pokazuju da je ukupan priliv stranih direktnih investicija lani zabilježio pad od devet odsto u odnosu na prethodnu godinu, što, kako smatraju stručnjaci iz ove oblasti, nije zabrinjavajuće, s obzirom na to da su ulaganja u nepokretnosti i dalje na visokom nivou.
Približavanje Crne Gore Evropskoj uniji, ali i razvoj novih projekata koji su u najavi, donijeće, kako navodi Vlaović, novu vrijednost tržištu nekretnina u Crnoj Gori.
- Kada je riječ o prognozama za naredni period u kraćem roku može doći do blagog pada cijena, dok je na duže staze nezahvalno predviđati cjenovna kretanja, jer mnogi faktori, uključujući i globalne ekonomske i političke događaje mogu uticati na tržište i preokrenuti dosadašnje tendencije - kazala je Vlaović.
<h2>Rast domaćinstava, zarada, kredita - pozitivni trendovi</h2>
Vlaović je podsjetila da je popis stanovništva pokazao porast stanovništva od jedan odsto, a domaćinstava od 15 odsto.
- Sve u svemu, domaćinstva se dijele što rezultira povećanom potražnjom za stanovanjem. Ako pogledamo Podgoricu, podaci Popisa pokazuju porast stanovništva od 13%. Na primorju je stanovništvo Budve, glavnog grada turizma, poraslo 43%, dok je u Tivtu, luksuznom žarištu, stanovništvo poraslo 16%. Važno je da rast stanovništva nije samo posljedica unutrašnjih migracija; značajan broj stranaca je odlučio da se nastani u Crnoj Gori, posebno u primorskim područjima - navodi Vlaović.
Pored toga zaposlenost je porasla 14 odsto od 2019. godine, što je, kako dodaje, dovelo do 34 hiljade više zaposlenih.
- Plate su takođe porasle, i to 65 odsto, podržano nedavnim vladinim programima. Sve u svemu, sada je više zaposlenih osoba sa većim raspoloživim prihodima, što rezultira većom potražnjom za stanovanjem. Zanimljivo je da je potražnja za stambenim kreditima nastavila rasti i u 2023. godini uprkos inflatornim pritiscima, povišenim kamatnim stopama i rastućim cijenama nekretnina. Novoodobreni stambeni krediti porasli su za dva odsto u 2023, nakon čega je uslijedilo povećanje od osam odsto u 2024. godini - zaključila je Vlaović.

Kvadrat u Podgorici i do 5.000 eura, moguć blagi pad cijena

U Višem sudu danas je održano ročište po žalbi odbrane nekadašenjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i zastupnika kompanije Bemax koju su izjavili na rješenje suda kojim je određena privremena mjera na stan u Budvi, koji je u vlasništvu te građevinske kompanije - &nbsp;kazao je ispred suda advokat Stefan Jovanović.
Novinari nijesu mogli da prisustvuju ročištu zbog ograničenih prostornih kapaciteta.
Advokat Jovanović kategoričan je da je namjera Tužilaštva da se stvori konstrukcija da nešto što apsolutno ne pripada Zoranu Lazoviću u stvari pripada.
Radi se, kako je rekao, o nekretnini koja se nalazi u Budvi i u vlasništvu je kompanije Bemax i jasan je pravni osnov sticanja te nepokretnosti. Jovanović je naglasio da je nekretnina stečena još 2017 godine.
- Ovo nije isprazna priča već o tome jasno govore pisani dokazi, ugovori o kupoprodaji i ostala prateća dokumentacija koja je dostavljena vijeću suda koji postupa u ovom slučaju. Dokaze koje smo dostavili jasno govore da nekretnina ne pripada Zoranu Lazoviću. Ukoliko ovaj sud želi da prihvati tezu Tužilaštva onda mora da promijeni materijalne propise odnosno zakon o svojinsko-pravnim odnosima odnosno regulativu i načela koja potiču odnosno datiraju iz perioda rimskog prava- naglasio je advokat Jovanović.
On je ponovio da je nekretnina u vlasništvu kompanije Bemax i da postoje pisani dokazi, a naspram pisanih dokaza Tužilaštvo nije ponudilo ništa što bi išlo pravcu potvrde njihovih navoda.
Advokat je podsjetio da je prethodno ročište odgođeno zbog toga što je Tužilaštvo dostavilo navodno nove dokaze u pravcu potvrđivanja svojih navoda. Radi se o dokazima kojima će se, kako je objasnio, advokat Zoran Piperović izjasniti tokom ročišta.
- Ni ti dokaze ne potvrđuju taj narativ, tu tezu. Radi se o dokazima koje govore u prilog odbrani Zorana Lazovića - rekao je advokat Jovanović, koji zastupaju kompaniju Bemax.
Advokat je ponovio da taj nekretnina u vlasništvu kompanije Bemax i da su dostavili svu dokumentaciju i da naspram te dokumentacije nema nijedan materijalni dokaz jedino se sud može voditi nekim čaršijskim pričama ali mora se poći od onoga što egzistira u spisima predmeta - lista nepokretnosti, podataka iz katastra.&nbsp;
&nbsp;- Vlasnik te nekretnine nije od juče ili prekjuče kompanija Bemax. Jasan je pravni osnov sticanja i ukoliko sud nastoji da ovakav prijedlog Tužilaštva usvoji mora izmijeniti Zakon o svojinsko pravnim odnosima u dijelu načina sticanja nekretnina. Suština današnjeg ročišta je da li je Lazović imovinsku korist stekao kriminalnom djelatnošću ili ne, ali apsurdno je jer se radi o nekretnini koja nije u njegovom vlasništvu nego se nastoji čovjeku bukvalno pokloniti ta nekretnina kako bi se održala neka konstrukcija koja nema izglednu budućnost - zaključio je Jovanović.

Marija Žižić

Jovanović: Nekretnina je u vlasništvu Bemax-a, a ne Zorana Lazovića i to potvrđuju dokazi

Ujak i kum suspendovanog policajca Jugoslava-Juga Raičevića ponudili su svoje nekretnine kao garanciju da ovaj optuženi neće pobjeći ukoliko mu Viši sud dopusti da se sa slobode brani od optužbi da je odavao službene podatke klanu Darka Šarića.
Osim imovine porodice i prijatelja, ponuđenim jemstvom je obuhvaćen i stan u kojem Raičević živi sa porodicom.
Ukupna vrijednost ponuđenog jemstva iznosi 360.000 eura, precizirao je za Pobjedu avokat Miloš Vuksanović.
U Višem sudu u Podgorici za danas je bilo zakazano suđenje Raičeviću, ali je, zbog odsustva članice vijeća, sudije Nade Rabrenović, odgođeno za 11. decembar.
Raičević je uhapšen 11. jula prošle godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
On je početkom septembra iznio odbranu u kojoj je negirao optužbe Specijalnog tužilaštva da je preko Milana Vučinića odavao službene podatke klanu Pljevljaka Darka Šarića ističući da ga optužbe SDT-a posebno vrijeđaju jer je oduvjek živio časno i pošteno.
Raičević je naveo da nemože da vjeruje da se našao na optužnici SDT-a tvrdeći da je sa Vučinićem komšija i drug od djetinjstva.
On je kazao da ne bi znao ni da ponovi imena članova kriminalne grupe kojoj navodno pripada a vidio ih je u optužnici.
- Siguran sam da niko iz te navodne kriminalne grupe ni ne zna za mene“ - kazao je tada Raičević.
Da nema veze sa kriminalnom, kako je kazao, može se utvrditi provjerom njegovog imovnog stanja I životnog stila njegove porodice.
Na ljetovanja je I to ne često, kako je kazao, išao preko Sindikata a stan koji je kupio otplaćuje na kredit.
Specijalno tužilaštvo tereti Raičevića da je pored Dejana Lazarevića, Bojana Stanojkovića, Danila Odovića, Aleksandra Boškovića, Nikole Spasojevića, Danila Stojanovića, Milutina Radovanovića, Duška Mirkovića, Stefana Andrejića, Marka Vukića, Uroša Radovanovića, Milana Vučinića, Arsa Šarića i Duška Šarića postao pripadnik kriminalne organizacije koju predvodi Darko Šarić a protiv kojih se pred Specijalnim sudom u Beogradu vodi krivični postupak zbog više teških krivičnih djela.
Optužnicom Specijalnog tužilaštva se tvrdi da je on bio u svakodnevnoj komunikaciji sa Milanom Vučinićem i sa njim dijelio povjerljive informacije iz sistema crnogorske policije o dešavanjima u Specijalnom policijskom timu, lične podatke građana iz policijske evidencije, ko je na policijskim mjerama tajnog nadzora i zbog čega…

Ponuđeno 360.000 eura za slobodu Jugoslava Raičevića

Zašto je kupovina nekretnina u Crnoj Gori odlična opcija – jednostavna procedura registracije za strance, nije potreban dokaz o porijeklu prihoda, piše na sajtu agencije za prodaju nekretnina “Tradegoria”, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Agencija ima predstavništva u Budvi i Baru, na jugu Crne Gore.
Isticanje ovakvog natpisa “dokaz da vlasnik sajta ne poštuje stroge zakonske norme” naveli su iz Sektora za finansijsko-obavještajne poslove (FOJ) Uprave policije za Radio Slobodna Evropa (RSE).
- Iako agencija za promet nekretnina može samo indirektno da učestvuje u provjeri porijekla novca, takvo eventualno oglašavanje je protivzakonito - navode u odgovoru na upit RSE.
Od decembra 2023. u Crnoj Gori je na snazi je norma Zakona o sprečavanju pranja novca po kome su agencije za promet nekretnina dužne da prijave svaku transakciju preko 10.000 eura u gotovini.
Više državnih organa kontroliše primjenu Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma a nadzor nad prometom nekretnina je u resoru Ministarstva unutrašnjih poslova , odnosno Uprave policije.
Na “neefikasne preventivne mjere za sprečavanje pranja novca od strane agenata za nekretnine” ove godine Crnu Goru su upozorili Međunarodni monetarni fond (MMF) i Komitet Savjeta Evrope za borbu protiv pranja novca (Moneyval).
<h2>Šta se zna o agenciji Traderogoria?</h2>
Agencija za promet nekretnina Traderogoria je osnovana je 2013. godine. Njena vlasnica je Svetlana Zamotina.
Povodom natpisa na sajtu da za kupovinu nekretnine “nije potreban dokaz o porijeklu prihoda”, Zamotina kaže da je “napisan davno kada su zakoni bili drugačiji”.
- Hvala što ste nas obavijestili o grešci, ispravili smo je na sajtu - navela je Zamotina 8. oktobra, u pisanom odgovoru za RSE.
Uz usluge posredovanje prilikom prometa nekretnina ta agencija strancima zainteresovanim za ulaganja nudi i usluge registracije preduzeća u Crnoj Gori “bez ličnog prisutstva”.
- Dobijanje boravišne dozvole nakon kupovine nepokretnosti. Poslije pet godina, stalni boravak u Crnoj Gori - piše na sajtu.
Iako agencija na sajtu navodi da su imali “preko 3.000 klijenata”, finansijski podaci o poslovanju prethodnih godina prikazuju godišnje prihode od par desetina hiljada eura. Na sajtu Poreske uprave piše da je agencija 2023. završila sa minusom od nekoliko stotina eura.
Takav poslovni bilans, Zamotina objašnjava “besplatnim uslugama koje nudi klijentima”.
- Svaki dan pružamo desetine konsultacija potpuno besplatno, pomažući klijentima da se upoznaju sa procedurom kupovine nekretnina u Crnoj Gori a proces odabira može trajati godinama - navela je Zamotina.
Prema podacima sa sajta Traderogoria “kupovinu nekretnine u Crnoj Gori je moguće platiti u kripto valuti u Ruskoj Federaciji”.
<h2>Upozorenje međunarodnih institucija</h2>
A da plaćanje kripto valutama u sektoru nekretnina predstavlja “visok rizik od pranja novca” upozorio je Komitet Savjeta Evrope za borbu protiv pranja novca u februaru ove godine.
- Podaci ukazuju i da članovi organizovanih kriminalnih grupa koriste kripto valute, za kupovinu nekretnina i otežavaju praćenje tokova novca - piše u izvještaju Komiteta za Crnu Goru.
Slična upozorenja stigla su i od MMF, u izvještaju iz maja ove godine.
Oni su upozorili na pranje novca preko nekretnina, navodeći da je rast cijena nekretnina rezultat “neadekvatno provjerenih finansijskih tokova”.
MMF ukazao i na neefikasne preventivne mjere za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kod agenata za nekretnine.
Sugerisali su razmatranje mjera, koje uključuju jači nadzor posrednika u prometu nekretninama.
<h2>Šta kažu u Udruženju agencija za nekretnine</h2>
Povodom upozorenja sa međunarodnih adresa na rizike od pranje novca na tržištu nekretnina Stefan Mišković, predsjednik Udruženja agencija za promet nekretninama, za RSE kaže da nije samo u Crnoj Gori, nego svuda u svijetu tržište nekretnina prepoznato, kao najpogodnije za “tu vrstu manipulacije”.
- Evidentno je da je u posljednjih par godina enorman priliv novca iz inostranstva u tržište nekretnina u Crnoj Gori. Opravdano je to što postoji sumnja, ali mi u Udruženju nijesmo upoznati sa zloupotrebama - kaže Mišković.
On smatra da su “norme koje su važile do početka godine bile manje rigorozne.Podsjeća na zakonske izmijene s kraja prošle godine po kojima su agencije dužne da prijave FOJ-u svaku transkciju preko 10.000 eura u gotovini.
- Te izmjene su doprinijele da se takve zloupotrebe preduprijede. A svjedoci smo i da naši klijenti prilikom kupovine prolaze rigorozne kontrole kada treba da izvrše transakciju - kaže Mišković.
U Crnoj Gori je registrovano preko 460 agencija za promet nekretninama.
No, Mišković smatra da postoji mnogo više onih koji se nelegalno bave tim poslom.
Crna Gora je, kaže, jedina u regionu koja nema zakon o posredovanju pri prometu nepokretnosti.
Za objavu na sajtu Traderogorije Mišković pretpostavlja da je riječ o “marketingu da bi se privuko” što veći broj kupaca.
- Takva objava nije tačna, zato što ja mislim da je sad bukvalno nemoguće kupiti nekretninu, a da ne dođe do provjere porijekla novca, naročito kada su strani državljani u pitanju - zaključuje Mišković.
<h2>Šta preduzimaju nadležni</h2>
Na pitanje RSE, koliko je za poslednje tri godine provjereno ugovora o kupovini nekretnina i koliko je bilo sumnjivih slučajeva iz Sektora za finansijsko-obavještajne poslove Uprave policije je odgovoreno da se “takvi podaci ne mogu se dostavljati”.
- Obavještenja o sumnjivim transakcijama, kao i svi drugi podaci koje finansijsko-obavještajna jedinica u skladu sa Zakonom prikupi ili sačini radi sprečavanja i otkrivanja pranja novca, i sa njim povezanih krivičnih djela, i finansiranja terorizma, se ne smiju dostavljati drugim licima na uvid - piše u odgovoru FOJ.
<h2>Direktne strane investicije u nekretnine</h2>
O kolikom je tržištu riječ govore podaci Centralne Banke Crne Gore (CBCG) o direktnim stranim investicijama u sektor nekretnina, koje su u protekle tri godine (od 2021. do jula 2024.) premašile milijardu i 224 miliona eura, navode iz CBCG za RSE.
Od toga su ruski državljani kupili nekretnine u vrijednosti od 195 miliona eura, državljani Srbije za 206, a Turske za 136 miliona.
<h2>Banke kontroliše Centralna banka</h2>
CBCG je kao supervizor u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, zadužena za kontrolu banaka.
Ovim kontrolama se provjerava da li banke rade po zakonu i u odnosu na njihove klijente, uključujući i one koje prometuju nekretnine.
- Kako je Nacionalnom procjenom rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, iz 2020. definisano da je, jedan od visoko rizičnih sektora koji mogu biti pogodno tle za pranje novca/finansiranje terorizma i sektor nekretnina, to je i Centralna banka definisala klijente iz ove oblasti kao visokorizične - navela je za RSE Gordana Kalezić, direktorica Direkcije za nadzor u oblasti sprečavanja pranja novca.
Napominju i da ukoliko, kroz kontrolu bankarskih transakcija utvrde nepravilnosti “obavještavaju FOJ i dostavljaju podatke na dalje postupanje”.

Kupovina nekretnina u Crnoj Gori: Provjerava li se porijeklo novca?

Crna Gore je nespecifično tržište, te iako je u okrużenju &nbsp;zabilježen pad cijena nekretnina, u Crnoj Gori se to još uvijek ne dešava, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, analitičar tržišta Jovan Rabrenović.
- Kada govorimo o cijenama nekretnina, cijene u Crnoj Gori, ili da uzmemo Podgoricu kao grad u kojem se najviše gradi, zadnjih par godina su dosta uvećane, to je dostiglo svoj maksimum polovinom prošle godine, od polovine prošle godine cijene malo napredovale. U Podgorici &nbsp;se ne može kupiti stan u izgradnji ispod 1700 eura po kvadratu, a kad se zgrada završi cijena je otprilike 2000€, a u nekim zanimljivijim djelovima grada, oko poslovnih četvrti, tu je cijena i do 2500€, a zna biti i visočija, ako je u pitanju neki rezidencijalni objekat ili objekat luksuznije gradnje, građen za kupce sa većom kupovnom moći, može ići i do 3000€ po kvadratu - rekao je Rabrenović.
Što se tiče ostalih gradova u Crnoj Gori, objašnjava Rabrenović, iako djeluje iznenađujuće, više ni cijene na sjeveru i centralnom dijelu Crne Gore &nbsp;nijesu niske kao što su nekada bile, u Nikšiću, navodi Rabrenović, cijene se kreću od 1.700 do 1.900 eura po kvadratu, na Cetinju su cijene takođe pratile trend rasta, pa je u novogradnji kvadrat i do 2000 eura, kako kaže on, ali tamo se malo gradi.
- Budva već ima nerealno visoke cijene, kada su u pitanju stanovi i kuće. Niže cijene su u Baru i Ulcinju, dok su Tivtu visočije cijene, prvenstveno zbog Porto Montenegra. Crna Gora nije tržište gdje možemo reći da su cijeno od nekog iznosa do nekog iznosa, po statistici Monstarta na kraju drugog kvartala i već početkom trećeg kvartala cijene nekretnina u Podgoricu su bile 1.700 eura minimalne, a prosječne u državi su 1.800 eura po kvadratu. U tom trenutku cijene nekretnina u Budvi su otprilike 2.000 eurapo kvadratu. Ako uporedimo to sa nekim periodom od obnove nezavisnosti, znači 2006.godine, kad je krenuo ekonomski i investicioni razvoj Crne Gore, možemo reći da su te cijene za 100 odsto povećane - naglasio je Rabrenović.
Sagovornik "E uživo" smatra da Crna Gora ima problem sa radnom snagom iz oblasti gradnje, a to se dešava prvenstveno zato što naša radna snaga nije dovoljno plaćena, pa, kako kaže Rabrenović, odlaze u zemlje Evropske unije, jer su tamo mnogo više plaćeni.
- Naša radna snaga nije nekvalifikovane, ali žele za svoj rad, koji je vrlo naporan, obezbjedi sebi i porodici, &nbsp;veću zaradu, odlazi tamo gdje su veće zarade, nama ostaje radna snaga koje je manje kvalifikovana, ali možda je problem plaćanje radne snage. Mi možemo da dovedemo radnu snagu iz Indije, iz Kine, iz Pakistana, odakle god, ali smo u zabludi ako mislimo da će ti ljudi da rade za minimalne zarade - istakao je Rabrenović.
I cijene rentiranja nekretnina su izuzetno visoke, smatra Rabrenović, a sve je uslovljeno dolaskom stranaca u Crnu Goru, prvo su to bili Rusi, pa Turci, a zbog ratnih dešavanja i Ukrajinci, i za sve njih je karakteristično, dodaje Rabrenović, &nbsp;da su u startu više plaćali rentiranje, nego domaći zakupci, što je uslovilo i tako visoke cijene u tom segmentu.
- Taj dio stranaca, posebno Ukrajina i Rusa odlazi iz Crne Gore, ali izdavaoci nekretnina pokušavaju da održe te visoke cijene koje su bile dok su izdavali njima i nema nekog usklađivanja cijena na &nbsp;dolje, odnosno nivelisanja i dovođenja do nivoa koji bi prihvatljiv. Studentima, oko univezetskih centara su visoke i visočije nego što može to ijedan student, ja mislim, da izdrži. Onda zato imamo da u studentnim domovima, koji nijesu opet adekvatni, gdje su pritužbe studenata zaista realne, imamo situaciju prebukiranih studentskih domova, u pokušaju da ih zamjene stanovima gdje boravi po dvoje, troje i više studenata, da bi nekom uzajamnom solidarnošću u plaćanju zakupnine uspjeli da imaju stan koji je blizu fakulteta - istakao je Rabrenović.
Kada pričamo o stranim investicijama, kaže Rabrenović, to su u prvom redu investicije u nekretnine, i te investicije neće značajno uticati na našu ekonomiju,kaže on, iako ima kupovine poslovnih objekata, nema ozbiljnijih ulaganja u privredu.
- I građevinarstvo je privreda, definitivno, ali tu građani imaju najmanje koristi, ima država kroz poreze i doprinose, ali građani nemaju mogućnost da imaju jeftinije proizvode ili jeftinije usluge, kao što bi trebali. Mi smo država koja ima strašan izvozni deficit, i taj problem izlaznog deficita nam utiče na visinu cijena &nbsp;inače koje imamo, proizvoda i usluga u državi. Bilo bi dobro da te investicije, koje strani investitori imaju budu u oblasti privrede, a ne u oblasti građevinarstva, a sa druge strane &nbsp;ono što postoji u ekonomskoj teoriji kao aksiom jeste da se i u vremenu kriza ta luksuzna dobra uvijek bolje prodaju, i da tržište luksuza i dobara, uključujući luksuzne stanove i sve ono što spada u kategoriju luksuza, uvijek ima bolju prodaju, nego u vremenima kada su krize manje. To je nešto što je ekonomija zabilježila - zaključio je Rabrenović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8fjJf2DJhyA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rabrenović: Iako Rusi i Ukrajinci odlaze, rentiranje stanova i dalje skupo, cijene ne padaju ni u dijelu prodaje nekretnina

Nikola Šaranović novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Premijer Slovačke Robert Fico kazao je danas kako su Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za članstvo u Evropskoj uniji od Ukrajine.
On je to komentarisao u programu "Subotnji dijalozi" na STVR, istakavši da se ove tri zapadnobalkanske države uprkos tome stalno suočavaju sa novim političkim zahtjevima.
- Članstvo Ukrajine u EU zahtijevalo bi jednoglasnu podršku svih članica, a upravo bi velike države bile prve koje bi ga blokirale- kazao je on.

Fico: Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za EU od Ukrajine

Ipak zatvaramo pet pregovoračkih poglavlja, a neizvjesnost koja je trajala od juče do danas je potvrdila da nema nikakvog gledanja kroz prste kada je u pitanju punopravno članstvo Crne Gore u EU, zbog navodno povoljnih geopolitičkih okolnosti, već se vrednuju isključivo postignuti rezultati, poručio je potpredsjednik Skupštine i funkcioner PES-a Boris Pejović.
- Takođe, neizvjesnost koja je izazvana dilemom da li zatvaramo tri ili pet pregovaračkih poglavlja, pomogla je da se jasnije uoči ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo Crne Gore u EU, a ko se ponadao da će ipak dosadašnji trud i rad biti uzaludni- kazao je Pejović u objavi na Fejsbuku. 
 
Pejović je kazao da će u mandatu sadašnje Vlade do kraja godine biti zatvoreno 9 pregovaračkih poglavlja, od ukupno zatvorenih 12 pregovaračkih poglavlja od kada je pregovarački proces počeo između Crne Gore i EU.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 131.5789%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fphoto.php%3Ffbid%3D10231647836319193&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pejović: Neizvjesnost oko zatvaranja poglavlja pokazala ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo u EU, a ko se nada neuspjehu

Crnu Goru čekaju generacijski izbori 2027. godine. Jedna slobodarska nacija pretvorena je u tuđu krpu. Uticaji koji dolaze od strane Vučićevog režima, a nazvao sam ga SNS-izacija, ne ugrožava samo Crnogorce, Bošnjake, Muslimane, Albance i Hrvate, nego cilja promijeniti mozgove crnogorskih Srba, poručio je u novoj emisiji Večernji TV-a 'Svijet Plus' analitičar Aleksandar Musić.
Crna Gora se nalazi u možda i najdelikatnijem trenutku svoje istorije, zemlja koja izvana dobija pohvale i “stoji bolje nego ikad” na putu prema Evropskoj uniji, ali iznutra, upozorava Musić, prolazi kroz duboka previranja: od “bujanja paralelnih društava” i rasta mržnje do straha u institucijama i uticaja “malignih” vanjskih vertikala, prije svega od strane režima Aleksandra Vučića.
- Ponavljanje da Crna Gora nikada neće biti vaša zemlja, da nikada nećete biti mirni osim ako Crna Gora ne izgubiti svoju nezavisnost, da vas samo Vučić može spasiti, cijeli niz je tu detalja po vertikali, Stalno spominjanje ustaša, stalno uvlačenje ludačke priće prisutne i u Srbiji i u Republici Srpskoj, ima za cilj promijeniti nove generacije i predstaviti im svaku Crnu Goru, i tradicionalnu i liberalnu, kao neprijateljsku- smatra Musić.
Musić je govorio o političkim procesima nakon 2020., figuri Andrije Mandića, generacijskom testu izbora koji čeka Crnu Goru 2027., ali i o tome što bi, iz hrvatske perspektive, trebalo promatrati bez iluzija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtLlDY_p180w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Musić: Vučićev maligni uticaj utiče na crnogorske Srbe da svaku Crnu Goru vide kao neprijateljsku

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Tag: nekretnine