Pojačani inspekcijski nadzor koji je tokom ljetnje turističke sezone sproveden u šest primorskih opština rezultirao je podnošenjem 29 krivičnih prijava i izdavanjem 8.761 prekršajnog naloga, dok je ukupan finansijski efekat po tom osnovu više od 4,1 miliona eura. To je navedeno u vladinoj Informaciji o pojačanim inspekcijskim nadzorima za vrijeme ljetnje turističke sezone shodno Akcionom planu za 2025. godinu. U periodu od 30. juna do 1. septembra, pojačani nadzor je sprovodilo 70 inspektora u Ulcinju, Baru, Budvi, Tivtu, Kotoru i Herceg Novom, s ciljem unapređenja efikasnosti inspekcijskih službi tokom ljetnjih mjeseci. U kontrolama su učestvovale Turistička, Radna, Zdravstveno-sanitarna, Tržišna i Inspekcija za bezbjednost hrane, dok su dodatno bile angažovane i Inspekcija za ribarstvo te Inspekcija Uprave pomorske sigurnosti. Tokom trajanja akcije izvršeno je ukupno 9.652 inspekcijska nadzora, pri čemu je utvrđeno 6.252 nepravilnosti. Najčešći prekršaji odnosili su se na rad na crno, nepravilnu fiskalizaciju i higijenske propuste. U 1.053 slučaja inspektori su reagovali preventivno, a donijeto je 1.223 rješenja o otklanjaju nepravilnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004021028_97a234a2fb64adae459cb928241be9c91a12b82d0968237bdd940dfd21486726.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251004021028_97a234a2fb64adae459cb928241be9c91a12b82d0968237bdd940dfd21486726" data-rendition-name="original" width="807" height="632" loading="lazy" alt="statistika"> </figure>  <h2>Redovne kontrole i po prijavi građana</h2> Nadzori su sprovođeni u ugostiteljskim objektima, hotelima, tržnicama, na plažama, radnim mjestima i u objektima za proizvodnju i promet hrane.&nbsp; - Kontrole su vršene redovno i po prijavama građana, a akcenat je stavljen na očuvanje bezbjednosti turista i zaštitu potrošača. Predmet pojačanih nadzora bio je usmjeren na suzbijanje rada na crno, svake vrste sive ekonomije kao i nelojalne konkurencije. Posebna pažnja bila je posvećena očuvanju zdravlja ljudi i turista tokom ljetnjih mjeseci. Inspekcije su vršile zajedničke nadzore, kako bi se na ekonomičan način, i ne opterećujući subjekte nadzora odjednom izvršio nadzor iz više oblasti poslovanja - navedeno je u vladinom dokumentu. <h2>Rad neregistrovanih objekata i neprijavljeni turisi</h2> Kontrole turističke inspekcije su obuhvatale registraciju smještajnih kapaciteta, prijavu gostiju i poštovanje kategorizacije. Utvrđene nepravilnosti uključivale su rad neregistrovanih objekata i neprijavljene turiste. Turistički inspektori su kontrolisali i izgrađenost i organizaciju kupališta na moru, posjedovanje odgovarajućih odobrenja, organizacija spasilačke službe, kontrola plovnih objekata u dijelu posjedovanja neophodne dokumentacije i ispunjavanje uslova za prevoz putnika u komercijalne svrhe. Takođe, u izvještajnom periodu, između ostalog, vršeni su i inspekcijski nadzori nad radom turističkih agencija, turističkih vodiča, pratioca, animatora, turističkih usluga na kupalištima (iznajmljivanje plažnog mobilijara - odobrenje, izdavanje računa, uređenost i opremljenost (sanitarni čvor, tuševi, kabine za presvlačenje, bove, spasilačka služba, informativne table, cjenovnik, protivpožarni aparat), turističke usluge u nautičkom turizmu (prevoz turista plovnim objektima - odobrenje, naziv, cjenovnik, računi), kontrola ugostiteljskih objekata odobrenje za rad i izvod iz CRPS, naziv i vrsta objekta, cjenovnici, izdavanje računa, knjiga prigovora, minimalno tehnički uslovi, poslovođa, kao i protivpožarna zaštita. <h2>Neprijavljivanje radnika i nepoštovanje radnog vremena</h2> Prioritetan zadatak Inspekcije rada, kako je navedeno u Informaciji koju je usvojila Vlada, bio je suzbijanje sive ekonomie na tržištu rada (neformalno zapošljavanje i neplaćeni rad kod formalno zaposlenih).&nbsp; Izvršene kontrole su se odnosile na poštovanje radno-pravnih propisa, sa posebnim fokusom na rad na crno i uslove rada zaposlenih.&nbsp; - Zabilježeni su i slučajevi neprijavljenih radnika, nepoštovanja radnog vremena. Inspekcija rada je sprovodila pojačani nadzor u cilju suzbijanja „rada na crno", koji je upravo najizraženiji u vrijeme turističke sezone, kada je povećan broj poslodavaca sa sezonskim odobrenjem za rad, kao i broj angažovanih lica za obavljanje sezonskih poslova - navedeno je u informaciji. Inspekcijski nadzor se sprovodio posebno u dijelu preduzimanja mjera za ostvarivanje prava zaposlenih na rad i po osnovu rada, kao i zakonitosti zapošljavanja, sa posebnim akcentom na angažovanje maloljetnika.&nbsp; <h2>Nepravilnosti u održavanju higijene</h2> Aktivnosti zdravstveno-sanitarne inspekcije bile su najizraženije u ugostiteljskim objektima i zdravstvenim ustanovama, ali i u drugim djelatnostima od značaja za javno zdravlje, sa jasnim ciljem očuvanje bezbjednosti građana i turista u periodu pojačane turističke aktivnosti. Kontrolisana je higijena ugostiteljskih objekata, kvalitet vode i sanitarno stanje na plažama. Utvrđene su nepravilnosti u održavanju higijenskih standarda u pojedinim objektima. <h2>Provjera cijena i zaštita potrošača</h2> Tržišni inspektori su sprovodili kontinuirane inspekcijske nadzore nad sprovođenjem Zakona о unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača.&nbsp; U izvještajnom periodu kontrolisali su dokaze o nabavci robe u prometu, prijavljivanje trgovine na malo, trgovine na veliko i trgovinskih usluga, poštovanje neradne nedjelje neradnih dana u vrijeme državnih praznika, isticanje, kao i pridržavanje rasporeda radnog vremena.&nbsp; Predmet nadzora je bilo i isticanje obavještenja o robi, cijene proizvoda, pridržavanja istaknutih cijena, isticanje cijene kod prodajnih pogodnosti, isticanje cijene pri oglašavanju, isticanje cijena kod benzinskih stanica i parkirališta.&nbsp; Provjeravana je urednost fiskalizacije, zakonitost formiranja cijena i zaštita potrošača. <h2>Neadekvatno skladištenje i proizvodi bez deklaracije</h2> Poseban nadzor sproveden je u objektima za skladištenje i promet hrane. Kontrolisani su uslovi čuvanja, deklaracije i rokovi trajanja.&nbsp; Utvrđene nepravilnosti uključuju neadekvatno skladištenje i proizvode bez deklaracije.&nbsp; - Inspektori Uprave za bezbjednost hrane su tokom navedenog perioda kontrolisali sve subjekte u poslovanju sa hranom, od velikih hotela do malih prodajnih mjesta na šetalištima, kontrolu higijenskih uslova, način čuvanja i porijeklo hrane - navedeno je u vladinoj Informaciji. <h2>Preporučen nastavak koordinisanih aktivnosti</h2> U dokumentu se konstatuje da je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kao stalno radno tijelo Vlade, uspjelo da u protekla dva mjeseca postigne najbolje rezultate u istoriji pojačanih nadzora tokom ljetnjih turistiških sezona.&nbsp; Kako se zaključuje, pojačani inspekcijski nadzori doprinijeli su unapređenju uslova poslovanja i jačanju zaštite potrošača. Preporučen je nastavak koordinisanih aktivnosti inspekcijskih organa, pojačana edukacija privrednika i unapređenje preventivnih mehanizama. - Posebno treba istaći da je samo zajedničkim i odgovornim djelovanjem moguće obezbijediti visok kvalitet usluga, sigurno okruženje i ugled Crne Gore kao bezbjedne turističke destinacije, a to je i upravo bio osnovni zadatak i cilj pojačanih inspekcijskih nadzora tokom ljetnje turističke sezone 2025. godine, koji je sproveden shodno Akcionom planu koji je usvojila Vlada Crne Gore na predlog predsjednika Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora - zaključeno je u dokumentu.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Inspektori na primorju otkrili hiljade nepravilnosti: Rad na crno i loša higijena najčešći prekršaji, kazne više od četiri miliona eura

20.29 - Predsjednik OIK Nikšić Rade Perišić saopštio je Portalu ETV da su izbori protekli u mirnoj i demokratskoj atmosferi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250413200428_189812091a60ae8870d9ea5467e178b509cd0a72cd51ea50ffdcb3c9a5010980.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250413200428_189812091a60ae8870d9ea5467e178b509cd0a72cd51ea50ffdcb3c9a5010980" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rade Perišić"> </figure>  - Do sada nijesmo primili nijednu pismenu primjedbu - rekao nam je on. 20.01 - Iz Pokreta Evropa sad saopšteno je da je do zatvaranja birališta glasalo 72.23 odsto birača. 20.00 - Biračka mjesta u Nikšiću zatvorena su u 20 sati. 19.55 - Uoči zatvaranja birališta primijećeno je prisustvo policije u blizini Opštine Nikšić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041320040_d4e70e12cef1dc1869be6ac4ddb6dd08de05dc8f429e41c98367cbeb74617bd4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025041320040_d4e70e12cef1dc1869be6ac4ddb6dd08de05dc8f429e41c98367cbeb74617bd4" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Policija u NK"> </figure>  19.11 - Opštinska izborna komisija u Nikšiću saopštila je da je izlaznost u Nikšiću do 19 sati 67 odsto. 19.08 - Podaci Demokrata pokazuju da je izlaznost na lokalnim izborima u Nikšiću do 19 sati 70.40 odsto.&nbsp; 19.06 - Iz koalicije Za Budućnost Nikšića saopštili su da, prema njihovim podacima, izlaznost na lokalnim izborima u gradu pod Trebjesom do 19 sati iznosi 70.02 odsto. Podsjetili su da je do 19 sati u prvom krugu predsjedničkih izbora 2023. godine izlaznost bila 68.96, a tokom parlamentarnih 55.89 odsto. 19.00 - U Pokretu Evropa sad saopštili su da je u Nikšiću na lokalnim izborima do 19 sati glasalo 70.04 odsto građana. 18.08 - Iz koalicije Za Budućnost Nikšića saopšteno je da je do 18 sati glasalo 66.90 odsto birača. Oni su kazali i da je u prvom krugu predsjedničkih izbora 2023. godine, izlaznost u Nikšiću do 18 sati bila 65,13 odsto, a na parlamentarnim 51,99 odsto. 17.11 - Na lokalnim izborima u Nikšiću do 17 sati glasalo je 62 odsto upisanih birača, odnosno oko 35,7 hiljada građana, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije (OIK). Predsjednik nikšićkog OIK-a Rade Perišić rekao je agenciji MINA da nema prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče u najboljem redu. Na nikšićkim izborima učestvuje deset lista, a biračko pravo ima 57.589 birača. Biračka mjesta biće otvorena do 20 sati. 17.08 - Demokrate javljaju da je izlaznost u Nikšiću do 17 sati 63,07 odsto. 17.00 - Prema podacima Pokreta Evropa sad, u Nikšiću je do 17 sati glasalo 62.9 odsto birača. 16.16 - Iz koalicije za Budućnost Nikšića saopšteno je da je u toj opštini na lokalnim izborima do 16 sati glasalo 59.69 odsto građana. 15:44 - Na lokalnim izborima u Nikšiću do 15 sati glasalo je 52 odsto upisanih birača, odnosno oko 29,9 hiljada građana, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije. 15:08 - Prema podacima Demokrata izlaznost do 15 sati je 55,34 odsto. 15:01 - Iz Pokreta Evropa sad saopštili su da je u Nikšiću do 15 sati izašlo 54,6 odsto upisanih birača. 13:11 - &nbsp;Prema podacima Opštinske izborne komisije (OIK) do 13h glasalo je 43 odsto birača. Iz Pokreta Evropa sad navode da je izlaznost do 13h u Nikšiću 43,4 odsto, dok je prema podacima Demokrata izlaznost 43,37%.. U odnosu na podatke o izlaznosti sa prethodnih lokalnih izbora 2021. godine koje je pratio CeMi, kada je do 13 sati glasalo 61,2 odsto građana, ovo predstavlja drastičan pad izlaznosti odo oko 18 odsto.&nbsp; 12:23 - Iz koalicije Za budućnost Nikšića navode da izlaznost na lokalnim izborima do 12 sati iznosi 35,34 odsto. 11:16 - Izlaznost na lokalnim izborima u Nikšiću do 11 časova je 24,73%, saopštila je Demokratska Crna Gora. Prema podacima CeMI-a sa lokalnih izbora &nbsp;u Nikšiću iz 2021. godine do 11 sati glasalo je 38.0 odsto birača.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250413110412_20cccfdb2002389d27ebe7909a4113e515a6c17e1b3f0b0ed96dca805c96f826.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250413110412_20cccfdb2002389d27ebe7909a4113e515a6c17e1b3f0b0ed96dca805c96f826" data-rendition-name="original" width="4000" height="3000" loading="lazy" alt="Izlaznost 11 NK Demokrate"> </figure>  Prema podacima OIK-a do sada je glasalo je 21,2 odsto upisanih birača, odnosno oko 12,2 hiljade građana. Predsjednika OIK-a Rade Perišić rekao je agenciji MINA da nema prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče mirno. 10:24 - Iz koalicije Za budućnost Nikšića za RTNK saopšteno je da je izlaznost na lokalnim izborima u Nikšiću do 10 sati 15,43 odsto. 9:37 - Na lokalnim izborima u Nikšiću do devet sati glasalo je osam odsto upisanih birača, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije (OIK). U odnosu na prethodne lokalne izbore u Nikšiću 2021. godine, prema podacima CeMI-a, izlaznost je niža oko sedam procenata. Prema izvještajima te NVO presjek izlaznosti do 9:00 sati 2021. godine bio je 15,6 odsto. &nbsp;. Predsjednik OIK-a Rade Perišić je agenciji MINA rekao da do sada nije bilo prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče mirno. 9:30 - Iz Demokratske Crne Gore je saopšteno da je izlaznost na lokalnim izborima u Nikšiću do devet sati 8,15 odsto. 6:45 - &nbsp;Danas se održavaju lokalni izbori u Nikšiću, a pravo glasa na njima ima 57.589 birača koji će moći da biraju između deset izbornih lista. Građani Nikšića glasaju na 131 biračkom mjestu. Birališta se otvaraju u sedam, a zatvaraju u 20 sati. Građani koji nijesu sigurni da li su upisani u birački spisak, ili ne znaju na kom biračkom mjestu glasaju, mogu to saznati pozivom na broj kol centra koji je uoči izbora usposatvilo Ministarstvo unutrašnjih poslova – 19820. Nakon što saopšte osnovne lične podatke (ime i prezime, datum rođenja i ime jednog od roditelja) ili jedinstveni matični broj (JMBG), operateri će im pružiti informaciju da li su upisani u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasaju. Prva na glasačkom listiću je lista „Probudimo Nikšić“ čiji je nosilac Dragoljub Radulović, a druga lista „Rad za moj grad – dr Borislav Mišo Đurišić“.&nbsp; Na izborima u Nikšiću učestvovaće i Demokratska partija socijalista čiji je nosilac liste Boris Muratović, Stranka evropskog progresa čiju listu predvodi Nikola Čvorović, URA čiji je nosilac Dušan Golović. U izbornoj trci je i lista „Za slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti“ koju predvodi Jelena Marković, koalicija Demokrata i Plenuma 083, čiji nosilac liste je Nemanja Vuković, te Evropski savez čiju listu predvodi Ivan Radojičić. Na izborima u Nikšiću učestvuje i Pokret Evropa sad čiji je nosilac liste Zoran Mrkić i koalicija Za budućnost Nikšića, čiju listu predvodi Marko Kovačević.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Zatvorena birališta u Nikšiću, PES: Glasalo je 72.23 odsto građana

Državna revizorska institucija (DRI) konstatovala je ozbiljne nepravilnosti u finansijskom poslovanju Civisa u protekloj godini.
Oni su izrazili negativno mišljenje o finansijskom izvještaju i pravilnosti poslovanja ovog političkog subjekta.
Nadležni Kolegijum DRI, koji čine predsjedavajući Senatom DRI, senator Nikola N. Kovačević, i senator dr Milan Dabović, naveo je da podaci prikazani u Godišnjem finansijskom izvještaju ne odražavaju tačno stvarno stanje finansijskog poslovanja „Civisa“ u protekloj godini.&nbsp;
- Tokom finansijske revizije, utvrđeno je da je politički subjekt ostvario prihode u iznosu od 61.131,39 eura, dok su rashodi iznosili 10.396,11 eura. Međutim, u poslovnim knjigama i u Izvještaju o prihodima, imovini i rashodima iskazani su značajno manji prihodi od 7.007,13 eura i rashodi od 524,12 eura. Ove razlike upućuju na ozbiljne nesuglasice u vođenju knjigovodstvenih evidencija - navodi se u izvještaju DRI.
Revizijom je, kažu, otkriveno da je „Civis“ imao poslovni rezultat za 2023. godinu u iznosu od 50.735,28 eura.
- Ali ovaj iznos nije bio iskazan u kapitalu u poslovnim knjigama. Na kraju 2023. godine, depoziti na žiro računima iznosili su 102.011,66 eura, dok su gotovina i gotovinski ekvivalenti iskazani u iznosu od samo 7.368,00 eura. Upravni organ DRI nije mogao utvrditi pravo stanje obaveza, uprkos tome što je politički subjekt iskazao dugoročne i kratkoročne obaveze - istakli su u izvještaju.
Revizija pravilnosti poslovanja takođe je, naglašavaju, otkrila brojne neusklađenosti koje se odnose na primjenu Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i Zakona o računovodstvu.&nbsp;
Iz DRI su naglasili da „Civis“ nije vodio pravilnu računovodstvenu evidenciju o svim prihodima, imovini i rashodima, što je dovelo do sačinjavanja Godišnjeg finansijskog izvještaja na osnovu nepotpunih podataka.
- U obrazloženju dostavljenom DRI, „Civis“ je naveo razloge zbog kojih nisu evidentirani svi žiro računi, ističući da su nadležni organi, poput Agencije za sprječavanje korupcije, bili upoznati sa situacijom. &nbsp;Politički subjekt takođe nije dostavio Godišnji konsolidovani finansijski izvještaj za 2023. godinu u zakonom propisanom roku. Uz to, nije sačinio Izvještaj o načinu i namjeni utrošenih sredstava za finansiranje redovnog rada ženskih organizacija, uprkos tome što je ostvarivao prilive iz budžeta Crne Gore za ovu namjenu. Na to se nadovezuje i nedostatak Statuta ženske organizacije „Civis“, kao i finansijskog plana za 2023. godinu, koji nije donesen na vrijeme - naveli su u DRI.
Iz izvještaja se, kažum saznaje da je „Civis“ ostvario prihode od članarina u iznosu od 1.315,00 eura, ali nije donio Odluku o članarini, što je protivno važećim zakonskim propisima. Takođe, Izvještaj o popisu imovine nije izrađen, a nije bio dostupan ni popis depozita na žiro računima, gotovine u blagajni, obaveza i potraživanja.
- Nadležni Kolegijum DRI je preporučio Skupštinskom Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu da izvrši izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kako bi se definisao način poslovanja grupe birača kao političkog subjekta, posebno nakon sticanja parlamentarnog statusa. Savez građana „Civis“ je obavezan da do 17. novembra 2024. godine dostavi DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 17. aprila 2025. godine Izvještaj o realizaciji tih preporuka. Izvještaj će biti dostavljen Odboru za antikorupciju, Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, kao i drugim relevantnim institucijama, radi daljnje analize i preduzimanja odgovarajućih mjera - poručuje se u izvještaju DRI.
Ovaj izvještaj dodatno, kažu, naglašava potrebu za većom odgovornošću i transparentnošću političkih subjekata u Crnoj Gori, s obzirom na to da se javni resursi koriste i finansiraju aktivnosti političkih organizacija.

DRI: Ozbiljne nepravilnosti u finansijskom poslovanju CIVIS-a

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) neselektivno postupa po svim krivičnim prijavama uz poštovanje pretpostavke nevinosti prijavljenih lica, pa tako postupamo i u toku lokalnih izbora u Podgorici - poručili su u tom tužilaštvu.
Oni su podvukli da će provjeriti sve nepravilnosti prilikom održavanja lokalnih izbora u Podgorici, za koje postoji osnov sumnje da se može raditi o nekom krivičnom djelu protiv izbornih prava.
- Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici istovremeno poziva predstavnike političkih partija da u svojim javnim istupima ne zloupotrebljavaju instituciju tužilaštva i ne dovode ga u vezu sa pravom građana da iskoriste svoja zakonom propisana prava - naveli su u ODT-u.
Podsjećamo, podgoričko ODT otvorilo je danas izviđajni postupak i obaviće provjeru krivično-pravne odgovornosti osoba sa spiska koji je sinoć predao predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković, uz tvrdnju da je riječ o duplim glasačima koji nezakonito imaju upisana dva prebivališta, jedno u Crnoj Gori, drugo u Srbiji ili bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.
Povodom spiska sinoć je na zahtjev ODT Podgorica predsjednik DPS-a Danijel Živković dao izjavu u policiji.
Danas je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović istakao da je provjerom MUP utvrdio da od 1.900 provjerenih osoba nijedna nije upisana u birački spisak tokom mandata Vlade Milojka Spajića.&nbsp;
No, Andrija Nikolić, poslanik DPS-a je reagovao i istakao da Šaranović manipuliše, jer je predsjednik te partije dao spisak osoba za koje je utvrđeno da imaju dvojno državljanstvo i da su već pravo glasa koristii u Srbiji ili RS.&nbsp;
Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista kazao je da Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije moraju da identifikuju lica koja su krivotvorila podatke o državljanstvu i da ih privedu ukoliko dođu da glasaju.
On je pozvao MUP i njegove čelnike da ne manipulišu, te da nije suština kada su birači iz bosansko-hercegovaččkog entiteta Republike Srpske i Srbije upisani u birački spisak, već u koliko država ostvaruju nelegalno biračko pravo.
- Ko je dobio drugo državljanstvo nakon 2006. godine nezakonito je u posjedu crnogorskog i ne može imati dva prebivališta. Godinama tražimo istragu o nelegalnom dvojnom državljanstvu i podnosimo prijave, ali MUP i ministar ćute, počev od nelegalnog državljanstva Andrije Mandića – kazao je Nikolić.

ODT: Postupamo neselektivno po svim prijavama, političari da ne zloupotrebljavaju instituciju tužilaštva

U Crnoj Gori je tokom avgusta kontrolisano 600 plovila, a utvrđena je 161 nepravilnost. Iz Ministarstva pomorstva je saopšteno da je ukupno izrečeno 63,4 hiljade eura kazni - koje su bile proporcionalne napravljenim prekršajima.
Resorni ministar Filip Radulović je poručio da to ukazuje na ozbiljnost problema u poštovanju pomorskih propisa. Ove aktivnosti su, kako ističu u Ministarstvu pomorstva, dio strategije za poboljšanje sigurnosti na moru radi smanjenja broja incidenata.
- U cilju efikasnijeg nadzora, Ministarstvo je ove sezone počelo da koristi i dronove za uočavanje nepravilnosti, što je uz svakodnevno patroliranje inspekcijskih službenika, značajno doprinijelo povećanju broja otkrivenih prekršaja - rekao je Radulović.
Kako se navodi, sa intenzivnim kontrolama će se nastaviti i tokom postsezone.
- A za sljedeće ljeto Ministarstvo je pripremilo set inovativnih mjera koje će obezbijediti da se pomorski saobraćaj u Crnoj Gori održi na visokom nivou sigurnosti - ističe se u saopštenju.

Kontrolisano 600 plovila, kazne premašile 63 hiljade eura

U oblastima koje CDT prati Crna Gora praktično nije ostvarila nikakav napredak na evropskom putu, ali je 2026. godina godina u kojoj će morati da dođe do suštinskih promjena u društvu – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Crna Gora je dobila, kaže Koprivica, prilično nezasluženu priliku kao dio geopolitičkih okolnosti, a šansa za pristupanje Evropskoj uniji je, kako navodi, velika.
- U oblastima koje CDT prati tog napretka praktično i da nema, a 2026. jeste važna godina da konačno pređemo sa onih formalnopravnih ili ‘štikl’ varijanti na suštinske promjene u društvu. I sad se tu postavlja dilema treba li prvo da uđemo pa da se reformišemo. To me pomalo podsjeća na predreferendumski period i dilemu da li prvo demokratija pa država ili obratno, što je potpuno glupa dilema, kao što je i ova da mi treba da popravljamo sebe i budemo bolji prvo radi nas, pa onda i radi Evropske unije. Nadam se da naše vlasti znaju ovo i znaju da je ta ’26. važna. Mada nijesam baš 100 odsto siguran da je ta ’26. finalna i zakucana. Ako bude i ’27, bilo bi jako dobro za Crnu Goru, tako da otprilike smo tu negdje i vjerujem da će nam trebati više vremena nego što je to jedna godina, ali svakako, ako budu i dvije, ne mislim da je to neki veliki problem - rekao je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT u analizi „Prvih 25 godina reforme pravosuđa“ kao glavnu borbu označio „otimanje“ pravosuđa od, kako kaže, partitokratije i partijskog uticaja.
- To je ta demokratizacija i to je taj korak koji Crna Gora treba da uradi, a ne može da ga uradi 20 godina unazad. Ako se to na neki način suzbije ili uspije uraditi nešto, biće jako važno i to je jedna strana priče. Ne bih ni da aboliram pravosuđe, sudije i tužioce, naročito dio njih, koji su prosto navikli da žive i rade u takvom okruženju, koji se, nažalost, plaše moćnika, dodvoravaju se moćnima, često zaboravljaju one nemoćne, često zaboravljaju prava ‘običnih građana’. To su dvije glavne kočnice pravosudne reforme i na jednoj i na drugoj strani postoje ozbiljni problemi. Ono što su tehničke stvari, na primjer izmjena Ustava, koja takođe kasni i to treba reći, te stvari se mogu uraditi ukoliko ima političke volje, ali ta politička volja je uslovljena time koliko će reforma ići daleko i koliko će moći uzeti političkim partijama. Mislim da je u tome suština našeg problema sa pravosudnom reformom - istakao je Koprivica.
Smatra da je veting postao parola koja bi trebalo da pokrene neki proces, a sa druge strane, kako dodaje, alat u rukama partitokratije.
Kaže da postoje indicije da veting u bezbjednosnom sektoru može preći granicu apsolutne zloupotrebe takvog mehanizma.
- Bilo bi jako važno krenuti u ozbiljnu raspravu o tome – kad, po kojim uslovima, na koji način, da li bi to bilo vremenski ograničeno ili konstantno, šta su te tačke koje bi bile provjeravane, kako bi se obezbijedila objektivnost tog procesa. Ministar je obećao takvu raspravu i to su pitanja koja mi postavljamo. Svakako da neka vrsta kontrole čitavog sistema jeste potrebna, jer su se organizovani kriminal i partitokratija uvukli u te strukture i to je jasno svakome dobronamjernom, ali postoji ozbiljna opasnost da te partitokratske strukture pokušavaju da u tome ‘ulove u mutnom’ svoj budući, vječni uticaj. Kao što su ranije mislili da nikad neće sići s vlasti i tako postavljali sistem, sada neki misle da će vječno ostati na vlasti i žele da zakucaju svoje kadrove na svakom mogućem ćošku. U tome je problem našeg društva – što nijesmo sposobni da vodimo ozbiljnu debatu, da se na jednom mjestu okupe ljudi različitih mišljenja i da vidimo kako bi taj proces mogao da izgleda i, što je najvažnije, kako bi ljudi mogli biti zaštićeni - naglasio je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT bio gotovo proglašen domaćim izdajnikom kada je ukazivao da reforma izbornog procesa mora biti transparentna i da se za rješenja treba tražiti mišljenje Venecijanske komisije, ODIHR-a i građana Crne Gore, što, kako ističe, nije učinjeno, pa je i sam proces bio netransparentan.
- Neke bitne stvari su urađene, ali daleko od toga da je urađeno sve. Sada je taj proces koncipiran da ide u neka ‘dva kolosijeka’, što meni miriše na to da se neke suštinske stvari neće desiti. Jedan kolosijek su tehnička rješenja, zaštita biračkog prava i neke druge važne stvari, a u drugom bismo paralelno trebalo da se dogovaramo oko otvorenih lista, individualnih kandidatura i drugih važnih pitanja. Kao što smo u ovih pola godine, od jula do sada, protraćili vrijeme i nijesmo uradili ništa – imali smo tek poneki sastanak radnih grupa. Ono što je CDT tražio jeste da se produži za pola godine rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali da sve mora biti završeno do početka aprila kako bismo mogli da zatražimo mišljenja međunarodnih institucija, čujemo stavove domaće stručne javnosti i da se sve usvoji oko 15. juna, što bi značilo da godinu prije izbora nećemo mijenjati izborno zakonodavstvo - rekao je Koprivica.
Kaže da vlast ima veliku odgovornost za neprocesuiranje slučajeva ekstremizma i radikalizma, čime se, kako navodi, građani različitih uvjerenja, nacionalnosti i vjeroispovijesti dovode u potencijalne konflikte.
Poručuje da je Crnoj Gori hitno potrebna ozbiljna građanska struktura koja ne vidi i ne brani samo svoju naciju, već sve građane.
- Ja i dalje vjerujem da postoji jedna tiha većina koja drugačije razmišlja, da neće smjeti da odu toliko daleko jer postoji velika baza normalnih ljudi koji još nijesu otrovani. Dosta ljudi je otišlo udesno, čak ni mi koji se osjećamo građanski često ne shvatamo da smo se pomjerili udesno, jer je pritisak tih tema toliko jak da je teško razumjeti šta je danas lijevo, a šta desno, naročito u našim političkim okolnostima. Ali ono što vidimo kroz istraživanja jeste da građani ne uzimaju baš tako lako mamce koji im se nude. To možda izgleda da prolazi, ali ipak nije prošla revizija istorije, nije prošlo da je Đurišić heroj - istakao je Koprivica.
Smatra da se građanske vrijednosti i sama država moraju braniti protestima, a veliki broj procesuiranih građana koji su protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade vidi kao represivnu poruku.
- Govorim o potrebi artikulacije tog bijesa i neslaganja u nešto što trenutno ne postoji u našem parlamentu – u nešto što će podići nivo razumijevanja građanske države. Ja sam za ovu državu glasao ne zato što sam nacionalni romantik, daleko sam od toga, već zato što sam vjerovao da će ova država biti inkluzivna. A ona to danas nije - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Prilika za ulazak u EU je velika i prilično nezaslužena, neophodno je krenuti sa suštinskim promjenama

Rusija je oštetila dva strana trgovačka broda u Crnom moru, u blizini ukrajinske obale, a u napadima je poginuo sirijski član posade, saopštio je danas Kijev.
Potpredsjednik Vlade Ukrajine Oleksij Kuleba je naveo da je na brod koji plovi pod zastavom Sent Kitsa i Nevisa trebalo da u Črnomorsku bude ukrcano žito.
Drugi brod, natovaren sojom, plovio je pod zastavom Komora i pogođen je u blizini Odese.
To je još jedan primjer ruskih napada na civilne objekte i strane brodove, poručio je Kuleba.
Pogođeni su brod za rasuti teret „Ladona“ i teretni brod „Vil K“, javlja Rojters.

Rusija napala dva strana trgovačka broda u Crnom moru

Oluja Goreti u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj, snježna oluja Eli u Njemačkoj: dio Evrope pogođen talasom hladnoće suočen je s novim vremenskim nepogodama koje su izazvale prekide u snabdijevanju električnom energijom i poremećaje u saobraćaju.
U Francuskoj „vjetrovi slabe“, ali su „pljuskovi koji se formiraju u pozadini poremećaja praćeni snažnim udarima vjetra“, upozorio je Meteo Frans (Météo France).
Vlasti i dalje preporučuju ograničavanje kretanja, a brojna oborena stabla ometaju drumski i željeznički saobraćaj.
Prema upravljaču elektroenergetske mreže, u petak je 380.000 domaćinstava bilo bez električne energije.
Udar vjetra od 213 kilometra na sat zabilježen je u departmanu Manš (sjeverozapad), gdje su škole i dalje zatvorene.
Na sjeveru je jedna osoba teško povrijeđena.
<h2>Ujedinjeno Kraljevstvo</h2>
Oluja Goreti, praćena obilnim snježnim padavinama, zahvatila je od četvrtka uveče i Ujedinjeno Kraljevstvo. Udari vjetra koji su dostizali gotovo 160 kilometara na sat tokom noći su pogodili jugozapad Engleske i Vels, ostavljajući desetine hiljada domaćinstava bez struje, rušeći stabla i ometajući putovanja.
Nakon crvenog upozorenja zbog olujnih vjetrova u četvrtak za arhipelag Sili i veći dio Kornvola na jugozapadu Engleske, veći dio zemlje je u petak prešao na žuto upozorenje, uz očekivane obilne snježne padavine, poledicu i kišu u Škotskoj, Velsu, Sjevernoj Irskoj i sjevernoj Engleskoj.
Ipak, prema britanskoj meteorološkoj službi Met Office, uticaj ovih vremenskih prilika ne bi trebalo da bude naročito ozbiljan.
Oko 57.000 domaćinstava i dalje je bez električne energije, prema dobavljaču struje National Grid. Više od 250 škola i dalje je zatvoreno u Škotskoj. Svi vozovi u Kornvolu su obustavljeni.
London je izbjegao najgore. Oko pedeset letova otkazano je na aerodromu Hitrou.
<h2>Njemačka</h2>
U Njemačkoj je nekoliko sjevernih gradova, uključujući Hamburg i Bremen, zatvorilo škole zbog prolaska oluje Eli, praćene snijegom i snažnim udarima vjetra.
Njemačke željeznice Dojče Ban (Deutsche Bahn) prekinule su u petak „najmanje do podneva“ saobraćaj vozova na dugim relacijama na sjeveru, koji „više nije moguć“.
Najveći proizvođač automobila na kontinentu, Folksvagen (Volkswagen), zatvorio je u petak pogon u Emdenu (sjeverozapad), u kojem radi 8.000 radnika, saopštio je portparol kompanije.
Oluja bi posebno trebalo da pogodi sjever i sjeveroistok zemlje, gdje se očekuje do 15 centimetara snijega, uz stalne udare vjetra koji pogoduju stvaranju sniježnih nanosa, navodi nacionalna meteorološka služba (DWD).
Temperature bi tokom vikenda mogle pasti na 10 stepeni Celzijusa ispod nule, pa čak i lokalno do 20 stepeni ispod nule, prema DWD-u.
Prema pisanju dnevnog lista Bild, bolnice su pune ljudi povrijeđenih na zaleđenim putevima. List je izvijestio i o snažnim poremećajima u javnom prevozu i na putnoj mreži oko Hamburga.
<h2>Rusija&nbsp;</h2>
U Rusiji su obilne snježne padavine u petak ujutro zahvatile Moskvu. Više od 300 letova odloženo je ili otkazano na četiri aerodroma u moskovskoj regiji zbog obilnog snijega, objavila je agencija RIA Novosti.
<h2>Balkan</h2>
Na Balkanu, koji su početkom sedmice pogodili jak snijeg i bujične kiše, pri čemu su stradale najmanje dvije osobe, poplavne vode su se u petak počele povlačiti. Međutim, upozorenja na poledicu i snijeg i dalje su na snazi u većem dijelu regiona, uključujući Srbiju, gdje su neki zapadni krajevi već nekoliko dana bez struje nakon snježne oluje.

Oluje širom Evrope: Prekidi u snabdijevanju električnom energijom, poremećen saobraćaj

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom.
Na sjeveru, u nižim predjelima kiša, susnježica i snijeg, a u planinama slab do umjeren snijeg, koji će se tokom noći proširiti na brdsko planinske oblasti centralnih i južnih predjela.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab do umjeren promjenljiv, krajem dana i tokom noći umjeren do jak sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do deset, a najviša dnevna od jedan ispod nule do 11 stepeni.

Tag: nepravilnosti